Oznaka: Zakon o računovodstvu

  • Usvojen je novi Zakon o računovodstvu

    U „Službenom glasniku RS” br. 73/2019 objavljen je novi Zakon o računovodstvu. Odredbe navedenog zakona primenjivaće se od 1. januara 2020. godine, kada Zakon stupa na snagu, osim odredaba koje se odnose na obavezu izdavanja elektronske fakture (primenjuju se od 1. 1. 2022. godine), zatim na uslove za primenu zakonom propisanih izuzetaka na mikro i mala pravna lica, strukture redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja, nove rokove za dostavljanje finansijskih izveštaja za javno objavljivanje, propisanu dokumentaciju koja se dostavlja uz te izveštaje, uslove za zamenu objavljenih finansijskih izveštaja i dokumentacije i novine u objavljivanju, sadržini i vođenju Registra finansijskih izveštaja, naknada i uslova za korišćenje podataka iz tog registra, koje se primenjuju od finansijskih izveštaja koji se sastavljaju na dan 31. decembra 2021. godine.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F10%2FPS35-7.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 7
    AKTUELNA TEMA
    Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
    Usvojen je novi Zakon o računovodstvu
    U „Službenom glasniku RS” br. 73/2019 objavljen je novi Zakon o računovod-
    stvu. Odredbe navedenog zakona primenjivaće se od 1. januara 2020. godine,
    kada Zakon stupa na snagu, osim odredaba koje se odnose na obavezu izdavanja
    elektronske fakture (primenjuju se od 1. 1. 2022. godine), zatim na uslove za
    primenu zakonom propisanih izuzetaka na mikro i mala pravna lica, struk-
    ture redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja, nove rokove za dostavljanje
    finansijskih izveštaja za javno objavljivanje, propisanu dokumentaciju koja
    se dostavlja uz te izveštaje, uslove za zamenu objavljenih finansijskih izve-
    štaja i dokumentacije i novine u objavljivanju, sadržini i vođenju Registra
    finansijskih izveštaja, naknada i uslova za korišćenje podataka iz tog regi-
    stra, koje se primenjuju od finansijskih izveštaja koji se sastavljaju na dan 31.
    decembra 2021. godine.
    Uvod
    Kako se navodi u obrazloženju predlaga-
    ča zakona, krajnji cilj donošenja novog Zakona
    o računovodstvu (dalje: ZOR) jeste podizanje
    nivoa kvaliteta finansijskog izveštavanja u
    Republici Srbiji i usklađivanje sa najboljom
    međunarodnom praksom u ovoj oblasti. Pri izra-
    di Predloga zakona poštovano je pravilo da se
    isti donosi pre svega zbog neophodnosti uskla-
    đivanja sa relevantnim Direktivama EU i ako
    se tim izmenama poboljšava kvalitet korpora-
    tivnog finansijskog izveštavanja i ne uvećavaju
    troškovi finansijskog izveštavanja obveznika
    primene ovog zakona, sem ukoliko je to nužno.
    S obzirom na to da uređivanje materije kor-
    porativnog računovodstva podrazumeva pro-
    pisivanje jasnih i transparentnih pravila i
    procedura koje moraju da budu usaglašene sa za-
    htevima relevantnih direktiva EU, kao i prava
    i obaveza pravnih lica u vezi sa korporativnim
    računovodstvom, zakonsko uređivanje ove mate-
    rije predstavlja jedini mogući izbor.
    Pored toga, zbog sprovođenja procesa pridru-
    živanja EU i usaglašavanja domaćih propisa sa
    komunitarnim pravom u okviru treće revizi-
    je Nacionalnog programa za usvajanje propisa
    Evropske unije (NPAA), predviđeno je donošenje
    Zakona o računovodstvu u koji će se transpono-
    vati odredbe Direktive 2013/34/EU o godišnjim
    finansijskim izveštajima, konsolidovanim
    finansijskim izveštajima i povezanim izve-
    štajima određenih vrsta privrednih društava,
    kao i Direktive 2014/95/EU o izmeni Direktive
    2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinansij-
    skih informacija i raznolikosti određenih
    velikih preduzeća i grupa.
    Materija koju reguliše ZOR podeljena je u 13
    poglavlja:
    1. Osnovne odredbe,
    2. Organizacija računovodstva i računovodstve-
    ne isprave,
    3. Poslovne knjige i kontni okvir,
    4. Popis imovine, obaveza, vanbilansne imovi-
    ne i vanbilansnih obaveza,
    5. Pravila vrednovanja,
    6. Zatvaranje poslovnih knjiga i čuvanje računo-
    vodstvenih isprava, poslovnih knjiga i finan-
    sijskih izveštaja,
    7. Finansijski izveštaji, godišnji izveštaji o
    poslovanju, nefinansijsko izveštavanje i izve-
    štaji o plaćanjima autoritetima vlasti,
    8. Dostavljanje finansijskih izveštaja,
    9. Registar finansijskih izveštaja,
    10. Nacionalna komisija za računovodstvo,
    11. Nadzor,
    12. Kaznene odredbe,
    13. Prelazne i završne odredbe.
    8 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    I. Osnovne odredbe
    Predmet uređivanja
    U član 1. ZOR-a, pored dosadašnjih odredaba,
    unete su i sledeće izmene koje se odnose na pred-
    met uređivanja ovog zakona:
    ● računovodstvene isprave i vrste poslovnih
    knjiga;
    ● Registar pružalaca računovodstvenih usluga;
    ● izveštaj o plaćanjima autoritetima vlasti
    i nefinansijsko izveštavanje, kao posledica
    usklađivanja ovog zakona sa relevantnim direk-
    tivama EU.
    Definicije
    U član 2. ZOR-a dodate su pojedine defini-
    cije kako bi se olakšala primena zakona, ali i
    radi usklađivanja sa definicijama iz Direktive
    2013/34/EU.
    U stavu 1. tačka 2) dopunjena je definicija dru-
    gih pravnih lica, pa sada glasi: Drugim pravnim
    licima smatraju se pravna lica čije se poslovanje
    delom finansira iz javnih prihoda ili drugih na-
    menskih izvora, a delom ili u celini ostvarenim
    prihodima na tržištu ili po osnovu učlanjenja
    i koja se ne osnivaju radi sticanja dobiti (po-
    litičke organizacije, sindikalne organizacije
    sa svojstvom pravnog lica, fondacije i zadužbi-
    ne, udruženja, komore, crkve i verske zajednice u
    delu obavljanja privredne ili druge delatnosti
    u skladu sa propisima kojima je uređeno obavljanje
    tih delatnosti, kao i druge organizacije organi-
    zovane po osnovu učlanjenja).
    U stavu 1. tačka 8) precizirano je ko sastavlja
    vanredni finansijski izveštaj u slučajevima
    statusnih promena: U slučaju statusne promene
    pripajanja vanredni finansijski izveštaj sasta-
    vlja pravno lice koje prestaje sa poslovanjem, dok
    u slučaju statusne promene izdvajanja vanredni
    finansijski izveštaj sastavlja pravno lice koje
    u postupku promene izdvaja deo svoje imovine i
    obaveza, osim ako posebnim zakonom nije drukčije
    propisano.
    Pored toga, u ovom stavu definisano je još 27
    pojmova, od kojih većina nije bila precizirana
    trenutno važećim Zakonom:
    ● datum bilansa,
    ● Bilans stanja,
    ● Bilans uspeha,
    ● Izveštaj o ostalom rezultatu,
    ● Izveštaj o promenama na kapitalu,
    ● Izveštaj o tokovima gotovine,
    ● Napomene uz finansijske izveštaje,
    ● Statistički izveštaj,
    ● društvo od javnog interesa,
    ● učešće,
    ● povezana strana,
    ● poslovni prihod,
    ● matično pravno lice,
    ● zavisno pravno lice,
    ● grupa,
    ● povezana pravna lica,
    ● pravno lice povezano udelom,
    ● materijalno značajna stavka,
    ● stečajna masa,
    ● datum odobrenja za obelodanjivanje finansij-
    skih izveštaja,
    ● pravno lice koje deluje u ekstraktivnoj indu-
    striji,
    ● pravno lice koje se bavi sečom primarnih
    šuma,
    ● autoritet vlasti,
    ● projekat,
    ● plaćanje,
    ● država članica.
    Definicija društva od javnog interesa pre-
    uzima se iz Zakona o reviziji („Sl. glasnik RS”,
    br. 73/2019). Članom 2. stav 1. tačka 22) Zakona o
    reviziji propisano je da se društvima od javnog
    interesa smatraju:
    (1) velika pravna lica razvrstana u skladu sa za-
    konom kojim se uređuje računovodstvo;
    (2) pravna lica koja se smatraju javnim društvi-
    ma u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište
    kapitala;
    (3) sva pravna lica koja Vlada na predlog nadle-
    žnog ministarstva proglasi pravnim licima od
    javnog interesa za Republiku Srbiju, nezavisno
    od njihove veličine.
    Utvrđivanje i objavljivanje prevoda MSFI i
    MSFI za MSP
    Članom 3. ZOR-a propisano je da ministarstvo
    nadležno za poslove finansija utvrđuje i obja-
    vljuje prevode MSFI, odnosno MSFI za MSP.
    Stavom 3. ovog člana dozvoljena je primena
    MSFI i pre datuma početka primene koji je na-
    veden u rešenju Ministarstva kojim se utvrđuje
    prevod, ukoliko je posebnim zakonom ta ranija
    primena predviđena.
    Zakonodavac nije precizirao slučajeve u ko-
    jima navedena odredba može da se primenjuje. S
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 9
    AKTUELNA TEMA
    obzirom na to da se u tekstovima MSFI, odnosno
    MSFI za MSP navodi da je njihova ranija pri-
    mena dozvoljena, po našem mišljenju ova odred-
    ba može da se odnosi na tu „predviđenu raniju
    primenu”, bez obzira na to što je zakonodavac
    koristio termin „posebnim zakonom”, što stan-
    dardi svakako nisu. Ovim stavom se praktično
    u ZOR unosi stav Ministarstva o mogućoj rani-
    joj primeni MSFI i MSFI za MSP (pre utvrđe-
    nih prevoda), što je i slučaj prilikom primene
    trenutno važećeg zakona, a na osnovu Mišljenja
    Ministarstva finansija br. 011-00-1051/2016-16
    od 23. 11. 2016:
    […] Međutim, ukoliko u konkretnom slučaju
    pravna lica imaju mogućnost i neophodne kapaci-
    tete da prilikom sastavljanja finansijskih iz-
    veštaja za 2016. godinu primene nove/revidirane
    MSFI (uključujući izmenjeni MRS 16 i MRS 41), od-
    nosno izmene i dopune MSFI za MSP, koji još uvek
    nisu objavljeni u „Službenom glasniku Republi-
    ke Srbije”, mišljenje Ministarstva finansija
    je da prilikom sastavljanja ovih finansijskih
    izveštaja mogu primeniti navedene standarde
    (uz obelodanjivanje odgovarajućih informacija o
    tome u Napomenama uz finansijske izveštaje), s
    obzirom na to da se i u tekstovima MSFI, odno-
    sno MSFI za MSP navodi da je njihova ranija pri-
    mena dozvoljena.
    S obzirom na to da je jako važno znati za svaki
    izveštajni period koja je verzija MSFI/MSFI za
    MSP bila u upotrebi, u ovaj član je unet dodatni
    stav kojim se precizira obaveza ministarstva
    nadležnog za poslove finansija da trajno objavi
    prevode navedenih standarda i jasno naznači u
    kom periodu važi konkretno objavljena verzija
    prevedenih MSFI i MSFI za MSP.
    Obveznici primene ZOR-a
    U članu 4. ZOR-a u obveznike primene ZOR-a
    uvrštene su i stečajne mase, a ostale odredbe
    nisu se menjale u odnosu na trenutno važeći za-
    kon, pa su obveznici primene ZOR-a:
    ● pravna lica iz člana 2. t. 1) ovog zakona,
    ● druga pravna lica iz člana 2. t. 2) ovog zakona,
    ● preduzetnici iz člana 2. tačka 3) ovog zakona,
    ● poslovne jedinice osnovane u inostranstvu,
    ako za njih propisima tih država nije utvrđena
    obaveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja
    finansijskih izveštaja,
    ● ogranci i drugi organizacioni delovi prav-
    nih lica sa sedištem u inostranstvu koji oba-
    vljaju privrednu delatnost u Republici Srbiji,
    ako posebnim propisima nije drukčije uređeno.
    Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravna
    lica shodno se primenjuju na pravna lica u steča-
    ju sa stečajnim masama. Stečajna masa je, u smislu
    ZOR-a, imovina stečajnog dužnika nad kojom se
    nastavlja postupak stečaja u slučaju obustave ili
    zaključenja tog postupka nad stečajnim dužni-
    kom, u smislu zakona kojim se uređuje stečaj.
    Odredbe ovog zakona ne odnose se (ako poseb-
    nim propisima nije drukčije uređeno) na:
    ● budžete i korisnike budžetskih sredstava,
    ● stambene zgrade,
    ● organizacije obaveznog socijalnog osiguranja,
    ● crkve i verske zajednice (osim u delu obavlja-
    nja privredne ili druge delatnosti u skladu sa
    propisima kojima je uređeno obavljanje tih de-
    latnosti).
    Osim toga, ministarstvo nadležno za poslo-
    ve finansija dužno je da u roku od 30 dana od
    nastale promene obavesti Evropsku komisiju o
    promenama vrsta privrednih društava na koje
    se ovaj zakon odnosi (ova odredba primenjivaće
    se od dana ulaska Republike Srbije u EU).
    Obaveze pravnih lica i preduzetnika
    Odredbama člana 5. ZOR-a propisana je oba-
    veza pravnim licima i preduzetnicima da vođe-
    nje poslovnih knjiga, priznavanje i vrednovanje
    imovine i obaveza, prihoda i rashoda, kao i sa-
    stavljanje, prikazivanje, dostavljanje i obeloda-
    njivanje finansijskih izveštaja, vrše u skladu
    sa ovim zakonom. Ovo je odredba koja je aktuelna
    i u trenutno važećem zakonu.
    Dodat je stav kojim je precizirano da dru-
    štva od javnog interesa primenjuju pravila koja
    su ovim zakonom propisana za velika pravna
    lica, bez obzira na poslovni prihod, vrednost
    ukupne aktive ili prosečan broj zaposlenih to-
    kom poslovne godine, osim u slučajevima propi-
    sanim ovim zakonom.
    Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika
    Članom 6. ZOR-a utvrđeni su kriterijumi za
    razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika prema
    njihovoj veličini na mikro, mala, srednja i veli-
    ka. U ovom članu do izmena je došlo zbog usklađi-
    vanja sa relevantnom Direktivom 2013/34/EU:
    ● ne koristi se prosečna vrednost poslovne
    imovine, već vrednost ukupne aktive na datum
    bilansa;
    10 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    ● usklađen je iznos vrednosti ukupne aktive i
    poslovnih prihoda za srednja i velika pravna
    lica sa zahtevom Direktive 2013/34/EU;
    ● utvrđena veličina se koristi za narednu po-
    slovnu godinu;
    ● obrisan je deo kojim se preduzetnici auto-
    matski klasifikuju kao mikro pravna lica, jer
    takav zahtev ne postoji u Direktivi 2013/34/
    EU;
    ● definisan je način korišćenja izuzetaka za
    mikro i mala pravna lica koja ZOR navodi u ne-
    kim članovima.
    U tabeli 1 dati su kriterijumi za razvrstava-
    nje pravnih lica.
    Tabela 1: Kriterijumi za razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika
    KRITERIJUMI
    MIKRO
    (ako ne prelaze 2 od 3
    kriterijuma)
    MALA
    (ako ne prelaze 2 od 3
    kriterijuma)
    SREDNJA
    (ako ne prelaze 2 od
    3 kriterijuma)
    VELIKA
    (ako prelaze 2 od 3
    kriterijuma)
    Prosečan broj
    zaposlenih do 10 10 do 50 50 do 250 preko 250
    Poslovni prihod do 700.000 EUR 700.000 do 8.000.000 EUR 8.000.000 do
    40.000.000 EUR preko 40.000.000 EUR
    Ukupna aktiva do 350.000 EUR 350.000 do 4.000.000 EUR 4.000.000 do
    20.000.000 EUR preko 20.000.000 EUR
    Suština je da su se pomerile neke granične
    vrednosti za razvrstavanje, koje će dovesti do
    toga da će nekoliko trenutno malih i velikih
    privrednih subjekata po novom biti razvrstani
    u srednja pravna lica.
    Preduzetnici nisu više po automatizmu
    razvrstani u mikro pravna lica. I oni će na
    kraju tekuće godine utvrđivati veličinu u
    skladu sa novim kriterijumima i ista će se
    primenjivati na narednu godinu.
    Novoosnovana pravna lica, odnosno predu-
    zetnici razvrstavaju se na osnovu podataka iz
    finansijskih izveštaja za poslovnu godinu u
    kojoj su osnovani i broja meseci poslovanja, a
    utvrđeni podaci koriste se za tekuću poslovnu
    godinu. Za razliku od odredbi trenutno važećeg
    zakona, ovim stavom 8. člana 6. ZOR-a nije preci-
    zirano koje podatke o razvrstavanju novoosno-
    vano pravno lice, odnosno preduzetnik koristi
    za narednu poslovnu godinu. Pretpostavljamo da
    se radi o previdu i da se podaci o razvrstavanju
    koriste i za narednu godinu.
    Stavovima 12. i 13. člana 6. ZOR-a propisano je
    da se izuzeci koji se u ovom zakonu primenjuju na
    mala pravna lica, shodno primenjuju i na mikro
    pravna lica. Da bi se izuzetak koristio, neophod-
    no je da bude ispunjen jedan od sledeća dva uslova:
    1) pravno lice je u najmanje dve uzastopne po-
    slovne godine razvrstano kao malo pravno lice
    (mala grupa) ili
    2) pravno lice je novoosnovano u tekućoj po-
    slovnoj godini i u njoj je razvrstano kao malo
    pravno lice (mala grupa).
    Stupa na snagu od finansijskih izveštaja koji
    se sastavljaju na 31. 12. 2021. godine.
    Datum Razvrstano kao: Komentar
    31. 12. 2020. MALO Sastavlja kompletan set finansijskih izveštaja (u skladu sa MSFI za MSP) po
    odredbama važećeg zakona
    31. 12. 2021. SREDNJE Sastavlja kompletan set finansijskih izveštaja
    31. 12. 2022. MALO Ne koristi izuzetke. U obavezi je da sačini pun set finansijskih izveštaja, kao i
    godišnji izveštaj o poslovanju
    31. 12. 2023. MALO
    Koristi izuzetke. U okviru Redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja sačinjava
    Bilans stanja, Bilans uspeha i Napomene. Nije u obavezi da sačini godišnji izveštaj
    o poslovanju
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice, kao
    i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara, odnosno kazniće se
    za prekršaj preduzetnik novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara, ako se ne razvrsta na mikro,
    malo, srednje ili veliko pravno lice u skladu sa ovim zakonom.
    Primer:
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 11
    AKTUELNA TEMA
    Razvrstavanje grupa pravnih lica
    Članom 7. ZOR-a propisano je i razvrstavanje grupa pravnih lica (sastoje se od matičnog pravnog
    lica i zavisnih pravnih lica) na male, srednje i velike u skladu sa propisanim kriterijumima,
    prikazanim u tabeli 2.
    Tabela 2: Kriterijumi za razvrstavanje grupa
    KRITERIJUMI
    MALE GRUPE
    (ako ne prelaze 2 od 3
    kriterijuma)
    SREDNJE GRUPE
    (ako ne prelaze 2 od 3
    kriterijuma)
    VELIKE GRUPE
    (ako prelaze 2 od 3
    kriterijuma)
    Prosečan broj
    zaposlenih do 50 50 do 250 preko 250
    Poslovni prihod do 8.000.000 EUR 8.000.000 do 40.000.000 EUR preko 40.000.000 EUR
    Ukupna aktiva do 4.000.000 EUR 4.000.000 do 20.000.000 EUR preko 20.000.000 EUR
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice,
    kao i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara, ako grupu
    pravnih lica u kojoj je ono matično pravno lice ne razvrsta u malu, srednju ili veliku grupu.
    II. Organizacija računovodstva i
    računovodstvene isprave
    Ovim poglavljem utvrđuju se pravila organi-
    zacije pravnih lica za obavljanje računovodstve-
    nih poslova, a uređuju se i pitanja koja se tiču
    računovodstvenih isprava, kao i rokova dosta-
    vljanja i knjiženja računovodstvenih isprava.
    Organizacija računovodstva
    U skladu sa članom 8. stav 1. ZOR-a, pravna
    lica, odnosno preduzetnici opštim aktom ure-
    đuju organizaciju računovodstva na način koji
    omogućava sveobuhvatno evidentiranje, kao i
    sprečavanje i pravovremeno otkrivanje pogre-
    šno evidentiranih poslovnih promena, zatim
    uređuju interne računovodstvene kontrolne
    postupke, utvrđuju računovodstvene politike,
    određuju lica koja su odgovorna za zakonitost i
    ispravnost nastanka poslovne promene i sasta-
    vljanje i kontrolu računovodstvenih isprava
    o poslovnoj promeni, a uređuju i kretanje raču-
    novodstvenih isprava i utvrđuju rokove za nji-
    hovo dostavljanje na dalju obradu i knjiženje u
    poslovnim knjigama.
    Članom 8. stav 2. propisano je da pravno
    lice, odnosno preduzetnik svojim opštim
    aktom, kojim uređuje organizaciju računovod-
    stva, određuje i vrste i oblik pomoćnih knjiga
    koje vodi.
    Dakle, svaki subjekt sam određuje vrstu i sa-
    držinu pomoćnih knjiga koje vodi, odnosno sam
    odlučuje koje su mu pomoćne knjige neophodne.
    Na primer, kada se kao tehnika odmeravanja
    nabavne vrednosti u MALOPRODAJI koristi me-
    toda maloprodajne cene, nije neophodno vođenje
    analitičke evidencije za robu.
    Odeljkom 13.16 MSFI za MSP definisana je
    ova tehnika odmeravanja nabavne vrednosti
    zaliha: Metodom maloprodajne cene, nabavna
    vrednost/cena koštanja odmerava se smanjenjem
    prodajne vrednosti zaliha pomoću odgovarajućeg
    procenta bruto marže.
    Pravilnikom za mikro i druga pravna lica za-
    lihe su definisane u članu 18, a navedene vrste
    zaliha obuhvataju i zalihe trgovačke robe. Me-
    đutim, tim članom NISU definisane „tehnike
    odmeravanja nabavne vrednosti”, nego on samo
    daje instrukcije u vezi sa početnim merenjem
    zaliha i obračunom izlaza zaliha. S obzirom
    na to, smatramo da je prilikom izbora tehnike
    odmeravanja nabavne vrednosti zaliha robe u
    maloprodaji moguće primeniti odredbe odeljka
    13.16 MSFI za MSP i kada su u pitanju korisni-
    ci Pravilnika za mikro i druga pravna lica, u
    skladu sa članom 6. stav 3. tog pravilnika. Osta-
    le odredbe ovog člana identične su odredbama
    trenutno važećeg zakona.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    12 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dina-
    ra, ako opštim aktom ne uredi organizaciju
    računovodstva po članu 8. stav 1. ovog zakona,
    kao i ako vrši obradu podataka na računaru,
    a ne obezbedi računovodstveni softver koji
    omogućava funkcionisanje sistema internih
    računovodstvenih kontrola i onemogućava
    brisanje proknjiženih poslovnih promena
    (član 8. stav 4).
    Računovodstvene isprave
     Od 1. januara 2022. godine fakture koje
    se izdaju drugom pravnom licu ili
    preduzetniku sastavljaju se i dostavljaju is-
    ključivo u elektronskom obliku. Dakle, elek-
    tronska faktura nije obaveza kada se promet
    dobara ili usluga fakturiše fizičkom licu.
    Novi stav 3. člana 9. ZOR-a glasi: Faktura (ra-
    čun) kao računovodstvena isprava, u smislu ovog
    zakona, sastavlja se i dostavlja pravnim licima
    i preduzetnicima u elektronskom obliku i mora
    biti potvrđena od strane odgovornog lica koje
    svojim potpisom ili drugom identifikacio-
    nom oznakom (utvrđenom opštim aktom kojim
    pravno lice, odnosno preduzetnik uređuje orga-
    nizaciju računovodstva) potvrđuje njenu vero-
    dostojnost.
    Ostale odredbe člana 9, koje se odnose na ra-
    čunovodstvene isprave, identične su odredbama
    trenutno važećeg zakona.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dina-
    ra, ako ne sastavlja računovodstvene isprave
    u skladu sa ovim zakonom.
    Odgovornost za računovodstvene isprave
    Članom 10. ZOR-a preformulisane su i izme-
    njene odredbe koje se tiču sastavljanja i kontro-
    le verodostojnih računovodstvenih isprava.
    Naime, stupanjem na snagu ovog zakona moraće da
    se odrede lica koja sastavljaju računovodstvene
    isprave i lica koja sprovode kontrolu isprav-
    nosti tih isprava pre knjiženja.
    Navedena kontrola predstavlja obavezu sva-
    kog pravnog lica i preduzetnika.
    Primer Odluke o imenovanju osobe odgovor-
    ne za kontrolu verodostojnosti isprava:
    Na osnovu člana 10. stav 4. Zakona o računovodstvu („Sl. glasnik RS”, br. 73/2019) donosim
    O D L U K U
    o imenovanju osobe odgovorne za kontrolu verodostojnosti isprava u Nestaško d. o. o.
    Imenujem Maricu Brzopletić (JMBG: 110011001100) za odgovorno lice koje vrši kontrolu verodostoj-
    nosti isprava.
    Obveze odgovornog lica koje vrši kontrolu verodostojnosti isprava su:
    – proverava formalnu, materijalnu i računsku tačnost računovodstvenih isprava kako bi se utvrdila
    njihova tačnost i potpunost;
    – proverava ispravnost svih isprava koje su osnova za knjiženje poslovnih događaja (ulazne i izlazne
    isprave);
    – računovodstvene isprave koje nisu istinite i potpune vraća licu koje je sastavilo ispravu (napomena:
    opciono može da se doda i tekst uz uputstvo o načinu ispravke greške);
    – odobrava računovodstvene isprave koje su tačne i potpune.
    Lice odgovorno za kontrolu verodostojnosti isprava odobrava tačne i potpune računovodstvene
    isprave:
    – štambiljem na kojem se nalazi naziv ODOBRENO štampanim slovima, uz oznaku datuma i imena i pre-
    zimena likvidatora – u štampanim ispravama;
    – elektronskim potpisom na mestu „odobrio” – u elektronskim ispravama.
    Odluka stupa na snagu 1. januara 2020. i važi do opoziva.
    U Nekom gradu, 19. decembra 2019. Za Nestaško d. o. o.
    Direktor: Radovan III Uzvišeni
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 13
    AKTUELNA TEMA
    Napominjemo da su, saglasno članu 10. ZOR-a,
    pravna lica i preduzetnici u obavezi da op-
    štim aktom kojim uređuju računovodstvo utvr-
    de šta se smatra drugom identifikacionom
    oznakom.
    Dakle, ukoliko prilikom izdavanja faktura
    pravno lice ili preduzetnik koristi identi-
    fikacionu oznaku umesto potpisa, neophodno
    je da se internim aktom bliže uredi ko je odgo-
    vorno lice, odnosno lice koje je ovlašćeno za
    izdavanje tih faktura i šta se smatra identi-
    fikacionom oznakom.
    Ukoliko se radi o fakturi koja je izvorno na-
    stala u elektronskom obliku, kao i fakturi koja je
    nastala digitalizacijom (konverzijom dokumenta
    iz papirnog u elektronski oblik), napominjemo
    da ista ne mora da sadrži isključivo elektron-
    ski potpis, već umesto potpisa može da sadrži
    identifikacionu oznaku odgovornog lica, od-
    nosno lica ovlašćenog za izdavanje te fakture.
    Pojam „identifikaciona oznaka” predstavlja
    svaku oznaku koja jednoznačno određuje, odnosno
    upućuje na odgovorno lice, odnosno lice koje je
    ovlašćeno za izdavanje računovodstvene ispra-
    ve. Dakle, to mogu biti ime i prezime, potpis,
    faksimil, elektronski potpis i sl., kao i kombi-
    nacija pomenutih ili drugih oznaka.
    U vezi sa tim naveden je i odlomak iz Mišlje-
    nja Ministarstva finansija br. 011-00-211/2016-16
    od 23. 2. 2016, koji je faktički pretočen u član 10.
    ZOR-a:
    Kontrolu računovodstvenih isprava ne mogu
    da vrše lica koja su zadužena materijalnim
    stvarima (vrednostima) na koje se isprave odno-
    se. Imajući u vidu navedeno, mišljenje Ministar-
    stva finansija je da su pravna lica dužna da
    svojim opštim aktima urede organizaciju raču-
    novodstva (uključujući interne računovodstve-
    ne kontrolne postupke) i odrede lice, odnosno
    lica koja su odgovorna za zakonitost i isprav-
    nost nastanka poslovne promene i sastavlja-
    nje i kontrolu svih računovodstvenih isprava.
    S tim u vezi, Ministarstvo finansija smatra
    da u konkretnom slučaju lica mogu da potpisuju
    i overavaju dostavljene izvode otvorenih stav-
    ki (IOS) isključivo ukoliko su za to ovlašćena
    odgovarajućim aktom pravnog lica (npr. aktom
    o sistematizaciji radnih mesta predviđeno je
    da lice koje vodi poslovne knjige i sastavlja fi-
    nansijske izveštaje, između ostalog, potpisuje i
    overava IOS) ili ukoliko imaju drugo ovlašćenje
    dato od strane zakonskog zastupnika.
    Ukoliko privredni subjekt dobije račun na
    kom stoji napomena da je račun važeći bez pečata
    i potpisa, a pritom ne sadrži potpis ili drugu
    identifikacionu oznaku lica odgovornog za iz-
    davanje računa, dokument nije potpun. Odgovorno
    lice koje kontroliše ovakav primljeni dokument
    ne može da ga odobri za knjiženje, odnosno tre-
    balo bi da zahteva od svog poslovnog partnera da
    mu izda račun koji sadrži pomenute elemente.
    Napomena: U postupku poreske kontrole po-
    reza na dobit Poreska uprava može da ospori
    trošak priznat na osnovu dokumenta koji ne is-
    punjava uslove da bi se smatrao verodostojnom
    računovodstvenom ispravom, u ovom slučaju koji
    ne sadrži potpis ili drugu identifikacionu
    oznaku odgovornog lica.
    Međutim, iz ugla Zakona o porezu na dodatu
    vrednost, potpis lica koje je odgovorno za izda-
    vanje računa nije obavezan element računa (iz
    člana 42. Zakona o PDV-u), tako da obveznik može
    da prizna prethodni porez po osnovu računa pri-
    mljenog bez tog potpisa (ili druge identifika-
    cione oznake), naravno uz ispunjenje uslova iz
    člana 28. Zakona o PDV-u.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dina-
    ra, ako postupa suprotno odredbama člana 10.
    ovog zakona.
    Tok dokumentacije od izdavanja (sastavljanja) do knjiženja prikazan je na slici 1.
    Slika 1: Tok dokumentacije u skladu sa članom 10. ZOR-a
    Lice koje sastavlja Lice koje kontroliše Knjiženje
    Potpisom ili drugom identifikacionom
    oznakom potvrđuje računsku tačnost i
    verodostojnost poslovne promene
    Potpisom ili drugom identifikacionom
    oznakom potvrđuje verodostojnost isprave
    (potpuna, istinita, računski tačna i
    verodostojno prikazuje poslovnu promenu)
    14 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Rokovi dostavljanja računovodstvenih
    isprava i rokovi knjiženja
    Članom 11. ZOR-a propisano je da računovod-
    stvena isprava, nakon sastavljanja kod pravnog
    lica, odnosno preduzetnika ili prijema od dru-
    gih lica, mora da se dostavi na knjiženje najka-
    snije u roku od pet radnih dana od dana kada je
    poslovna promena nastala, odnosno u roku od pet
    radnih dana od datuma prijema (u tom roku mora
    da se izvrši i kontrola verodostojnosti raču-
    novodstvene isprave), pri čemu ostaje rok od 5
    radnih dana za knjiženje poslovne promene od
    trenutka prijema.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dina-
    ra, ako računovodstvene isprave i dokumen-
    taciju ne dostavi na knjiženje u propisanom
    roku i ako poslovnu promenu ne proknjiži u
    poslovnim knjigama u propisanom roku.
    III. Poslovne knjige i kontni okvir
    Vrste poslovnih knjiga
    Vrste poslovnih knjiga, propisane članom 12.
    ZOR-a, jednake su onima u trenutno važećem za-
    konu:
    ● dnevnik,
    ● glavna knjiga,
    ● pomoćne knjige.
    Što se tiče pomoćnih knjiga, za razliku od
    odredbi trenutno važećeg zakona (po kome mo-
    raju), one mogu da se vode odvojeno za različite
    vrste sredstava i obaveza: nematerijalnu imo-
    vinu, nekretnine, postrojenja i opremu, inve-
    sticione nekretnine, dugoročne finansijske
    plasmane, zalihe, potraživanja, obaveze iz po-
    slovanja, obaveze po kreditima i druge stavke
    koje se odnose na bilansne pozicije.
    U vezi sa tim i ranije je data napomena koja
    se odnosi na član 8. ZOR-a – da svaki subjekt sam
    određuje vrstu i sadržinu pomoćnih knjiga koje
    vodi, odnosno sam odlučuje koje su mu pomoćne
    knjige neophodne.
    Način vođenja poslovnih knjiga
    Način vođenja poslovnih knjiga, propisan čla-
    nom 13. ZOR-a, jednak je onom u trenutno važećem
    zakonu. U stavu 3. člana 13. dodatno je pojašnjeno
    da se hronologija obavljenog unosa poslovnih
    promena osigurava unosom datuma knjiženja.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 di-
    nara, ako ne vodi poslovne knjige u skladu sa
    ovim zakonom.
    Kontni okvir
    Kontni okvir, propisan članom 14. ZOR-a, jed-
    nak je onom u trenutno važećem zakonu. Propisa-
    no je da i dalje postoji poseban kontni okvir za
    kategoriju drugih pravnih lica u smislu člana 2.
    tačka 2) ovog zakona, koji će propisivati mini-
    star nadležan za poslove finansija.
    Pravna lica i preduzetnici poslovne pro-
    mene knjiže na računima propisanim kontnim
    okvirom i, ako je primenljivo, na računima na-
    stalim raščlanjavanjem računa koji su propisa-
    ni u kontnom okviru.
    Kontni okvir i sadržinu računa u kontnom
    okviru propisuje:
    1) ministar nadležan za poslove finansija – za
    privredna društva, zadruge i preduzetnike;
    2) ministar nadležan za poslove finansija – za
    druga pravna lica iz člana 2. tačka 2) ovog zako-
    na;
    3) Narodna banka Srbije – za Narodnu banku
    Srbije, banke, društva za osiguranje, davaoce
    finansijskog lizinga, dobrovoljne penzijske
    fondove i društva za upravljanje dobrovolj-
    nim penzijskim fondovima, u skladu sa ovim
    zakonom i drugim zakonima koji uređuju poslo-
    vanje ovih finansijskih institucija nad kojima,
    saglasno zakonu, nadzor vrši Narodna banka
    Srbije;
    4) Komisija za hartije od vrednosti – za Cen-
    tralni registar, depo i kliring hartija od
    vrednosti, investicione fondove i društva za
    upravljanje investicionim fondovima, kao i za
    berze i brokersko-dilerska društva.
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 15
    AKTUELNA TEMA
    Lica koja vode poslovne knjige i sastavljaju
    finansijske izveštaje
    Kao i u trenutno važećem zakonu, u skladu sa
    članom 15. ZOR-a, pravno lice, odnosno predu-
    zetnik opštim aktom uređuje školsku spremu,
    radno iskustvo i ostale uslove za lice koje je
    odgovorno za vođenje poslovnih knjiga i sasta-
    vljanje finansijskih izveštaja.
    Članom 43. ZOR-a propisano je da ovo lice u
    okviru svojih zaduženja, zajedno sa zakonskim
    zastupnikom, organom upravljanja i nadzornim
    organom pravnog lica, kolektivno odgovara za
    istinito i pošteno prikazivanje: 1) redovnog
    godišnjeg finansijskog izveštaja i godišnjeg
    izveštaja o poslovanju i 2) konsolidovanog go-
    dišnjeg finansijskog izveštaja i konsolidova-
    nog godišnjeg izveštaja o poslovanju.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dina-
    ra, ako opštim aktom ne odredi lice kome
    se poverava vođenje poslovnih knjiga i sasta-
    vljanje finansijskih izveštaja.
    Poveravanje vođenja poslovnih knjiga i
    sastavljanja finansijskih izveštaja drugom
    pravnom licu, odnosno preduzetniku
    Članom 16. ZOR-a propisano je da vođenje
    poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih
    izveštaja pravno lice, odnosno preduzetnik
    ugovorom može da poveri isključivo pravnom
    licu ili preduzetniku koji je upisan u Registar
    pružalaca računovodstvenih usluga. Izuzetak
    od ove obaveze postoji kada u okviru grupe prav-
    nih lica zavisno pravno lice vodi poslovne
    knjige povezanim licima u okviru grupe, čime se
    olakšava vođenje poslovnih knjiga kod poveza-
    nih pravnih lica i smanjuju troškovi povezani
    sa tim.
     Registar počinje sa radom 1. januara 2021.
    godine, u skladu sa članom 62. ZOR-a.
    Dakle, pružanjem računovodstvenih usluga
    do tada mogu da se bave i novoosnovana pravna
    lica, odnosno preduzetnici, bez upisivanja u
    ovaj registar. Pre nego što pomenuti registar
    počne sa radom, ni od koga ne može da se zahte-
    va ispunjenje novih uslova, odnosno obavljanje
    računovodstvene delatnosti ne može da se uslo-
    vljava upisom u nepostojeći registar.
    Pravno lice, odnosno preduzetnik koji ima
    registrovanu pretežnu delatnost za pružanje
    računovodstvenih usluga internim aktom odre-
    đuje lice koje je odgovorno za vođenje poslovnih
    knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja za
    svakog klijenta kome se pružaju usluge vođenja
    poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih
    izveštaja. Ovo je novina u odnosu na trenutno
    važeći zakon.
    Članom 43. ZOR-a propisano je da navedeno
    lice u okviru svojih zaduženja, zajedno sa za-
    konskim zastupnikom, organom upravljanja i
    nadzornim organom pravnog lica, odnosno pre-
    duzetnika čije knjige vodi i čije finansijske
    izveštaje sastavlja, kolektivno odgovara za
    istinito i pošteno prikazivanje: 1) redovnog
    godišnjeg finansijskog izveštaja i godišnjeg
    izveštaja o poslovanju i 2) konsolidovanog go-
    dišnjeg finansijskog izveštaja i konsolidova-
    nog godišnjeg izveštaja o poslovanju.
    Lice koje je pravosnažno osuđeno na kaznu
    zatvora za krivično delo u Republici Srbiji
    ili stranoj državi ne može da obavlja poslove
    vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansij-
    skih izveštaja u skladu sa ovim zakonom, kao i
    druge poslove u oblasti računovodstva, utvrđe-
    ne ovim zakonom.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 di-
    nara, ako ne postupi u skladu sa odredbama
    člana 16. ovog zakona.
    Po našem mišljenju, nepostupanje u skladu
    sa ovim članom, koje nosi novčanu kaznu za pri-
    vredni prestup (odnosno prekršaj kod preduzet-
    nika), odnosi se npr. na:
    ● pravno lice, odnosno preduzetnika koji ugo-
    vorom poveri vođenje poslovnih knjiga i sasta-
    vljanje finansijskih izveštaja pravnom licu ili
    preduzetniku koji nije upisan u Registar pruža-
    laca računovodstvenih usluga;
    16 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    ● pravno lice, odnosno preduzetnika koji ima
    registrovanu pretežnu delatnost za pružanje
    računovodstvenih usluga, ali nije upisan u Regi-
    star pružalaca računovodstvenih usluga i uprkos
    tome sklopi ugovor sa pravnim licem ili predu-
    zetnikom za vođenje njegovih poslovnih knjiga i
    sastavljanje njegovih finansijskih izveštaja;
    ● pravno lice, odnosno preduzetnika koji ima
    registrovanu pretežnu delatnost za pružanje
    računovodstvenih usluga, a nije internim ak-
    tom odredio lice koje je odgovorno za vođenje
    poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih
    izveštaja za svakog klijenta kome se pružaju
    usluge vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja
    finansijskih izveštaja.
    Registar pružalaca računovodstvenih
    usluga
    Članom 17. ZOR-a propisano je da Registar
    pružalaca računovodstvenih usluga (dalje: Re-
    gistar) vodi Agencija, koja vođenje obavlja kao
    povereni posao.
    Registar je javna knjiga, vodi se na srpskom je-
    ziku, redovno se ažurira i objavljuje na inter-
    net stranici Agencije.
    Način vođenja i sadržinu Registra propisuje
    ministar nadležan za poslove finansija na pre-
    dlog Agencije.
    Agencija vodi Registar preko registratora
    imenovanog u skladu sa zakonom koji uređuje po-
    slovanje Agencije.
    Agencija najmanje jednom godišnje izveštava
    Nacionalnu komisiju za računovodstvo o pita-
    njima koja se tiču vođenja registra.
    Obrada podataka u Registru vrši se u skladu
    sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o
    ličnosti.
    Izdavanje dozvole i upis u Registar
    Izdavanje dozvole i upis u Registar regulisa-
    ni su članom 18. ZOR-a.
    U Registar može biti upisano pravno lice,
    odnosno preduzetnik koji ima dozvolu za pru-
    žanje računovodstvenih usluga izdatu u skladu
    sa ovim zakonom.
    Dozvolu za pružanje računovodstvenih usluga
    pravnom licu izdaje Komora ovlašćenih revi-
    zora (dalje: Komora) rešenjem, pod uslovom da:
    1) ima registrovanu pretežnu delatnost za pru-
    žanje računovodstvenih usluga;
    2) osnivač, odnosno stvarni vlasnik, kao i član
    organa upravljanja pravnog lica koje ima regi-
    strovanu pretežnu delatnost za pružanje raču-
    novodstvenih usluga, nije osuđen pravosnažnom
    presudom za krivično delo u smislu zakona ko-
    jim se uređuje odgovornost pravnih lica za kri-
    vična dela, odnosno ukoliko je osnivač, odnosno
    vlasnik, kao i član organa upravljanja pravnog
    lica fizičko lice, da nije pravosnažno osuđen
    na kaznu zatvora za krivično delo u Republici
    Srbiji ili stranoj državi;
    3) u radnom odnosu sa punim radnim vremenom
    ima najmanje jednog zaposlenog sa profesio-
    nalnim zvanjem u oblasti računovodstva ili
    revizije, koje je stečeno u profesionalnoj or-
    ganizaciji članice Međunarodne federacije
    računovođa.
    Dozvolu za pružanje računovodstvenih usluga
    preduzetniku izdaje Komora rešenjem, pod uslo-
    vom da:
    1) ima registrovanu pretežnu delatnost za pru-
    žanje računovodstvenih usluga;
    2) nije pravosnažno osuđivan na kaznu zatvora
    za krivično delo u Republici Srbiji ili stranoj
    državi;
    3) u radnom odnosu sa punim radnim vremenom
    ima najmanje jednog zaposlenog sa profesional-
    nim zvanjem u oblasti računovodstva ili revizi-
    je, koje je stečeno u profesionalnoj organizaciji
    članice Međunarodne federacije računovođa,
    ili sam preduzetnik ispunjava ovaj kriterijum.
    Pojašnjenje:
    1. U skladu sa Uredbom o Klasifikaciji delat-
    nosti („Sl. glasnik RS”, br. 54/2010), radi se
    o delatnosti 69.20: Računovodstveni, knjigo-
    vodstveni i revizorski poslovi; poresko sa-
    vetovanje.
    2. ZOR ne propisuje obavezu posedovanja „li-
    cence”, već isključivo profesionalnog zvanja.
    3. ZOR apsolutno ne uslovljava obavljanje ra-
    čunovodstvene delatnosti članstvom u bilo
    kojoj profesionalnoj organizaciji.
    4. Lice koje je steklo profesionalno zvanje
    polaganjem ispita u bilo kojoj profesional-
    noj organizaciji nema obavezu da nastavi svoju
    edukaciju u istoj niti je obavezno da ispunja-
    va bilo kakve druge zahteve te profesionalne
    organizacije nakon položenih ispita i steče-
    nog profesionalnog zvanja.
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 17
    AKTUELNA TEMA
     Svi koju su zvanje stekli ranije (u skladu
    sa Zakonom o računovodstvu („Sl. list
    SRJ”, br. 46/96, 74/99, 22/01 i 71/01) i Zakonom o
    računovodstvu i reviziji („Sl. list SRJ”, broj
    71/02, i „Sl. glasnik RS”, broj 55/04)), KORISTE
    TA ZVANJA za ispunjavanje uslova za dobijanje
    dozvole za pružanje računovodstvenih uslu-
    ga, koju izdaje Komora ovlašćenih revizora u
    skladu sa članom 63. ZOR-a.
    Izuzetak od ispunjavanja propisanih uslova
    za izdavanje dozvole za pružanje računovod-
    stvenih usluga predviđen je stavom 4. člana 18,
    po kome se na zahtev društva za reviziju do-
    zvola za pružanje računovodstvenih usluga iz-
    daje po službenoj dužnosti, na osnovu rešenja
    o izdavanju dozvole za obavljanje revizije koja
    je izdata u skladu sa zakonom kojim se uređuje
    revizija.
    Stavovima 3, 7. i 9. propisana su dodatna
    ograničenja u vezi sa osnivanjem pravnih lica
    koja imaju registrovanu pretežnu delatnost za
    pružanje računovodstvenih usluga (dalje: PL-
    -PRU), odnosno u vezi sa registrovanjem predu-
    zetnika sa pretežnom delatnošću za pružanje
    računovodstvenih usluga (dalje: P-PRU).
    Pravno lice osuđeno pravosnažnom presudom za krivično delo u smislu Zakona
    o odgovornosti pravnih lica za krivična dela („Sl. glasnik RS”, br.
    97/2008)
    Njegovo povezano ne može biti PL – PRU
    pravno lice
    Fizičko lice osuđeno na kaznu zatvora za krivično delo u
    Republici Srbiji ili stranoj državi ne može biti
    osnivač PL-PRU
    stvarni vlasnik PL-PRU
    član organa upravljanja PL-PRU
    saradnik PL-PRU
    P-PRU
    saradnik P-PRU
    Stvarni vlasnik registrovanog subjekta (član 3. Zakona o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika)
    jeste:
    (1) fizičko lice koje je posredno ili neposredno imalac 25% ili više udela, akcija, prava glasa ili
    drugih prava na osnovu kojih učestvuje u upravljanju registrovanim subjektom, odnosno učestvuje u
    kapitalu registrovanog subjekta sa 25% ili više udela;
    (2) fizičko lice koje posredno ili neposredno ima preovlađujući uticaj na vođenje poslova i
    donošenje odluka;
    (3) fizičko lice koje registrovanom subjektu posredno obezbedi ili obezbeđuje sredstva i po
    tom osnovu bitno utiče na donošenje odluka organa upravljanja registrovanog subjekta prilikom
    odlučivanja o finansiranju i poslovanju;
    (4) fizičko lice koje je osnivač, poverenik, zaštitnik, korisnik ako je određen, kao i lice koje ima
    dominantan položaj u upravljanju trastom, odnosno u drugom licu stranog prava;
    (5) fizičko lice koje je registrovano za zastupanje zadruga, udruženja, fondacija, zadužbina i
    ustanova, ako ovlašćeno lice za zastupanje nije prijavilo drugo fizičko lice kao stvarnog vlasnika.
    Izuzetno, ako nije moguće odrediti fizičko lice iz stava 1. tačka 3) podt. (1)–(4) ovog člana onako
    kako je to propisano, stvarni vlasnik registrovanog subjekta je fizičko lice koje je registrovano za
    zastupanje, odnosno kao član organa tog subjekta.
    Član organa
    upravljanja
    označava
    direktora,
    odnosno
    izvršnog
    direktora u
    smislu zakona
    kojim se uređuju
    privredna
    društva (član
    18. stav 10.
    ZOR-a)
    SARADNIK JE:
    lice na
    rukovodećem
    položaju
    u pravnom licu u kome je na rukovodećem položaju i osnivač PL-PRU ili
    vlasnik PL-PRU ili
    odgovorno lice PL-PRU ili
    u pravnom licu u kome je P-PRU koji ima dozvolu za PRU stvarni vlasnik
    stvarni vlasnik u pravnom licu u kome je na rukovodećem položaju
    svako fizičko
    lice
    koje ima stvarno vlasništvo nad istim pravnim lice
    zajedno sa
    osnivačem PL-PRU ili
    vlasnikom PL-PRU ili
    odgovornim licem PL-PRU ili
    P-PRU koji ima dozvolu za PRU
    18 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Osim toga, fizičko koje je teže povredilo
    ili ponovilo povredu propisa kojim se uređuje
    sprečavanje pranja novca i finansiranja terori-
    zma u periodu trajanja izrečene zaštitne mere:
    ● zabrane vršenja određenih delatnosti koje
    predstavljaju pretežnu delatnost privrednog
    subjekta za pružanje računovodstvenih usluga,
    ● zabrane odgovornom licu da vrši određene
    poslove koji predstavljaju pretežnu delatnost
    privrednog subjekta za pružanje računovodstve-
    nih usluga,
    ● zabrane odgovornom licu da vrši određene
    dužnosti kod pravnog lica čija je pretežna de-
    latnost pružanje računovodstvenih usluga,
    ne može da bude osnivač, odnosno stvarni vla-
    snik ili član organa upravljanja PL-PRU, odno-
    sno ne može da bude preduzetnik P-PRU.
    Zahtev za izdavanje dozvole za pružanje ra-
    čunovodstvenih usluga podnosi se Komori (u
    skladu sa stavom 12. člana 18. ZOR-a). Rešenje o
    izdavanju dozvole za pružanje računovodstve-
    nih usluga jeste konačno. Protiv rešenja može
    da se pokrene upravni spor.
    Komora je dužna da, po službenoj dužnosti,
    bez odlaganja dostavi Agenciji primerak reše-
    nja o izdavanju dozvole, radi upisa u Registar.
    Dakle, zahtev za izdavanje dozvole za pru-
    žanje računovodstvenih usluga podnosi se
    samo jednom i to Komori. Nakon izdavanja do-
    zvole, Komora na osnovu primljenog zahteva
    istu dostavlja Agenciji radi upisa u Registar.
    Formu i sadržinu zahteva za izdavanje do-
    zvole za pružanje računovodstvenih usluga, kao
    i naknadu za izdavanje dozvole, propisuje Komo-
    ra, uz prethodnu saglasnost Ministarstva, koje,
    pre nego što da saglasnost, pribavlja mišljenje
    Nacionalne komisije za računovodstvo.
    Komora najmanje dva puta godišnje izveštava
    Nacionalnu komisiju za računovodstvo i Mini-
    starstvo finansija o pitanjima koja se odnose
    na izdavanje i oduzimanje dozvola za pružanje
    računovodstvenih usluga.
     Pružaoci računovodstvenih usluga
    dužni su da usklade svoje poslovanje sa
    odredbama ovog zakona najkasnije u roku od
    tri godine od dana stupanja na snagu Zakona. S
    obzirom na to da ZOR stupa na snagu 1. 1. 2020.
    godine, znači da do 1. 1. 2023. godine moraju da
    budu upisani u Registar.
    Osim navedenih uslova, prilikom podnoše-
    nja zahteva za izdavanje dozvole za pružanje ra-
    čunovodstvenih usluga pravno lice je dužno da
    dokaže identitet stvarnog vlasnika tog pravnog
    lica na način i u smislu zakona kojim se uređuje
    centralna evidencija stvarnih vlasnika.
    Stav 18: Pravna lica, odnosno preduzetnici
    koji imaju registrovanu pretežnu delatnost
    pružanja računovodstvenih usluga dužni su da
    obaveštavaju Agenciju o promenama svih činje-
    nica i okolnosti na osnovu kojih su upisani u
    Registar u roku od osam dana od dana nastanka
    promena.
     Novčanom kaznom od 100.000 do
    3.000.000 dinara kazniće se za privred-
    ni prestup pravno lice, kao i odgovorno lice
    u pravnom licu novčanom kaznom od 20.000 do
    150.000 dinara, odnosno kazniće se za prekr-
    šaj preduzetnik novčanom kaznom od 100.000
    do 500.000 dinara, ako u roku od osam dana ne
    obavesti Agenciju o promenama svih činjeni-
    ca i okolnosti na osnovu kojih je upisan/o u
    Registar.
    Oduzimanje dozvole i brisanje iz Registra
    Članom 19. ZOR-a propisano je da se pravnom
    licu, odnosno preduzetniku rešenjem oduzima
    dozvola za pružanje računovodstvenih usluga ako:
    1) prestane da ispunjava uslove za izdavanje do-
    zvole iz člana 18. ovog zakona;
    2) dozvola iz člana 18. ovog zakona izdata je na
    osnovu neistinitih podataka;
    3) donese odluku o prestanku obavljanja ove de-
    latnosti ili prestane da postoji kao pravno
    lice, odnosno preduzetnik, u skladu sa zakonom;
    4) postupa suprotno propisima kojima se uređuje
    sprečavanje pranja novca i finansiranje terori-
    zma – na obrazloženi predlog organa nadležnog
    za sprovođenje propisa o sprečavanju pranja nov-
    ca i finansiranju terorizma.
    Rešenje o oduzimanju dozvole za pružanje ra-
    čunovodstvenih usluga donosi Komora. Rešenje
    je konačno, a protiv njega može da se pokrene
    upravni spor.
    U postupku odlučivanja primenjuju se odredbe
    zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak,
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 19
    AKTUELNA TEMA
    osim ukoliko ovim zakonom nije drukčije ure-
    đeno.
    Komora je dužna da, po službenoj dužnosti,
    bez odlaganja dostavi Agenciji primerak reše-
    nja o oduzimanju dozvole za pružanje računovod-
    stvenih usluga, radi brisanja iz Registra.
    IV. Popis imovine, obaveza,
    vanbilansne imovine i vanbilansnih
    obaveza
    Članovi 20. i 21. ZOR-a, koji se odnose na oba-
    vezu vršenja popisa i dodatnu obavezu vršenja
    popisa, identični su kao odredbe trenutno va-
    žećeg zakona.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dina-
    ra, ako ne popiše imovinu i obaveze u skladu
    sa ovim zakonom.
    U članu 22. ZOR-a, koji se odnosi na usaglaša-
    vanje potraživanja i obaveza, osim odredaba
    koje su preuzete iz trenutno važećeg zakona,
    predviđeno je prošireno obelodanjivanje in-
    formacija koje se tiču usaglašavanja potraži-
    vanja i obaveza u Napomenama uz finansijske
    izveštaje. Naime, obveznici sastavljanja nave-
    denih napomena biće u obavezi da obelodanjuju:
    ● broj i ukupan iznos neusaglašenih potraživa-
    nja i njihov odnos prema broju i ukupnom iznosu
    potraživanja i
    ● broj i ukupan iznos neusaglašenih obaveza i
    njihov odnos prema broju i ukupnom iznosu oba-
    veza.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dina-
    ra, odnosno kazniće se za prekršaj preduzet-
    nik novčanom kaznom od 100.000 do 500.000
    dinara, ako kao poverilac ne dostavi svom
    dužniku stanje neplaćenih računa i ako ne
    obelodani u Napomenama uz finansijske izve-
    štaje neusaglašena potraživanja i obaveze.
    V. Pravila vrednovanja
    U članu 23. ZOR-a precizirana su opšta raču-
    novodstvena načela u skladu sa kojima treba da
    budu vrednovane pozicije koje se prikazuju u re-
    dovnim i konsolidovanim godišnjim finansij-
    skim izveštajima pravnih lica i preduzetnika
    (istaknute su odredbe koje nisu propisane tre-
    nutno važećim zakonom):
    1) pretpostavke da pravno lice, odnosno predu-
    zetnik posluje kontinuirano;
    2) računovodstvene politike i osnove za vredno-
    vanja primenjuju se dosledno iz godine u godinu;
    3) priznavanje i vrednovanje vrši se uz primenu
    principa opreznosti, a posebno:
    (1) može se priznati samo dobit koja se ostvari
    do datuma bilansa;
    (2) u Bilansu stanja prikazuju se obaveze nastale
    u toku tekuće ili prethodnih poslovnih godina,
    čak i ukoliko takve obaveze postanu evidentne
    samo između datuma Bilansa stanja i datuma odo-
    brenja za obelodanjivanje finansijskih izvešta-
    ja;
    (3) u obzir se uzimaju sva obezvređenja, bez ob-
    zira na to da li je rezultat poslovne godine do-
    bitak ili gubitak;
    4) u obzir se uzimaju svi prihodi i rashodi koji
    se odnose na poslovnu godinu, bez obzira na da-
    tum njihove naplate, odnosno isplate;
    5) komponente imovine i obaveza vrednuju se
    posebno;
    6) zabranjeno je prebijanje između stavki aktive
    i pasive ili između stavki prihoda i rashoda;
    7) bilans otvaranja za svaku poslovnu godinu
    mora da bude jednak bilansu zatvaranja za pret-
    hodnu poslovnu godinu;
    8) stavke Bilansa uspeha i Bilansa stanja obra-
    čunavaju se i prezentuju uzimajući u obzir su-
    štinu predmetne transakcije ili predmetnog
    posla;
    9) iznosi priznati u Bilansu stanja i Bilansu
    uspeha obračunavaju se na obračunskoj osnovi
    korišćenjem načela uzročnosti prihoda i ras-
    hoda.
    Izuzetno od stava 1. ovog člana, odstupanja od
    opštih računovodstvenih načela dozvoljena su
    samo u slučajevima primene pojedinih MSFI, od-
    nosno MSFI za MSP, pri čemu takva odstupanja,
    kao i razlozi zbog kojih nastaju, moraju da se obe-
    lodane u Napomenama uz finansijske izveštaje,
    uključujući i ocenu njihovih efekata na imovinu,
    20 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    obaveze, finansijsku poziciju i dobitak ili gu-
    bitak pravnog lica, odnosno preduzetnika.
    Ako primena odredaba ovog zakona, podza-
    konskih akata donetih na osnovu ovog zakona,
    kao i MSFI i MSFI za MSP ne bi bila dovolj-
    na za dobijanje istinitog i objektivnog prikaza
    imovine i obaveza, prihoda, rashoda i rezulta-
    ta pravnog lica, odnosno preduzetnika, prav-
    no lice, odnosno preduzetnik u Napomenama
    uz finansijske izveštaje prikazuje dodatne
    informacije potrebne za usklađivanje s tim
    zahtevom.
     Članovima 25. i 26. ZOR-a omogućeno
    je da sva pravna lica izaberu okvir po
    kom će voditi poslovne knjige. Glavna prome-
    na u odnosu na zakon koji se primenjuje sada
    ogleda se u tome da će mala i mikro pravna
    lica moći da vode poslovne knjige po MSFI
    (samim tim mikro pravna lica i po MSFI za
    MSP ukoliko se opredele).
    Inače, računovodstveni okvir je propisan
    kao i u odredbama trenutno važećeg zakona. Za
    priznavanje, vrednovanje, prezentaciju i obe-
    lodanjivanje pozicija u finansijskim izvešta-
    jima:
    ● velika pravna lica, pravna lica koja imaju
    obavezu sastavljanja konsolidovanih finansij-
    skih izveštaja (matična pravna lica), javna dru-
    štva, odnosno društva koja se pripremaju da
    postanu javna, u skladu sa zakonom kojim se ure-
    đuje tržište kapitala, nezavisno od veličine,
    primenjuju MSFI;
    ● mala i srednja pravna lica primenjuju MSFI
    za MSP;
    ● mikro pravna lica i druga pravna lica, ne-
    zavisno od veličine, primenjuju podzakonski
    akt koji donosi ministar nadležan za poslove
    finansija, koji se zasniva na opštim računovod-
    stvenim načelima.
    U slučaju da se mala i srednja pravna lica
    odluče da primenjuju MSFI, dužna su da nave-
    deni okvir primenjuju u kontinuitetu, odnosno
    najmanje pet godina od početka primene MSFI.
    Takođe, u slučaju da se mikro pravna lica i
    druga pravna lica, nezavisno od veličine, odlu-
    če da primenjuju MSFI, odnosno MSFI za MSP,
    dužna su da navedene okvire primenjuju u konti-
    nuitetu, odnosno najmanje pet godina od početka
    primene MSFI, odnosno MSFI za MSP.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dina-
    ra, ako ne sastavlja i ne prikazuje finansijske
    izveštaje u skladu sa ovim zakonom (čl. 23–26).
    VI. Zatvaranje poslovnih knjiga i
    čuvanje računovodstvenih isprava,
    poslovnih knjiga i finansijskih
    izveštaja
    Zatvaranje poslovnih knjiga
    U član 27. inkorporirane su izmene u vezi
    sa zatvaranjem poslovnih knjiga. Naime, ume-
    sto izraza „zaključivanje” upotrebljen je izraz
    „zatvaranje”, jer se u ovom zakonu koristi izraz
    „otvaranje poslovnih knjiga”.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dina-
    ra, ako ne zatvori poslovne knjige u skladu sa
    ovim zakonom.
    Čuvanje računovodstvenih isprava,
    poslovnih knjiga i finansijskih izveštaja
    U članu 28. izmenjeni su neki rokovi za čuvanje
    isprava, knjiga i izveštaja, u odnosu na odredbe
    trenutno važećeg zakona:
    ● Statistički izveštaj čuva se dvadeset godina.
    ● Godišnji izveštaj o poslovanju čuva se dvade-
    set godina, umesto deset, kako je propisano tre-
    nutno važećim odredbama Zakona.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 di-
    nara, ako ne čuva računovodstvene isprave,
    poslovne knjige, finansijske izveštaje, go-
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 21
    AKTUELNA TEMA
    dišnji izveštaj o poslovanju i revizorske
    izveštaje u rokovima i na način propisan
    ovim zakonom (član 28. st. 1–10).
    Stav 11: Računovodstvene isprave mogu da se
    čuvaju na elektronskim medijima, kao original-
    na elektronska dokumenta ili digitalne kopije,
    ako je nadležnom organu omogućen pristup tako
    sačuvanim podacima i ako je obezbeđeno:
    1) da se podacima sadržanim u elektronskom
    dokumentu ili zapisu može pristupiti i da su
    pogodni za dalju obradu;
    2) da su podaci sačuvani u obliku u kome su napra-
    vljeni, poslati i primljeni;
    3) da iz sačuvane elektronske poruke mogu da se
    utvrde pošiljalac, primalac, vreme i mesto sla-
    nja i prijema;
    4) da se primenjuju tehnologije i postupci koji-
    ma se u dovoljnoj meri obezbeđuje zaštita od iz-
    mena ili brisanja podataka ili drugo pouzdano
    sredstvo kojim se garantuje nepromenljivost po-
    dataka ili poruka, kao i rezervna baza podataka
    na drugoj lokaciji.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 di-
    nara, ako ne zaštiti poslovne knjige koje se
    vode na elektronskom mediju u skladu sa ovim
    zakonom (član 28. stav 11).
    Osim toga, stavovima 13. i 14. člana 28. preci-
    zirano je čuvanje poslovnih knjiga koje se vode na
    računaru. Ako se poslovne knjige vode na računa-
    ru, uporedo sa memorisanim podacima, pravno
    lice, odnosno preduzetnik mora da obezbedi
    i memorisanje aplikativnog softvera kako bi
    podaci bili dostupni kontroli. U slučaju kada
    pravno lice, odnosno preduzetnik iz tehničkih
    razloga ne može da obezbedi funkcionalnost
    memorisanog aplikativnog softvera korišće-
    nog za unos, obradu i čuvanje računovodstvenih
    podataka, dužan je da dokument sa podacima
    čuva u clear text formatu.
    Osim navedenih dokumenata, pravno lice, od-
    nosno preduzetnik dužno je da obezbedi opis sa-
    mih polja, kao i definisanje oznaka koje razdvajaju
    jedan podatak od drugog (delimiter podataka).
    VII. Finansijski izveštaji, godišnji
    izveštaji o poslovanju, nefinansijsko
    izveštavanje i izveštaji o
    plaćanjima autoritetima vlasti
    Redovan godišnji finansijski izveštaj
    Novine u vezi sa obuhvatom redovnih fi-
    nansijskih izveštaja primenjuju se počev od
    finansijskih izveštaja koji se sastavljaju na
    31. 21. 2021. godine. Do tada se navedeni izve-
    štaji sastavljaju u skladu sa članovima od 7. do
    9. trenutno važećeg Zakona o računovodstvu,
    koji ostaju na snazi do 30. 12. 2021. godine.
    Članom 29. propisano je da redovan godišnji
    finansijski izveštaj velikih pravnih lica, sred-
    njih pravnih lica, pravnih lica koja imaju obavezu
    sastavljanja konsolidovanih godišnjih finan-
    sijskih izveštaja (matična pravna lica), javnih
    društava, odnosno društava koja se priprema-
    ju da postanu javna, u skladu sa zakonom kojim se
    uređuje tržište kapitala, nezavisno od veličine,
    obuhvata pun set finansijskih izveštaja:
    a) Bilans stanja,
    b) Bilans uspeha,
    v) Izveštaj o ostalom rezultatu,
    g) Izveštaj o promenama na kapitalu,
    d) Izveštaj o tokovima gotovine i
    đ) Napomene uz finansijske izveštaje.
    Redovan godišnji finansijski izveštaj ma-
    lih pravnih lica, malih preduzetnika i mikro
    pravnih lica obuhvata:
    a) Bilans stanja,
    b) Bilans uspeha i
    v) Napomene uz finansijske izveštaje.
    Redovan godišnji finansijski izveštaj mi-
    kro preduzetnika i mikro drugih pravnih lica
    obuhvata:
    a) Bilans stanja i
    b) Bilans uspeha.
    Vanredan finansijski izveštaj, kao i u po-
    stojećem zakonu, obuhvata:
    a) Bilans stanja i
    b) Bilans uspeha.
    Dakle, od izveštaja koji se sastavljaju na
    31. 12. 2021. godine obuhvat godišnjih finan-
    sijskih izveštaja NE ZAVISI VIŠE od raču-
    novodstvenog okvira koji subjekt primenjuje,
    NEGO ISKLJUČIVO OD RAZVRSTAVANJA.
    22 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Malim pravnim licima biće olakšano sa-
    stavljanje finansijskih izveštaja u odnosu na
    postojeće zakonsko rešenje, po kome sastavljaju
    pun set finansijskih izveštaja.
    Ipak, kod malih pravnih lica koja su obve-
    znici revizije sastavljanje skraćenog seta fi-
    nansijskih izveštaja u praksi može da uslovi
    potencijalni uticaj na izražavanje revizor-
    skog mišljenja. Na primer, ako pravno lice
    primenjuje MSFI za MSP koje zahteva pun set
    finansijskih izveštaja, a pravno lice po Za-
    konu sastavlja Bilans stanja, Bilans uspeha i
    Napomene, to može imati potencijalne impli-
    kacije na mišljenje revizora. Takođe, u Napome-
    nama obveznik ne može da napiše da primenjuje
    MSFI za MSP u svim aspektima jer ne sastavlja
    pun set finansijskih izveštaja, kako to zahte-
    va MSFI za MSP. Navedeno proizlazi iz za-
    hteva MSFI za MSP, odeljka 3: Prezentacija
    finansijskih izveštaja, koji definiše da se
    finansijski izveštaji ne opisuju kao oni koji
    su usaglašeni sa IFRS za SME, ako nisu usagla-
    šeni sa svim zahtevima ovog standarda. Pored
    toga, u vrlo retkim okolnostima u kojima ruko-
    vodstvo zaključi da bi usaglašavanje sa ovim
    standardom moglo biti pogrešno toliko da bi
    bilo protivrečno cilju finansijskih izvešta-
    ja, entitet odstupa od zahteva, osim ako rele-
    vantni regulatorni okvir ne zabranjuje takvo
    odstupanje.
    Kada odstupa od zahteva ovog standarda, en-
    titet obelodanjuje:
    a) da je rukovodstvo zaključilo da finansijski
    izveštaji fer prikazuju finansijsku poziciju,
    finansijske performanse i tokove gotovine en-
    titeta;
    b) da je usaglašen sa IFRS za SME, osim odstupa-
    nja od određenog zahteva da bi se postigla fer
    prezentacija;
    c) prirodu odstupanja, uključujući i postupak
    koji bi se zahtevao prema IFRS za SME, razlog
    zbog kog bi taj postupak bio pogrešan u datim
    okolnostima toliko da bi bio protivrečan cilju
    finansijskih izveštaja, kao i usvojeni postupak.
    Mikro pravna lica sastavljaju Napomene uz
    finansijske izveštaje, što predstavlja glavnu
    razliku u odnosu na aktuelni zakon i što će od
    računovođa zahtevati dodatni posao za pripre-
    mu i sastavljanje finansijskih izveštaja. Iz na-
    vedenih rešenja proizlazi da sva pravna lica,
    uključujući i mikro, sem mikro preduzetnika i
    mikro drugih pravnih lica, moraju da sastavlja-
    ju Napomene.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dina-
    ra, ako ne sastavlja finansijske izveštaje u
    skladu sa ovim zakonom (čl. 29).
    Podzakonskim aktima biće propisana
    sadržina i forma obrazaca Redovnog godi-
    šnjeg finansijskog izveštaja, Konsolido-
    vanog godišnjeg finansijskog izveštaja i
    Statističkog izveštaja, u skladu sa članom
    30. ZOR-a. Članom 60. ZOR-a precizirano je
    da će podzakonski akti za sprovođenje ovog
    zakona biti doneseni najkasnije u roku od 6
    meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona
    (dakle do 1. 7. 2020. godine), a primenjivaće se
    od finansijskih izveštaja koji se sastavljaju
    na dan 31. decembra 2021. godine.
    Konsolidovani godišnji finansijski
    izveštaj
    Članom 31. proširena je i precizirana defi-
    nicija matičnog pravnog lica koje sastavlja, do-
    stavlja i obelodanjuje konsolidovani godišnji
    finansijski izveštaj.
    Matično pravno lice ima kontrolu nad zavi-
    snim pravnim licem kada nad njim ima:
    1) moć;
    2) izloženo je ili ima prava na varijabilne
    prinose po osnovu svog učešća u tom zavisnom
    pravnom licu;
    3) ima sposobnost da, koristeći svoju moć, utiče
    na pomenute prinose kako bi uticalo i na iznos
    prinosa koji mu pripada.
    Ovim su odredbe ZOR-a usklađene sa MSFI 10
    – Konsolidovani finansijski izveštaji.
    Moć matičnog pravnog lica u odnosu na zavi-
    sno pravno lice postoji kada ono:
    1) ima većinu akcija ili glasačkih prava članova
    u tom zavisnom pravnom licu;
    2) ima pravo da imenuje ili razreši većinu
    članova administrativnog, upravljačkog ili
    nadzornog organa zavisnog pravnog lica, a is-
    tovremeno je akcionar ili član tog pravnog
    lica;
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 23
    AKTUELNA TEMA
    3) ima pravo da vrši preovlađujući uticaj na
    zavisno pravno lice čiji je akcionar ili član,
    u skladu sa ugovorom sklopljenim sa tim prav-
    nim licem ili u skladu sa odredbama osnivačkog
    akta ili statuta tog pravnog lica; ili
    4) kao akcionar ili član pravnog lica, u skla-
    du sa sporazumom sa drugim akcionarima ili
    članovima tog pravnog lica (zavisnog pravnog
    lica), samostalno kontroliše većinu akciona-
    ra ili glasačkih prava članova u zavisnom prav-
    nom licu.
    Ukupan broj akcionara ili glasačkih prava
    u zavisnom pravnom licu umanjuje se za gla-
    sačka prava vezana za akcije koje drži samo
    zavisno pravno lice, zavisno pravno lice tog
    zavisnog pravnog lica ili lice koje deluje u
    svoje ime, ali za račun pomenutih pravnih
    lica.
    Većina se, dakle, računa kao broj akcija ili
    glasačkih prava matičnog pravnog lica u odno-
    su na opisano umanjeni ukupan broj akcionara
    ili glasačkih prava.
    Primer: Postojanje moći nad preduzećem u
    koje je investirano
    Preduzeće Atila ima 40% glasačkih prava u
    preduzeću Herkul u koje je investiralo. U Her-
    kula je investiralo još 12 drugih investitora
    i svaki od njih ima po 5% glasačkih prava. Spo-
    razum između akcionara daje investitoru Atila
    pravo da imenuje, razrešava i određuje naknadu
    upravi nadležnoj za upravljanje relevantnim
    aktivnostima. Da bi se sporazum izmenio, po-
    trebna je dvotrećinska većina glasova akciona-
    ra. U tom slučaju investitor Atila zaključuje da
    apsolutna veličina njegovog učešća i relativna
    veličina ostalih učešća same po sebi nisu do-
    voljne da bi se zaključilo da li investitor po-
    seduje prava koja su dovoljna da mu obezbeđuju
    moć. Međutim, investitor Atila utvrđuje da je
    njegovo ugovorno pravo da imenuje, razrešava i
    određuje naknadu upravi dovoljno da se zaključi
    da on poseduje moć nad Herkulom.
    Za utvrđivanje glasačkih prava i prava ime-
    novanja i opoziva većine članova organa upra-
    vljanja u bilo kom zavisnom pravnom licu koje
    poseduje matično pravno lice uzimaju se u obzir
    navedena prava koja direktno poseduje to matično
    pravno lice, ali i prava koja indirektno,
    preko svojih drugih pravnih lica ili drugih
    povezanih lica, poseduje matično pravno lice.
    Navedena prava umanjuju se za prava:
    1) u vezi sa akcijama, odnosno udelima koji se
    drže u korist lica koje nije ni matično ni zavi-
    sno pravno lice tog matičnog pravnog lica; ili
    2) u vezi sa akcijama, odnosno udelima (1) koji
    služe kao jemstvo, pod uslovom da se ta prava
    koriste u skladu sa primljenim uputstvima u
    vezi sa pomenutim jemstvom; ili (2) koji su u
    vezi sa odobravanjem kredita kao dela uobiča-
    jenih poslovnih aktivnosti, pod uslovom da se
    glasačka prava izvršavaju u interesu lica koje
    pruža jemstvo.
    Dakle, u konsolidovane finansijske izve-
    štaje uključuju se i pravna lica u kojima matično
    pravno lice nema kontrolu direktno (nema uče-
    šće u kapitalu), ali ona postoji indirektno, tj.
    preko drugog zavisnog pravnog lica (što znači
    da ima učešće u kapitalu trećeg lica). Naravno,
    mora da se izvrši procena da matično pravno
    lice ima moć nad tim trećim licem.
    Na uključivanje zavisnog pravnog lica u
    konsolidovani godišnji finansijski izve-
    štaj nema uticaja činjenica gde se nalazi nje-
    govo sedište (u zemlji ili u inostranstvu).
    Konsolidovani godišnji finansijski izve-
    štaj sastavlja se pod istim datumom kao i re-
    dovni godišnji finansijski izveštaj matičnog
    pravnog lica. Konsolidovani godišnji finan-
    sijski izveštaj obuhvata:
    1) Konsolidovani bilans stanja;
    2) Konsolidovani bilans uspeha;
    3) Konsolidovani izveštaj o ostalom rezultatu;
    4) Konsolidovani izveštaj o promenama na ka-
    pitalu;
    5) Konsolidovani izveštaj o tokovima gotovine;
    6) Konsolidovane napomene uz finansijske iz-
    veštaje.
    Matično pravno lice u Konsolidovani
    godišnji finansijski izveštaj uključuje fi-
    nansijske izveštaje svojih zavisnih pravnih
    lica.
    Za priznavanje, vrednovanje, prezentaciju
    i obelodanjivanje pozicija u Konsolidova-
    nom godišnjem finansijskom izveštaju ma-
    tično pravno lice primenjuje MSFI.
    24 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Ako se sastav grupe pravnih lica obuhvaće-
    nih konsolidovanjem promenio tokom poslovne
    godine, Konsolidovani godišnji finansijski
    izveštaj treba da sadrži informacije koje
    omogućavaju poređenje uzastopnih konsoli-
    dovanih godišnjih finansijskih izveštaja
    grupe. Poređenje se radi tako što se izrađuje
    usklađeni uporedni bilansa stanja i usklađeni
    uporedni bilansa uspeha, koji se prezentuju u
    Konsolidovanim napomenama uz finansijske
    izveštaje.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    ako ne sastavlja finansijske izveštaje u skla-
    du sa ovim zakonom (čl. 31).
    Izuzeci od konsolidovanja
    Za razliku od odredbi trenutno važećeg zako-
    na, članom 32. ZOR-a precizirani su uslovi koji
    moraju biti ispunjeni da ne bi postojala obaveza
    sastavljanja konsolidovanog godišnjeg finansij-
    skog izveštaja. Stavovima 1, 2. i 7. propisani su
    izuzeci od obaveze sastavljanja pomenutog izve-
    štaja. Pri tome je za primenu izuzetka iz stava
    2. neophodno da se ispune uslovi propisani sta-
    vovima 3, 4. i 5. člana 32. Stavom 6. istog člana
    propisani su uslovi za isključivanje zavisnog
    pravnog lica iz kruga konsolidovanja (iz Konso-
    lidovanog godišnjeg finansijskog izveštaja).
    Male grupe
    Od obaveze sastavljanja, dostavljanja i obelo-
    danjivanja konsolidovanog godišnjeg finansijskog
    izveštaja izuzimaju se male grupe, osim ako je naj-
    manje jedan član grupe društvo od javnog interesa.
    Izuzetak od obaveze sastavljanja konsolidovanih finansijskih izveštaja:
    Kriterijum
    Član 32. ZOR-a Član 27. starog zakona
    MALA grupa
    (ako ne prelazi 2 od 3 kriterijuma)
    ukoliko je vrednost imovine i poslovnog
    prihoda matičnog i zavisnih pravnih lica
    Prosečan broj zaposlenih do 50 n/a
    Poslovni prihod do 8.000.000 EUR do 4.400.000 EUR
    Ukupna aktiva do 4.000.000 EUR do 2.200.000 EUR
    Kao što je moguće primetiti, značajno je povećan prag za izuzeće od obaveze sastavljanja kon-
    solidovanih finansijskih izveštaja.
    Posedovano matično pravno lice
    U odnosu na odredbu trenutno važećeg zakona
    (njegov član 27. stav 7), stavom 2. člana 32. ZOR-a
    preciziran je pojam posedovanog matičnog prav-
    nog lica (trenutno je u upotrebi izraz „matično
    pravno lice je istovremeno zavisno u višoj eko-
    nomskoj celini”). Znači, od obaveze sastavljanja,
    dostavljanja i obelodanjivanja konsolidovanog
    godišnjeg finansijskog izveštaja izuzima se i
    matično pravno lice koje je istovremeno zavisno
    pravno lice svom matičnom pravnom licu (dalje:
    posedovano matično pravno lice), uključujući i
    društvo od javnog interesa, osim ako je u pitanju
    društvo čije su hartije od vrednosti uključenje
    u trgovanje u smislu propisa kojim se reguliše
    tržište kapitala ili bilo koje države članice.
    Bez obzira na to da li matično pravno lice
    veće grupe ima sedište u Srbiji i primenjuje
    ZOR ili u inostranstvu (i primenjuje pravo dr-
    žave članice, odnosno MSFI), njegovo učešće
    u posedovanom matičnom pravnom licu mora da
    bude sledeće da bi posedovano matično pravno
    lice imalo osnov za izuzimanje od obaveze sa-
    stavljanja konsolidovanog godišnjeg finansij-
    skog izveštaja:
    1) matično pravno lice posedovanog matičnog
    pravnog lica drži sve udele ili akcije u pose-
    dovanom matičnom pravnom licu, pri čemu se
    udeli ili akcije u posedovanom matičnom prav-
    nom licu koje drže sâmo posedovano matično
    pravno lice, članovi njegovih organa upravljanja
    u skladu sa zakonom ili obavezom u osnivačkom
    aktu ili statutu navedenog pravnog lica, u tu svr-
    hu ne uzimaju u obzir; ili
    2) matično pravno lice izuzetog posedovanog
    matičnog pravnog lica drži 90 procenata ili
    više udela ili akcija u izuzetom posedovanom
    matičnom pravnom licu, a ostali akcionari ili
    članovi izuzetog posedovanog matičnog pravnog
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 25
    AKTUELNA TEMA
    lica saglasili su se u pisanoj formi da to pose-
    dovano matično pravno lice ne sastavlja konso-
    lidovani godišnji finansijski izveštaj.
    Ako matično pravno lice veće grupe drži
    akcije odnosno udele u navedenom procentu, i
    sledeći uslovi moraju da budu ispunjeni da bi
    posedovano matično pravno lice imalo pravo na
    izuzimanje od obaveze sastavljanja konsolidova-
    nog godišnjeg finansijskog izveštaja:
    1) Godišnji finansijski izveštaji izuzetog posedovanog matičnog pravnog lica i finansijski izveštaji svih njegovih
    zavisnih pravnih lica, koja bi ono inače uključilo u svoj konsolidovani godišnji finansijski izveštaj, konsoliduju
    se u finansijskom izveštaju veće grupe pravnih lica na čije se matično pravno lice primenjuje Zakon
    2) Godišnji finansijski izveštaji izuzetog posedovanog
    matičnog pravnog lica i finansijski izveštaji svih
    njegovih zavisnih pravnih lica, koja bi ono inače
    uključilo u svoj konsolidovani godišnji finansijski
    izveštaj, konsoliduju se u finansijskom izveštaju veće
    grupe pravnih lica na čije se matično pravno lice
    primenjuje pravo države članice
    Ova tačka se primenjuje od dana prijema Republike Srbije u
    Evropsku uniju
    3) Konsolidovani godišnji finansijski izveštaj i
    konsolidovani godišnji izveštaj o poslovanju veće
    grupe pravnih lica sastavlja matično pravno lice te
    grupe, u skladu sa ovim zakonom
    Matično pravno lice veće
    grupe ima sedište u Srbiji
    U svakom slučaju, prilikom
    izrade konsolidovanih
    finansijskih izveštaja i
    konsolidovanog godišnjeg
    izveštaja o poslovanju
    4) Konsolidovani godišnji finansijski izveštaj i primenjuju se MSFI
    konsolidovani godišnji izveštaj o poslovanju veće
    grupe pravnih lica sastavlja matično pravno lice te
    grupe, u skladu sa MSFI
    Matično pravno lice
    veće grupe ima sedište u
    inostranstvu
    5) Izuzeto posedovano matično pravno lice objavljuje
    sledeća dokumenta na način propisan za dostavljanje
    dokumentacije uz finansijske izveštaje, u skladu sa
    članom 45. ovog zakona:
    – Konsolidovani godišnji finansijski izveštaj i
    konsolidovani godišnji izveštaj o poslovanju veće
    grupe pravnih lica, koji je sastavilo matično pravno
    lice te veće grupe u skladu sa ovim Zakonom, odnosno u
    skladu sa MSFI,
    – Revizorski izveštaj
    Izuzeto posedovano matično
    pravno lice dostavlja
    Agenciji:
    – Odluku o usvajanju
    konsolidovanog godišnjeg
    finansijskog izveštaja,
    – Konsolidovani godišnji
    finansijski izveštaj,
    – Konsolidovani godišnji
    izveštaj o poslovanju,
    – Revizorski izveštaj
    Dakle, iako izuzeto matično
    pravno lice NE SASTAVLJA
    konsolidovani godišnji
    finansijski izveštaj „svoje”
    grupe, mora da objavi
    konsolidovani godišnji
    finansijski izveštaj i
    konsolidovani godišnji
    izveštaj o poslovanju svoje
    „mame”, odnosno veće grupe
    kojoj i samo pripada
    6) Izuzeto posedovano matično pravno lice u Napomenama uz finansijske izveštaje u okviru svog redovnog
    godišnjeg finansijskog izveštaja obelodanilo je:
    1) naziv i sedište matičnog pravnog lica koje sastavlja konsolidovani godišnji finansijski izveštaj veće grupe
    (kojoj pripada i izuzeto posedovano matično pravno lice),
    (2) izuzeće od obaveze sastavljanja konsolidovanog godišnjeg finansijskog izveštaja i konsolidovanog godišnjeg
    izveštaja o poslovanju, sa obrazloženjem razloga za to izuzeće.
    Ako su ovi izveštaji na stranom jeziku, iz-
    uzeto posedovano matično lice dužno je da ih
    objavi prevedene na srpski jezik
    Treći izuzetak
    Od obaveze sastavljanja, dostavljanja i obelo-
    danjivanja konsolidovanog godišnjeg finansij-
    skog izveštaja izuzima se matično pravno lice,
    uključujući i društvo od javnog interesa, ako:
    1) ono ima samo zavisna pravna lica koja su, bilo
    pojedinačno bilo u konsolidovanom zbiru, sa
    stanovišta izrade navedenog izveštaja mate-
    rijalno beznačajna; ili
    2) sva njegova zavisna pravna lica mogu da se iz-
    uzmu od konsolidovanja na osnovu stava 6. ovog
    člana.
    Stav 6: Matično pravno lice nije dužno da
    u Konsolidovani godišnji finansijski izve-
    štaj uključi zavisno pravno lice, uključujući i
    društvo od javnog interesa, ukoliko je ispunjen
    najmanje jedan od sledećih uslova:
    1) u slučaju kada informacije potrebne za sasta-
    vljanje navedenog izveštaja u skladu sa ovim za-
    konom nisu dostupne bez preteranih troškova
    ili preteranog kašnjenja;
    2) akcije, odnosno udeli tog zavisnog pravnog
    lica drže se isključivo u cilju njihove nakna26
    POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    dne prodaje – matično pravno lice može da
    dokaže da aktivno radi na prodaji tih akcija,
    odnosno udela;
    3) postoje značajna dugoročna ograničenja koja
    bitno ometaju:
    (1) matično pravno lice u ostvarenju svojih pra-
    va nad imovinom ili upravljanjem pomenutim
    zavisnim pravnim licem;
    (2) sprovođenje jedinstvenog upravljanja tim za-
    visnim pravnim licem.
    Revizija finansijskih izveštaja
    Članom 33. ZOR-a proširena je obaveza dru-
    štva za reviziju, a način vršenja revizije re-
    dovnih godišnjih i konsolidovanih godišnjih
    finansijskih izveštaja obavlja se u skladu sa
    Zakonom o reviziji.
    Stavom 2. člana 33. propisano je da društvo
    za reviziju takođe:
    1) daje mišljenje o tome:
    (1) da li je godišnji izveštaj o poslovanju
    usklađen sa redovnim godišnjim finansijskim
    izveštajem za istu poslovnu godinu i
    (2) da li je godišnji izveštaj o poslovanju sa-
    stavljen u skladu sa važećim zakonskim odred-
    bama;
    2) sastavlja izjavu u tom smislu da li je na osnovu
    poznavanja i razumevanja pravnog lica i njegovog
    okruženja stečenog tokom revizije utvrdilo ma-
    terijalno značajne pogrešne navode u godišnjem
    izveštaju o poslovanju i ističe prirodu tih na-
    voda.
    Odredbe stava 2. ovog člana shodno se prime-
    njuju na konsolidovane godišnje finansijske iz-
    veštaje i na konsolidovane godišnje izveštaje
    o poslovanju.
    Napomena: Članom 26. Zakona o reviziji („Sl.
    glasnik RS”, br. 73/2019) propisano je:
    Zakonska revizija je obavezna za redovne godi-
    šnje finansijske izveštaje velikih i srednjih
    pravnih lica razvrstanih u skladu sa zakonom
    kojim se uređuje računovodstvo, javnih društa-
    va u skladu sa zakonom kojim se uređuje trži-
    šte kapitala nezavisno od njihove veličine,
    kao i svih pravnih lica, odnosno preduzetni-
    ka čiji ukupan prihod ostvaren u prethodnoj
    poslovnoj godini prelazi 4.400.000 evra u di-
    narskoj protivvrednosti. Zakonska revizija
    konsolidovanih finansijskih izveštaja obave-
    zna je za matična pravna lica koja sastavljaju
    konsolidovane finansijske izveštaje u skladu sa
    zakonom kojim se uređuje računovodstvo. Za pre-
    računavanje deviznog iznosa iz stava 1. ovog člana
    u dinarsku protivvrednost primenjuje se zvani-
    čan srednji kurs dinara, koji utvrđuje Narodna
    banka Srbije, a važi poslednjeg dana poslovne go-
    dine za koju se sastavlja finansijski izveštaj.
    Revizija finansijskih izveštaja pravnih lica
    i drugih subjekata koji nisu ovde navedeni jeste
    dobrovoljna revizija.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dina-
    ra, ako ne izvrši reviziju finansijskih iz-
    veštaja.
    Godišnji izveštaj o poslovanju
    Primenom novog zakona od sastavljanja
    godišnjeg izveštaja o poslovanju izuzeta su
    samo mikro i mala pravna lica.
    Članom 34. ZOR-a dodatno je pojašnjeno šta
    treba da obuhvati analiza razvoja i rezultata
    poslovanja pravnog lica i njegovog položaja. Sa-
    držina godišnjeg izveštaja o poslovanju nije iz-
    menjena u odnosu na odredbe trenutno važećeg
    zakona.
    S obzirom na to da je, osim godišnjeg izve-
    štaja o poslovanju, ZOR-om predviđeno i sasta-
    vljanje izveštaja o korporativnom upravljanju,
    nefinansijsko izveštavanje i izveštaj o pla-
    ćanjima autoritetima vlasti, i oni će biti sa-
    stavni deo godišnjeg izveštaja o poslovanju.
    Navedene izveštaje biće u obavezi da sastavlja-
    ju pre svega velika pravna lica, lica od javnog
    interesa i grupe koje rade konsolidaciju, osim
    ako Zakonom nije drugačije predviđeno.
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 27
    AKTUELNA TEMA
    Tabela 3: Sadržina godišnjeg izveštaja o poslovanju
    Obveznici Sadržaj godišnjeg izveštaja o poslovanju Obveznici
    Obveznici: sva velika pravna lica, sva srednja pravna lica i
    mala i mikro pravna lica ako su društva od javnog interesa
    1) Kratak opis poslovnih aktivnosti i organizacione strukture pravnog lica
    2) Verodostojan prikaz razvoja, finansijskog
    položaja i rezultata poslovanja pravnog
    lica, uključujući finansijske i nefinansijske
    pokazatelje relevantne za određenu vrstu
    poslovne aktivnosti, kao i informacije o
    kadrovskim pitanjima
    Nefinansijski
    izveštaj
    Velika pravna lica koja su društva
    od javnog interesa i koja na datum
    bilansa prelaze kriterijum
    prosečnog broja od 500 zaposlenih
    tokom poslovne godine
    3) Informacije o ulaganjima u cilju zaštite životne sredine
    4) Svi značajni događaji po završetku poslovne godine
    5) Planirani budući razvoj
    6) Aktivnosti istraživanja i razvoja
    7) Informacije o otkupu sopstvenih akcija, odnosno udela
    8) Postojanje ogranaka
    9) Koje finansijske instrumente koristi ako je to značajno za procenu finansijskog položaja i
    uspešnosti poslovanja
    10) Ciljevi i politike vezane za upravljanje finansijskim rizicima, zajedno sa politikom zaštite svake
    značajnije vrste planirane transakcije za koju se koristi zaštita
    11) Izloženost cenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku novčanog toka,
    strategija za upravljanje ovim rizicima i ocena njihove efektivnosti
    Izveštaj o korporativnom upravljanju
    – javna društava, odnosno društva koja se pripremaju da postanu
    javna u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala,
    – društva od javnog interesa koja su akcionarska društva i
    društva sa ograničenom odgovornošću
    Izveštaj o plaćanjima autoritetima vlasti – društva od javnog interesa koja posluju u ekstraktivnoj
    industriji ili seči primarnih šuma
    Dakle, srednja pravna lica nisu u obavezi da sastavljaju godišnji izveštaj o poslovanju na 31. 12.
    2019. godine, a od finansijskih izveštaja koji se sastavljaju počev od 31. 12. 2020. godine, u obavezi
    su da sastavljaju i objavljuju godišnji izveštaj o poslovanju.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice,
    kao i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara, ako ne sastavi
    godišnji izveštaj o poslovanju.
    28 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Izveštaj o korporativnom upravljanju
    Članom 35. ZOR-a propisano je da je izveštaj o korporativnom upravljanju sastavni deo godi-
    šnjeg izveštaja o poslovanju javnih društava, odnosno društava koja se pripremaju da postanu
    javna u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.
    Izveštaj o korporativnom upravljanju sadrži najmanje sledeće informacije:
    Sadržaj Pojašnjenje Obaveze revizora
    1) Upućivanje na: proverava da li su informacije
    (1) pravila korporativnog upravljanja kojima pravno lice dostavljene
    podleže
    navodi se mesto gde
    su javno dostupna
    (2) pravila o korporativnom upravljanju koja je pravno lice
    dobrovoljno odlučilo da primenjuje
    (3) sve relevantne informacije o praksi korporativnog
    upravljanja koja prevazilazi zahteve nacionalnog prava
    pravno lice treba da
    obezbedi da praksa
    bude javno dostupna
    2) Opis osnovnih elemenata sistema internih kontrola i smanjenja rizika pravnog
    lica u vezi sa postupkom finansijskog izveštavanja
    daje mišljenje
    3) Informacije o ponudama za preuzimanje kada je privredno društvo obveznik
    primene propisa kojima se uređuje preuzimanje privrednih društava:
    (1) direktnom ili indirektnom učestvovanju u stečenom kapitalu (uključujući
    indirektno učešće u tom kapitalu putem piramidalnih struktura i uzajamnih
    učešća)
    (2) imaocima bilo kojih hartija od vrednosti sa posebnim kontrolnim pravima i
    opisom tih prava
    (3) svim ograničenjima glasačkih prava, kao što su ograničenja glasačkih prava
    imaoca određenog procenta ili broja glasova, rokovi za izvršenje glasačkih prava
    i razlozi zbog kojih su, uz saradnju pravnih lica, finansijska prava koja proizlaze
    iz hartija od vrednosti odvojena od držanja tih hartija
    (4) pravilima koja su merodavna za imenovanje i opoziv članova uprave pravnog lica
    i izmenu statuta ili osnivačkog akta
    (5) ovlašćenja članova uprave pravnog lica, a posebno ovlašćenja u oblasti
    izdavanja ili otkupa hartija od vrednosti
    4) Sastav i rad organa upravljanja i njihovih odbora proverava da li su informacije
    5) Opis politike raznolikosti koja se primenjuje u vezi sa organima upravljanja dostavljene
    pravnog lica s obzirom na aspekte kao što su, na primer, životna dob, pol ili
    obrazovanje i struka, kao i navođenje ciljeva politike raznolikosti, načina na
    koji se ona sprovodi i rezultate u izveštajnom periodu. Ako se takva politika ne
    sprovodi, izveštaj mora da sadrži obrazloženje nesprovođenja (informacije
    zahtevane ovom tačkom ne zahtevaju se od malih i srednjih pravnih lica)
    Izveštaj o korporativnom upravljanju dostavljaju društva od javnog interesa koja su akci-
    onarska društva i društva sa ograničenom odgovornošću u smislu zakona kojim se regulišu
    privredna društva.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice,
    kao i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara, ako ne sastavi
    izveštaj o korporativnom upravljanju.
    Konsolidovani godišnji izveštaj o poslovanju
    Članom 36. ZOR-a propisano je da obavezu sastavljanja konsolidovanog godišnjeg izveštaja o po-
    slovanju ima matično pravno lice (u skladu sa članom 31. ZOR-a).
    Konsolidovani godišnji izveštaj o poslovanju sadrži:
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 29
    AKTUELNA TEMA
    Sadrži Član ZOR-a Napomena
    informacije iz godišnjeg
    izveštaja o poslovanju
    član 34.
    član 35. + Izveštaj o korporativnom upravljanju
    član 38. + Konsolidovani nefinansijski izveštaj
    član 40. + Konsolidovani izveštaj o plaćanjima autoritetima vlasti
    Obveznik sastavljanja konsolidovanog godi-
    šnjeg izveštaja o poslovanju dužan je da pri-
    lagodi informacije iz Godišnjeg izveštaja o
    poslovanju i Izveštaja o korporativnom upra-
    vljanju (zahtevane odredbama čl. 34. i 35. ovog
    zakona):
    1) pri izveštavanju o detaljima stečenih sop-
    stvenih akcija u Konsolidovanom godišnjem
    izveštaju o poslovanju navodi broj i nomi-
    nalnu vrednost ili, ako ne postoji nominalna
    vrednost, knjigovodstvenu vrednost svih akci-
    ja matičnog pravnog lica koje drži to matično
    pravno lice, zavisna pravna lica tog matičnog
    pravnog lica ili lica koja deluju u svoje ime, a
    za račun tih pravnih lica;
    2) u Izveštaju o korporativnom upravljanju pri
    izveštavanju o sistemima interne kontrole i
    upravljanju rizikom navodi osnovna obeležja
    sistema interne kontrole i upravljanja rizikom
    za pravna lica koja su uključena kao celina u kon-
    solidovane finansijske izveštaje.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    ako ne sastavi konsolidovani godišnji izve-
    štaj o poslovanju.
    Nefinansijsko izveštavanje
    Članom 37. ZOR-a propisano je da su obve-
    znici nefinansijskog izveštavanja velika
    pravna lica koja su društva od javnog intere-
    sa i koja na datum bilansa prelaze kriterijum
    prosečnog broja od 500 zaposlenih tokom po-
    slovne godine. Navedeno se ne odnosi na Na-
    rodnu banku Srbije.
    Izuzetno od navedenog, pravno lice koje je za-
    visno pravno lice nije obveznik nefinansijskog
    izveštavanja ako su ta pravna lica, uključujući i
    njegova zavisna pravna lica, uključena u konsoli-
    dovani godišnji izveštaj o poslovanju sastavljen
    u skladu sa ovim članom i članom 36. Zakona.
    Nefinansijski izveštaj se uključuje u godi-
    šnji izveštaj o poslovanju, a sadrži informaci-
    je neophodne za razumevanje razvoja, poslovnih
    rezultata i položaja pravnog lica, kao i rezul-
    tata njegovih aktivnosti koje se odnose mini-
    mum na zaštitu životne sredine, socijalna i
    kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava,
    borbu protiv korupcije i pitanja u vezi sa pod-
    mićivanjem, uključujući:
    1) kratak opis poslovnog modela pravnog lica;
    2) opis politika pravnog lica u vezi sa tim pita-
    njima, uključujući postupke osnovne analize koja
    se sprovodi;
    3) rezultate tih mera;
    4) osnovne rizike povezane sa tim pitanjima,
    koji se odnose na poslovanje pravnog lica, uklju-
    čujući, kad je to relevantno i nužno, njegove po-
    slovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu
    da prouzrokuju negativne rezultate na tim po-
    dručjima, kao i način na koji pravno lice upra-
    vlja pomenutim rizicima;
    5) nefinansijske ključne pokazatelje uspešnosti
    važne za određeno poslovanje.
    Ako pravno lice ne sprovodi mere povezane
    sa jednim ili više pitanja iz stava 3. ovog čla-
    na, u nefinansijskom izveštaju navodi razloge
    o njihovom nesprovođenju.
    Obveznik nefinansijskog izveštavanja u ne-
    finansijski izveštaj prema potrebi uključuje
    pozivanja na iznose iskazane u godišnjem fi-
    nansijskom izveštaju, kao i dodatna objašnjenja
    tih iznosa.
    Izuzetno, obveznik nefinansijskog izvešta-
    vanja u nefinansijskom izveštaju može da izo-
    stavi informacije o predstojećim događajima
    ili pitanjima tokom svojih pregovora sa drugim
    licima kad bi, u skladu sa obrazloženim mi-
    šljenjem članova organa upravljanja koji snose
    kolektivnu odgovornost za to mišljenje, obja-
    vljivanje takvih informacija moglo da nanese
    štetu poslovnom položaju pravnog lica, pod
    uslovom da takvo izostavljanje ne sprečava fer
    i objektivno razumevanje razvoja, poslovnih re-
    zultata i položaja pravnog lica, kao i rezultata
    njegovih aktivnosti.
    30 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Pravno lice koje sastavlja nefinansijski
    izveštaj u skladu sa ovim članom ZOR-a, time
    je ispunilo i obavezu koja se odnosi na analizu
    nefinansijskih informacija koje se zahtevaju u
    godišnjem izveštaju u poslovanju (iz člana 34.
    stav 4. tačka 2) ovog zakona).
    Obveznik revizije redovnih godišnjih fi-
    nansijskih izveštaja dužan je da od društva za
    reviziju sa kojim je ugovorio reviziju svojih
    redovnih godišnjih finansijskih izveštaja
    dobije potvrdu da je nefinansijski izveštaj sa-
    stavio u skladu sa odredbama ovog člana.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    ako ne sastavi nefinansijski izveštaj.
    Konsolidovano nefinansijsko izveštavanje
    Članom 38. ZOR-a propisano je da je obveznik
    konsolidovanog nefinansijskog izveštavanja
    pravno lice u grupi koja je klasifikovana kao
    velika i koja na datum bilansa na konsolidova-
    noj osnovi prelazi kriterijum prosečnog broja
    od 500 zaposlenih tokom poslovne godine.
    Ovaj konsolidovani nefinansijski izveštaj
    uključuje se u Konsolidovani godišnji izveštaj
    o poslovanju.
    Izuzetno od navedenog, matično pravno lice,
    koje je ujedno i zavisno pravno lice, nije obve-
    znik konsolidovanog nefinansijskog izveštava-
    nja ako su to izuzeto posedovano matično pravno
    lice i njegova zavisna pravna lica uključeni u
    konsolidovani godišnji izveštaj o poslovanju
    sastavljen u skladu sa ovim članom i članom 36.
    ovog zakona.
    U Konsolidovani godišnji izveštaj o po-
    slovanju uključuje se konsolidovano nefinan-
    sijsko izveštavanje koje sadrži informacije
    neophodne za razumevanje razvoja, rezultata po-
    slovanja, položaja grupe, kao i rezultate svojih
    aktivnosti koji se odnose minimum na zaštitu
    životne sredine, socijalna i kadrovska pita-
    nja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv
    korupcije i pitanja u vezi sa podmićivanjem,
    uključujući:
    1) kratak opis poslovnog modela grupe;
    2) opis politika grupe u vezi sa tim pitanjima,
    uključujući postupke osnovne analize koja se
    sprovodi;
    3) rezultate tih mera;
    4) osnovne rizike povezane sa tim pitanjima,
    koji se odnose na poslovanje grupe, uključujući,
    kada je to relevantno i nužno, njene poslovne
    odnose, proizvode ili usluge koji mogu da pro-
    uzrokuju negativne rezultate na tim područ-
    jima, kao i način na koji grupa upravlja tim
    rizicima;
    5) nefinansijske ključne pokazatelje uspešnosti
    važne za određeno poslovanje.
    Ako grupa ne sprovodi mere povezane sa jed-
    nim od pitanja iz stava 4. ovog člana ili više
    njih, u konsolidovanom nefinansijskom izve-
    štaju navodi razloge o njihovom nesprovođenju.
    U Konsolidovani nefinansijski izveštaj
    uključuju se, prema potrebi, pozivanja na iznose
    iskazane u Konsolidovanom godišnjem finan-
    sijskom izveštaju, kao i dodatna objašnjenja tih
    iznosa.
    Izuzetno, grupa koja je obveznik nefinansij-
    skog izveštavanja u Konsolidovanom nefinansij-
    skom izveštaju može da izostavi informacije
    o predstojećim događajima ili pitanjima tokom
    svog pregovora sa drugim licima kad bi, u skla-
    du sa obrazloženim mišljenjem članova organa
    upravljanja koji snose kolektivnu odgovornost za
    to mišljenje, objavljivanje takvih informacija
    moglo naneti ozbiljnu štetu poslovnom položaju
    grupe (ili neke od članica grupe), pod uslovom da
    takvo izostavljanje ne sprečava fer i objektivno
    razumevanje razvoja, poslovnih rezultata i polo-
    žaja grupe, kao i rezultata njenih aktivnosti.
    Pravno lice koje sastavlja konsolidovani
    nefinansijski izveštaj u skladu sa ovim članom
    ZOR-a, time je ispunilo i obavezu koja se odnosi
    na analizu nefinansijskih informacija koje se
    zahtevaju u Godišnjem izveštaju u poslovanju (iz
    člana 34. stav 4. tačka 2) ovog zakona) i Konsoli-
    dovanom godišnjem izveštaju o poslovanju (iz
    člana 36. ovog zakona).
    Obveznik revizije konsolidovanih godi-
    šnjih finansijskih izveštaja dužan je da od dru-
    štva za reviziju sa kojim je ugovorio reviziju
    svojih konsolidovanih godišnjih finansijskih
    izveštaja dobije potvrdu da je konsolidovani
    nefinansijski izveštaj sastavio u skladu sa
    odredbama ovog člana.
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 31
    AKTUELNA TEMA
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    ako ne sastavi konsolidovani nefinansijski
    izveštaj.
    Izveštaj o plaćanjima autoritetima vlasti
    Članom 39. ZOR-a propisano je da su društva
    od javnog interesa koja posluju u ekstraktivnoj
    industriji ili seči primarnih šuma obavezna
    da sastave i objave Izveštaj o plaćanjima auto-
    ritetima vlasti na godišnjoj osnovi.
    Ovaj izveštaj uključuje se u Godišnji izveštaj
    o poslovanju.
    Izuzetno, matično ili zavisno pravno lice
    nije dužno da sastavlja Izveštaj o plaćanjima
    autoritetima vlasti ukoliko su ispunjeni sle-
    deći uslovi:
    1) matično pravno lice je obveznik primene ovog
    zakona (napomena: znači da sastavlja konsolido-
    vani izveštaj);
    2) matično pravno lice podleže pravu države
    članice (napomena: ova tačka se primenjuje od
    dana prijema Republike Srbije u Evropsku uniju);
    3) plaćanja autoritetima vlasti koja je izvrši-
    lo pravno lice uključena su u konsolidovani
    izveštaj o plaćanjima autoritetima vlasti koje
    je izradilo to matično pravno lice u skladu sa
    članom 40. ovog zakona.
    Plaćanja koja iznose manje od 100.000 evra u
    dinarskoj protivvrednosti u poslovnoj godini,
    bilo da su izvršena kao jednokratno plaćanje
    bilo kao niz povezanih plaćanja, ne moraju da
    budu prikazana u Izveštaju o plaćanjima auto-
    ritetima vlasti.
    U pomenutom izveštaju za svaku poslovnu go-
    dinu obelodanjuju se sledeće informacije:
    1) ukupan iznos plaćanja izvršenog prema svim
    autoritetima vlasti;
    2) ukupan iznos prema vrsti plaćanja (u novcu,
    robi, uslugama ili pravima za aktivnost lica
    koja deluju u ekstraktivnoj industriji, odnosno
    bave se sečom primarnih šuma), izvršen prema
    svim autoritetima vlasti;
    3) u slučaju kada se ta plaćanja odnose na određe-
    ni projekat, ukupan iznos po vrsti plaćanja, upla-
    ćen za svaki takav projekat, kao i ukupan iznos
    plaćanja za svaki takav projekat.
    Plaćanja koja je pravno lice izvršilo za oba-
    veze koje su nametnute na nivou pravnog lica
    mogu da se obelodane na tom nivou, a ne na nivou
    projekta.
    Ako su autoritetima vlasti izvršena plaća-
    nja u naturi, o njima se izveštava po vrednosti i
    prema potrebi po obimu, uz dodatne napomene o
    načinu za određivanje njihove vrednosti.
    Objavljivanje plaćanja autoritetima vlasti
    odražava suštinu, a ne oblik predmetnog pla-
    ćanja ili delatnosti.
    Plaćanja i delatnosti ne mogu se deliti niti
    spajati radi izbegavanja primene odredaba ovog
    zakona.
    Članovi organa upravljanja pravnog lica
    obavezni su da osiguraju da se, prema njihovom
    saznanju i sposobnostima, Izveštaj o plaćanji-
    ma autoritetima vlasti sastavlja i objavljuje u
    skladu sa ovim zakonom.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    ako ne sastavi izveštaj o plaćanjima autori-
    tetima vlasti.
    Konsolidovani izveštaj o plaćanjima
    autoritetima vlasti
    Članom 40. ZOR-a propisano je da su dru-
    štva od javnog interesa, koja su kao matična
    pravna lica obavezna da sastave konsolidova-
    ni godišnji finansijski izveštaj i posluju u
    ekstraktivnoj industriji ili seči primarnih
    šuma, obavezna da sastave Konsolidovani iz-
    veštaj o plaćanju autoritetima vlasti shodno
    zahtevima iz člana 39. ovog zakona.
    Ovaj izveštaj uključuje se u Konsolidovani
    godišnji izveštaj o poslovanju.
    Matično pravno lice u smislu ovog zakona
    deluje u ekstraktivnoj industriji ili seči pri-
    marnih šuma ako ono ili bilo koje od njegovih
    zavisnih pravnih lica deluje u ekstraktivnoj
    industriji ili seči primarnih šuma.
    Konsolidovani izveštaj o plaćanjima auto-
    ritetima vlasti uključuje samo plaćanja koja
    su posledica ekstraktivnih delatnosti i/ili
    delatnosti koje se odnose na seču primarnih
    šuma.
    32 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Obaveza sastavljanja konsolidovanog izve-
    štaja o plaćanjima autoritetima vlasti ne pri-
    menjuje se na:
    1) matično pravno lice male grupe, osim ako je
    neko od povezanih pravnih lica društvo od jav-
    nog interesa;
    2) matično pravno lice srednje grupe, osim ako
    je neko od povezanih pravnih lica društvo od
    javnog interesa;
    3) matično pravno lice na koje se primenjuje
    ovaj zakon, koje je ujedno i zavisno pravno lice,
    u slučaju kada se na njegovo matično pravno lice
    takođe primenjuje ovaj zakon;
    4) matično pravno lice na koje se primenjuje
    ovaj zakon, koje je ujedno i zavisno pravno lice,
    u slučaju kada se na njegovo matično pravno lice
    primenjuje pravo države članice (napomena: ova
    tačka se primenjuje od dana prijema Republike
    Srbije u Evropsku uniju).
    Informacije o poslovanju zavisnog pravnog
    lica, uključujući i društvo od javnog intere-
    sa, nije potrebno uključiti u Konsolidovani
    izveštaj o plaćanjima autoritetima vlasti u
    slučaju kada je ispunjen najmanje jedan od sle-
    dećih uslova:
    1) značajna dugoročna ograničenja bitno ometaju
    matično pravno lice u ostvarenju njegovih prava
    nad imovinom ili upravljanjem tim pravnim li-
    cem;
    2) izuzetno retki slučajevi kada informacije
    potrebne za pripremu navedenog izveštaja u
    skladu s ovim zakonom nisu dostupne bez prete-
    ranih troškova ili preteranog kašnjenja;
    3) akcije, odnosno udeli tog zavisnog pravnog lica
    drže se isključivo u cilju njihove naknadne pro-
    daje (matično pravno lice može da dokaže da ak-
    tivno radi na prodaji tih akcija, odnosno udela).
    Navedeni izuzeci, kojima se informacije o
    poslovanju zavisnog pravnog lica isključuju iz
    Konsolidovanog izveštaja o plaćanjima autori-
    tetima vlasti, primenjuju se samo ako se koriste
    i za potrebe konsolidovanih godišnjih finan-
    sijskih izveštaja.
    Članovi organa upravljanja pravnog lica
    obavezni su da osiguraju da se, prema njihovom
    saznanju i sposobnostima, Konsolidovani izve-
    štaj o plaćanjima autoritetima vlasti sastavlja
    i objavljuje u skladu sa ovim zakonom.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    ako ne sastavi konsolidovani izveštaj o pla-
    ćanjima autoritetima vlasti.
    Spajanje Godišnjeg izveštaja o poslovanju
    i Konsolidovanog godišnjeg izveštaja o
    poslovanju u jedan izveštaj
    Matična pravna lica, u skladu sa članom 41.
    ZOR-a, mogu da odluče da Godišnji izveštaj o
    poslovanju i Konsolidovani godišnji izveštaj
    o poslovanju prikažu kao jedan izveštaj koji tre-
    ba da sadrži informacije od značaja za ekonom-
    sku celinu.
    U slučaju da se ta dva izveštaja spoje, matično
    pravno lice dostavlja Agenciji odluku nadle-
    žnog organa o njihovom spajanju u jedan izveštaj.
    Jezik i valuta izveštavanja
    Odredbe člana 42. ZOR-a identične su odred-
    bama trenutno važećeg zakona, a propisuju sasta-
    vljanje poslovnih knjiga, svih izveštaja, odluka
    i informacija na srpskom jeziku, pri čemu se
    vrednosti u njima izražavaju u dinarima.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dina-
    ra, odnosno kazniće se za prekršaj preduzet-
    nik novčanom kaznom od 100.000 do 500.000
    dinara, ako ne sastavlja poslovne knjige, iz-
    veštaje, odluke i druge finansijske i nefi-
    nansijske informacije na srpskom jeziku i u
    dinarima.
    Usvajanje i odgovornost za finansijske
    izveštaje
    Članom 43. ZOR-a i dalje je propisana kolek-
    tivna odgovornost za finansijske izveštaje,
    uz novinu u odnosu na postojeće rešenje da
    svako od nabrojanih lica odgovara za svoj deo
    posla u skladu sa nadležnostima koje su mu za-
    konom i internom regulativom dodeljene.
    Dakle, finansijske izveštaje usvaja skupšti-
    na ili drugi nadležni organ pravnog lica, odno-
    sno preduzetnik.
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 33
    AKTUELNA TEMA
    Zakonski zastupnik, organ upravljanja i nad-
    zorni organ pravnog lica u skladu sa zakonom,
    odnosno preduzetnik, kao i lice odgovorno za
    vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansij-
    skih izveštaja, odnosno lice koje je pružalac ra-
    čunovodstvenih usluga odredio kao odgovorno
    za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finan-
    sijskih izveštaja tog pravnog lica ili preduzet-
    nika, delujući u okviru nadležnosti koje su im
    zakonom i internom regulativom pravnog lica,
    odnosno preduzetnika dodeljene, kolektivno su
    odgovorni za istinito i pošteno prikazivanje:
    1) Redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja i
    Godišnjeg izveštaja o poslovanju;
    2) Konsolidovanog godišnjeg finansijskog izve-
    štaja i Konsolidovanog godišnjeg izveštaja o
    poslovanju.
    Finansijske izveštaje potpisuje zakonski za-
    stupnik pravnog lica, odnosno preduzetnik.
    VIII. Dostavljanje finansijskih
    izveštaja
    Članovi 44, 45. i 46. ZOR-a počeće da se
    primenjuju od finansijskih izveštaja koji se
    sastavljaju na dan 31. 12. 2021. godine.
    Članom 44. ZOR-a predviđen je novi rok za
    dostavljanje redovnih godišnjih finansijskih
    izveštaja, konsolidovanih godišnjih finan-
    sijskih izveštaja i statističkih izveštaja, a
    članom 45. dokumentacija koja se dostavlja uz
    finansijske izveštaje.
    Rokovi za dostavljanje finansijskih izve-
    štaja su:
    ● 31. mart tekuće godine za prethodnu godinu
    (jedan rok) – za dostavljanje redovnih godi-
    šnjih finansijskih izveštaja i statističkih
    izveštaja, koji će predstavljati jedan set iz-
    veštaja (redovni godišnji izveštaji obuhva-
    tiće i statistički izveštaj);
    ● 30. april tekuće godine za prethodnu go-
    dinu – za dostavljanje konsolidovanih godi-
    šnjih finansijskih izveštaja;
    ● 30. jun tekuće godine za prethodnu godinu
    (isto kao i do sada) – za dostavljanje revizor-
    skog izveštaja i prateće dokumentacije;
    ● 31. jul tekuće godine za prethodnu godinu
    (isto kao i do sada) – za dostavljanje revi-
    zorskog izveštaja i prateće dokumentacije
    za konsolidovane godišnje finansijske izve-
    štaje;
    ● 60 dana od datuma bilansa – za dostavljanje
    vanrednih finansijskih izveštaja;
    ● 31. mart tekuće godine za prethodnu godinu
    – za dostavljanje izjave o neaktivnosti.
    Ukoliko je došlo do korekcije finansijskih
    izveštaja, kao posledica vršenja revizije ob-
    veznici su dužni da korigovane finansijske
    izveštaje, zajedno sa revizorskim izveštajem i
    odlukom o njihovom usvajanju, dostave Agenciji
    do 30. juna, odnosno 31. jula ako su u pitanju kon-
    solidovani finansijski izveštaji.
     Nacrtom zakona više nije predviđena
    obaveza dostavljanja izjave da dobit
    nije raspoređena (gubitak pokriven) niti do-
    stavljanje odluke o raspodeli dobiti, odnosno
    odluke o pokriću gubitka. Osim toga, obaveza
    dostavljanja odluke o usvajanju redovnog odno-
    sno konsolidovanog godišnjeg finansijskog
    izveštaja ostaje samo za pravna lica i predu-
    zetnike koji imaju obavezu revizije.
    Prilikom dostavljanja finansijskih iz-
    veštaja, koji se sastavljaju na 31. 12. 2019. i 31.
    12. 2020. godine, pravna lica i preduzetnici
    dostavljaju dokumentaciju propisanu članom
    34. trenutno važećeg zakona. Takođe, te izve-
    štaje i dokumentaciju dostavljaju u skladu sa
    „starim” rokovima, propisanim članom 33.
    trenutno važećeg zakona.
    Članom 46. ZOR-a precizirana su pravila za
    zamenu javno objavljenih finansijskih izveštaja
    i dokumentacije.
    Pravno lice, odnosno preduzetnik može da
    zahteva zamenu finansijskog izveštaja koji je
    javno objavljen kao potpun i računski tačan u Re-
    gistru finansijskih izveštaja, ako utvrdi da u
    tom izveštaju rezultati poslovanja i finansij-
    ski položaj nisu iskazani istinito i objektiv-
    no, a skupština, odnosno drugi nadležni organ
    tog pravnog lica, odnosno preduzetnik donese
    odluku o usvajanju finansijskog izveštaja iz-
    menjene sadržine u odnosu na izveštaj koji je
    javno objavljen.
    Uz finansijski izveštaj izmenjene sadržine,
    pravno lice, odnosno preduzetnik dostavlja i
    odluku o usvajanju tog izveštaja.
    34 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Izuzetno od navedenog, obveznik revizije
    može da zahteva zamenu redovnog, odnosno kon-
    solidovanog godišnjeg finansijskog izveštaja
    koji je javno objavljen kao potpun i računski ta-
    čan u Registru finansijskih izveštaja i uz koji
    je, kao ispravna, javno objavljena i dokumentaci-
    ja propisana članom 45. ovog zakona. U tom sluča-
    ju pravno lice, odnosno preduzetnik dostavlja
    redovni, odnosno konsolidovani godišnji fi-
    nansijski izveštaj izmenjene sadržine, odluku
    o usvajanju tog izveštaja, kao i svu dokumenta-
    ciju propisanu članom 45. ovog zakona koja se
    odnosi na te izveštaje.
    Pravno lice, odnosno preduzetnik može da
    zahteva i zamenu dokumentacije propisane čla-
    nom 45. ovog zakona, koja je javno objavljena kao
    ispravna.
    Zamenu pojedinačnog finansijskog izvešta-
    ja, odnosno godišnjeg finansijskog izveštaja,
    odnosno dostavljene dokumentacije uz izvešta-
    je pravno lice, odnosno preduzetnik može da
    zahteva najkasnije do isteka naredne godine u
    odnosu na godinu na koju se taj izveštaj odnosi,
    osim zamene vanrednog finansijskog izvešta-
    ja, za koji može da podnese zahtev najkasnije do
    dana dostavljanja redovnog godišnjeg finan-
    sijskog izveštaja za poslovnu godinu u kojoj je
    nastao osnov za sastavljanje vanrednog finan-
    sijskog izveštaja.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 di-
    nara, ako ne dostavi Agenciji finansijske
    izveštaje, dokumentaciju uz finansijske iz-
    veštaje i statistički izveštaj radi javnog
    objavljivanja, na način i u rokovima propisa-
    nim ovim zakonom (čl. 44–46).
    IX. Registar finansijskih izveštaja
    Članom 50. ZOR-a propisano je da će bliže
    uslove i način prijema i provere ispunjenosti
    uslova za javno objavljivanje izveštaja i do-
    kumentacije iz čl. 44–46. ovog zakona, vođenje
    Registra finansijskih izveštaja, pribavljanje
    podataka koje Agenciji dostavljaju drugi nadle-
    žni organi i pravna lica i preduzetnici, kao i
    pružanje usluga iz Registra finansijskih izve-
    štaja, propisati ministar nadležan za poslove
    finansija na predlog Agencije.
    Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000
    dinara kazniće se za privredni prestup prav-
    no lice, kao i odgovorno lice u pravnom licu
    novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara,
    odnosno kazniće se za prekršaj preduzetnik
    novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dina-
    ra, ako podatke dobijene iz Registra finan-
    sijskih izveštaja koristi suprotno članu 52.
    ovog zakon.
    X. Nacionalna komisija za
    računovodstvo
    Značajno je proširen delokrug Nacionalne
    komisije za računovodstvo, pa je članom 53. pro-
    pisano da su zadaci Komisije da:
    1) prati proces primene direktiva Evropske
    unije iz oblasti računovodstva i predlaže odgo-
    varajuća rešenja za nacionalno zakonodavstvo;
    2) prati proces primene MSFI i MSFI za MSP,
    kao i da predlaže rešenja za eventualne proble-
    me koji mogu da nastanu u postupku primene tih
    standarda;
    3) prati proces primene ovog zakona i podza-
    konskih akata donetih na osnovu njega i predla-
    že Ministarstvu način rešavanja eventualnih
    problema koji mogu da nastanu pri primeni te
    regulative;
    4) daje mišljenje na akt Komore kojim se uređuje
    forma i sadržina zahteva za izdavanje dozvole
    iz člana 18. ovog zakona, kao i naknada za izdava-
    nje dozvole;
    5) razmatra informacije dobijene od Agencije
    u vezi sa pitanjima koja se tiču vođenja registra
    iz člana 17. stav 8. ovog zakona;
    6) razmatra izveštaje Komore o pitanjima koja
    se odnose na izdavanje i oduzimanje dozvola za
    pružanje računovodstvenih usluga;
    7) razmatra informacije dobijene od Agencije u
    vezi sa primenom ovog zakona u delu koji se od-
    nosi na dostavljanje izveštaja i dokumentacije
    iz čl. 44–46. ovog zakona Registru finansijskih
    izveštaja;
    8) pruža informacije Ministarstvu o eventu-
    alnim izmenama druge zakonske regulative koja
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 35
    AKTUELNA TEMA
    može da utiče na finansijsko izveštavanje u
    smislu ovog zakona.
    Poglavlje XI – Nadzor
    Nadzor pravnih lica i preduzetnika, u smislu
    provere ispravnosti evidentiranja poslovnih
    promena u poslovnim knjigama, vrši Poreska
    uprava shodno odredbama propisa koji uređuje
    poreski postupak i poresku administraciju.
    Umesto zaključka: XIII. PRELAZNE I
    ZAVRŠNE ODREDBE
    1. Podzakonska akta za sprovođenje ovog zakona
    biće doneta najkasnije u roku od šest meseci od
    dana stupanja na snagu ovog zakona, a počeće da
    se primenjuju od finansijskih izveštaja koji se
    sastavljaju na dan 31. decembra 2021. godine.
    2. Do početka primene podzakonskih akata iz
    stava 1. ovog člana primenjivaće se podzakonski
    akti doneti na osnovu Zakona o računovodstvu
    („Sl. glasnik RS”, br. 62/13 i 30/18).
    3. Pravna lica, odnosno preduzetnici koji ima-
    ju registrovanu pretežnu delatnost za pružanje
    računovodstvenih usluga dužni su da usklade
    svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona naj-
    kasnije u roku od tri godine od dana stupanja na
    snagu ovog zakona (dakle do 1. 1. 2023).
    4. Registar pružalaca računovodstvenih usluga
    počinje sa radom 1. januara 2021. godine.
    5. Lica koja su stekla profesionalna zvanja u
    skladu sa Zakonom o računovodstvu („Sl. list
    SRJ”, br. 46/96, 74/99, 22/01 i 71/01) i Zakonom o
    računovodstvu i reviziji („Sl. list SRJ”, broj
    71/02, i „Sl. glasnik RS”, broj 55/04), ta zvanja
    mogu shodno da koriste za ispunjavanje zahteva
    iz člana 18. stav 2. tačka 3) i stav 6. tačka 3).
    Na dan prijema Republike Srbije u Evropsku
    uniju počinju da se primenjuju sledeće odredbe:
    ● člana 4. stav 7 – obaveza Ministarstva da u
    roku od 30 dana od promene vrsta privrednih
    društava na koja se ZOR odnosi, o tome obavesti
    Evropsku komisiju;
    ● člana 32. stav 4. tačka 2) – primena izuzetaka od
    obaveze sastavljanja konsolidovanog godišnjeg
    finansijskog izveštaja za izuzeto posedovano
    matično pravno lice, kada se njegov izveštaj
    konsoliduje u finansijskom izveštaju veće gru-
    pe na čije se matično pravno lice primenjuje pra-
    vo države članice;
    ● člana 39. stav 3. tačka 2) – izuzetak da matično
    ili zavisno pravno lice nije u obavezi da sasta-
    vlja izveštaj o plaćanjima autoritetima vlasti
    ako njihovo matično pravno lice podleže pravu
    države članice;
    ● člana 40. stav 5. tačka 4) – izuzetak od obaveze
    sastavljanja konsolidovanog izveštaja o plaća-
    njima autoritetima vlasti za matično pravno
    lice na koje se primenjuje ovaj zakon, koje je ujed-
    no i zavisno pravno lice, pri čemu se na njegovo
    matično pravno lice primenjuje pravo države
    članice.
    Od finansijskih izveštaja koji se sastavljaju
    na dan 31. 21. 2021. godine, počinju da se primenju-
    ju sledeće odredbe:
    ● člana 6. st. 13. i 14 – Izuzeci koji se u ovom zako-
    nu primenjuju na mala pravna lica, shodno se pri-
    menjuju i na mikro pravna lica. Da bi se izuzetak
    koristio neophodno je da bude ispunjen jedan od
    sledeća dva uslova: 1) pravno lice je u najmanje dve
    uzastopne poslovne godine razvrstano kao malo
    pravno lice; ili 2) pravno lice je novoosnovano
    u tekućoj poslovnoj godini i u njoj je razvrstano
    kao malo pravno lice. Odredbe stava 13. ovog čla-
    na shodno se primenjuju i na male grupe iz člana 7.
    stav 1. ovog zakona;
    ● člana 29 – Redovan godišnji finansijski iz-
    veštaj;
    ● člana 44 – dostavljanje finansijskih izveštaja
    za javno objavljivanje,
    ● člana 45 – dostavljanje dokumentacije uz fi-
    nansijske izveštaje,
    ● člana 46 – zamena javno objavljenih finansij-
    skih izveštaja i dokumentacije,
    ● člana 47 – javno objavljivanje finansijskih iz-
    veštaja,
    ● člana 48 – sadržina Registra finansijskih
    izveštaja,
    ● člana 49 – vođenje Registra finansijskih iz-
    veštaja,
    ● člana 51 – naknade za objavljivanje finansij-
    skih izveštaja i za davanje podataka iz Registra
    finansijskih izveštaja;
    ● člana 52 – korišćenje podataka iz Registra
    finansijskih izveštaja.
    Obaveza izdavanja fakture u elektronskom
    obliku (član 9. stav 3. ovog zakona) primenjuje
    se počev od 1. januara 2022. godine.
    36 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Ovaj zakon stupa na snagu 1. januara 2020.
    godine. Na dan stupanja na snagu ovog zakona
    prestaje da važi Zakon o računovodstvu („Sl.
    glasnik RS”, br. 62/13 i 30/18), osim odredaba
    člana 2. t. 7)–9), čl. 33–38, čl. 40. i 41. tog za-
    kona, koje prestaju da važe 30. decembra 2021.
    godine.
    6 Još jednom ističemo:
    ● Prilikom sastavljanja finansijskih
    izveštaja na dan 31. 12. 2019. godine NIŠTA
    SE NIJE PROMENILO – razvrstavanje prav-
    nih lica, obuhvat godišnjeg finansijskog
    izveštaja, obaveza sastavljanja izveštaja o
    poslovanju, rokovi za dostavljanje finansij-
    skih izveštaja i statističkog izveštaja za
    objavljivanje vrši se u skladu sa odredbama
    Zakona o računovodstvu („Sl. glasnik RS”, br.
    62/13 i 30/18).
    ● Prilikom sastavljanja finansijskih iz-
    veštaja na dan 31. 12. 2020. godine razvrsta-
    vanje pravnih lica i preduzetnika vrši se
    u skladu sa novim ZOR-om, a obavezu sačinja-
    vanja godišnjeg izveštaja o poslovanju imaju
    i srednja pravna lica, pri čemu se odredbe
    novog ZOR-a primenjuju u vezi sa konsolido-
    vanim godišnjim finansijskim izveštajima
    (u pogledu obveznika za sastavljanje), kao i
    obavezu izrade svih novih izveštaja (o kor-
    porativnom upravljanju, nefinansijskog iz-
    veštaja, o plaćanjima autoritetima vlasti).
    Obuhvat godišnjeg finansijskog izveštaja i
    rokova za dostavljanje finansijskih izvešta-
    ja i statističkog izveštaja na objavljivanje
    vrši se i tada u skladu sa odredbama Zakona
    o računovodstvu („Sl. glasnik RS”, br. 62/13 i
    30/18).
    ● Prilikom sastavljanja izveštaja na dan
    31. 12. 2021. godine u potpunosti se primenjuju
    odredbe novog ZOR-a. PS
  • Sastavljanje Godišnjeg izveštaja o poslovanju za 2018. godinu

    Godišnji izveštaj o poslovanju sastavlja se u skladu sa članom 29. Zakona o računo­vodstvu, pri čemu je navedenim zakonom propisan i obavezan sadržaj pomenutog izveštaja, ali ne i njegov oblik. Godišnji izveštaj o poslovanju obavezno sastavljaju velika pravna, ali i sva javna društva, bez obzira na razvrstavanje prema odredbama Zakona o računovodstvu. Mikro, mala i srednja društva ne moraju sastavljati ovaj izveštaj, ali u Napomenama uz finansijske izveštaje navode informaciju o otkupu sopstvenih akcija, odnosno udela.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS28-43.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 43
    Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
    Sastavljanje Godišnjeg izveštaja
    o poslovanju za 2018. godinu
    Godišnji izveštaj o poslovanju sastavlja se u skladu sa članom 29. Zakona o
    računovodstvu, pri čemu je navedenim zakonom propisan i obavezan sadržaj
    pomenutog izveštaja, ali ne i njegov oblik. Godišnji izveštaj o poslovanju
    obavezno sastavljaju velika pravna, ali i sva javna društva, bez obzira na raz-
    vrstavanje prema odredbama Zakona o računovodstvu. Mikro, mala i srednja
    društva ne moraju sastavljati ovaj izveštaj, ali u Napomenama uz finansijske
    izveštaje navode informaciju o otkupu sopstvenih akcija, odnosno udela.
    Uvod
    Godišnji izveštaj o poslovanju i obaveza
    njegovog sastavljanja propisani su odredbama
    člana 29. Zakona o računovodstvu („Sl. glasnik
    RS”, broj 62/2013 i 30/2018 – u daljem tekstu:
    ZOR). Obavezu sastavljanja Godišnjeg izveštaja
    o poslovanju imaju pravna lica koja su, u skladu
    sa članom 6. ZOR-a, razvrstana u velika pravna
    lica, odnosno lica koja ispunjavaju najmanje dva
    kriterijuma od sledećih:
    ● prosečan broj zaposlenih 250,
    44 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    ● poslovni prihodi 35 miliona evra u dinar-
    skoj protivvrednosti,
    ● prosečna vrednost poslovne imovine (izra-
    čunata kao aritmetička sredina vrednosti na
    početku i na kraju poslovne godine) 17,5 miliona
    evra u dinarskoj protivvrednosti.
    Velikim pravnim licima u smislu ZOR-a sma-
    traju se i Narodna banka Srbije, banke i druge
    finansijske institucije nad kojima, saglasno Za-
    konu, nadzor vrši Narodna banka Srbije, zatim
    društva za osiguranje, davaoci finansijskog
    lizinga, dobrovoljni penzijski fondovi, dru-
    štva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim
    fondovima, otvoreni i zatvoreni investicio-
    ni fondovi, društva za upravljanje investici-
    onim fondovima, berze i brokersko-dilerska
    društva, kao i faktoring društva.
    ZOR takođe ostavlja matičnim društvima
    mogućnost da odluče da Godišnji izveštaj o po-
    slovanju i Konsolidovani godišnji izveštaj o
    poslovanju prikažu kao jedan izveštaj koji tre-
    ba da sadrži informacije od značaja za ekonom-
    sku celinu.
    Godišnji izveštaj o poslovanju dostavlja
    se Agenciji za privredne registre u skladu sa
    odredbama člana 34. ZOR-a.
    Obaveza sastavljanja Godišnjeg izveštaja o
    poslovanju postoji i u Zakonu o privrednim dru-
    štvima („Sl. glasnik RS”, br. 36/2011… 95/2018
    – u daljem tekstu: ZPD). U skladu sa članom 441.
    ZPD-a, Nadzorni odbor akcionarskog društva
    utvrđuje finansijske izveštaje društva i iz-
    veštaje o poslovanju društva i podnosi ih
    Skupštini na usvajanje. Kada su u pitanju javna
    društva, član 367. ZPD-a upućuje na potencijal-
    nu formu izveštaja Odbora direktora i to na
    Zakon o tržištu kapitala:
    U slučaju javnog akcionarskog društva, iz-
    veštaj Odbora direktora, odnosno Izvršnog
    odbora o stanju i poslovanju društva, sačinjen
    u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište
    kapitala (Godišnji izveštaj o poslovanju), kao
    i Konsolidovani godišnji izveštaj o stanju i
    poslovanju društva, ako je društvo dužno da ga
    sastavi u skladu sa zakonom kojim se uređuje tr-
    žište kapitala (Konsolidovani godišnji izve-
    štaj o poslovanju)…
    Odredbe ZPD-a koje se odnose na Godišnji
    izveštaj o poslovanju za akcionarska društva
    primenjuju se na društva sa ograničenom odgo-
    vornošću shodno članu 233. ZPD-a.
    Sadržaj Godišnjeg izveštaja o
    poslovanju
    Prema odredbama člana 29. ZOR-a, Godišnji
    izveštaj o poslovanju sadrži:
    1) kratak opis poslovnih aktivnosti i organiza-
    cione strukture pravnog lica;
    2) verodostojan prikaz razvoja, finansijskog
    položaja i rezultata poslovanja pravnog lica,
    uključujući finansijske i nefinansijske koefi-
    cijente relevantne za određenu vrstu poslovne
    aktivnosti, kao i informacije o kadrovskim
    pitanjima;
    3) informacije o ulaganjima u cilju zaštite ži-
    votne sredine;
    4) sve značajne događaje po završetku poslovne
    godine;
    5) planirani budući razvoj;
    6) aktivnosti istraživanja i razvoja;
    7) informacije o otkupu sopstvenih akcija, od-
    nosno udela;
    8) postojanje ogranaka;
    9) koje finansijske instrumente koristi ako je
    to značajno za procenu finansijskog položaja i
    uspešnosti poslovanja;
    10) ciljeve i politike vezane za upravljanje
    finansijskim rizicima, zajedno sa politikom
    zaštite svake značajnije vrste planirane trans-
    akcije za koju se koristi zaštita;
    11) izloženost cenovnom riziku, kreditnom
    riziku, riziku likvidnosti i riziku novčanog
    toka, strategiju za upravljanje ovim rizicima i
    ocenu njihove efektivnosti.
    Godišnji izveštaj o poslovanju javnih dru-
    štava, odnosno društava koja se pripremaju da
    postanu javna u skladu sa zakonom kojim se ure-
    đuje tržište kapitala, sadrži i pregled pravi-
    la korporativnog upravljanja.
    Prema odredbama člana 50. Zakona o tržištu
    kapitala („Sl. glasnik RS”, br. 31/2011, 112/2015 i
    108/2016), Godišnji izveštaj o poslovanju dru-
    štva obavezno sadrži:
    1) verodostojan prikaz razvoja i rezultata po-
    slovanja društva, a naročito finansijsko sta-
    nje u kome se ono nalazi, kao i podatke važne za
    procenu stanja imovine društva;
    2) opis očekivanog razvoja društva u narednom
    periodu, promena u poslovnim politikama dru-
    štva, kao i glavnih rizika i pretnji kojima je
    poslovanje društva izloženo;
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 45
    RAČUNOVODSTVO
    3) sve važnije poslovne događaje koji su nastu-
    pili nakon proteka poslovne godine za koju se
    izveštaj priprema;
    4) sve značajnije poslove sa povezanim licima;
    5) aktivnosti društva na polju istraživanja i
    razvoja.
    Ako je društvo u međuvremenu od sačinjavanja
    prethodnog godišnjeg izveštaja steklo sopstvene
    akcije, u Godišnjem izveštaju navode se razlozi
    sticanja, broj i nominalna vrednost sopstvenih
    akcija, odnosno računovodstvena vrednost kod
    akcija bez nominalne vrednosti, imena lica od
    kojih su akcije stečene, označenje iznosa koji je
    društvo isplatilo po osnovu tog sticanja, odno-
    sno naznaku da su stečene bez naknade, kao i uku-
    pan broj sopstvenih akcija koje društvo poseduje.
    Na osnovu navedenog može da se zaključi da su
    elementi Godišnjeg izveštaja o poslovanju dru-
    štva, propisani Zakonom o tržištu kapitala,
    deo Godišnjeg izveštaja o poslovanju (u daljem
    tekstu: GIP) po sadržini koju navodi ZOR.
    Opis poslovnih aktivnosti i organizacione
    strukture pravnog lica
    Uvodni deo GIP-a treba da sadrži najvažnije
    podatke o društvu:
    ● pretežna i druge važne delatnosti;
    ● broj i struktura zaposlenih;
    ● struktura vlasništva (broj akcionara i nazi-
    vi akcionara sa najvećim učešćem);
    ● podatke o osnovnom kapitalu (vrednost,
    struktura po klasama akcija i slično);
    ● podatke o zavisnim društvima u zemlji i ino-
    stranstvu, njihovoj delatnosti, učešću u kapita-
    lu i kontroli upravljanja u svakom od njih;
    ● podatke o članovima uprave društva i člano-
    vima Nadzornog odbora ako postoji;
    ● podatke o revizoru koji je angažovan da vrši
    reviziju finansijskih izveštaja.
    U uvodnom delu mogu da se prikažu neki va-
    žniji podaci o poslovanju, kao što je prikazano
    u tabeli 1.
    Tabela 1: Osnovni koeficijenti i podaci o poslovanju društva
    2016. 2017. 2018. Plan 2018. Indeks 18/17
    Prihodi iz poslovanja 376.338 387.288 328.157 358.527 85
    Rezultat iz poslovanja (EBIT) 25.461 25.977 23.254 21.685 90
    Rezultat iz poslovanja pre amortizacije (EBITDA) 50.298 50.383 45.398 44.434 90
    Neto dobitak 14.110 6.207 76 4.839 1
    Tok gotovine iz poslovnih aktivnosti 38.947 31.395 22.221 27.588 71
    Neto poslovna sredstva 385.830 409.925 373.589 372.798 91
    Kapital 212.698 202.034 190.722 212.896 94
    Broj akcija 17.638 14.779 7.600 14.664 51
    Zaposleni na dan 31. 12. 3.274 2.953 2.598 2.687 88
    Dodata vrednost po zaposlenom 30 30 28 33 93
    Prinos na kapital (u%) 6,6% 3,0% 0,0% 2,4% 0
    Neto dobitak po akciji 0,80 0,42 0,01 0,33 2
    Na ovom mestu korisno je da se prikaže orga-
    nizaciona struktura društva kroz organigram.
    Podaci o vlasničkoj strukturi mogu da budu
    prikazani tabelarno ili grafički.
    Primer: Predstavljanje vlasničke strukture
    i opis akcija
    Vlasnik akcija Broj akcija Učešće
    Alfa i Omega a. d. 10.520 73,21%
    Beta beti a. d. 2.225 15,48%
    Eta d. o. o. 735 5,11%
    Mrki d. o. o. 551 3,83%
    Ostali 339 2,36%
    UKUPNO 14.370
    Alfa i Omega a. d., 73,21%
    Beta beti a. d.,
    15,48%
    Eta d. o. o., 5,11%
    Mrki d. o. o., 3,83%
    Ostali, 2,36%
    Vlasnička struktura na dan 31. 12. 2018. godine
    46 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Osnovni kapital preduzeća King a. d. podeljen
    je na 14.370 običnih prenosivih akcija. Svaka ak-
    cija ima jednako učešće i pripadajući iznos u
    osnovnom kapitalu. Akcije su jednostavno pre-
    nosive i nose jednaka prava, tako da čine jedan
    razred akcija. Svaka akcija daje vlasniku jedan
    glas na skupštini akcionara i pravo na srazmer-
    ni deo dobiti (dividenda). Društvo nije emi-
    tovalo druge hartije od vrednosti. Ograničenja
    prenosa akcija ne postoje.
    Akcije društva ne kotiraju se na organizova-
    nom tržištu.
    Značajni događaji po završetku poslovne
    godine
    U tom delu GIP-a treba navesti sve događaje
    koji su se odigrali nakon kraja poslovne godine,
    kao i njihov uticaj na rezultat tekućeg i budućeg
    perioda. Takvi događaji mogu biti:
    ● prodaja zaliha (robe, materijala, nekretni-
    na za prodaju i sl.) po cenama koje odstupaju od
    očekivanih (npr. ispod nabavnih cena) i njihov
    uticaj na rezultat poslovanja društva;
    ● stečaj bitnih dužnika i/ili poslovnih part-
    nera nakon datuma bilansa, koji nije mogao da se
    predvidi, kao i kako se taj događaj odražava na
    rezultat poslovanja;
    ● teškoće u poslovanju glavnih kupaca dobara
    ili usluga i koji su rizici za sadašnje i buduće
    rezultate poslovanja društva;
    ● odluka o zatvaranju pojedinih delova društva
    (restrukturiranje) i njen uticaj na sadašnje i bu-
    duće rezultate;
    ● odluke o potencijalnom smanjenju aktivnosti
    društva ili njegovom likvidiranju i kako se to
    odražava na vrednost društva iskazanu u bilan-
    su za tekući poslovni period;
    ● znatan porast ili pad vrednosti hartija od
    vrednosti (dužničkih i vlasničkih) na organi-
    zovanom tržištu i uticaj tih događaja na poslo-
    vanje i vrednost društva;
    ● negativan ili pozitivan ishod sudskih spo-
    rova koji mogu bitno uticati na poslovanje dru-
    štva i u kojoj meri;
    ● donošenje odluke o isplati avansa dobiti
    ostvarene u tekućoj godini (znači pre usvajanja
    godišnjih finansijskih izveštaja i donesene
    odluke o raspodeli dobiti), kao i avansa dobiti
    za sledeću poslovnu godinu;
    ● informacije o mogućim preuzimanjima dru-
    štva, nameravanim statusnim promenama (spa-
    janjima, pripajanjima i podelama).
    Treba imati u vidu da se, u skladu s MRS 10 –
    Događaji nakon datuma bilansa, neki do tih do-
    gađaja moraju odraziti na finansijski položaj
    (bilans) društva za tekuću poslovnu godinu, dok
    se neki provode samo u bilansu novog poslovnog
    perioda. Događaji nastali posle datuma bilan-
    sa, koji su povezani s vrednostima iskazanim u
    bilansu tekućeg perioda, a pretpostavljaju mo-
    guće troškove u budućem periodu, obično se
    provode kao rezervisanja troškova kako bi se
    imovina i poslovni rezultat prikazali prema
    fer vrednostima. To mogu biti prodaja zaliha
    ispod nabavnih cena ili gubitak spora, za koje
    nije sprovedeno rezervisanje u prethodnim
    periodima. Isto tako, događaji nastali nakon
    datuma bilansa mogu značajno da utiču na finan-
    sijski položaj i rezultat tekućeg perioda ako su
    troškovi rezervisani (npr. vrednosno usklađe-
    nje zaliha, troškovi sudskih sporova), a zalihe
    prodate po višim cenama, dok je spor odlučen u
    korist društva, pa rezervisanja treba da se pre-
    ispitaju, odnosno u potpunosti ukinu.
    Postoje i događaji koji ne mogu da se pove-
    žu s bilansom tekućeg perioda, kao što je npr.
    porast vrednosti akcija iz portfelja društva,
    ali materijalno mogu da utiču na poslovanje dru-
    štva u sledećim periodima.
    Planirani budući razvoj
    U ovom delu GIP-a uprava društva treba da
    predstavi svoja zapažanja u vezi sa perspektiva-
    ma društva za razvoj u okviru sadašnje tehnolo-
    gije rada, mogućnosti razvoja tehnologije, kako
    se društvo uklapa u lokalne i šire tržišne
    okolnosti i konkurenciju, postoji li mogućnost
    širenja tržišnih kapaciteta, proizvodnje do-
    bara i usluga i sl.
    Treba pokazati i podatke o planovima za ra-
    zvoj u budućim periodima – u kom smeru, kojom
    tehnologijom i u kojim okolnostima društvo
    prati tržišne trendove, koji su njegovi razvoj-
    ni potencijali i sl. Pri takvim objavama ne oče-
    kuje se odavanje poslovnih tajni.
    Aktivnosti istraživanja i razvoja
    U navedenom delu GIP-a uprava daje podatke o
    tome da li društvo ima istraživačke projekte
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 47
    RAČUNOVODSTVO
    u toku, završene istraživačke projekte ili tek
    namerava da ih aktivira, odnosno nema bilo ka-
    kvih aktivnosti istraživanja i razvoja.
    Istraživanje i razvoj za društva koja sprovo-
    de takve aktivnosti mogu biti najsnažnija konku-
    rentska prednost pomoću koje se osvaja tržište
    ili se unapređuje tržišna pozicija. Društvo
    navodi opšte i posebne informacije o istraži-
    vačko-razvojnim centrima, broju i kvalifikaci-
    jama istraživačkog osoblja i druge informacije
    koje mogu biti korisne sadašnjim i budućim in-
    vestitorima, zaposlenima i široj javnosti. Ako
    postoje, važno je dati informacije i o saradnji
    sa sličnim društvima koja se bave određenom
    delatnošću istraživanja i razvoja, čime se sku-
    pi projekti lakše finansiraju i brže realizuju
    zajednički razvojni ciljevi. Poslovni partneri
    u razvojno–istraživačkim delatnostima mogu
    biti povezani i horizontalno i vertikalno.
    Naravno, dopuštena je i izjava drugačijeg
    sadržaja koja prikazuje istinit odnos prema
    istraživanju i razvoju, a to je da društvo nema
    takvih aktivnosti.
    Informacije o otkupu sopstvenih akcija,
    odnosno udela
    Akcionarsko društvo može da otkupi sop-
    stvene akcija, u skladu sa članom 282. ZPD-a, na
    osnovu odluke skupštine kojom daje odobrenje
    za sticanje sopstvenih akcija, uz uslov:
    ● da kao rezultat sticanja sopstvenih akcija
    neto imovina društva neće biti manja od upla-
    ćenog osnovnog kapitala uvećanog za rezerve
    koje je društvo u obavezi da održava u skladu
    sa zakonom ili statutom, ako takve rezerve po-
    stoje, osim rezervi koje su statutom predviđene
    za sticanje sopstvenih akcija;
    ● da su akcije koje društvo stiče u celosti upla-
    ćene;
    ● u slučaju javnog akcionarskog društva – da
    ukupna nominalna vrednost, odnosno računo-
    vodstvena vrednost kod akcija bez nominalne
    vrednosti tako stečenih akcija, uključujući i
    ranije stečene sopstvene akcije, ne prelazi 10%
    osnovnog kapitala društva.
    Odlukom skupštine propisani su maksimalan
    broj sopstvenih akcija koje se stiču, rok u kome
    društvo može da stekne sopstvene akcije, koji
    ne može biti duži od dve godine, minimalna i
    maksimalna cena za sticanje sopstvenih akci-
    ja, ako se sopstvene akcije stiču uz naknadu, kao
    i način raspolaganja i cena po kojoj se stečene
    sopstvene akcije otuđuju, odnosno metod utvrđi-
    vanja te cene ako se sopstvene akcije otuđuju uz
    naknadu.
    Izuzetno, društvo može da stiče sopstve-
    ne akcije i bez odluke Skupštine društva, a
    na osnovu odluke Odbora direktora, odnosno
    Nadzornog odbora ako je upravljanje društvom
    dvodomno:
    ● u slučaju javnog akcionarskog društva, ako je
    to neophodno da bi se sprečila veća i neposred-
    na šteta po društvo, pri čemu je Odbor direk-
    tora, odnosno Nadzorni odbor ako je upravljanje
    društvom dvodomno, obavezan da na prvoj sle-
    dećoj sednici skupštine akcionare obavesti o
    razlozima i načinu sticanja sopstvenih akcija,
    njihovom broju i ukupnoj nominalnoj vrednosti,
    odnosno ukupnoj računovodstvenoj vrednosti
    kod akcija bez nominalne vrednosti, njihovom
    učešću u osnovnom kapitalu društva, kao i o
    ukupnom iznosu koji je društvo za njih platilo;
    ● ako se sopstvene akcije stiču radi raspodele
    zaposlenima u društvu ili povezanom društvu
    ili za nagrađivanje članova Odbora direktora,
    odnosno Izvršnog i Nadzornog odbora ako je
    upravljanje društvom dvodomno, ali najviše do
    3% bilo koje klase akcija u toku poslovne godine,
    pod uslovom da je takva mogućnost predviđena
    statutom i da su izdvojene rezerve za ove namene.
    Za društva sa ograničenom odgovornošću
    primenjuje se član 157. ZPD-a, a otkupljeni sop-
    stveni udeli mogu da se:
    ● raspodele članovima društva srazmerno
    učešću njihovih udela u osnovnom kapitalu dru-
    štva, u skladu sa odlukom skupštine,
    ● prenesu članu društva ili trećem licu uz
    naknadu, pri čemu svaki član društva ima pra-
    vo preče kupovine srazmerno visini svog udela
    u društvu.
    Članom 50. Zakona o tržištu kapitala data
    je smernica u vezi sa podacima koje treba uklju-
    čiti u GIP, u vezi sa otkupom sopstvenih akcija.
    Dakle, ako je društvo u međuvremenu, od perio-
    da sačinjavanja prethodnog godišnjeg izveštaja,
    steklo sopstvene akcije, u Godišnjem izveštaju
    navode se:
    ● razlozi sticanja, koji su opisani u prethod-
    nim redovima, u skladu sa odredbama ZPD-a;
    ● broj i nominalna vrednost sopstvenih akcija,
    odnosno računovodstvena vrednost kod akcija
    bez nominalne vrednosti;
    48 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    ● imena lica od kojih su akcije stečene, označe-
    nje iznosa koji je društvo isplatilo po osnovu
    tog sticanja, odnosno naznaku da su stečene bez
    naknade;
    ● ukupan broj sopstvenih akcija koje društvo
    poseduje.
    Postojanje ogranaka
    Ogranak privrednog društva je izdvojeni
    organizacioni deo privrednog društva na te-
    ritoriji Republike Srbije preko koga društvo
    obavlja delatnost u skladu sa zakonom. Ogranak
    nema svojstvo pravnog lica, a u pravnom prome-
    tu istupa u ime i za račun privrednog društva.
    Privredno društvo neograničeno odgovara za
    obaveze prema trećim licima koje nastanu u po-
    slovanju njegovog ogranka.
    U GIP-u treba navesti ogranke prema njiho-
    vom sedištu i opisati koji deo registrovanih
    delatnosti društva obavljaju.
    Korišćenje finansijskih instrumenata
    Brojni su finansijski instrumenti koje dru-
    štvo može da koristi i iskazuje u svom bilansu,
    koji značajno mogu da utiču na vrednost i uspe-
    šnost društva.
    Prema MRS 32 – Finansijski instrumenti –
    prezentacija, finansijski instrument je svaki
    ugovor na osnovu kojeg nastaje finansijska imo-
    vina jednog subjekta i finansijska obaveza ili
    vlasnički instrument drugog subjekta.
    Finansijska imovina je svaka imovina u obli-
    ku: novca, vlasničkih instrumenata drugog su-
    bjekta, ugovornog prava na primitak novca ili
    druge finansijske imovine od drugoga subjekta
    ili razmenu finansijske imovine ili finansij-
    skih obaveza s drugim subjektom, zatim ugovora
    koji će se podmiriti ili mogu da se podmire
    vlastitim vlasničkim instrumentima subjekta,
    kao i koji su nederivatni instrumenti za koje
    je subjekt u obavezi ili može biti u obavezi da
    primi promenljivi broj vlastitih vlasničkih
    instrumenata subjekta ili derivatni instru-
    menti koji će se podmiriti ili koji mogu da se
    podmire na način drukčiji od razmene fiksne
    svote novca ili druge finansijske imovine za
    fiksni broj vlastitih vlasničkih instrumenata
    subjekta.
    Financijska obaveza je svaka obaveza u obli-
    ku: ugovorne obaveze kao isporuke novca ili
    druge finansijske imovine drugom subjektu ili
    razmene finansijske imovine ili finansijskih
    obaveza s drugim subjektom pod uslovima ugovo-
    ra koji će da se podmiri
    ili može da se podmiri
    vlastitim vlasničkim instrumentima
    subjekta,
    kao i koji je nederivatni instrument za koji je
    subjekt dužan ili može biti dužan da isporučipromenljivi
    broj vlastitih vlasničkih instru-
    menata subjekta ili derivatni instrument koji
    će se podmiriti
    ili koji može da se podmiri na
    način drukčiji od razmjene fiksne svote novca
    ili druge finansijske imovine za fiksni broj
    vlastitih vlasničkih instrumenata
    subjekta.
    O tim i drugim finansijskim instrumentima
    društvo
    bi trebalo da u GIP-u da detaljne in-
    formacije.
    Izloženost cenovnom riziku, kreditnom
    riziku, riziku likvidnosti i riziku
    novčanog toka
    U poslovanju društava u savremenim uslovi-
    ma brojni su rizici koji proizlaze iz odnosa s
    drugim društvima u istom ili drugačijem trži-
    šnom okruženju. ZOR posebno obavezuje na pro-
    cenu i opis odnosa prema rizicima društva:
    cenovnom riziku, kreditnom
    riziku, riziku li-
    kvidnosti i riziku novčanog toka.
    Cenovni rizik proizlazi iz promenljivosti
    cena sirovina/roba (eng. Commodity) koje pre-
    duzeće koristi u svojoj poslovnoj delatnosti.
    Ulazna cena sirovine koju preduzeće koristi za
    proizvodnju svojih proizvoda koje dalje plasira
    na tržištu direktno utiče na profitabilnost
    prodaje. Ako su prodajne cene proizvoda fiksne,
    odnosno sa stajališta moći ne postoji takva po-
    zicija da cene mogu često da se menjaju, od cene
    ulazne sirovine zavisi konkurentska prednost
    na tržištu, uzimajući u obzir da je ova cena naj-
    značajniji deo kalkulacije prodajne cene. Ovo
    svakako važi za sirovine koje se koriste, a iste
    su berzanski proizvod, odnosno njima se trguje
    na svetskim berzama. Iako se drugim vrstama
    cenovnih rizika posvećuje mnogo veća pažnja,
    istraživanja pokazuju da su cene sirovina nesta-
    bilnije od deviznih kurseva i kamatnih stopa.
    S druge strane, može se biti i u ulozi pro-
    davca proizvoda čija cena zavisi od kretanja
    cena na robnim berzama. Najbolji primer za to
    su trgovci naftom i naftnim derivatima. Nji-
    hovi troškovi proizvodnje su fiksni, a s druge
    strane promena cene sirovine na robnoj berzi
    dovešće do promene njihove prodajne cene. Ako
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 49
    RAČUNOVODSTVO
    je ta promena materijalna, njihova prodajna kal-
    kulacija „pada”.
    Primer: Informacije o izloženosti
    cenovnom riziku
    Društvo je izloženo riziku promene cena.
    U cilju zaštite od rizika promene cena u
    delu nabavke metala, društvo se opredelilo da
    se sklapanjem terminskih ugovora (eng. futures)
    na London Metal Exchange terminski zaštiti
    nabavna cena metala. Time se postiže da glav-
    na komponenta kalkulacije prodajne cene bude
    unapred poznata (planirana) i da se, u slučaju
    značajne promene cene metala na slobodnom
    tržištu, ne prouzrokuje negativan uticaj na po-
    slovni rezultat društva. Druga komponenta kal-
    kulacije prodajne cene je premija na metal. Ista
    je tokom 2018. godine imala izuzetno visok rast.
    Primenom metode upravljanja cenama rast pre-
    mije na metal samo je delimično prenet preko
    prodajne cene na kupce. To je za posledicu imalo
    pad ostvarene dobiti iz poslovanja u odnosu na
    planiranu.
    Kreditni rizik je rizik da će jedna strana u
    finansijskom instrumentu, neispunjenjem svo-
    je obaveze, prouzrokovati finansijski gubitak
    druge strane. Kreditni rizik nastaje prilikom
    gotovine i gotovinskih ekvivalenata, depozita
    u bankama i finansijskim institucijama, potra-
    živanja od pravnih i fizičkih lica i preuzetih
    obaveza.
    Kreditni rizik preduzeća je rizik da predu-
    zeće neće biti u stanju da naplati svoja potra-
    živanja zbog nelikvidnosti dužnika. Kreditni
    rizik se pre svega javlja po osnovu potraživanja
    od kupaca za prodata dobra i usluge, po osno-
    vu finansijskih plasmana (dati krediti), po
    osnovu ulaganja u hartije od vrednosti (rizik
    da emitent neće biti u mogućnosti da izmiri
    obaveze).
    Može se reći da su kreditni rizik i rizik li-
    kvidnosti dve strane iste medalje. Preduzeće se
    po osnovu svojih potraživanja koja su izvor nov-
    čanih sredstava suočava sa kreditnim rizikom.
    S druge strane, od priliva novčanih sredstava
    po osnovu potraživanja zavisi i likvidnost
    preduzeća, tj. njegova sposobnost da generiše
    dovoljno novčanih sredstava potrebnih za izmi-
    renje dospelih obaveza. Što je preduzeće više
    izloženo kreditnom riziku, to uslovljava i
    veći rizik likvidnosti.
    Primer: Informacije o izloženosti
    kreditnom riziku
    Maksimalna izloženost društva po osnovu
    kreditnog rizika za potraživanja od kupaca po
    geografskim regionima data je u sledećoj tabeli:
    U 000 dinara 2018. 2017.
    Kupci u zemlji 31.493 40.137
    Kupci u inostranstvu 512 512
    UKUPNO 32.005 40.649
    Potraživanja od kupaca u 2018. godini pro-
    sečno su naplaćivana u roku od 45 dana (u 2017.
    godini isto 45 dana).
    Starosna struktura potraživanja od kupaca
    je sledeća:
    U 000 dinara Bruto Ispravka Bruto Ispravka
    31. 12. 2018. 31. 12. 2017.
    Nedospela
    potraživanja
    5.773 – 30.923 –
    Dospela od 0 do
    30 dana
    12.542 – 5.341 –
    Dospela od 31 do
    60 dana
    8.869 – 3.028 –
    Dospela od 61 do
    90 dana
    3.534 – 48 –
    Dospela od 91 do
    120 dana
    506 – – –
    Dospela preko
    120 dana
    15.821 15.040 16.349 15.040
    Ukupno 47.045 15.040 55.689 15.040
    Obaveze prema dobavljačima na dan 31. decem-
    bar 2018. godine iskazane su u iznosu od 11.416
    hiljada dinara (31. decembra 2017. godine: 60.881
    dinar). Dobavljači ne zaračunavaju zateznu kama-
    tu na dospele obaveze, pri čemu društvo dospele
    obaveze prema dobavljačima, saglasno politici
    upravljanja finansijskim rizicima, izmiruje u
    ugovorenom roku. Prosečno vreme izmirenja
    obaveza prema dobavljačima u toku 2018. godine
    iznosi 35 dana (u toku 2017. godine isto 35 dana).
    Rizik likvidnosti može da se opiše kao
    rizik da društvo neće imati dovoljno novca
    za plaćanje dospelih obaveza ili da će zbog ne-
    planiranih odliva ostati bez dovoljne koli-
    čine novca za tekuće potrebe plaćanja. Svako
    društvo treba da ima politiku upravljanja li-
    kvidnošću kao oblik planiranja priliva i od-
    liva novca, praćenja likvidnosti i donošenja
    odgovarajućih
    kratkoročnih i dugoročnih mera
    koje će omogućiti otklanjanje uzroka nelikvid-
    nosti. Rizik likvidnosti pretpostavlja nedo-
    50 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    voljnu naplatu i narasle obaveze plaćanja koje
    mogu biti prouzrokovane neusklađenim rokovi-
    ma priliva i odliva, zbog čega društvo stalno
    mora da usklađuje ročnost
    svojih potraživanja
    i obaveza.
    Primer: Informacije o izloženosti
    likvidnosnom riziku
    Rizik likvidnosti je rizik da društvo neće
    biti u mogućnosti da finansira sredstva odgo-
    varajućim izvorima finansiranja sa stanovišta
    rokova i stopa, kao i rizik nemogućnosti da se
    sredstvo realizuje po razumnoj ceni u odgovara-
    jućem vremenskom okviru.
    Društvo upravlja likvidnošću sa ciljem da
    osigura da izvori finansiranja budu raspolo-
    živi za izmirenje obaveza u trenutku njihovog
    dospeća. Društvo neprekidno procenjuje rizik
    likvidnosti identifikovanjem i praćenjem pro-
    mena u izvorima finansiranja potrebnim za is-
    punjenje poslovnih ciljeva društva, a u skladu sa
    poslovnom strategijom društva.
    Upravljanje likvidnošću je centralizovano
    na nivou društva. Društvo svojom imovinom i
    obavezama upravlja na način koji mu obezbeđuje
    da u svakom trenutku ispunjava sve svoje obave-
    ze.
    Društvo ne koristi finansijske derivate.
    Dospeće sredstava i obaveza prema preosta-
    lom roku dospeća na dan 31. decembar 2018. godi-
    ne prikazan je u tabeli 1.
    Tabela 1: Ročnost dospeća sredstava i obaveza
    Aktiva
    do 3
    meseca
    3 meseca
    do 1 godine 1 do 5 godina preko 5
    godina
    Ukupno
    (000 dinara)
    Gotovina i gotovinski ekvivalenti 3.898 3.898
    Potraživanja od kupaca 32.005 32.005
    Ostala dugoročna i kratkoročna potraživanja 1.217 299 1.516
    Ukupno 35.903 1.217 299 0 37.419
    Pasiva 0
    Kratkoročne finansijske obaveze 27.781 65.932 93.713
    Obaveze iz poslovanja 11.416 11.416
    Dugoročne obaveze 122.493 122.493
    Ostale obaveze 3.961 19.720 23.681
    Ukupno 43.158 85.652 122.493 0 251.303
    Ročna neusklađenost na dan 31. 12. 2018. –7.255 –84.435 –122.194 0 –213.884
    Isti prikaz daje se i za prethodnu godinu
    radi uporedivosti.
    Rizik novčanih tokova je rizik koji društvo
    ima u vezi sa novčanim tokovima koji nužno pra-
    te svako
    poslovanje na tržištu. Društvo mora
    imati politiku upravljanja novčanim tokovima
    na takav način da i u bližoj i u daljoj budućnosti
    može da predvidi plaćanje
    svojih obaveza i na-
    platu svojih potraživanja, vodeći računa o tome
    da postoje rizici poslovanja i kod poslovnih
    partnera, kao i da i te rizike mora da uključi u
    razmatranje.
    Valutni rizik je vrsta finansijskog rizika
    koji proizlazi iz potencijalne promene devi-
    znog kursa jedne valute u odnosu na drugu. In-
    vestitori i preduzeća se susreću sa valutnim
    rizikom ako imaju sredstva ili obaveze nomi-
    novane u stranoj valuti ili ako imaju zajmove i
    ulaganja izražene u stranoj valuti. Valutni ri-
    zik može da uslovi i dobitak i gubitak. Veliki
    problem nastaje kada postoji verovatnoća da
    će promena deviznog kursa negativno uticati
    na vrednost imovine, investicija i drugih ka-
    matnih i dividendnih plaćanja i to naročito za
    ona sredstva izražena u stranoj valuti. Kako bi
    neutralisala valutni rizik, mnoga preduzeća
    hedžiraju ukupnu valutnu izloženost ili valutnu
    izloženost preko određenog nivoa, što je način
    prebacivanja rizika na drugo preduzeće koje je
    spremno da snosi rizik ili ima obrnutu izlo-
    ženost riziku.
    Valutni rizik je rizik da će kurs valute pasti
    ili da će se povećati u budućnosti, uzrokujući
    time da se dužnicima povećaju dugovanja izra-
    ženo u njihovoj valuti, odnosno da poverioci
    naplate manji iznos u svojoj valuti.
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 51
    RAČUNOVODSTVO
    Primer: Informacija o izloženosti
    valutnom riziku
    Valutni rizik je rizik od fluktuiranja fer
    vrednosti ili budućih tokova gotovine finan-
    sijskog instrumenta usled promene deviznog
    kursa. Valutni rizik (ili rizik od kursnih pro-
    mena) javlja se kod finansijskih instrumenata
    koji su označeni u stranoj valuti, tj. u valuti koja
    nije funkcionalna valuta u kojoj su odmereni.
    U narednoj tabeli prikazana je izloženost
    društva deviznom riziku na dan 31. decembar
    2018. godine:
    Aktiva USD EUR
    Gotovina i gotovinski ekvivalenti 1.080 1.237
    Potraživanja od kupaca 4.497
    Ostala dugoročna i kratkoročna
    potraživanja 0
    Ukupno 1.080 5.734
    Pasiva
    Kratkoročne finansijske obaveze 758.979
    Obaveze iz poslovanja 0
    Dugoročne obaveze 928.771
    Ostale obaveze
    Ukupno 0 1.687.750
    Neto devizna pozicija u valuti na
    dan 31. 12. 2018. –1.080 1.682.016
    Uspešnost poslovanja
    Nezaobilazni deo GIP-a jeste analiza poslo-
    vanja pomoću koeficijenta koji će u dobroj meri
    oslikati poslovanje i dati mogućnost upoređi-
    vanja s prethodnim periodima ili s drugim dru-
    štvima iste delatnosti, kao i sa privredom u
    celini.
    Koeficijenti su racionalni brojevi koji se
    dobijaju
    stavljanjem u odnos nekih ekonomskih
    vrednosti tako da se dobije informacija o efek-
    tima poslovanja, bilo da je reč o finansijskim
    izveštajima za prethodne periode bilo da je
    reč o planiranim vrednostima
    za budućnost.
    Brojne su vrste koeficijenta uspešnosti, a
    često se grupišu u odgovarajuće grupe koje imaju
    slične karakteristike. Tako se razlikuju:
    ● koeficijenti likvidnosti – mogućnost dru-
    štva da podmiri svoje kratkoročne obaveze;
    ● koeficijenti zaduženosti – finansiranje
    društva posuđenim novcem;
    ● koeficijenti obrta (aktivnosti) – efika-
    snost upotrebe imovine društva kao odnos pri-
    hoda i pojedinih delova imovine;
    ● koeficijenti ekonomičnosti – odnos prihoda
    i rashoda;
    ● koeficijenti profitabilnosti – prinos ulo-
    ženog kapitala;
    ● koeficijenti investiranja – efekat ulaganja u
    akcije i druge vlasničke papire društva.
    Međutim, to nisu jedini koeficijenti u upo-
    trebi, ali su najčešći
    pri analizi finansijskih
    izveštaja jer ne zahtevaju
    posebno preračunava-
    nje tih izveštaja u neke druge npr. menadžerske
    (upravljačke) oblike.
    Na osnovu podataka iz Bilansa stanja i Bilan-
    sa uspeha preduzeća, koji su dati na kraju članka,
    u nastavku sledi primer obelodanjivanja infor-
    macija o uspešnosti poslovanja u GIP-u.
    Koeficijenti likvidnosti
    Likvidnost je sposobnost društva da pod-
    miri svoje dospele obaveze u roku, pa zbog toga
    može da se posmatra i kao kratkoročna solvent-
    nost.
    Koeficijent može da se izračuna u nekoliko
    oblika kao što su: koeficijent tekuće likvid-
    nosti, koeficijent ubrzane likvidnosti, koefi-
    cijent financijske stabilnosti,
    obrtni kapital
    i sl.
    Koeficijent
    tekuće
    likvidnosti
    =
    Obrtna imovina
    (bez AVR)
    ili
    AOP
    0043 – 0070
    Kratkoročne
    obaveze (bez PVR)
    AOP
    0442 – 0462
    Koeficijent
    tekuće
    likvidnosti
    =
    2016. 2017. 2018.
    1,84 2,20 3,06
    Ako je taj koeficijent veći od 1, znači da su
    obrtna sredstva veća od tekućih obaveza i pret-
    postavlja se da tekuće
    obaveze mogu da se podmi-
    re. Obično se smatra da je iskustvena optimalna
    veličina koeficijenta 2. U prikazanom
    primeru
    koeficijent likvidnosti se poboljšava.
    Koeficijent
    ubrzane
    likvidnosti
    =
    Obrtna imovina
    (bez AVR) – zalihe
    ili
    AOP 0043 –
    0070 – 0044
    Kratkoročne
    obaveze (bez PVR)
    AOP
    0442 – 0462
    Koeficijent
    tekuće
    likvidnosti
    =
    2016. 2017. 2018.
    1,45 1,86 2,58
    Prema tome, koeficijent ubrzane likvid-
    nosti uzima
    u obzir najlikvidniji deo obrtne
    imovine u odnosu na istu vrednost kratkoroč-
    52 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    nih obaveza. Ovde se obično smatra da je isku-
    stvena optimalna vrednost tog koeficijenta 1.
    Ta vrednost pretpostavlja da će obaveze biti
    podmirene u roku dospeća.
    Koeficijent finansijske stabilnosti je od-
    nos između stalne imovine i korišćenog kapi-
    tala (vlastitog i tuđeg, tj. kapitala i dugoročnih
    obaveza).
    Koeficijent
    finansijske
    stabilnosti
    =
    Stalna imovina
    ili
    AOP 002
    Kapital +
    Dugoročne
    obaveze
    AOP
    0401 + 0432
    Koeficijent
    finansijske
    stabilnosti
    =
    2016. 2017. 2018.
    0,83 0,76 0,73
    Ako je ovaj koeficijent manji od 1, značida
    društvo delom dugoročnih obaveza finansira
    i kratkoročnu imovinu ili da se čak i vlasti-
    tim kapitalom finansira kratkoročna imovina.
    Međutim, ako je vrednost koeficijenta veća od
    1, znači da se stalna imovina finansira kratko-
    ročnim obavezama, što može da ugrozi finan-
    sijsku stabilnost i likvidnost društva.
    U prikazanom primeru od 73% do 83% dugoroč-
    nih obaveza iskorišćeno je za finansiranje
    stalne imovine, što znači da se ostatkom fi-
    nansira kratkoročna imovina.
    Obrtni kapital je kratkoročna imovina ko-
    jom društvo obavlja svoju delatnost. Ako se od
    kratkoročne imovine oduzmu kratkoročne oba-
    veze, dobija se neto obrtni kapital kao deo krat-
    koročne imovine
    koji premašuje kratkoročne
    obaveze. Neto obrtni kapital postoji samo kada
    je koeficijent tekuće likvidnosti veći od 1, a
    to je povoljnija finansijska situacija nego kada
    su kratkoročne obaveze veće od kratkoročne
    imovine.
    Neto obrtni
    kapital =
    Obrtna imovina
    (bez AVR) –
    Kratkoročne
    obaveze (bez PVR)
    ili
    AOP (0043
    – 0070) –
    (0442 – 0462)
    Neto obrtni
    kapital =
    2016. 2017. 2018.
    229.500 427.500 573.000
    Koeficijenti zaduženosti
    Koeficijenti zaduženosti zapravo su koe-
    ficijenti finansijske
    i kapitalne strukture
    društva, a pokazuju čijim se kapitalom i u kom
    obimu i odnosu finansira poslovanje
    društva.
    Stepen zaduženosti može da se izračuna
    na ra-
    zličite načine, a najčešće se pominju koefici-
    jenti: stepen zaduženosti, odnos dugoročnih
    obaveza i dugoročnog kapitala, odnos obaveza
    i kapitala, odnos kapitala i ukupne aktive i
    sl.
    Stepen zaduženosti izračunava se kao odnos
    između
    ukupnih obaveza i ukupne aktive.
    Stepen
    zaduženosti =
    Dugoročne i
    kratkoročne
    obaveze (bez PVR)
    ili
    AOP 0432 +
    0442 – 0462
    Ukupna aktiva
    (bez AVR)
    AOP
    0071 – 0070
    Stepen
    zaduženosti =
    2016. 2017. 2018.
    0,35 0,30 0,19
    Ako su ukupne obaveze veće od ukupne imovi-
    ne, to najčešće znači da postoji gubitak u poslo-
    vanju društva
    i da ono mora da preduzima mere
    kako bi se povećala efikasnost poslovanja. Što
    je veći odnos obaveza i ukupne imovine, veći je
    i finansijski rizik.
    U posmatranom periodu društvo finansira
    od 35% do 19% svoje imovine obavezama, uz vidnu
    tendenciju smanjenja, čime se značajno smanjuje
    izloženost finansijskom riziku.
    Odnos dugoročnih obaveza i dugoročnog ka-
    pitala izračunava se kao koeficijent kapitalne
    strukture, odnosno daje odgovor na pitanje koji
    je deo dugoročnih izvora finansiranja poslova-
    nja veći: sopstveni kapital ili dugoročne oba-
    veze.
    Odnos
    dugoročnih
    obaveza i
    dugoročnog
    kapitala
    =
    Dugoročne
    obaveze
    ili
    AOP 0432
    Dugoročne
    obaveze + Kapital
    AOP
    0432 + 0401
    Odnos
    dugoročnih
    obaveza i
    dugoročnog
    kapitala
    =
    2016. 2017. 2018.
    0,23 0,16 0,08
    Koliki je odnos dugoročnih obaveza i dugo-
    ročnog kapitala (sopstvenog i tuđeg) stvar je
    menadžmenta društva koji planira rezultat po-
    slovanja u zavisnosti od raspoloživog novca,
    zahteva za isplatu dividende, odnosno kamatne
    stope na pozajmljeni novac. Ako je stopa dividen-
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 53
    RAČUNOVODSTVO
    de veća od kamatne stope,
    to može biti razlog
    za povećanje finansijske strukture
    u korist du-
    goročnih obaveza i obrnuto.
    U prikazanom primeru dugoročne obaveze
    čine od 8% do 23% dugoročnih izvora finansi-
    ranja društva.
    Odnos duga i glavnice pokazuje koliki je od-
    nos sopstvenih i tuđih izvora u finansiranju
    poslovanja društva.
    Odnos duga i
    kapitala =
    Dugoročne i
    kratkoročne
    obaveze (bez PVR)
    ili
    AOP 0432 +
    0442 – 0462
    Kapital AOP 0401
    Odnos duga i
    kapitala =
    2016. 2017. 2018.
    0,52 0,42 0,23
    Taj koeficijent daje informaciju o tome ka-
    kav je odnos u finansijskoj strukturi društva, tj.
    ako su obaveze
    društva veće od kapitala, znači
    da se društvo uglavnom finansira tuđim nov-
    cem. Iskustveni podaci ovog koeficijenta daju
    vrednost oko 1, ali to ne mora biti pravilo za
    svako društvo odnosno delatnost. Uz to, niži
    koeficijent daje preduzeću dodatnu finansijsku
    elastičnost prilikom pribavljanja novih izvo-
    ra finansiranja (vanjskih).
    U prikazanom primeru smanjuje se odnos oba-
    veza i kapitala, što znači da obaveze rastu spo-
    rije od kapitala.
    Odnos kapitala i ukupne imovine pruža po-
    datak o tome koliko se ukupne imovine finan-
    sira sopstvenim kapitalom društva. Pri oceni
    ovog koeficijenta treba voditi računa o tome
    da za društvo u pojedinim
    razvojnim fazama
    može biti dobro finansiranje
    posuđenim ka-
    pitalom, a posebno u situacijama nedostatka
    sopstvenog kapitala i dobrih preduzetničkih
    ideja koje mogu da donesu profit vredan ula-
    ganja.
    Odnos
    kapitala i
    imovine
    =
    Kapital
    ili
    AOP 0401
    Ukupna aktiva
    (bez AVR)
    AOP
    0071 – 0070
    Odnos
    kapitala i
    imovine
    =
    2016. 2017. 2018.
    0,67 0,72 0,82
    Kapital se u odnosu na ukupnu imovinu prema
    iskustvenim podacima optimalno kreće oko 0,5.
    U prikazanom primeru odnos kapitala i imo-
    vine povećava se prvenstveno zbog bržeg rasta
    kapitala u odnosu na rast imovine.
    Koeficijenti aktivnosti
    Koeficijenti obrta daju podatke o efektima
    upotrebe ukupne ili pojedinih delova imovine
    kada se to posmatra kroz ostvarene prihode pe-
    rioda poslovanja
    društva.
    Najčešći koeficijenti aktivnosti, odnosno
    obrta imovine su: koeficijent obrta ukupne
    imovine, koeficijent
    obrta dugoročne imovi-
    ne, koeficijent obrta
    kratkoročne imovine,
    koeficijent obrta zaliha, koeficijent obrta
    potraživanja, trajanje
    naplate potraživanja
    itd.
    S obzirom na to da se prilikom izračunavanja
    koeficijenata aktivnosti kombinuju podaci iz
    Bilansa stanja i Bilansa uspeha, zbog različitog
    perioda obuhvatanja u svakom od tih izveštaja
    podaci koji se koriste iz Bilansa stanja uzimaju
    se kao prosečne vrednosti u periodu izračuna-
    vanja.
    Koeficijent obrta ukupne imovine daje po-
    datak o tome koliko prihoda stvara jedan dinar
    ukupne imovine.
    Društvo je uspešnije što je ovaj
    koeficijent veći. Podatak
    može da se izračuna
    u odnosu na različite vrste prihoda (prihodi
    od prodaje robe, prihodi od prodaje proizvoda
    i usluga, poslovni prihodi ili ukupni prihodi).
    Koeficijent može da se izračuna na način
    prikazan u nastavku, gde je odabran ukupan pri-
    hod kao relevantan
    koeficijent.
    Koeficijent
    obrta ukupne
    imovine
    =
    Ukupan prihod
    ili
    AOP 1001 +
    1032 + 1050 +
    1052
    Ukupna aktiva
    (bez AVR)
    AOP
    0071 – 0070
    Koeficijent
    obrta ukupne
    imovine
    =
    2016. 2017. 2018.
    – 0,71 0,67
    Prema tome, što određena imovina koja je
    angažovana u društvu ostvari više prihoda, to
    je društvo uspešnije. U prikazanom primeru ko-
    eficijent obrta ukupne imovine stagnira.
    Koeficijent obrta stalne imovine može da
    se objasni kao podatak koji pruža informaciju
    o tome koliko jedan dinar stalne imovine do-
    nosi prihoda,
    odnosno o efikasnosti stalne
    imovine.
    54 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Koeficijent može da se izračuna na način
    prikazan u nastavku, pri čemu je opet upotrebljen
    podatak ukupnog prihoda društva ostvaren u pe-
    riodima posmatranja.
    Koeficijent
    obrta stalne
    imovine
    =
    Ukupan prihod
    ili
    AOP 1001 +
    1032 + 1050 +
    1052
    Stalna imovina AOP 0002
    Koeficijent
    obrta stalne
    imovine
    =
    2016. 2017. 2018.
    – 1,05 1,04
    Stalna imovina u pojedinim društvima ima
    različite vrednosti, naravno u zavisnosti od
    delatnosti koju društvo obavlja, a vrednost
    ovog koeficijenta zavisi prvenstveno od toga.
    U prikazanom primeru koeficijent obrta je
    stabilan.
    Koeficijent obrta kratkoročne imovine
    jeste koeficijent koji daje informaciju o tome
    koliko jedan dinar obrtne imovine donosi
    ukupnog prihoda u posmatranom periodu. Što
    je koeficijent veći, to je uspešnije upravljanje
    obrtnom imovinom.
    Koeficijent
    obrta obrtne
    imovine
    =
    Ukupan prihod
    ili
    AOP 1001 +
    1032 + 1050 +
    1052
    Obrtna imovina
    (bez AVR)
    AOP
    0043 – 0070
    Koeficijent
    obrta obrtne
    imovine
    =
    2016. 2017. 2018.
    – 2,21 1,91
    U datom primeru, uz stabilan obrt stalne
    imovine, upravljanje obrtnom imovinom osla-
    bilo je u 2018. godini u odnosu na prethodnu.
    Koeficijent obrta zaliha je koeficijent koji
    daje informaciju o tome koliko jedan dinar za-
    liha donosi prihoda u određenom obračunskom
    periodu. Društvo
    je uspešnije što je taj poda-
    tak veći, tj. manje zaliha donosi veći prihod.
    To društvu daje mogućnost planiranja prihoda
    u budućnosti.
    Taj koeficijent se često izračunava tako što
    se ukupan
    prihod ili prihod od prodaje stavi
    u odnos sa prosečnim stanjem zaliha, što daje
    određenu informaciju,
    ali nju je teško izjedna-
    čiti sa koeficijentom obrta zaliha, međutim, u
    praksi se koristi zbog toga što se i ostali obli-
    ci tog koeficijenta obračunavaju na sličan način.
    Bolji način
    izračunavanja koeficijenta obr-
    ta zaliha bio bi poređenje troškova prodatih
    gotovih proizvoda sa prosečnim zalihama go-
    tovih proizvoda, ali taj podatak za proizvodne
    delatnosti ne može direktno da se povuče iz fi-
    nansijskih izveštaja, nego iz knjigovodstvenih
    podataka.
    Kada su u pitanju trgovinske delatnosti, Bi-
    lans uspeha sadrži podatak o nabavnoj vred-
    nosti prodate robe (AOP 1019) koji može da se
    uporedi sa prosečnom vrednošću zaliha robe
    (AOP 0048).
    Koeficijent dobijen iz odnosa ukupnog pri-
    hoda i prosečne vrednosti zaliha bliži je nazi-
    vu koeficijent unovčivosti zaliha, tj. koliko se
    puta zalihe pretvore u ukupan prihod.
    Koeficijent
    obrta zaliha =
    Prihodi
    od prodaje
    proizvoda
    ili
    AOP 1009
    Zalihe gotovih
    proizvoda AOP 0047
    Koeficijent
    obrta zaliha =
    2016. 2017. 2018.
    – 11,60 11,06
    Koeficijent obrta potraživanja od kupaca
    jeste onaj koeficijent koji daje podatak o tome
    koliko se prosečno vrednost potraživanja od
    kupaca pretvori u prihode
    (od prodaje).
    Koeficijent
    obrta
    potraživanja
    =
    Poslovni
    prihodi
    ili
    AOP 1001
    Potraživanja po
    osnovu prodaje AOP 0051
    Koeficijent
    obrta
    potraživanja
    =
    2016. 2017. 2018.
    – 4,61 4,64
    Koeficijent je bolji što je rezultat veći,
    što znači da je naplata potraživanja sve bolja.
    Na osnovu tog podatka
    moguće je izračunati i tra-
    janje naplate potraživanja.
    Trajanje naplate potraživanja izračunava se
    kao odnos broja dana perioda i koeficijenta na-
    plate potraživanja.
    Trajanje
    naplate
    potraživanja
    =
    Broj dana u periodu (365)
    Koeficijent obrta potraživanja
    Trajanje
    naplate
    potraživanja
    =
    2016. 2017. 2018.
    – 79,22 78,71
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 55
    RAČUNOVODSTVO
    Prikazano društvo ostvaruje naplatu potra-
    živanja prosečno u 79 dana.
    Koeficijenti ekonomičnosti
    Koeficijenti ekonomičnosti predstavljaju
    odnose koji se dobijaju iz odnosa prihoda i ras-
    hoda, a predstavljaju vrednost prihoda prema
    jedinici rashoda. Što je ta vrednost veća, to je
    i društvo koje se analizira uspešnije.
    U tom pogledu najčešće se koristi podatak o
    ekonomičnosti
    ukupnog poslovanja. Taj se koefi-
    cijent izračunava iz odnosa ukupnog prihoda i
    ukupnih rashoda, kao što je prikazano u nastavku.
    Ekonomičnost
    ukupnog
    poslovanja
    =
    Ukupni prihodi
    ili
    AOP 1001 +
    1032 + 1050 +
    1052
    Ukupni rashodi
    AOP 1018 +
    1040 + 1051 +
    1053
    Ekonomičnost
    ukupnog
    poslovanja
    =
    2016. 2017. 2018.
    1,45 1,51 1,49
    Ekonomičnost na sličan način može da se
    izračunava
    za poslovne prihode (rashode), fi-
    nansijske prihode (rashode) i sl. U prikazanom
    primeru svaki dinar rashoda stvara u proseku
    1,5 dinar prihoda.
    Koeficijenti profitabilnosti
    Koeficijenti profitabilnosti su najčešće
    korišćeni koeficijenti, a izračunavaju se kao
    odnosi dobitka (profita) i prihoda. Ti koefi-
    cijenti su najznačajniji
    deo finansijske analize
    uspešnosti poslovanja.
    Najčešći su oni koeficijenti koji izražava-
    ju prinos određenih „nivoa” dobitka i priho-
    da (od prodaje), kao na primer bruto profitna
    marža, marža operativnog profita, EBIT mar-
    ža, neto profitna marža i drugi. U nastavku su
    prikazani samo neki koji mogu da se izračunaju
    neposredno iz Bilansa
    uspeha i stanja.
    Bruto profitna marža može da se izračuna
    kao ostvareni poslovni dobitak
    u odnosu na
    poslovni prihod na način pokazan u nastavku.
    Koeficijent pokazuje kolika je poslovna dobit
    kompanije u odnosu na prihode od prodaje nakon
    što se oduzmu poslovni rashodi. Drugačije reče-
    no: pokazuje nam sa kolikom se razlikom u ceni
    posluje (razlika između nabavne i prodajne cene
    – kod trgovačkih preduzeća, odnosno razlika iz-
    među cene koštanja i prodajne cene – kod pro-
    izvodnih preduzeća). Što je veća marža, veća
    je i verovatnoća da će preduzeće ostvariti do-
    voljno dobitka iz poslovanja za pokrivanje svih
    ostalih rashoda (finansijskih, ostalih).
    Bruto
    profitna
    marža
    =
    Poslovni
    dobitak
    ili
    AOP 1030
    Poslovni
    prihodi AOP 1001
    Bruto
    profitna
    marža
    =
    2016. 2017. 2018.
    0,33 0,36 0,39
    Neto profitna marža je koeficijent koji se
    izračunava
    kao odnos neto dobitka i ukupnog
    prihoda na način prikazan u nastavku. I taj koe-
    ficijent većom vrednošću pokazuje bolji učinak
    poslovanja društva u posmatranom periodu.
    Neto
    profitna
    marža
    =
    Neto dobitak
    ili
    AOP 1064
    Ukupni prihodi AOP 1001 + 1032 +
    1050 + 1052
    Neto
    profitna
    marža
    =
    2016. 2017. 2018.
    0,25 0,27 0,26
    Znači, društvo ostvaruje neto dobitak od 25%
    do 27% godišnjih prihoda.
    Drugi deo koeficijenata profitabilnosti
    odnosi se na profitabilnost koja se izračunava
    kao odnos profita i angažovanog kapitala, pa
    može da se govori o povratu na uloženo kao od-
    nos profita prema uloženoj imovini (ROA) ili
    o povratu na uloženi kapital (ROE).
    Stopa povrata na imovinu (imovine) izraču-
    nava se kao odnos neto dobitka i ukupne imovine.
    Povrat na
    imovinu
    (ROA)
    =
    Neto dobitak
    ili
    AOP 1064
    Ukupna imovina AOP 0071
    Povrat na
    imovinu
    (ROA)
    =
    2016. 2017. 2018.
    – 0,19 0,17
    Koeficijent povrata na ukupnu imovinu s
    većom vrednošću pokazuje bolji efekat poslo-
    vanja društva u posmatranom periodu. To je u
    stvari pokazatelj
    efekta ekonomičnosti imo-
    vine kojom se obavlja delatnost. Zanimljivo je
    svakako uporediti ROE sa kamatnom stopom.
    Ako je ROE manja od kamatne stope na kredit,
    društvu se ne isplati da uzme kredit, nego je
    56 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    bolje da finansira
    poslovanje vlastitim nov-
    cem i obrnuto.
    U prikazanom primeru svaki dinar angažova-
    ne imovine stvori nešto manje od 20 para neto
    profita.
    Stopa povrata na kapital predstavlja odnos
    dobitka i kapitala, tj. ostvarenog dobitka nakon
    poreza i uloženog sopstvenog kapitala u poslo-
    vanje društva.
    Povrat na
    kapital (ROE) =
    Neto dobitak
    ili
    AOP 1064
    Kapital AOP 0401
    Povrat na
    kapital (ROE) =
    2016. 2017. 2018.
    – 0,28 0,23
    Koeficijent koji ima veću vrednost pokazuje
    bolje efekte poslovanja sa kapitalom, tj. više
    je zarađenih jedinica
    novca dobitka na jedini-
    cu novca kapitala. Taj koeficijent može da ima
    proširenu modifikaciju (ROCE) koja koristi
    ukupan angažovani kapital (vlastiti i tuđi).
    Brojilac prikazanog razlomka takođe može da
    sadrži i druge oblike kao što je EBIT, poslovni
    dobitak i sl.
    U prikazanom primeru svaki dinar uloženog
    kapitala
    akcionara donosi prosečno oko 25 para
    dobitka.
    Koeficijenti investiranja
    Koeficijenti investiranja daju informacije
    o efektima ulaganja u akcije i druge vlasničke
    papire društva.
    Za izračunavanje tih koefici-
    jenata, osim podataka iz finansijskih izvešta-
    ja, potrebni su i podaci o akcijama, a posebno o
    broju i tržišnoj vrednosti akcija.
    Najčešći koeficijenti iz ove grupe su dobi-
    tak po akciji i dividenda po akciji, a osim toga,
    ona društva
    čije akcije kotiraju na organizova-
    nom tržištu mogu da analiziraju i koeficijent
    prinosa od dividendi ili koeficijent cene i
    zarade po akciji. Koeficijent se izračunava kao
    odnos ostvarenog neto dobitka (AOP 1064) i bro-
    ja akcija.
    Dobitak po
    akciji =
    Neto dobitak
    Broj akcija
    U prikazanom primeru dobitak po akciji
    izračunat
    je pod pretpostavkom da društvo ima
    kapital podeljen na 1000 akcija u svakoj od nave-
    denih godina bez promena:
    Dobitak po
    akciji =
    2016. 2017. 2018.
    346,50 390,00 405,00
    Što je koeficijent veći, to je uspešnije po-
    slovanje društva u posmatranom periodu. Ako
    društvo ima i prioritetne
    (povlašćene) akci-
    je, obično se one izuzimaju iz koeficijenta za-
    jedno s pripadajućim dobitkom.
    Dividenda po akciji se računa:
    Dividenda po
    akciji =
    Dividenda
    Broj akcija
    U konkretnom primeru društva nije bilo
    isplata dividendi (vidi se iz kretanja na AOP
    0417 – dobitak tekuće godine prenosio se na ne-
    raspoređeni dobitak ranijih godina, a na istoj
    poziciji nije bilo smanjenja).
    Što je podatak veći, to je isplata akcionari-
    ma veća, a društvo ostaje bez novca za poslovanje
    koje treba da nadoknadi kreditima (uz kamatu)
    ili povećanjem ulaganja novih akcionara. Is-
    plata dividende kao povlastice
    za akcionare
    ne znači istovremeno i dobrobit društva ili
    olakšanje poslovanja upravi društva.
    OPIS AOP 2016. 2017. 2018.
    AKTIVA
    A. UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL 0001
    B. STALNA IMOVINA 0002 1.290.000 1.428.000 1.566.000
    I. NEMATERIJALNA IMOVINA 0003 0 30.000 22.500
    1. Ulaganja u razvoj 0004
    2. Koncesije, patenti, licence, robne marke, softver i ostala prava 0005
    3. Gudvil 0006 0 30.000 22.500
    4. Ostala nematerijalna ulaganja 0007
    5. Nematerijalna ulaganja u pripremi 0008
    6. Avansi za nematerijalnu imovinu 0009
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 57
    RAČUNOVODSTVO
    OPIS AOP 2016. 2017. 2018.
    II. NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA 0010 1.020.000 1.327.500 1.458.000
    1. Zemljište 0011 82.500 84.000 84.000
    2. Građevinski objekti 0012 330.000 450.000 375.000
    3. Postrojenja i oprema 0013 225.000 375.000 405.000
    4. Investicione nekretnine 0014 0 0 0
    5. Ostale nekretnine postrojenja i oprema 0015 75.000 60.000 52.500
    6. Nekretnine, postrojenja i oprema u pripremi 0016 255.000 30.000 15.000
    7. Ulaganja na tuđim nekretninama, postrojenjima i opremi 0017 37.500 321.000 525.000
    8. Avansi za nekretnine, postrojenja i opremu 0018 15.000 7.500 1.500
    III. BIOLOŠKA SREDSTVA 0019 0 0 0
    1. Šume i višegodišnji zasadi 0020
    2. Osnovno stado 0021
    3. Biološka sredstva u pripremi 0022
    4. Avansi za biološka sredstva 0023
    IV. DUGOROČNI FINANSIJSKI PLASMANI 0024 270.000 70.500 85.500
    1. Učešća u kapitalu zavisnih pravnih lica 0025 22.500 18.000 25.500
    2. Učešća u kapitalu pridruženih pravnih lica i zajedničkim
    poduhvatima 0026 7.500 7.500 7.500
    3. Učešća u kapitalu ostalih pravnih lica i druge HoV raspoložive za
    prodaju 0027 0 0 0
    4. Dugoročni plasmani matičnim i zavisnim pravnim licima 0028 15.000 22.500 30.000
    5. Dugoročni plasmani ostalim povezanim pravnim licima 0029 0 0 0
    6. Dugoročni plasmani u zemlji 0030 225.000 22.500 22.500
    7. Dugoročni plasmani u inostranstvu 0031
    8. HoV koje se drže do dospeća 0032
    9. Ostali dugoročni finansijski plasmani 0033
    V. DUGOROČNA POTRAŽIVANJA 0034 0 0 0
    1. Potraživanja od matičnog i zavisnih pravnih lica 0035
    2. Potraživanja od ostalih povezanih lica 0036
    3. Potraživanja po osnovu prodaje na robni kredit 0037
    4. Potraživanja za prodaju po ugovorima o finansijskom lizingu 0038
    5. Potraživanja po osnovu jemstva 0039
    6. Sporna i sumnjiva potraživanja 0040
    7. Ostala dugoročna potraživanja 0041
    V. ODLOŽENA PORESKA SREDSTVA 0042
    G. OBRTNA IMOVINA 0043 561.000 835.500 895.500
    I. ZALIHE 0044 105.000 120.000 135.000
    1. Materijal, rezervni delovi, alat i sitan inventar 0045
    2. Nedovršena proizvodnja i nedovršene usluge 0046
    3. Gotovi proizvodi 0047 105.000 120.000 135.000
    4. Roba 0048
    5. Stalna sredstva namenjena prodaji 0049
    6. Plaćeni avansi za zalihe i usluge 0050
    II. POTRAŽIVANJA PO OSNOVU PRODAJE 0051 285.000 307.500 333.000
    1. Kupci u zemlji – matična i zavisna pravna lica 0052 60.000 67.500 70.500
    2. Kupci u inostranstvu – matična i zavisna pravna lica 0053
    3. Kupci u zemlji – ostala povezana pravna lica 0054
    4. Kupci u inostranstvu – ostala povezana pravna lica 0055
    5. Kupci u zemlji 0056 225.000 240.000 262.500
    6. Kupci u inostranstvu 0057
    7. Ostala potraživanja po osnovu prodaje 0058
    III. POTRAŽIVANJA IZ SPECIFIČNIH POSLOVA 0059
    IV. DRUGA POTRAŽIVANJA 0060 91.500 93.000 82.500
    V. FINANS. SREDSTVA KOJA SE VREDNUJU PO FER VREDNOSTI KROZ BU 0061
    VI. KRATKOROČNI FINANSIJSKI PLASMANI 0062 15.000 75.000 283.500
    1. Kratkoročni krediti i plasmani – matična i zavisna pravna lica 0063 15.000 75.000 283.500
    2. Kratkoročni krediti i plasmani – ostala povezana pravna lica 0064
    58 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    OPIS AOP 2016. 2017. 2018.
    3. Kratkoročni krediti i zajmovi u zemlji 0065
    4. Kratkoročni krediti i zajmovi u inostranstvu 0066
    5. Ostali kratkoročni finansijski plasmani 0067
    VII. GOTOVINSKI EKVIVALENTI I GOTOVINA 0068 7.500 187.500 16.500
    VIII. POREZ NA DODATU VREDNOST 0069 0 0 0
    IX. AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA 0070 57.000 52.500 45.000
    D. UKUPNA AKTIVA = POSLOVNA IMOVINA 0071 1.851.000 2.263.500 2.461.500
    Đ. VANBILANSNA AKTIVA 0072
    OPIS AOP 2016. 2017. 2018.
    PASIVA
    A. KAPITAL 0401 1.201.500 1.584.000 1.981.500
    I. OSNOVNI KAPITAL 0402 540.000 540.000 540.000
    1. Akcijski kapital 0403 540.000 540.000 540.000
    2. Udeli društva s ograničenom odgovornošću 0404
    3. Ulozi 0405
    4. Državni kapital 0406
    5. Društveni kapital 0407
    6. Zadružni udeli 0408
    7. Emisiona premija 0409
    8. Ostali osnovni kapital 0410
    II. UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL 0411
    III. OTKUPLJENE SOPSTVENE AKCIJE 0412
    IV. REZERVE 0413 225.000 225.000 225.000
    V. REVALOR. REZERVE PO OSNOVU REVALOR. NEMAT. IMOVINE,
    NEKRETNINA, POSTROJENJA I OPREME 0414 90.000 82.500 75.000
    VI. NEREALALIZOVANI DOBICI PO OSNOVU HOV I DRUGIH
    KOMPONENTI OSTALOG SVEOBUHVATNOG REZULTATA 0415 0 0 0
    VII. NEREALIZOVANI GUBICI PO OSNOVU HARTIJA OD VREDNOSTI I
    DRUGIH KOMPONENTI OSTALOG SVEOBUHVATNOG REZULTATA 0416 0 0 0
    VIII. NERASPOREĐENI DOBITAK 0417 346.500 736.500 1.141.500
    1. Neraspoređeni dobitak ranijih godina 0418 0 346.500 736.500
    2. Neraspoređeni dobitak tekuće godine 0419 346.500 390.000 405.000
    IX. UČEŠĆE BEZ PRAVA KONTROLE 0420
    X. GUBITAK 0421 0 0 0
    1. Gubitak ranijih godina 0422
    2. Gubitak tekuće godine 0423
    B. DUGOROČNA REZERVISANJA I OBAVEZE 0424 352.500 304.500 172.500
    I. DUGOROČNA REZERVISANJA 0425 0 0 0
    1. Rezervisanja za troškove u garantnom roku 0426
    2. Rezervisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava 0427
    3. Rezervisanja za troškove restrukturiranja 0428
    4. Rezervisanja za naknade i druge beneficije zaposlenih 0429
    5. Rezervisanja za troškove sudskih sporova 0430
    6. Ostala dugoročna rezervisanja 0431
    II. DUGOROČNE OBAVEZE 0432 352.500 304.500 172.500
    1. Obaveze koje se mogu konvertovati u kapital 0433
    2. Obaveze prema matičnim i zavisnim pravnim licima 0434 22.500 30.000 27.000
    3. Obaveze prema ostalim povezanim pravnim licima 0435 0 0 0
    4. Obaveze po emitovanim HoV u periodu dužem od godinu dana 0436 75.000 67.500 52.500
    5. Dugoročni krediti i zajmovi u zemlji 0437 225.000 180.000 75.000
    6. Dugoročni krediti i zajmovi u inostranstvu 0438 0 0 0
    7. Obaveze po osnovu finansijskog lizinga 0439 0 0 0
    8. Ostale dugoročne obaveze 0440 30.000 27.000 18.000
    V. ODLOŽENE PORESKE OBAVEZE 0441
    G. KRATKOROČNE OBAVEZE 0442 297.000 375.000 307.500
    I. KRATKOROČNE FINANSIJSKE OBAVEZE 0443 7.500 84.000 60.000
    1. Kratkoročni krediti od matičnih i zavisnih pravnih lica 0444 7.500 9.000 6.000
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 59
    RAČUNOVODSTVO
    OPIS AOP 2016. 2017. 2018.
    2. Kratkoročni krediti od ostalih povezanih pravnih lica 0445 0 0 0
    3. Kratkoročni krediti i zajmovi u zemlji 0446 0 75.000 54.000
    4. Kratkoročni krediti i zajmovi u inostranstvu 0447
    5. Obaveze po osnovu stalnih sredstava i sredstava obustavljenog
    poslovanja namenjenih prodaji 0448
    6. Ostale kratkoročne finansijske obaveze 0449
    II. PRIMLJENI AVANSI, DEPOZITI I KAUCIJE 0450
    III. OBAVEZE IZ POSLOVANJA 0451 120.000 132.000 105.000
    1. Dobavljači – matična i zavisna pravna lica u zemlji 0452
    2. Dobavljači – matična i zavisna pravna lica u inostranstvu 0453
    3. Dobavljači – ostala povezana pravna lica u zemlji 0454
    4. Dobavljači – ostala povezana pravna lica u inostranstvu 0455
    5. Dobavljači u zemlji 0456 120.000 132.000 105.000
    6. Dobavljači u inostranstvu 0457
    7. Ostale obaveze iz poslovanja 0458
    IV. OSTALE KRATKOROČNE OBAVEZE 0459 147.000 139.500 112.500
    V. OBAVEZE PO OSNOVU POREZA NA DODATU VREDNOST 0460 0 0 0
    VI. OBAVEZE ZA OSTALE POREZE, DOPRINOSE I DRUGE DAŽBINE 0461 0 0 0
    VII. PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA 0462 22.500 19.500 30.000
    D. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA 0463
    Đ. UKUPNA PASIVA 0464 1.851.000 2.263.500 2.461.500
    E. VANBILANSNA PASIVA 0465
    OPIS AOP 2016. 2017. 2018.
    PRIHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA
    A. POSLOVNI PRIHODI 1001 1.320.000 1.365.000 1.485.000
    I. PRIHODI OD PRODAJE ROBE 1002 0 0 0
    1. Prihodi od prodaje robe matičnim i zavis. prav. licima na
    domaćem tržištu 1003
    2. Prihodi od prodaje robe matičnim i zavis. prav. licima na inostr.
    tržištu 1004
    3. Prihodi od prodaje robe ostalim povez. pravnim licima na domać.
    tržištu 1005
    4. Prihodi od prodaje robe ostalim povez. pravnim licima na inostr.
    tržištu 1006
    5. Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu 1007
    6. Prihodi od prodaje robe na inostranom tržištu 1008
    II. PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA I USLUGA 1009 1.275.000 1.305.000 1.410.000
    1. Prihodi od prodaje proizv. i usluga mat. i zavis. prav. licima na
    dom. tržištu 1010
    2. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga mat. i zavis. prav. licima na
    inostr. tržištu 1011
    3. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga ostalim povez. prav. licima
    na dom. tržištu 1012
    4. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga ostalim povez. prav. licima
    na inostr. tržištu 1013
    5. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga na domaćem tržištu 1014 1.275.000 1.305.000 1.410.000
    6. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga na inostranom tržištu 1015
    III. PRIHODI OD PREMIJA, SUBVENCIJA, DOTACIJA I SL. 1016
    IV. DRUGI POSLOVNI PRIHODI 1017 45.000 60.000 75.000
    RASHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA
    B. POSLOVNI RASHODI 1018 879.000 877.500 907.500
    I. NABAVNA VREDNOST PRODATE ROBE 1019 4.500 6.000 7.500
    II. PRIHODI OD AKTIVIRANJA UČINAKA I ROBE 1020 15.000 30.000 45.000
    III. POVEĆANJE VREDNOSTI ZALIHA NEDOVRŠENIH I GOTOVIH
    PROIZVODA I NEDOVRŠENIH USLUGA 1021 4.500 6.000 15.000
    IV. SMANJENJE VREDNOSTI ZALIHA NEDOVRŠENIH I GOTOVIH
    PROIZVODA I NEDOVRŠENIH USLUGA 1022 0 0 0
    V. TROŠKOVI MATERIJALA 1023 400.500 375.000 378.000
    60 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    VI. TROŠKOVI GORIVA I ENERGIJE 1024 0 0 0
    VII. TROŠKOVI ZARADA, NAKNADA ZARADA I OSTALI LIČNI
    RASHODI 1025 253.500 247.500 270.000
    VIII. TROŠKOVI PROIZVODNIH USLUGA 1026 108.000 124.500 115.500
    IX. TROŠKOVI AMORTIZACIJE 1027 57.000 75.000 87.000
    X. TROŠKOVI DUGOROČNIH REZERVISANJA 1028 0 0 0
    XI. NEMATERIJALNI TROŠKOVI 1029 75.000 85.500 109.500
    V. POSLOVNI DOBITAK 1030 441.000 487.500 577.500
    G. POSLOVNI GUBITAK 1031
    D. FINANSIJSKI PRIHODI 1032 45.000 60.000 75.000
    I. FINANSIJSKI PRIHODI OD POVEZ. LICA I OSTALI
    FINANSIJSKI PRIHODI 1033 45.000 60.000 75.000
    1. Finansijski prihodi od matičnih i zavisnih pravnih lica 1034
    2. Finansijski prihodi od ostalih povezanih pravnih lica 1035
    3. Prihodi od učešća u dobitku pridruženih pravnih lica i
    zajedničkih poduhvata 1036
    4. Ostali finansijski prihodi 1037 45.000 60.000 75.000
    II. PRIHODI OD KAMATA (OD TREĆIH LICA) 1038
    III. POZITIVNE KURSNE RAZLIKE I POZITIVNI EFEKTI VALUTNE
    KLAUZULE (PREMA TREĆIM LICIMA) 1039
    Đ. FINANSIJSKI RASHODI 1040 45.000 52.500 37.500
    I. FINANSIJSKI RASHODI IZ ODNOSA SA POVEZANIM PRAVNIM
    LICIMA I OSTALI FINANSIJSKI RASHODI 1041 0 0 0
    1. Finansijski rashodi iz odnosa sa matičnim i zavisnim pravnim
    licima 1042
    2. Finansijski rashodi iz odnosa sa ostalim povezanim pravnim
    licima 1043
    3. Rashodi od učešća u gubitku pridruženih pravnih lica i
    zajedničkih poduhvata 1044
    4. Ostali finansijski rashodi 1045
    II. RASHODI KAMATA (PREMA TREĆIM LICIMA) 1046 45.000 52.500 37.500
    III. NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE I NEGATIVNI EFEKTI VALUTNE
    KLAUZULE (PREMA TREĆIM LICIMA) 1047
    E. DOBITAK IZ FINANSIRANJA 1048 0 7.500 37.500
    Ž. GUBITAK IZ FINANSIRANJA 1049 0 0 0
    Z. PRIHODI OD USKLAĐIVANJA VREDNOSTI OSTALE IMOVINE KOJA
    SE ISKAZUJE PO FER VREDNOSTI KROZ BILANS USPEHA 1050
    I. RASHODI OD USKLAĐIVANJA VREDNOSTI OSTALE IMOVINE KOJA
    SE ISKAZUJE PO FER VREDNOSTI KROZ BILANS USPEHA 1051
    J. OSTALI PRIHODI 1052
    K. OSTALI RASHODI 1053 19.500 15.000 105.000
    L. DOBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA PRE OPOREZIVANJA 1054 421.500 480.000 510.000
    Lj. GUBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA PRE OPOREZIVANJA 1055
    M. NETO DOBITAK POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA, EFEKTI
    PROMENE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE I ISPRAVKA GREŠAKA IZ
    RANIJIH PERIODA 1056
    N. NETO GUBITAK POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA, EFEKTI
    PROMENE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE I ISPRAVKA GREŠAKA IZ
    RANIJIH PERIODA 1057
    Nj. DOBITAK PRE OPOREZIVANJA 1058 421.500 480.000 510.000
    O. GUBITAK PRE OPOREZIVANJA 1059
    P. POREZ NA DOBITAK
    I. PORESKI RASHOD PERIODA 1060 75.000 90.000 105.000
    II. ODLOŽENI PORESKI RASHODI PERIODA 1061
    III. ODLOŽENI PORESKI PRIHODI PERIODA 1062
    R. ISPLAĆENA LIČNA PRIMANJA POSLODAVCA 1063
    S. NETO DOBITAK 1064 346.500 390.000 405.000
    T. NETO GUBITAK 1065
    PS