Oznaka: poreska prijava

  • Nedobitne organizacije – sastavljanje poreskog bilansa na obrascu PBN 1 i poreske prijave na obrascu PDP za 2019. godinu

    Svi poreski obveznici dužni su da poresku prijavu na obrascu PDP za 2019. godinu, zajedno sa poreskim bilansom na odgovarajućem propisanom obrascu u zavisnosti od vrste poreskog obveznika, dostave najkasnije do 29. juna 2020. godine. Dostavljanje se vrši isključivo elektronskim putem preko aplikacije na portalu e-Porezi Poreske uprave. U aplikaciji se prilikom unosa bira tip obveznika, što omogućava popunjavanje poreske prijave i odgovarajućeg obrasca poreskog bilansa.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2020%2F01%2F719.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 145
    POREZ NA DOBIT
    Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
    Nedobitne organizacije – sastavljanje
    poreskog bilansa na obrascu PBN 1 i
    poreske prijave na obrascu PDP za 2019.
    godinu
    Svi poreski obveznici dužni su da poresku prijavu na obrascu PDP za 2019. godinu, zajed-
    no sa poreskim bilansom na odgovarajućem propisanom obrascu u zavisnosti od vrste pore-
    skog obveznika, dostave najkasnije do 29. juna 2020. godine. Dostavljanje se vrši isključivo
    elektronskim putem preko aplikacije na portalu e-Porezi Poreske uprave. U aplikaciji se
    prilikom unosa bira tip obveznika, što omogućava popunjavanje poreske prijave i odgovara-
    jućeg obrasca poreskog bilansa.
    1. Uvod
    Obveznikom poreza na dobit, u skladu sa odred-
    bom člana 1. st. 3. Zakona o porezu na dobit prav-
    nih lica, smatra se i drugo pravno lice koje
    nije osnovano radi ostvarivanja dobiti, već je,
    u skladu sa Zakonom, osnovano radi postizanja
    drugih ciljeva utvrđenih u njegovim opštim ak-
    tima, ako ostvaruje prihode prodajom proizvoda
    na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu –
    tzv. nedobitna organizacija.
    Nedobitnim organizacijama naročito se sma-
    traju: ustanove čiji je osnivač Republika Srbija,
    autonomna pokrajina, jedinica lokalne samoupra-
    ve; političke i sindikalne organizacije; komore;
    crkve i verske zajednice; udruženja; fondacije i
    zadužbine.
    Pored navedenog, obveznik poreza na dobit
    može da bude i pravno lice koje nema obavezu da
    vodi poslovne knjige u skladu sa propisima iz
    oblasti računovodstva, kao što je npr. stambena
    zgrada, koja ostvaruje prihode na tržištu (iznaj-
    ČLANAK POČINJE NIŽE NA STRANI
    146 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZ NA DOBIT
    mljivanjem zajedničkih prostorija ili prostora
    za reklamu i sl.). Nezavisno od nepostojanja obave-
    ze vođenja poslovnih knjiga, stambena zgrada (ako
    je obveznik poreza na dobit) ima obavezu da vodi
    evidenciju o prihodima i sa njima povezanim ras-
    hodima (u slobodnoj formi) i da poresku osnovicu
    utvrdi u obrascu PBN 1.
    Oporezivu dobit i poresku obavezu za 2019. go-
    dinu nedobitne organizacije utvrđuju na osnovu
    sledećih propisa:
    ffZakon o porezu na dobit pravnih lica („Sl. gla-
    snik RS”, br. 25/2001…i 86/2019 – dalje: Zakon);
    ffPravilnik o sadržaju poreskog bilansa za ne-
    dobitne organizacije – obveznike poreza na dobit
    pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br. 60/14, 41/15 i
    53/15 – dalje: Pravilnik o poreskom bilansu za
    nedobitne organizacije);
    ffPravilnik o sadržaju poreske prijave za obra-
    čun poreza na dobit pravnih lica („Sl. glasnik
    RS”, br. 30/2015 i 101/2016, 44/2018 – drugi propis,
    8/2019 i 94/2019 – dalje: Pravilnik o poreskoj
    prijavi PDP).
    Imajući u vidu navedene propise, sve nedobitne
    organizacije podnose istu poresku prijavu, ali su
    im obrasci poreskog bilansa različiti, odnosno:
    1) obveznik koji primenjuje Kontni plan za budžet-
    ski sistem, a uključen je u konsolidovani račun
    trezora – podnosi obrazac PBN – Poreski bilans
    za nedobitnu organizaciju koja primenjuje Kontni
    plan za budžetski sistem;
    2) obveznik koji primenjuje Kontni okvir za pri-
    vredna društva, zadruge i preduzetnike, odnosno
    Kontni okvir za druga pravna lica − podnosi
    obrazac PBN 1 − Poreski bilans za nedobitnu
    organizaciju koja primenjuje Kontni okvir za pri-
    vredna društva, zadruge i preduzetnike, odnosno
    Kontni okvir za druga pravna lica;
    3) obveznik koji primenjuje Kontni okvir za ban-
    ke – podnosi obrazac PBN 2 – Poreski bilans za
    nedobitnu organizaciju koja primenjuje Kontni
    okvir za banke;
    4) obveznik koji primenjuje Kontni okvir za Na-
    rodnu banku Srbije – podnosi obrazac PBN 3
    – Poreski bilans za nedobitnu organizaciju koja
    primenjuje Kontni okvir za Narodnu banku Srbije.
    FU posebnom tekstu u ovom broju časopisa
    prikazano je sastavljanje poreskog bi-
    lansa na obrascu PBN za obveznike koji pri-
    menjuju Kontni plan za budžetski sistem.
    Da li će poreski bilans drugo pravno lice
    podneti na obrascu PB 1 ili PBN 1, zavisi od
    toga na koji način sastavlja finansijski izveštaj,
    s obzirom na to da je propisima o računovodstvu
    određeno da se drugim pravnim licima smatraju
    pravna lica čije se poslovanje delom finansira
    iz javnih prihoda ili drugih namenskih izvora, a
    delom ili u celini po osnovu učlanjenja, pri čemu
    se ne osnivaju radi sticanja dobiti (političke or-
    ganizacije, sindikalne organizacije sa svojstvom
    pravnog lica, fondacije i zadužbine, udruženja,
    komore, crkve i verske zajednice u delu obavljanja
    privredne ili druge delatnosti u skladu sa propi-
    sima kojima je uređeno obavljanje tih delatnosti,
    kao i druge organizacije uređene po osnovu učla-
    njenja).
    Druga pravna lica, definisana propisima o
    računovodstvu, finansijske izveštaje za 2019.
    godinu sastavljaju primenom Pravilnika o
    Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom
    okviru za druga pravna lica („Sl. glasnik RS”,
    broj 137/2014) i Pravilnika o sadržini i for-
    mi obrazaca finansijskih izveštaja za druga
    pravna lica („Sl. glasnik RS”, broj 137/2014),
    zbog čega sastavljaju PBN 1.
    Međutim, ako se druga pravna lica opredele
    za primenu MSFI za MSP, za sastavljanje fi-
    nansijskih izveštaja za 2019. godinu primenjuju
    Pravilnik o Kontnom okviru i sadržini računa
    u Kontnom okviru za privredna društva, zadruge
    i preduzetnike („Sl. glasnik RS”, broj 95/2014) i
    Pravilnik o sadržini i formi obrazaca finan-
    sijskih izveštaja za privredna društva, zadruge
    i preduzetnike („Sl. glasnik RS”, br. 95/2014 i
    144/2014), zbog čega sastavljaju PB 1.
    1. 1. Nedobitne organizacije koje ostvaruju
    poresko oslobođenje
    Poreski bilans i poresku prijavu podnose
    i one nedobitne organizacije koje ispunjavaju
    uslove za poresko oslobođenje iz člana 44. Za-
    kona.
    Radi ostvarivanja prava na poresko oslobođe-
    nje nedobitne organizacije – druga pravna lica
    koja nisu osnovana radi ostvarivanja dobiti, već
    su, u skladu sa Zakonom, osnovana radi postizanja
    FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 147
    POREZ NA DOBIT
    drugih ciljeva utvrđenih njegovim opštim aktima
    (bez obzira na to kako su organizovana) – osloba-
    đaju se poreza na dobit, shodno članu 44. Zakona,
    za poreski period u kojem ostvareni višak pri-
    hoda nad rashodima nije veći od 400.000 dinara.
    Ovo oslobođenje je uslovljeno, odnosno oslobađaju
    se ako:
    1) ne raspodeljuju ostvareni višak svojim osniva-
    čima, članovima, direktorima, zaposlenima ili
    sa njima povezanim licima;
    2) godišnji iznos ličnih primanja koja isplaćuju
    zaposlenima, direktorima i sa njima povezanim
    licima nije veći od dvostrukog iznosa prosečne
    godišnje zarade po zaposlenom u Republici u godi-
    ni za koju se utvrđuje pravo na poresko oslobođenje,
    prema podacima republičkog organa nadležnog za
    poslove statistike;
    3) ne raspodeljuju imovinu u korist svojih osni-
    vača, članova, direktora, zaposlenih ili sa njima
    povezanih lica;
    4) nemaju monopolski ili dominantan položaj na
    tržištu u smislu zakona kojim se uređuje zaštita
    konkurencije.
    Povezanim licima iz tačaka od 1) do 3) smatraju
    se lica iz člana 59. Zakona.
    Nedobitne organizacije dužne su da obezbede i
    iskažu, odnosno evidentiraju podatke o nastalim
    prihodima i rashodima, kao i da u poreskom bilan-
    su posebno iskažu prihode ostvarene na tržištu
    i sa njima povezane rashode.
    1. 2 Prihodi nedobitnih organizacija koji
    podležu oporezivanju
    Nedobitne organizacije, kao poreski obvezni-
    ci, porez na dobit utvrđuju samo za deo prihoda
    koji ostvare prodajom proizvoda na tržištu
    ili vršenjem usluga uz naknadu, kao i za prihode
    ostvarene po osnovu kamate i drugih poslovnih
    aktivnosti. U tom smislu oporezivi prihodi
    nedobitnih organizacija predstavljaju prihode
    ostvarene na tržištu:
    ▶▶prodajom dobara na tržištu,
    ▶▶od pružanja usluga uz naknadu (marketing usluge,
    turističke usluge, ugostiteljske usluge, druge in-
    telektualne usluge i sl.),
    ▶▶ostvarene po osnovu sponzorstva (ako je izvrše-
    na protivusluga sponzoru),
    ▶▶zakupnine,
    ▶▶kamate,
    ▶▶od prodaje stalnih sredstava.
    U cilju pojašnjenja pojma prihoda ostvarenih
    na tržištu dati su izvodi iz nekih mišljenja Mi-
    nistarstva finansija:
    ffPrihod udruženja ostvaren po osnovu prodaje
    ulaznica za koncert predstavlja prihod ostvaren
    na tržištu koji je oporeziv u skladu sa odredba-
    ma Zakona, nezavisno od toga što je koncert u kon-
    kretnom slučaju organizovan u humanitarne svrhe.
    Prema tome, višak predmetnih prihoda nad rasho-
    dima koji su nastali u vezi sa ostvarenjem prihoda
    na tržištu (koji je, kako se navodi u podnetom za-
    htevu, veći od 400.000 dinara) predstavlja osnovi-
    cu za oporezivanje porezom na dobit pravnih lica
    – Mišljenje Ministarstva finansija br. 430-00-
    113/2018-04 od 15. 3. 2018. godine.
    ffPrihod koji je (u konkretnom slučaju) stambe-
    na zgrada ostvarila od vlasnika stana koji je, na
    osnovu ugovora sa skupštinom stanara, odnosno
    saglasnosti skupštine stanara, pretvorio deo
    zajedničkih prostorija u stambeni prostor (u
    sopstvenom vlasništvu), prema našem mišlje-
    nju predstavlja prihod ostvaren na tržištu,
    koji je oporeziv shodno odredbama Zakona, a koji
    se, u skladu sa Pravilnikom, iskazuje na rednom
    broju 1 obrasca PBN 1 (Prihodi od prodaje robe,
    proizvoda i usluga) – Mišljenje Ministarstva
    finansija br. 430-00-537/2016-04 od 9. 1. 2017.
    godine.
    ffImajući u vidu da je sindikalna organizacija
    (kao nedobitna organizacija) ostvarila prihode sa
    tržišta (konkretno od kamata na novčana sred-
    stva na računu banke), dužna je da (kao obveznik
    poreza na dobit) nadležnom poreskom organu pod-
    nese poreski bilans i poresku prijavu, nezavisno
    od toga što je u tom poreskom periodu ostvareni
    višak prihoda nad rashodima manji od 400.000 di-
    nara. U tom slučaju sindikalna organizacija (uko-
    liko ispunjava i ostale uslove iz člana 44. Zakona)
    na odgovarajućem rednom broju obrasca poreske
    prijave upisuje vrednost nula („0”) – Mišljenje
    Ministarstva finansija br. 430-00- 170/2016-04
    od 19. 5. 2016. godine.
    ffImajući u vidu da je u konkretnom slučaju za-
    dužbina ostvarila prihode sa tržišta, i to
    prihode od zakupnine nepokretnosti, dužna je
    da (kao obveznik poreza na dobit pravnih lica)
    nadležnom poreskom organu podnese poresku
    prijavu, zajedno sa poreskim bilansom u kojem će
    (u obrascu PBN 1) iskazati prihode sa tržišta,
    kao i rashode koji su nastali u vezi sa ostvarenjem
    148 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZ NA DOBIT
    tih prihoda, a koji se obračunavaju i iskazuju sra-
    zmerno učešću prihoda ostvarenih na tržištu
    u ukupno ostvarenim prihodima obveznika ili
    u ukupnom iznosu, ukoliko je njihov nastanak ve-
    zan isključivo za prihode ostvarene na tržištu
    – Mišljenje Ministarstva finansija br. 413-00-
    74/2015-04 od 22. 5. 2015. godine.
    ffImajući u vidu navedeno, prihodi od taksi koje
    Komisija za zaštitu konkurencije ostvaruje oba-
    vljanjem poverenih poslova iz svoje nadležnosti
    (konkretno, izdavanjem akata u skladu sa Zakonom
    o zaštiti konkurencije) ne smatraju se prihodi-
    ma ostvarenim prodajom proizvoda na tržištu
    ili vršenjem usluga uz naknadu, što znači da se ne
    oporezuju u skladu sa Zakonom – Mišljenje Mini-
    starstva finansija br. 413-00-138/2014-04 od 20. 8.
    2014. godine.
    ffAko fondacija, kao davalac izdržavanja, na
    osnovu zaključenog ugovora o doživotnom izdrža-
    vanju ostvari prihod, isti se ne smatra prihodom
    ostvarenim na tržištu, kao što se ne smatra ni
    prihod po osnovu zaveštanja – Mišljenje Mini-
    starstva finansija RS br. 430-03-115/2011-04 od
    27. 6. 2011. godine.
    ffKada fudbalski klub, organizovan kao udru-
    ženje građana, ostvari prihod od obeštećenja po
    osnovu ulaganja u treniranje i obrazovanje igrača
    kojeg je u toku trajanja ugovora ustupio drugom klu-
    bu, to se ne smatra prihodom ostvarenim sa trži-
    šta – Mišljenje Ministarstva finansija RS br.
    430-07-103/2011-04 od 20. 9. 2011. godine.
    ffPrihod koji sportski klub (nedobitna organi-
    zacija) ostvari po osnovu prodaje ulaznica pred-
    stavlja prihod ostvaren na tržištu – Mišljenje
    Ministarstva finansija RS br. 430-07-313/2010-
    04 od 18. 4. 2011. godine.
    ffPrihodi koje Zavod za intelektualnu svojinu
    ostvari po osnovu dela uplaćenih taksi za pro-
    širenje predstavljaju sopstvene prihode Zavoda
    koji nisu ostvareni na tržištu – Mišljenje Mi-
    nistarstva finansija RS br. 413-00-3594/2010-04
    od 8. 4. 2011. godine.
    ffUdruženje privrednih subjekata nije obveznik
    poreza na dobit ukoliko ostvaruje prihode od do-
    nacija, dotacija, poklona, članarina članova udru-
    ženja i sl., pod uslovom da nema obavezu činjenja
    protivusluge svojim članovima – Mišljenje Mi-
    nistarstva finansija RS br. 413-00-03087/2010-04
    od 26. 10. 2010. godine.
    ffStambena zgrada izdavanjem prostora u zakup
    ostvaruje prihod na tržištu – Mišljenje Mini-
    starstva finansija RS br. 413-00-1283/2010-04 od
    14. 9. 2010. godine.
    ffPrihod nedobitne organizacije ostvaren po
    osnovu otkupa sekundarnih sirovina od fizič-
    kih lica i prodajom tih sirovina pravnim licima
    predstavlja prihod ostvaren na tržištu – Mi-
    šljenje Ministarstva finansija RS br. 413-00-
    01460/2009-04 od 18. 3. 2010. godine.
    ffSavez samostalnih sindikata koji, kao nedo-
    bitna organizacija, ostvari prihod od prodaje
    udela, smatra se da je ostvario prihod na trži-
    štu – Mišljenje Ministarstva finansija RS br.
    430-07-00041/2009-04 od 25. 3. 2009. godine.
    ffPrihodi koje je udruženje građana ostvarilo od
    donacije nisu oporezivi – Mišljenje Ministar-
    stva finansija br. 413-00-00252/2008-04 od 19. 2.
    2008. godine.
    ffPrihodi koje Komora ovlašćenih revizora
    ostvari od članskog doprinosa svojih člano-
    va upisanih u registar komore nisu, u skladu sa
    Zakonom i Pravilnikom, tržišni prihodi –
    Mišljenje Ministarstva finansija br. 413-00-
    00245/2008-04 od 19. 2. 2008. godine.
    ffPrihod Agencije za licenciranje stečajnih
    upravnika po osnovu naknade za polaganje struč-
    nih ispita ne smatra se prihodom ostvarenim na
    tržištu – Mišljenje Ministarstva finansija br.
    430-07-00008/2007-04 od 14. 2. 2007. godine.
    ffPrihod Agencije za privredne registre koji
    ostvari po osnovu obavljanja poslova iz svoje na-
    dležnosti nije prihod koji podleže oporezivanju
    – Mišljenje Ministarstva finansija br. 430-07-
    00333/2006-04 od 22. 11. 2006. godine.
    ffNagrade u novcu koje dobije nedobitna or-
    ganizacija nisu prihod ostvaren na tržištu
    – Mišljenje Ministarstva finansija br. 414-00-
    208/2005-04 od 7. 12. 2005. godine.
    ffPrihod koji nedobitne organizacije ostvare iz
    budžeta ili iz članarina ne smatra se prihodom
    ostvarenim na tržištu – Mišljenje Ministar-
    stva finansija br. 430-07-102/2005-04 od 18. 3.
    2005. godine.
    1. 3 Prihodi nedobitnih organizacija koji
    NE podležu oporezivanju
    Prihodi koji nisu ostvareni na tržištu
    prihodi su koji se ostvaruju iz budžeta, fondova i
    zavoda, kao i prihodi ostvareni po osnovu poklo-
    na, odnosno donacija, legata i članarina i pri-
    hodi koji imaju karakter javnih prihoda koji se
    uplaćuju u budžet.
    FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 149
    POREZ NA DOBIT
    2. Sastavljanje obrasca PBN 1
    Obrazac PBN 1 popunjava se u dinarima, bez de-
    cimala, a čine ga dva dela:
    A) Prihodi ostvareni na tržištu i
    B) Rashodi nastali u vezi sa prihodima ostvare-
    nim na tržištu.
    Poreski bilans za nedobitnu organizaciju
    sastavlja se korišćenjem podataka sa odgovaraju-
    ćih AOP iz bilansa uspeha, u zavisnosti od vrste
    kontnog okvira koji primenjuju – Kontni okvir za
    privredna društva, zadruge i preduzetnike, odno-
    sno Kontni okvir za druga pravna lica.
    Nedobitne organizacije koje obrazac bilans
    uspeha sastavljaju u skladu sa Pravilnikom o sadr-
    žini i formi obrazaca finansijskih izveštaja
    za druga pravna lica, obrazac PBN 1 popunjavaju
    na način prikazan u tabeli 1.
    Tabela 1: Popunjavanje PNB 1 u skladu sa Pravilnikom o sadržini i formi obrazaca finansijskih
    izveštaja za druga pravna lica
    Red. br. Pozicija Dinara
    1 2 3
    A) PRIHODI OSTVARENI NA TRŽIŠTU
    1. Prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga Prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga (AOP 1002), uključujući i
    prihode od prodaje stalne imovine koji se iskazuju na odgovarajućem
    računu grupe 67 (deo AOP 1038)
    2. Prihodi od zakupnina Prihodi od zakupnina pokretnih i nepokretnih stvari, iskazani na
    računima grupe 65 (deo AOP 1006)
    3. Prihodi od kamata Prihodi od kamata, iskazani na odgovarajućim računima grupe 66 (deo AOP
    1022 i AOP 1023)
    B) RASHODI NASTALI U VEZI SA PRIHODIMA OSTVARENIM NA TRŽIŠTU
    5. Nabavna vrednost prodate robe Odgovarajući rashodi vezani za prihode ostvarene na tržištu, pri
    čemu se ovi rashodi obračunavaju i iskazuju srazmerno učešću prihoda
    ostvarenih na tržištu u ukupno ostvarenim prihodima obveznika; pod
    ovim rednim brojevima mogu se iskazati i ukupni rashodi obveznika sa
    navedenih pozicija (AOP 1008, 1012, 1013, 1014, 1015 i 1018) iskazanih u
    bilansu uspeha, ukoliko je njihov nastanak vezan isključivo za prihode
    ostvarene na tržištu
    6. Troškovi materijala
    7. Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični
    rashodi
    8. Troškovi amortizacije
    9. Ostali poslovni rashodi
    Skrećemo pažnju na to da se pod rednim brojem 1
    obrasca PBN 1, osim prihoda od prodaje robe i uslu-
    ga, iskazuje i prihod od prodaje stalne imovine. To je
    dobitak od prodaje koji se iskazuje na odgovarajućem
    računu grupe 67. Međutim, za razliku od ostalih ob-
    veznika poreza na dobit, u slučaju nedobitnih orga-
    nizacija ne postoji obaveza utvrđivanja kapitalnog
    dobitka/gubitka u smislu čl. 27–29. Zakona.
    Imajući u vidu propisani način iskazivanja
    podataka u obrascu PBN 1, koji definiše sa kojih
    AOP pozicija iz bilansa uspeha mogu da se pri-
    znaju rashodi (u srazmernom ili ukupnom iznosu):
    ffu slučaju nedobitnih organizacija ne primenjuju
    se pravila usklađivanja rashoda i prihoda, propi-
    sana odredbama čl. od 7. do 26. Zakona,
    ffproizlazi da se kao rashod uopšte ne priznaju
    određeni rashodi.
    Na primer, to znači da se u slučaju ovih obve-
    znika rashod reprezentacije ne priznaje u iznosu
    do 0,5% ukupnog prihoda, već u srazmernom izno-
    su (ili eventualno u ukupnom iznosu ukoliko bi
    moglo da se dokaže da je takav rashod isključivo
    povezan sa ostvarivanjem prihoda na tržištu).
    Uopšte se ne priznaju:
    ▶▶ostali rashodi (grupe 57 i 58; AOP 1039);
    ▶▶troškovi rezervisanja (AOP 1016);
    ▶▶troškovi donacija (AOP 1017);
    ▶▶finansijski rashodi (AOP 1027; npr. rashodi
    kamate, negativne kursne razlike i dr.).
    Osim toga, nedobitne organizacije ne vrše
    obračun poreske amortizacije, već samo obračun
    amortizacije u računovodstvene svrhe u skladu sa
    propisima iz oblasti računovodstva. Dakle, kao
    rashod u poreskom bilansu priznaju se troškovi
    amortizacije iz bilansa uspeha, ali srazmerno
    učešću prihoda ostvarenih na tržištu u ukupno
    ostvarenim prihodima u skladu sa prethodnim ob-
    jašnjenjem. Ukoliko je nastanak ovih rashoda vezan
    isključivo za prihode ostvarene na tržištu, nave-
    deni rashodi iskazuju se u ukupnom iznosu.
    Nedobitne organizacije koje obrazac bilans
    uspeha sastavljaju u skladu sa Pravilnikom o Kont-
    nom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru
    za privredna društva, zadruge i preduzetnike,
    obrazac PBN 1 popunjavaju na način prikazan u
    tabeli 2.
    150 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZ NA DOBIT
    Tabela 2: Popunjavanje PNB 1 u skladu sa Pravilnikom o Kontnom okviru i sadržini računa u Kont-
    nom okviru za privredna društva, zadruge i preduzetnike
    Red. br. Pozicija Dinara
    1 2 3
    A) PRIHODI OSTVARENI NA TRŽIŠTU
    1. Prihodi od prodaje robe, proizvoda i
    usluga
    Prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga (AOP 1002 i 1009), uključujući i
    prihode od prodaje stalne imovine, iskazani na odgovarajućem računu grupe 67 (deo
    AOP 1052)
    2. Prihodi od zakupnina Prihodi od zakupnina pokretnih i nepokretnih stvari, iskazani na odgovarajućem
    računu grupe 65 (deo AOP 1017)
    3. Prihodi od kamata Prihodi od kamata, iskazani na odgovarajućim računima grupe 66 (deo AOP 1034, deo
    AOP 1035 i AOP 1038)
    B) RASHODI NASTALI U VEZI SA PRIHODIMA OSTVARENIM NA TRŽIŠTU
    5. Nabavna vrednost prodate robe Odgovarajući rashodi vezani za prihode ostvarene na tržištu (AOP 1019, 1023,
    1024, 1025, 1026, 1027 i 1029), pri čemu se oni obračunavaju i iskazuju srazmerno
    učešću prihoda ostvarenih na tržištu u ukupno ostvarenim prihodima, a ako je
    nastanak rashoda vezan isključivo za prihode ostvarene na tržištu, pod ovim
    rednim brojevima mogu da se iskažu i ukupni rashodi obveznika sa navedenih
    pozicija iskazanih u bilansu uspeha
    6. Troškovi materijala
    7. Troškovi zarada, naknada zarada i
    ostali lični rashodi
    8. Troškovi amortizacije
    9. Ostali poslovni rashodi
    Primer: Popunjavanje obrasca PBN 1
    Udruženje građana DRUG (nedobitna organiza-
    cija koja primenjuje MSFI za MSP) finansira
    se iz članarina i donacija, ali je u 2019. godini
    ostvarilo i prihode na tržištu u visini od 3,2
    miliona dinara:
    Konto Opis Iznos
    614 Prihodi od prodaje usluga 1.500.000
    650 Prihodi od zakupnina 1.700.000
    Ukupno prihodi na tržištu 3.200.000
    DRUG je u 2019. godini ostvarilo ukupne pri-
    hode od 6,5 miliona dinara, što znači da priho-
    di na tržištu učestvuju u ukupnim prihodima sa
    49,23%.
    Direktni rashodi, koji su vezani isključivo za
    nastajanje prihoda ostvarenih na tržištu, jesu:
    Opis Iznos
    Troškovi amortizacije objekta koji se izdaje
    u zakup 210.000
    Drugi direktni rashodi 380.000
    Ostali troškovi, iskazani u Bilansu uspeha
    DRUG-a, unose se u PBN 1 srazmerno učešću priho-
    da ostvarenih na tržištu u ukupnom prihodu, i to:
    Grupa
    računa
    Opis Ukupan
    iznos
    Srazmerni
    iznos
    52 Troškovi zarada, naknada zarada
    i ostali lični rashodi 2.005.000 987.062
    51 Troškovi materijala 312.000 153.598
    53 Ostali poslovni rashodi 300.000 147.690
    Ukupno 2.617.000 1.288.350
    DRUG popunjava obrazac PBN 1:
    Red.
    br.
    Pozicija Dinara
    1 2 3
    A) PRIHODI OSTVARENI NA TRŽIŠTU
    1. Prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga 1.500.000
    2. Prihodi od zakupnina 1.700.000
    3. Prihodi od kamata 0
    4. Ukupno (red. br. 1 + 2 + 3) 3.200.000
    B) RASHODI NASTALI U VEZI SA PRIHODIMA
    OSTVARENIM NA TRŽIŠTU
    5. Nabavna vrednost prodate robe
    6. Troškovi materijala 153.598
    7. Troškovi zarada, naknada zarada i ostali
    lični rashodi
    987.062
    8. Troškovi amortizacije 210.000
    9. Ostali poslovni rashodi 527.690
    10. Ukupno (red. br. od 5 do 9) 1.878.350
    11. Poreska osnovica (red. br. 4 – 10) 1.321.650
    3. Sastavljanje poreske prijave na
    obrascu PDP
    U obrascu PDP nedobitna organizacija po-
    punjava delove 1, 2, 3 i 5A.
    Iznosi se upisuju u dinarima, bez decimala.
    U navedeni obrazac unose se i pojedini podaci
    iz odgovarajućih obrazaca:
    ffPBN ili PBN 1 ili PBN 2 ili PBN 3,
    ffIPONO – Izjava o ispunjenosti uslova za pore-
    sko oslobođenje nedobitne organizacije,
    FEBRUAR 2020. ● POSLOVNI SAVETNIK 151
    POREZ NA DOBIT
    ffOA – Obračun amortizacije,
    ffPOA – Podaci o obračunatoj amortizaciji
    stalnih sredstava stečenih počev od 1. januara
    2019. godine.
    Obrazac IPONO dostavlja samo obveznik – ne-
    dobitna organizacija – koji ima pravo na oslobo-
    đenje iz člana 44. Zakona.
    3. 1. Podaci o prijavi
    Prilikom podnošenja poreske prijave za ko-
    načnu obavezu za 2019. godinu ne popunjavaju se
    polja:
    ff1.3 „Izmena prijave/akontacije”,
    ff1.4 „Osnov rešenja”,
    ff1.5 „Broj rešenja”.
    Pod rednim brojem 1.1 „Vrsta prijave” u polje
    „Oznaka vrste” upisuje se oznaka 1 .
    Polje 1.1a „Osnov” popunjava se ako je u polje 1.1
    „Vrsta prijave” uneta oznaka 3 – poreska prijava za
    konačnu obavezu u toku poreskog perioda. Dakle, za
    utvrđivanje konačne obaveze za porez na dobit ovo
    polje se ne popunjava.
    Pod rednim brojem 1.2 „Poreski period” uno-
    si se datum početka i završetka poreskog perio-
    da. Dakle, 01. 01. 2019 – 31. 12. 2019. za obveznika
    koji je poslovao celu godinu, a kod novoosnovanih
    pravnih lica unose se podaci: „dan osnivanja” – 31.
    12. 2019.
    3. 2. Podaci o obvezniku
    Podaci iz polja 2.1, 2.2, 2.3, 2.4, 2.5, 2.6 i 2.7
    obavezni su. Ukoliko se ne navede ili pogre-
    šno navede bilo koji od njih, podneta poreska
    prijava smatra se formalno neispravnom, tj.
    netačnom.
    Pod rednim brojem 2.2 „Tip obveznika” ob-
    veznik – nedobitna organizacija koja primenjuje
    Kontni okvir za druga pravna lica unosi oznaku
    5. Unosom oznake 5 u polje 2.2 obezbediće se unos
    podataka u obrazac PBN 1.
    3. 3. Podaci o delatnosti
    Podaci iz polja 3.1 i 3.2 su obavezni. Ukoliko
    se ne navede ili pogrešno navede bilo koji od
    njih, podneta poreska prijava smatra se formal-
    no neispravnom, tj. netačnom.
    Pod rednim brojem 3.1 „Pretežna delatnost
    upisana u registar Agencije za privredne regi-
    stre” unosi se šifra pretežne delatnosti.
    Pod rednim brojem 3.2 „Delatnost na osnovu
    koje je u obračunskom periodu ostvareno najveće
    učešće u ukupnom prihodu” unosi se šifra de-
    latnosti na osnovu koje je u obračunskom periodu
    ostvareno najveće učešće u ukupnom prihodu.
    Nakon popunjavanja 1, 2. i 3. dela poreske pri-
    jave PDP, poreski obveznik, u zavisnosti od
    oznake upisane u polje 1.1 „Vrsta prijave”, kao
    i oznake upisane u polje 2.2 „Tip obveznika”, do-
    bija mogućnost izbora odgovarajućeg poreskog
    bilansa i isti popunjava.
    Po okončanju unosa podataka u odgovarajući
    obrazac poreskog bilansa, poreski obveznik
    prelazi na unos podataka u priloge koji se
    podnose uz poreski bilans. Nakon popunjavanja
    podataka u prilozima koji se podnose uz poreski
    bilans, poreski obveznik nastavlja sa unosom
    ostalih podataka u PDP obrazac.
    3. 5A Podaci od značaja za utvrđivanje
    poreske obaveze za nedobitne organizacije
    Pod rednim brojem 5.10 „Poreska osnovica”
    unosi se podatak sa rednog broja 11 obrasca PBN 1.
    Prilikom izbora tipa obveznika u polju 2.2 au-
    tomatski se otvara mogućnost unošenja podataka
    koji odgovaraju izabranom tipu obveznika.
    Pod rednim brojem 5.11 „Poresko oslobođenje”
    unosi se iznos za koji obveznik ostvaruje poresko
    oslobođenje u skladu sa članom 44. Zakona. Iznos
    oslobođenja ne može biti viši od 400.000 dinara,
    a obavezno je dokazati ispunjenost uslova propisa-
    nih Zakonom. Zbog toga obveznik podnosi izjavu na
    obrascu IPONO – Izjava o poreskom oslobođenju
    za nedobitnu organizaciju, koju uvozi kao datote-
    ku u delu obrasca „Prilozi”. U slučaju da je višak
    prihoda nad rashodima (polje 5.10) viši od 400.000
    dinara, sistem ne dozvoljava da se štiklira √ polje
    5.11 jer obveznik nema pravo na poresko oslobo-
    đenje.
    Odgovaramo na pitanja pretplatnika!
    Postavite nam pitanje
    putem obrasca na stranici
    poslovnisavetnik.net ????
    152 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZ NA DOBIT
    Primer: Izjava na obrascu IPONO
    Obrazac IPONO
    Naziv nedobitne organizacije
    Udruženje građana „Pahuljica”
    Adresa: Put nade bb.
    PIB: 00110025
    IZJAVA
    o ispunjenosti uslova za poresko oslobođenje nedobitne organizacije
    Nedobitna organizacija Udruženje građana„Pahuljica”, PIB 00110025, za period od 01. do 31. 12. 2019. godine ostvari-
    la je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 350.000 dinara, i u poreskoj prijavi za obračunavanje i plaćanje poreza na
    dobit nije obračunala porez na dobit jer su ispunjeni uslovi za ostvarivanje poreskog oslobođenja, propisani članom
    44. stav 1. Zakona o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br. 25/01, 80/02, 80/02 – dr. zakon, 43/03, 84/04, 18/10,
    101/11, 119/12, 47/13, 108/13, 68/14 – dr. zakon i 142/14), i to:
    1) nije i neće ostvareni višak prihoda nad rashodima raspodeljivati osnivačima, članovima, direktorima, zapo-
    slenima ili sa njima povezanim licima;
    2) ukupan broj zaposlenih u periodu za koji se podnosi poreska prijava je 2, a ukupna masa sredstava isplaćenih na
    ime ličnih primanja isplaćenih zaposlenima, direktorima i sa njima povezanim licima iznosi 950.000 i nije veća
    od dvostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po zaposlenom u Republici Srbiji u 2019. godini, prema podacima
    republičkog organa nadležnog za poslove statistike;
    3) nije i neće raspodeljivati imovinu u korist svojih osnivača, članova, direktora, zaposlenih i sa njima povezanih
    lica;
    4) nema monopolski ili dominantan položaj na tržištu u smislu zakona kojim se uređuje zaštita konkurencije.
    U Beogradu
    Dana 24. 2. 2020. godine
    Odgovorno lice
    Automatski se učitavaju podaci pod rednim
    brojevima:
    ff5.12 „Poreska stopa” – ispisuje se stopa poreza
    na dobit od 15%;
    ff5.13 „Iznos obračunatog poreza za uplatu” – iz-
    nos obračunatog poreza za uplatu koji se utvrđuje
    kao iznos sa rednog broja 5.10 „Poreska osnovica”
    × rednog broja 5.12 „Poreska stopa”, tačnije:
    ▶▶ako je iznos na rednom broju 5.10 veći od 400.000
    dinara, poreska stopa sa rednog broja 5.12 prime-
    njuje se na ceo iznos;
    ▶▶ako je štiklirano polje 5.11, što znači da su is-
    punjeni uslovi za ostvarivanje prava na poresko
    oslobođenje, pod ovim rednim brojem upisuje se
    vrednost nula („0”).
    Primer: Deo 5A obrasca PDP organizacije
    DRUG
    Deo 5A – Podaci od značaja za utvrđivanje pore-
    ske obaveze za nedobitne organizacije
    Polje Ispisuje se / unosi se
    5.10 – Poreska osnovica 1.321.650
    5.11 – Poresko oslobođenje –
    Polje Ispisuje se / unosi se
    5.12 – Poreska stopa 15%
    5.13 – Iznos obračunatog poreza za uplatu 63.750
    5.13a – Iznos obračunate kamate –
    Zaključak
    Primenom samooporezivanja obveznici po-
    reza na dobit utvrđuju konačnu poresku obavezu
    za odgovarajući poreski period i to na obrascu
    PDP – Poreska prijava za akontaciono – konačno
    utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica. Pore-
    ska prijava podnosi se nadležnom poreskom or-
    ganu elektronskim putem, preko portala Poreske
    uprave, a uz nju obveznik podnosi i prateće obra-
    sce (IPONO, OA itd.).
    Kada Poreska uprava potvrdi formalnu
    ispravnost i matematičku tačnost iskazanih po-
    dataka u PDP, a zatim dodeli broj prijave, broj
    odobrenja za plaćanje ukupnog iznosa obaveze po
    tom osnovu i u elektronskom obliku dostavi po-
    menute informacije podnosiocu prijave, smatra
    se da je prijava ispravno podneta. PS
  • Primena Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji – poreska prijava i utvrđivanje činjenica

    S namerom da se omogući upoznavanje sa odredbama procesnih zakona u prethodnim brojevima časopisa započeto je tumačenje odredbi Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (ZPPPA). Obrađene su odredbe od 1. do 37. člana Zakona i ukazano je na povezanost u primeni sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku (ZUP) i Zakona o inspekcijskom nadzoru. U ovom broju dato je tumačenje poreske prijave i izmenjene poreske prijave.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F07%2FPS3132-98.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    Dipl. ekon. Stojanka Tošić
    Primena Zakona o poreskom
    postupku i poreskoj
    administraciji – poreska prijava
    i utvrđivanje činjenica
    S namerom da se omogući upoznavanje sa odredbama procesnih zakona u pret-
    hodnim brojevima časopisa započeto je tumačenje odredbi Zakona o poreskom
    postupku i poreskoj administraciji (ZPPPA). Obrađene su odredbe od 1. do 37.
    člana Zakona i ukazano je na povezanost u primeni sa odredbama Zakona o op-
    štem upravnom postupku (ZUP) i Zakona o inspekcijskom nadzoru. U ovom broju
    dato je tumačenje poreske prijave i izmenjene poreske prijave.
    Poreska prijava
    Poreska prijava je:
    ● izveštaj poslat Poreskoj upravi po osnovu
    ostvarenih prihoda, ostvarenih rashoda, dobiti,
    imovine, prometa dobara i usluga;
    JUL–AVGUST 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 99
    POREZI
    ● propisana po formi i sadržaju i osnovu za
    utvrđivanje poreske obaveze.
    Poresku prijavu može da podnese lice ovlašćeno
    za podnošenje prijave.
    Poreska prijava se podnosi:
    ● u roku od 15 dana od nastanka poreske obaveze,
    ● u papirnoj formi ili elektronski.
    Zakonom su propisani poreski oblici za koje
    prijava može da se podnese u elektronskoj formi,
    i to:
    ● prema Zakonu o porezu na dohodak građana i
    Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno
    osiguranje (dalje: porezi i doprinosi po odbitku):
    PPP-PD,PPP;
    ● prema Zakonu o porezu na dodatu vrednost: PP
    PDV, POPDV, REF-1, REF-2, REF -3A, REF-5;
    ● porez na dobit pravnih lica: PP-PDP;
    ● godišnji porez na dohodak građana: PPDG-1R,
    PPDG-2R, PPDG-3R;
    ● porez na dobit pravnih lica po odbitku: PP-
    PDPO/S;
    ● porez na dobit pravnih lica po rešenju, saglasno
    odgovarajućim odredbama zakona koji uređuje
    porez na dobit pravnih lica: PP-KDZN;
    ● akcize: PP-OA, PP-OAK, PP- OAEL, OAKG, PP-
    TOA;
    ● porez na prihod od samostalnih delatnosti za
    preduzetnike koji vode poslovne knjige: PPDG-1S;
    ● porez na premije neživotnog osiguranja: PP-
    PPNO;
    ● poresku prijavu o obračunatim i plaćenim doprinosima
    za obavezno socijalno osiguranje za
    osnivače, odnosno članove privrednog društva:
    PP ODO;
    ● poreska prijava o obračunatom i plaćenom porezu
    samooporezivanjem i pripadajućim doprinosima
    na zaradu, odnosno drugu vrstu prihoda
    od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika:
    PP OPO;
    ● poreska prijava za utvrđivanje poreza na nasleđe
    i poklon: PPI-3;
    ● poreska prijava za utvrđivanje poreza na prenos
    apsolutnih prava: PPI-4;
    ● poreska prijava o utvrđenom porezu na imovinu:
    PPI-1, PPI-2;
    ● prijava o izvršenju obaveze zapošljavanja
    lica sa invaliditetom: IOSI;
    ● zahtev/potvrda o poreskom oslobođenju za
    obveznika PDV-a koji vrši promet dobara ili
    usluga, odnosno uvoz dobara, uz poresko oslobođenje:
    PPO-PDV.
    Uvođenjem mogućnosti da se poreske prijave
    podnose elektronskim putem ukinuta je mogućnost
    predaje i dostavljanja u pisanoj formi.
    Jedini izuzetak predstavlja mogućnost da
    fizička lica podnesu poresku prijavu koja nije
    vezana za obavljanje delatnosti na oba moguća
    načina.
    Uvedena je novina da javni beležnik podnosi
    poresku prijavu za poreske obaveze po osnovu
    poreza na imovinu, a u vezi sa prometom nepokretnosti.
    Produženje roka za podnošenje prijave
    i izmenjena poreska prijava
    U zakonom predviđenim situacijama, a pre
    isticanja roka za podnošenje poreske prijave,
    poreski obveznik može da podnese zahtev Poreskoj
    upravi da mu se odobri produženje roka
    za podnošenje poreske prijave. U zahtevu se navode
    razlozi za produženje roka sa dokazima
    kojima se dokazuje osnovanost zahteva, pri čemu
    može da se zahteva odlaganje podnošenja prijave
    sve dok ti razlozi ne prestanu, ali ne duže
    od 6 meseci od zakonskog roka za podnošenje
    prijave.
    Poreska uprava odlučuje o zahtevu i donosi
    zaključak u roku od 5 dana od dostavljanja zahteva.
    Međutim, ako zahtev nije blagovremeno podnet,
    već je istekao rok za podnošenje poreske
    prijave, Poreska uprava će odbiti takav zahtev
    takođe zaključkom, nakon čega je poreski obveznik
    u obavezi da poresku prijavu preda u roku od
    5 dana od dana dostavljanja zaključka o odbijanju.
    U praksi se često dešavaju situacije da se
    nakon predaje poreske prijave naknadno utvrdi
    da je došlo do određenih propusta, greške
    koja utiče na visinu utvrđene poreske obaveze,
    tako da je potrebno da se takva predata prijava
    izmeni. Poreski obveznik je dužan da najkasnije
    do isteka roka zastarelosti podnese izmenjenu
    poresku prijavu u kojoj će otkloniti učinjeni
    propust ili grešku.
    Prvobitno podneta poreska prijava može da
    se menja najviše 2 puta.
    Ukoliko poreski obveznik izmeni poresku
    prijavu na navedeni način, neće se smatrati da
    je učinjen poreski prekršaj ili krivično delo.
    Veoma je važno napomenuti da poreski obveznik
    u toku postupka poreske kontrole ne može
    da menja poreske prijave koje su vezane za pred100
    POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    met kontrole po nalogu za kontrolu, odnosno
    nakon donošenja rešenja od strane Poreske
    uprave kojim su utvrđene poreske obaveze. Takođe,
    ako su u toku provere od strane Poreske
    policije u cilju otkrivanja poreskih krivičnih
    dela, nije dozvoljeno podnošenje izmenjene poreske
    prijave.
    Međutim, vezano za ovu zakonsku odredbu važno
    je naglasiti da poreski obveznik prijemom
    naloga za kontrolu učestvuje u postupku kontrole,
    pa raspolaže činjenicom da ne može da
    menja poreske prijave. U praksi je sasvim moguća
    situacija da je poreski obveznik predmet provera
    od strane Poreske policije, pri čemu tim
    informacijama ne raspolaže. U takvim situacijama
    softver Poreske uprave (većina poreskih
    prijava predaje se elektronski) trebalo bi da
    onemogući poreskog obveznika da preda izmenjenu
    poresku prijavu.
    Kao što je naglašeno u prethodnom broju, pokretanjem
    aktivnosti poreske kontrole Poreska
    uprava obaveštava Agenciju za privredne registre,
    tako da informacija da su u toku provere
    ili da je započet postupak kontrole o kome poreski
    obveznik nije obavešten može da se proveri
    ili u nadležnoj filijali Poreske uprave ili
    u Agenciji za privredne registre, na bazi okolnosti
    da se putem softvera –elektronski šalje
    obaveštenje o pokretanju postupka.
    Poreski obveznik ne može da preda izme-
    njenu poresku prijavu za PDV (porez na dodatu
    vrednost) kojom samo menja opredeljenje za po-
    vraćaj poreskog kredita, bez obzira na visinu
    poreskog kredita.
    Poreski obveznik PDV-a dužan je da podnese
    izmenjenu poresku prijavu ako je:
    ● u poreskoj prijavi iskazao manju obavezu za
    PDV nego što je trebalo da iskaže,
    ● iskazao pravo na odbitak prethodnog PDV-a,
    a ne ispunjava uslove za priznavanje tog prava,
    ● izmenjena osnovica, odnosno iznos PDV obaveze
    u skladu sa članom 21. Zakona o PDV-u, a u vezi
    sa članom 31. Zakona o PDV-u,
    ● u prilozima koji prate poresku prijavu iskazao
    pogrešne podatke ili nije uopšte uneo podatke,
    ● učinjen propust u vezi sa iskazivanjem naknade
    za izvršen oporezivi promet dobara i usluga,
    čime utiče na visinu ukupnog prometa tog obveznika
    u prethodnih 12 meseci, usled čega bi bilo
    neophodno da se promeni poreski period.
    Primer: Poreski obveznik je prodao ugalj
    kupcu u novembru 2018. godine i izdao račun u
    kome je PDV obračunat po stopi od 10%, pa je takve
    podatke iskazao i u poreskoj prijavi koja je predata
    do 15. decembra iste godine. Kupac konstatuje
    propust tek u februaru 2019. godine, vraća
    račun uz primedbu da stopa nije adekvatna i zahteva
    da mu se ispostavi ispravan račun u skladu
    sa odredbama zakona. Poreski obveznik je dužan
    da izda ispravan račun, izvrši obračun po stopi
    od 20% i preda izmenjenu poresku prijavu elektronskim
    putem.
    Poreski obveznik je dužan da plati razliku
    između manje obračunatog i plaćenog PDV-a, kao
    i kamatu obračunatu na taj iznos.
    Poreska obaveza takođe može da poraste ukoliko
    je neosnovano korišćeno pravo na odbitak
    prethodnog PDV-a. Podnošenjem izmenjene poreske
    prijave smanjuje se iznos prethodnog PDV-a,
    što dovodi do situacije da ukupna obaveza za
    plaćanje poraste ili da se smanjuje pravo na poreski
    kredit.
    Primer: Poreski obveznik je u poreskom periodu
    u kom je izvršen uvoz dobara stavljenih
    u slobodan promet, na osnovu validne uvozne
    dokumentacije u poreskoj prijavi za mesec novembar
    2018. godine, iskazao pravo na prethodni
    PDV. Međutim, plaćanje PDV-a po carinskom
    računu izvršeno je tek u januaru naredne godine.
    Pravo da iskaže i koristi prethodni porez
    poreski obveznik ostvaruje tek u januaru 2019.
    godine, pa je zbog toga dužan da podnese izmenjenu
    poresku prijavu. Korigovani prethodni
    PDV može da promeni stanje na poziciji 110 poreske
    prijave (PPPDV) u smislu da poveća obavezu
    za PDV ili da umanji iznos poreskog kredita.
    Ukoliko je posle izvršene korekcije poreski
    kredit prerastao u obavezu, dužan je da izvrši
    uplatu razlike do iznosa nove poreske obaveze
    i izvrši obračun kamate.
    Naglašavamo da je potrebno da uvoznik poseduje
    svu potrebnu dokumentaciju i da PDV obračunat
    prilikom uvoza plati Upravi carina (ili
    da PDV plati špediter), kao i da će robu koju je
    uvezao koristiti za obavljanje prometa koji je
    oporeziv PDV-om (ili prometa iz člana 24. Zakona
    o PDV-u). Kumulativno ispunjenje uslova iz
    člana 28. Zakona o PDV-u čini osnov za ostvarivanje
    prava na odbitak prethodnog PDV-a.
    Dakle, posle podnošenja izmenjene poreske
    prijave može da dođe do više različitih situJUL–
    AVGUST 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 101
    POREZI
    acija u zavisnosti od toga kakvo je stanje bilo
    iskazano u prvobitno podnetoj poreskoj prijavi:
    ● Podnošenjem izmenjene poreske prijave
    može da se poveća ranije iskazana poreska obaveza,
    pri čemu nastala razlika mora da se plati
    zajedno sa obračunatom kamatom.
    ● Podnošenjem izmenjene poreske prijave
    poreski kredit može da preraste u poresku obavezu,
    pri čemu se plaća iznos novonastale obaveze
    i obračunava i plaća kamata.
    ● Podnošenjem izmenjene poreske prijave
    može da se smanji poreski kredit.
    ● Podnošenjem izmenjene poreske prijave
    moguća je i situacija da stanje bude nula (nepostojanje
    poreskog kredita ni obaveze za PDV).
    Treba napomenuti da, ako se poreski obve-
    znik opredeli za povraćaj poreskog kredita
    tako što na poreskoj prijavi zaokruži DA,
    izmenjenu poresku prijavu može da preda sve
    dok nije otpočet postupak bilo koje provere
    ili kontrole od strane Poreske uprave. Uko-
    liko je otvoren nalog za kontrolu, sistem
    neće dozvoliti unos izmenjene poreske pri-
    jave.
    Poreska prijava za porez po odbitku
    Pojedinačna poreska prijava (PPP-PO) predstavlja
    prijavu koju poreski obveznik, odnosno
    poreski platac podnosi Poreskoj upravi po osnovu
    svih isplata prihoda izvršenih fizičkim
    licima po osnovu kojih postoji zakonska obaveza
    da se izvrši obračun poreza i doprinosa po
    odbitku, shodno odredbama Zakona o porezu na
    dohodak građana („Sl. glasnik RS”, br. 24/2001…
    95/2018 i 4/2019 – usklađeni din. izn.) i Zakona o
    doprinosima za obavezno socijalno osiguranje
    („Sl. glasnik RS”, br. 84/2004… 95/2018 i 4/2019 –
    usklađeni din. izn.) (čl. 51). Poreski obveznik je
    dužan da, shodno odredbama zakona, do kraja tekućeg
    meseca izvrši obračun i plaćanje doprinosa
    za socijalno osiguranje, nezavisno od toga
    da li je izvršena isplata naknade. Poreski platac
    podnosi poresku prijavu Poreskoj upravi pre
    izvršenog plaćanja, a na osnovu odobrene poreske
    prijave i dobijene instrukcije za plaćanje
    vrši plaćanje poreza i doprinosa po odbitku.
    U obrazac PPP-PO unose se podaci o isplaćenim
    prihodima i plaćenim porezima i
    doprinosima po odbitku, izvršenim u jednoj kalendarskoj
    godini za jednog primaoca prihoda.
    Poreski platac je dužan da najkasnije do 31. januara
    naredne godine izda potvrdu koja sadrži
    podatke o plaćenom porezu po odbitku za godinu
    koja je okončana.
    Zakonom o poreskom postupku i poreskoj
    administraciji (čl. 179) propisuje se prekršajna
    odgovornost za isplatioca prihoda
    koji licima – primaocima prihoda, za koje
    je platio porez po odbitku, ne izda potvrdu
    o plaćenom porezu po odbitku najkasnije do
    31. januara godine koja sledi nakon godine u
    kojoj je plaćen porez po odbitku. Novčana kazna
    za pravna lica propisana je u rasponu od
    100.000 do 2.000.000 dinara, a za odgovorno
    lice u pravnom licu u rasponu od 10.000 do
    100.000 dinara. Za isti prekršaj preduzetnik
    će biti kažnjen novčanom kaznom od 50.000 do
    500.000 dinara.
    Pravilnikom o poreskoj prijavi za porez po
    odbitku („Sl. glasnik RS”, br. 74/2013… 104/2018),
    koji je na snazi od 1. 1. 2014. godine, propisan je
    obrazac Potvrde o plaćenim porezima i doprinosima
    po odbitku PPP-PO.
    Izdavanje pojedinačne poreske prijave važno
    je za sva fizička lica kako bi znala koliko su
    prihoda ostvarila u jednoj kalendarskoj godini
    od svih poreskih plataca. Na osnovu svih PPP-
    PO koje su dobila mogu da sagledaju da li su obveznici
    godišnjeg poreza na dohodak građana.
    Obavezni rok za prijavu godišnjeg poreza na
    dohodak građana je 15. maj tekuće godine i podnosi
    se na obrascu PPDG-2R.
    Takođe je važno da se utvrdi da li su fizička
    lica ispunila uslov za vraćanje više plaćenih
    doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje,
    ukoliko su obračun i plaćanje izvršeni na osnovicu
    koja je veća od zakonom propisane.
    Informativna poreska prijava
    Informativna poreska prijava predstavlja
    izveštaj koji sadrži podatke od značaja za utvrđivanje
    poreske obaveze podnosioca prijave, a
    regulisana je Pravilnikom o informativnoj poreskoj
    prijavi („Sl. glasnik RS”, br. 117/12 i 118/12
    – ispravka, 16/13 i 28/13).
    Obveznici podnošenja informativne poreske
    prijave su fizička lica koja raspolažu
    imovinom većom od 35.000.000 dinara na dan
    102 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    1. januara 2013. godine. U njoj podnose podatke o
    statusnim promenama, poslovnim aktivnostima
    i novčanim transakcijama koje se na njih odnose,
    kao i podatke o imovini fizičkih lica koja su
    povezana sa obveznikom podnošenja prijave.
    Fizičkim licima – obveznicima podnošenja
    prijave smatraju se:
    ● obveznici poreza na dohodak građana u skladu
    sa zakonom kojim se uređuje porez na dohodak
    građana,
    ● obveznici poreza na imovinu.
    U lica povezana sa obveznikom podnošenja
    prijave spadaju članovi njegovog porodičnog
    domaćinstva, i to: supružnik, roditelji, deca,
    usvojenici i usvojioci.
    Imovinom se smatraju nepokretnosti, akcije
    i udeli u pravnom licu, oprema za obavljanje
    delatnosti u svojini obveznika podnošenja prijave,
    nezavisno od toga da li je obveznik podnošenja
    prijave koristi za obavljanje delatnosti,
    kao i motorna vozila, plovila i vazduhoplovi,
    štedni ulozi i gotov novac, druga imovinska
    prava.
    Informativna poreska prijava podnosi se na
    sledećim obrascima:
    ● IPP-I – podaci o ukupnoj imovini obveznika
    podnošenja prijave sa stanjem na dan 1. januara
    2013. godine, u kojem obveznik podnošenja prijave
    iskazuje podatke o svojoj ukupnoj imovini sa
    stanjem na dan 1. januara 2013. godine;
    ● IPP-II – podaci o ukupnoj imovini povezanog
    lica sa stanjem na dan 1. januara 2013. godine, u
    kojem obveznik podnošenja prijave iskazuje podatke
    o imovini povezanog lica sa stanjem na
    dan 1. januara 2013. godine.
    U slučaju kada obveznik podnošenja prijave
    nema povezana lica, podnosi samo deo IPP-I,
    a u slučaju kada ih ima, za svako povezano lice
    podnosi se deo IPP-II, s tim što svi delovi čine
    celinu informativne poreske prijave.
    Informativna poreska prijava podnosi se
    Poreskoj upravi elektronskim putem, preko portala
    Poreske uprave.
    Ovu odredbu odlikuje posebna povezanost sa
    metodom unakrsne procene poreske osnovice iz
    čl. 59. ovog zakona, radi utvrđivanja osnovice
    poreza na dohodak građana.
    Utvrđivanje činjenica
    Izvođenje i ocena dokaza
    Činjenice u poreskom postupku utvrđuju se na
    osnovu dokaza. Kao dokaz u poreskom postupku
    mogu da se upotrebe:
    ● poreska prijava,
    ● poreski bilans,
    ● poslovne knjige i evidencije,
    ● računovodstveni iskazi,
    ● poslovna dokumentacija i druge isprave i informacije
    kojima raspolaže Poreska uprava,
    prikupljene od poreskog obveznika ili trećih
    lica, zatim iskaz svedoka, nalaz veštaka, uviđaj
    i svako drugo sredstvo kojim činjenice mogu da
    se utvrde.
    Postupak se vodi tako da se izvedu svi dokazi
    potrebni za pravilno i potpuno utvrđivanje
    činjeničnog stanja.
    Organ je dužan da po službenoj dužnosti, u
    skladu sa zakonom, vrši uvid u podatke o činjenicama
    neophodnim za odlučivanje o kojima se
    vodi službena evidencija, da ih pribavlja i obrađuje.
    Organ je dužan da pravilno, istinito i potpuno
    utvrdi sve činjenice i okolnosti koje su
    od značaja za zakonito i pravilno postupanje u
    upravnoj stvari.
    Ovlašćeno službeno lice odlučuje po svom
    uverenju koje činjenice uzima kao dokazane, na
    osnovu savesne i brižljive ocene svakog dokaza
    posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu
    rezultata celokupnog postupka.
    Poreska uprava može da vrši uvid u poslovne
    knjige poreskog obveznika u prostorijama
    Poreske uprave ili u prostorijama poreskog obveznika.
    Takođe zaključkom može da naloži da
    se u određenom roku dostave i stave na uvid sve
    poslovne knjige i evidencije poreskog obveznika.
    Lice koje vodi postupak može da uzima izjave
    svedoka, trećih lica, da traži nalaze veštaka,
    vrši uviđaj i preduzima druge radnje u cilju prikupljanja
    odgovarajućih dokaza.
    Davanje informacija
    Poreski obveznik je dužan da u roku koji mu
    odredi Poreska uprava pruži sve informacije
    kojima raspolaže, a bitne su i neophodne
    za utvrđivanje činjeničnog stanja od značaja za
    oporezivanje. U zahtevu se navodi na koga se informacije
    odnose, kao i eventualne posledice
    JUL–AVGUST 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 103
    POREZI
    uskraćivanja informacija, odnosno davanja neistinitih
    informacija.
    Poreska uprava zahtev dostavlja u pismenoj
    formi, a i lice koje daje informacije na isti
    način odgovara.
    Ukoliko je informacija data usmeno, može da
    se sačini zapisnik u kom se navode lica koja su
    prisutna u momentu davanja izjave, kao i mesto,
    datum i sadržaj informacije.
    Zapisnik obavezno potpisuje službeno lice i
    lice koje daje izjavu. Kopija zapisnika dostavlja
    se licu koje je dalo informaciju.
    Članovi porodice poreskog obveznika mogu
    da uskrate davanje informacija značajnih za oporezivanje,
    kao i sveštenici, advokati, poreski
    savetnici, revizori, lekari i sl.
    Lica koja čuvaju poslovne knjige za poreskog
    obveznika ne mogu da uskrate njihovo predočavanje
    ako bi i poreski obveznik morao da ih
    predoči.
    Veštačenje
    Poreska uprava u toku vođenja poreskopravnog
    postupka može da angažuje veštaka radi veštačenja
    određenih dokumenata, obračuna ili
    iz bilo kog drugog razloga. Veštak se imenuje
    samo onda kada ne postoji opasnost od odlaganja
    utvrđivanja i naplate poreskih obaveza. Veštaci
    se biraju obično iz reda registrovanih sudskih
    veštaka. Pri tome se vodi računa da veštak
    nije po bilo kom osnovu povezano lice sa poreskim
    obveznikom.
    Veštačenje, kao sudskoprocesna radnja, predstavlja
    tekovinu modernog pravosuđa. U procesu
    utvrđivanja materijalne istine sud se sve više
    oslanja na nalaze i mišljenja stručnjaka iz oblasti
    na koje se postupak odnosi. Sudski veštak je
    stručno lice koje ispunjava formalne i suštinske
    uslove da može da se bavi ovim odgovornim
    poslom. Veštak je saradnik, pri čemu svojim
    stručnim nalazom i mišljenjem u velikoj meri
    pomaže da se utvrdi istina, odnosno određena
    konkretnost činjenica. Od kvaliteta i sveobuhvatnosti
    nalaza i mišljenja sudskog veštaka
    zavisi tok i ishod postupka. Zbog toga se pred
    veštaka postavlja zadatak koji treba da obavi
    u skladu sa raspoloživom dokumentacijom, ali
    i najboljim stručnim znanjem i moralnim načelima.
    Pored stručnosti, veštak treba da poseduje
    i smisao da materiju veštačenja pretvori u izveštaj
    sa nalazom i mišljenjem i time pomogne
    licu koje vodi postupak, kao i strankama, tako
    što materiju veštačenja prezentira nepristrasno,
    stručno i na jasan i razumljiv način.
    Delatnost veštačenja i status sudskih veštaka
    regulisan je Zakonom o sudskim veštacima („Sl.
    glasnik RS”, br. 44/2010), kao i Zakonom o parničnom
    postupku („Sl. glasnik RS”, br. 72/2011,
    49/2013 – odluka US, 74/2013 – odluka US, 55/2014
    i 87/2018). Nalaz veštaka odlaže se u spisima
    predmeta.
    Stranka u toku samog postupka može da izjavi
    zahtev za izuzeće veštaka ako postoji osnovana
    sumnja u njegovu nepristrasnost, odnosno da
    može da izazove bilo kakvu negativnu posledicu
    ili štetu po učesnike u postupku. Zahtev za
    izuzeće veštaka podnosi se u roku od 3 dana od
    dana prijema obaveštenja o imenovanju veštaka.
    Uviđaj
    Uviđaj je radnja koja se najčešće preduzima da
    bi se razjasnile neke činjenice ili okolnosti
    koje su bitne za potpuno sagledavanje činjeničnog
    stanja. Uviđaj je radnja dokazivanja koja se sastoji
    od neposrednog opažanja promena na licu mesta,
    koju preduzima ovlašćeni organ. Stranka može
    da prisustvuje uviđaju, a takođe može da prisustvuje
    i angažovani veštak. Uviđaj se sprovodi
    bez odlaganja ukoliko bi to moglo da ugrozi
    utvrđivanje i naplatu poreskih obaveza.
    Držalac stvari, prostorija ili zemljišta
    koje je predmet uviđaja ili u kojima ili na kojima
    se nalazi predmet uviđaja ili preko kojih se
    prelazi da bi se izveo uviđaj, mora da dozvoli
    uviđaj.
    Uviđaj u stanu je dozvoljen samo uz saglasnost
    držaoca stana ili na osnovu pismene odluke nadležnog
    suda.
    Ovlašćeno službeno lice ne sme da dozvoli
    da se uviđaj zloupotrebi i povredi tajna utvrđena
    saglasno zakonu i propisima koji uređuju
    tajnost podataka, odnosno poslovnu, profesionalnu,
    naučnu ili umetničku tajnu. Držaocu stvari
    nadoknađuje se šteta koju uviđaj prouzrokuje,
    o čemu se donosi rešenje.
    O izvršenom uviđaju i utvrđenom nalazu sačinjava
    se zapisnik koji potpisuju svi učesnici.
    Ukoliko stranka izjavi primedbe na konstatacije
    iskazane u zapisniku o izvršenom uviđaju
    , lice koje vodi postupak dužno je da ih unese u
    zapisnik. Takođe je dužno da konstatuje i ukoli104
    POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    ko stranka odbije da potpiše zapisnik, kao i da
    navede razloge odbijanja.
    Dokazivanje u poreskom postupku
    U poreskopravnom postupku teret dokazi-
    vanja je na strani koja nešto dokazuje.
    Poreska uprava dokazuje postojanje poreske
    obaveze.
    Poreski obveznik dokazuje činjenice koje
    utiču na smanjenje ili ukidanje poreske obaveze.
    Činjenice koje su od značaja za postupanje u
    upravnoj stvari utvrđuju se dokazima. Dokazivanje
    počinje kada organ ustanovi koje su to činjenice
    i koje od njih su sporne. Ne dokazuju se
    opštepoznate činjenice, kao ni činjenice čije
    postojanje zakon pretpostavlja. Dozvoljeno je do-
    kazivati da činjenice ne postoje, ako zakonom
    drukčije nije određeno.
    O upravnoj stvari može da se odluči na osnovu
    činjenica koje nisu potpuno utvrđene ili koje
    se dokazima samo posredno utvrđuju (činjenice
    koje su verovatne), ako je to zakonom određeno.
    Ukoliko stranka tvrdi da neke stvari koje
    drži u svojini ili se nalaze u njenoj državini,
    drži samo kao zastupnik drugog lica, založni
    poverilac ili fiducijar* dužan je da u poreskom
    postupku dokaže ko je vlasnik tih stvari
    jer će se u suprotnom smatrati njegovim.
    * Fiducijar je privremeni primalac zaveštanja, koji
    posle izvesnog vremena ili po ispunjenju nekog uslova mora
    da preda stvari drugom licu.
    Povraćaj u pređašnje stanje
    Na zahtev stranke koja je iz opravdanih razloga
    propustila da ispuni poresku obavezu
    ili neku radnju u zakonskom roku ili roku koji
    je odredila Poreska uprava, pa zbog takvog propuštanja
    trpi posledicu, dozvoliće se povraćaj
    u pređašnje stane. Ukoliko je poreski obveznik
    postavio zastupnika, a on izvršio propuštanje
    roka, teret takvog propuštanja pada na poreskog
    obveznika.
    Povraćaj u pređašnje stanje je institut građanskog
    procesnog prava koji poreskom obvezniku
    omogućava da, ukoliko je mimo svoje volje ili
    iz opravdanih razloga propustio da izvrši zakonom
    propisanu obavezu, ne bude prekluzivan
    u ostvarivanju svojih prava. Ovo daje mogućnost
    stranci da joj, na njen zahtev, Poreska uprava dozvoli
    da naknadno preduzme određenu radnju za
    koju je protekao rok, ukoliko se dokaže da je do
    propuštanja došlo iz opravdanih razloga. Vra-
    ćanje u pređašnje stanje može da se odobri samo
    zbog propuštanja procesnih rokova, a ne i zbog
    materijalno pravnih rokova. Prekluzija predstavlja
    institut građanskog prava koji podrazumeva
    da protek određenog roka za preduzimanje
    određene pravne radnje, odnosno vršenje određenog
    prava povlači za sobom gubitak prava.
    Zahtev za povraćaj u pređašnje stanje podnosi
    se u roku od osam dana od dana kada je prestao
    razlog koji je prouzrokovao propuštanje, odnosno
    od dana kada je poreski obveznik saznao za
    uzrok. Razlozi kojima se obrazlaže zahtev moraju
    biti opravdani. O zahtevu za povraćaj u pređašnje
    stanje Poreska uprava odlučuje zaključkom.
    Protiv zaključka nije dopuštena žalba, osim
    ako je zahtev za povraćaj u pređašnje stanje podnet
    zbog propuštenog roka za žalbu na poresko
    rešenje.
    Vraćanje u pređašnje stanje dozvoljava se i kad
    je iz neznanja ili očigledne greške podnesak predat
    blagovremeno, ali nenadležnom organu. Predlog
    za vraćanje u pređašnje stanje ne može da se
    zasniva na činjenicama koje je organ već ocenio
    kao nedovoljan razlog za produženje roka.
    Po proteku roka od tri meseca od propuštenog
    roka poreski obveznik ne može da podnese
    zahtev za povraćaj u pređašnje stanje.
    Poreski obveznik može da podnese zahtev
    za povraćaj u pređašnje stanje i izvrši propuštenu
    radnju i po proteku tri meseca od propuštenog
    roka, ako zahtev nije mogao da podnese
    blagovremeno zbog više sile. Predlog za vraćanje
    u pređašnje stanje ne zaustavlja tok postupka,
    ali organ koji odlučuje o predlogu može da
    zastane s postupkom dok rešenje o predlogu ne
    postane konačno. PS
  • Poreska prijava za godišnji porez na dohodak građana za 2018. godinu – podnošenje do 15. maja 2019. godine

    Godišnji porez na dohodak utvrđuje se i plaća u skladu sa odredbama čl. 87, 88. i 89. Zakona o porezu na dohodak građana. Krajnji rok za podnošenje poreske prijave za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2018. godinu jeste 15. maj 2019. godine.

    U ovom tekstu navedeni su najbitniji elementi utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak građana za 2018. godinu, uz napomenu da godišnji porez na dohodak građana za 2018. godinu plaćaju fizička lica koja su u 2018. godini ostvarila dohodak veći od 2.470.644 dinara.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F03%2FPS27-162.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    162
    ZARADE
    Mr Željko Albaneze
    Poreska prijava za godišnji
    porez na dohodak građana za 2018.
    godinu – podnošenje do 15. maja
    2019. godine
    Godišnji porez na dohodak utvrđuje se i plaća u skladu sa odredbama čl. 87, 88.
    i 89. Zakona o porezu na dohodak građana. Krajnji rok za podnošenje poreske
    prijave za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2018. godinu
    jeste 15. maj 2019. godine.
    U ovom tekstu navedeni su najbitniji elementi utvrđivanja godišnjeg poreza
    na dohodak građana za 2018. godinu, uz napomenu da godišnji porez na dohodak
    građana za 2018. godinu plaćaju fizička lica koja su u 2018. godini ostvarila
    dohodak veći od 2.470.644 dinara.
    Obveznici poreza
    U pogl
    1) rezidenti za dohodak ostvaren na teritoriji
    Republike i u drugoj državi;
    2) nerezidenti za dohodak ostvaren na teritoriji
    Republike.Rezident Republike je,  prema  odredbama  člana 7. st. 2. i 3. Zakona, fizičko lice koje ispunjava
    jedan od sledećih uslova:
    1) da na teritoriji Republike ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa,
    2) da na teritoriji Republike neprekidno ili
    sa  prekidima  boravi  183  ili  više  dana  u  periodu od 12 meseci, koji počinje ili se završava u
    odnosnoj poreskoj godini.
    Navedeni uslovi za sticanje statusa rezidenta
    Republike  propisani  su  alternativno,  što  znači
    da je potrebno da bude ispunjen jedan od postavljenih uslova da bi određeno lice bilo rezident.
    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    Za  određivanje  boravka  na  teritoriji  Republike iz navedene tačke 2), punim danom boravka
    u Republici smatraće se i boravak u delu dana, u
    bilo kom periodu između 00 i 24 časa, osim dela
    dana koji fizičko lice provede u tranzitu kroz
    Republiku.
    Zakon  u  članu  7.  daje  i  sledeća  određenja  u
    vezi sa rezidentom – obveznikom godišnjeg poreza:
    1) F
    2) Fiz
    3) Fizičko lice koje nije rezident u godini koja
    sledi  nakon  godine  u  kojoj  je  ono  konačno  napustilo
    Republiku,  neće  se  smatrati  rezidentom
    za period godine koji sledi nakon dana konačnog
    napuštanja  teritorije  Republike,  pod  uslovom
    da se u tom periodu ne može smatrati rezidentom Republike po osnovu toga što na teritoriji
    Republike ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa.
    4) Fizičko lice koje u momentu prvog ulaska na
    teritoriju Republike zna da će ispuniti predviđene kriterijume (navedena dva kriterijuma iz
    člana 7. stav 2. Zakona), smatraće se rezidentom
    počev od momenta kada je prvi put ušlo na teritoriju Republike.
    Nezavisno  od  prethodno  navedenih  uslova
    u  stavu  2.  člana  7.  Zakona,  rezident Republike
    je  i  fizičko  lice  koje  je  iz  Republike  upućeno
    u  drugu  državu  radi  obavljanja  poslova  u  diplomatskom
    ili  konzularnom  predstavništvu
    Republike,  odnosno  radi  obavljanja  poslova  za
    Republiku u međunarodnim organizacijama, u periodu obavljanja delatnosti u tom ili bilo kom
    drugom  diplomatskom  ili  konzularnom  pred-
    stavništvu  Republike,  odnosno  međunarodnoj
    organizaciji.
    Saglasno  inoviranom  članu  8.  Zakona,  obveznik
    poreza  na  dohodak  građana  jeste  i nerezident

    –  fizičko  lice  koje  nije  rezident,  za
    dohodak ostvaren na teritoriji Republike.
    Dohotkom  nerezidenta  obveznika  godišnjeg
    poreza smatra se naročito dohodak koji fizičko
    lice ostvari po osnovu:
    1) rada koji obavlja na teritoriji Republike,
    2) kori
    Dakle,  dohotkom  nerezidenta  smatra  se  ne
    samo zarada koju je ostvario po osnovu rada već
    i dohodak po osnovu prava iz imovine kojom nerezident raspolaže na teritoriji Srbije.
    Neoporezivi iznos
    Neoporezivi  iznos  dohotka  za  2018.  godinu
    jeste  2.470.644 dinara  i  jednak  je  visini  trostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po zaposlenom, isplaćene u Republici Srbiji u 2018.
    godini, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike.
    Prema  podatku  Republičkog  zavoda  za  statistiku,
    objavljenom  u  „Službenom  glasniku  RS”
    br.  13/2019,  prosečna  godišnja  zarada  po  zapo-
    slenom u Republici Srbiji, isplaćena u 2018. godini,
    iznosi  823.548 dinara, a  kada  se  taj  iznos
    pomnoži sa 3, dobija se neoporezivi iznos za 2018.
    godinu od 2.470.644 dinara.
    MART 2019.

    ●
    ZARADE
    Prihodi koji se oporezuju godišnjim
    porezom na dohodak
    Prema o
    1. zarada – čl. od 13. do 15b. Zakona;
    2. oporezivi prihod od samostalne delatnosti
    – čl. 33. stav 2. i čl. 40. Zakona;
    3.  opo
    4.  o
    5. opor
    nih stvari – član 82. st. 3. i 4. Zakona;
    6.  o
    7. oporezivi drugi prihodi – član 85. Zakona;
    8.  prihodi  prethodno  navedeni  od  1)  do  7)  t.,
    ostvareni  i  oporezovani  u  drugoj  državi  –  za
    obveznike rezidente koji su dohodak ostvarili
    u drugoj državi.
    Zaradu iz članova od 13. do 15b Zakona čine:
    1) zarada koja se ostvaruje po osnovu radnog
    odnosa,  definisana  zakonom  kojim  se  uređuju
    radni odnosi i druga primanja zaposlenog kao
    zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na
    radu,  zarada  po  osnovu  doprinosa  zaposlenog
    poslovnom uspehu poslodavca – nagrade, bonusi i sl. – dodaci na zaradu i druga primanja po
    osnovu radnog odnosa koja čine zaradu; naknade
    zarade po svim slučajevima odsustva sa rada
    iz
    čl.  114,  115,  116.  i  117.  Zakona  o  radu,  koje  poslodavac isplaćuje zaposlenom; naknade
    zarade
    koje  zaposlenima  isplaćuju  drugi  zakonski
    isplatioci  (npr.  za  porodiljsko,  za  bolovanje
    preko  30  dana,  za  invalide  II  i  III  kategorije  i
    sl.);
    2) ugovorena naknada i druga primanja koja se
    ostvaruju obavljanjem privremenih i povremenih
    poslova na osnovu ugovora zaključenog neposredno sa poslodavcem, kao i na osnovu ugovora
    zaključenog
    preko  omladinske  ili  studentske
    zadruge, osim sa licem do navršenih 26 godina
    života ako je na školovanju u ustanovama srednjeg, višeg i visokog obrazovanja;
    POSLOVNI SAVETNIK
    163
    164
    ZARADE
    3) primanja koja zaposleni u vezi sa radom kod
    domaćeg poslodavca ostvari od  lica  koje  se,  u
    smislu zakona koji uređuje porez na dobit pravnih
    lica,  smatra  povezanim licem s poslodavcem;
    4)

    primanja iz člana 14. Zakona,  i  to:  primanja
    u  obliku  bonova,  hartija  od  vrednosti,  osim
    akcija  stečenih  u  postupku  svojinske  transformacije,
    novčanih  potvrda,  robe, kao i  primanja
    ostvarena činjenjem ili pružanjem pogodnosti,
    opraštanjem duga, kao i pokrivanjem rashoda obveznika novčanom nadoknadom ili neposrednim
    plaćanjem;
    Nove odredbe člana 14. Zakona o porezu, objavljene
    u
    „Službenom
    glasniku
    RS”
    broj
    95/2018,
    u

    delu
    koji
    se
    odnosi
    na
    sopstvene
    akcije
    primenjivaće
    se
    na
    akcije
    stečene
    počev
    od
    1.
    januara

    2019.

    godine, tako da ne ulaze u obračun godišnjeg
    dohotka
    za
    2018.
    godinu.
    5) primanja iz člana 14a Zakona:  korišćenje
    službenog  vozila  i  drugog  prevoznog  sredstva
    u privatne svrhe, korišćenje stambenih zgrada
    i  stanova  koji  su  u  vlasništvu  poslodavca  ili
    na raspolaganju poslodavca po osnovu zakupa ili
    po drugom osnovu, uz plaćanje zakupnine ili bez
    plaćanja zakupnine;
    6) primanja iz člana 14b Zakona:  premije  svih
    vidova dobrovoljnog osiguranja, kao i penzijski
    doprinos  u  dobrovoljni  penzijski  fond,  koje
    poslodavac  plaća  za  zaposlene  –  osiguranike
    uključene  u  dobrovoljno  osiguranje,  odnosno
    za  zaposlene  –  članove  dobrovoljnog  penzijskog fonda u skladu sa zakonom koji uređuje dobrovoljno
    osiguranje,  odnosno  za  dobrovoljne
    penzijske  fondove  i  penzijske  planove  –  osim
    propisanih izuzetaka (koji se ne smatraju zaradom), a to su saglasno članu 14b stav 2. Zakona:
    ● p
    ● p
    čaju smrti zaposlenog usled bolesti koju poslodavac plaća za sve zaposlene,
    ● p
    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    penzijski  fond,  koje  poslodavac  p,laća  za  zaposlene
    –  osiguranike,  odnosno  članove  dobrovoljnog
    penzijskog  fonda  u  skladu  sa  posebnim
    propisima koji uređuju navedene oblasti, do iznosa koji je oslobođen plaćanja doprinosa saglasno
    zakonu  koji  uređuje  doprinose  za  obavezno
    socijalno osiguranje (do 5.589 din., odnosno do
    5.757 din. u toku 2018. godine – član 13. Zakona o
    doprinosima za obavezno socijalno osiguranje);
    7) zarada lica – rezidenata Republike koji su
    upućeni u inostranstvo  radi  obavljanja  poslova za pravna lica – rezidente Republike, na koju
    nisu
    plaćeni  porez  i  doprinosi  u  drugoj  državi, pri čemu su ovde uključena i lica – rezidenti
    Republike  koji  su  upućeni  u  inostranstvo  na
    stručno  osposobljavanje  i  usavršavanje  za  potrebe poslodavca u smislu zakona kojim se uređuje upućivanje zaposlenih na privremeni rad u
    inostranstvo.
    Odredba nove tačke 6a) u članu 87. stav 2.
    Zakona, prema kojoj se dohotkom za godišnji
    porez smatra i „oporezivi prihod od pružanja
    ugostiteljskih
    usluga
    iz
    člana
    84b
    Zakona”,

    primenjivaće

    se počev od 1. jula 2019. godine,
    tako da ovaj prihod ne ulazi u obračun godišnjeg
    dohotka za 2018. godinu.
    Prema odredbi člana 87. stav 4. Zakona, dohodak ostvaren po prethodno navedenim osnovama,
    koji je predmet oporezivanja godišnjim porezom
    na dohodak građana, uvećava
    se
    za
    iznos
    koji
    se
    u

    kalendarskoj
    godini
    za
    koju
    se
    utvrđuje
    godišnji

    porez

    obvezniku isplati po osnovu povraćaja
    doprinosa za obavezno socijalno osiguranje,  u
    skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za
    obavezno  socijalno  osiguranje.  Saglasno  tome,
    iznos koji je za 2018. godinu obvezniku isplaćen
    po  osnovu  povraćaja  više  plaćenih  doprinosa
    za  obavezno  socijalno  osiguranje  uračunava  se
    u dohodak koji se oporezuje godišnjim porezom
    za 2018. godinu. U vezi sa ovom zakonskom odredbom potrebno je podsetiti na to da je ministar
    finansija u „Službenom glasniku RS” broj 6/2019
    objavio da najviša godišnja osnovica doprinosa
    za  obavezno  socijalno  osiguranje  za  2018.  go-
    dinu iznosi 3.951.855 dinara. Prema tome, pravo
    na  povraćaj  doprinosa  za  socijalno  osiguranje
    za  2018.  godinu  imaju  fizička  lica  (obveznici
    doprinosa)  koja  su  tokom  kalendarske  2018.  go-
    dine  platila  doprinos  za  socijalno  osiguranje
    na  o
    Prihodi koji se umanjuju za plaćeni
    porez i doprinose za obavezno
    socijalno osiguranje
    Prema odredbi člana 87. stav 3. Zakona:
    1)  zarada,  paušalno  oporezovani  prihodi  od
    samostalne  delatnosti,  oporezivi  prihod  od
    autorskih  i  srodnih  prava  i  prava  industrijske
    svojine,  oporezivi  prihod  sportista  i
    sportskih  stručnjaka  i  oporezivi  drugi  prihodi
    iz  člana  85.  Zakona umanjuju se za porez
    i doprinose za obavezno socijalno osiguranje
    plaćene  na  te  prihode  u  Republici  na  teret
    lica koje je ostvarilo zaradu, odnosno opore-
    zive prihode;
    2) oporezivi prihodi od samostalne delatnosti
    obveznika  koji  nisu  paušalci,  oporezivi  prihod
    od  nepokretnosti  i  oporezivi  prihod  od
    davanja  u  zakup  pokretnih  stvari  umanjuju se za
    porez plaćen na te prihode u Republici;
    3) za preduzetnike koji su se opredelili za ličnu
    zaradu, zarada se umanjuje za porez i doprinose
    za obavezno socijalno osiguranje plaćene na te
    prihode u Republici na teret preduzetnika koji
    se opredelio za zaradu, a oporezivi prihod od
    samostalne  delatnosti  koji  ostvari  od  samostalne
    delatnosti  umanjuje se za porez  plaćen
    na te prihode u Republici.
    Saglasno  stavu  5.  člana  87.  Zakona,  prihodi
    fizičkog  lica  –  rezidenta  Republike  Srbije,
    koji  su  predmet  oporezivanja  godišnjim  porezom
    (t.  od  1)  do  8)  stava  2.  člana  87.  Zakona),  a
    ostvareni  su  i  oporezovani  u  drugoj  državi,
    umanjuju se za porez plaćen u drugoj državi.
    Dakle,  kada  se  utvrđuje  poreska  osnovica za  godišnji porez, ako je obveznik – rezident ostvario
    zaradu  ili  drugi  oporeziv  prihod  na  koji
    je  plaćen  porez  u  drugoj  državi,  taj  oporezivi
    prihod  umanjuje  se  za  iznos  poreza  plaćenog  po
    navedenom osnovu u toj državi. Može se takođe
    primetiti da Zakon predviđa umanjenje ostvarenih oporezivih prihoda u drugoj državi samo za
    iznos
    plaćenog  poreza,  što  znači  da  se  taj  oporezivi
    prihod  ne  umanjuje  za  doprinose  za  obavezno socijalno osiguranje, bez obzira na to što
    su oni plaćeni u toj državi.
    Prihodi koji se NE uzimaju u obzir
    prilikom godišnjeg oporezivanja
    MART 2019.

    ●
    ZARADE
    Godišnji porez na dohodak građana ne plaća
    se na isplaćene:
    1) prihode od kapitala –  član  61.  stav  1.  t.  od  1)
    do 3) Zakona, i to:
    ● kam
    ● dividende i učešće u dobiti,
    ● pr
    ë
    Prihodi  n
    obračunava i ne plaća porez na dohodak
    građana, bilo zato što su izuzeti od oporezivanja
    (npr.  penzije,  invalidnine,
    organizovana  socijalna  i  humanitarna
    pomoć, otpremnine do utvrđenog neoporezivog iznosa i druga primanja iz člana
    9.
    Zakona)  bilo  zato  što  su  oslobođeni
    od  plaćanja  poreza  (npr.  neoporezivi
    iznosi),  ne  uračunavaju  se  u  dohodak  za
    oporezivanje godišnjim porezom.
    Dohodak za oporezivanje
    Saglasno odredbi člana 87. stav 6. Zakona, dohodak
    za
    oporezivanje
    čini
    razlika
    između:
    1)  prihoda  koji  su  predmet  oporezivanja  godišnjim porezom, umanjenih za porez i doprinose
    za obavezno socijalno osiguranje koji su plaćeni
    iz
    prihoda  fizičkog  lica  (dakle,  dohotka  utvrđenog u skladu sa st. od 2. do 5. člana 87. Zakona), i
    2) propisanog godišnjeg neoporezovanog iznosa
    dohotka (odnosno neoporezivog iznosa iz stava
    1. istog člana Zakona).
    Godišnji  zbir  prihoda  koji  su  predmet  oporezivanja
    godišnjim porezom na dohodak građana
    + iznos koji se obvezniku isplati po osnovu povraćaja
    doprinosa
    -  porez  i  doprinosi za  obavezno  socijalno osiguranje
    plaćeni  na  prihod  koji  je  ostvaren  u  toj  kalendarskoj
    godini
    - neoporezivi iznos od 2.470.644 dinara
    = Dohodak za oporezivanje
    POSLOVNI SAVETNIK
    165
    166
    ZARADE
    Na primer, ako je zbir prihoda koji podležu
    godišnjem  oporezivanju  (prihodi  minus  plaćeni porez i doprinosi) veći od 2.470.644,00
    dinara, dohodak za oporezivanje utvrđuje se u visini
    razlike između zbira tih prihoda i neoporezovanog iznosa.
    Fizička lica kojima je ostvareni dohodak
    u 2018. godini (prihodi minus plaćeni porez
    i doprinosi) veći od neoporezivog iznosa od
    2.470.644,00 dinara podležu plaćanju godišnjeg
    poreza na dohodak građana.
    Poreska osnovica
    Poresku  osnovicu  za  plaćanje  godišnjeg  poreza na dohodak građana predstavlja oporezivi

    dohodak
    saglasno  odredbama  člana  88.  Zakona.
    Oporezivi dohodak čini razlika između:
    ● dohotka
    je prethodno izneto, na osnovu člana 87. stav 6.
    Zakona: oporezivi prihodi – plaćeni porez i doprinosi iz tih prihoda – neoporezivi iznos) i
    ● ličnih
    Prema članu 88. stav 1. Zakona, obveznik godišnjeg poreza na dohodak građana ima pravo
    na lične
    odbitke koji iznose:
    ● za poreskog obveznika: 40% od prosečne godišnje
    zarade  po  zaposlenom  u  Republici  u
    2018. godini, što iznosi 329.419,20 dinara;
    ● za izdržavanog člana porodice: 15% od prosečne
    godišnje  zarade  po  zaposlenom  u  Republici
    u  2018.  godini,  po  članu,  što  iznosi
    123.532,20 dinara.
    Odredbama člana 88. st. 2. i 3. Zakona precizirana su i sledeća
    ograničenja koja treba imati
    u vidu u praksi:
    1) Ukup
    2)  Ako  su  dva  ili  više  članova  porodice  obveznici
    godišnjeg  poreza  na  dohodak  građana,
    odbitak za izdržavane članove porodice može
    ostvariti samo jedan obveznik (na primer, ako
    roditelji  imaju  dva  deteta,  a  oba  roditelja  su
    obveznici  godišnjeg  poreza,  samo  jedan  roditelj može da umanji dohodak za oporezivanje za
    dva izdržavana člana porodice ili majka može
    da umanji za jednog, a otac za drugog izdržavanog
    člana). Dakle, izdržavani članovi domaćinstva
    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    mogu  b
    Prema odredbi člana 10. Zakona, izdržavanim
    članovima  porodice,  u  smislu  ovog  zakona,  smatraju se sledeća lica koja obveznik izdržava:
    1) maloletna deca odnosno usvojenici;
    2) deca odnosno usvojenici na redovnom školovanju ili za vreme nezaposlenosti, ako sa obveznikom žive u domaćinstvu;
    3) u
    4) bračni drug;
    5) roditelji odnosno usvojioci.
    ë
    Fizičko lice, kada utvrdi da nema dohodak
    za
    oporezivanje,
    odnosno
    da
    je
    zbir

    op
    orezivih
    prihoda
    (umanjenih
    za
    poreze

    i

    doprinose na teret primaoca prihoda)
    manji od navedenog neoporezivog iznosa,
    nije obveznik godišnjeg poreza na doho
    dak
    građana

    za 2018. godinu i nije obavezno
    da
    podnese
    poresku
    prijavu.
    Poreska stopa
    Prema o
    1)  z
    2)  za  po
    Prema tome, pošto šestostruka prosečna godišnja zarada u Republici za 2018. godinu iznosi
    (6 x 823.548
    din.) 4.941.288
    dinara, ako je poreski
    obveznik u 2018. godini ostvario oporezivi dohodak u iznosu:
    ● do
    ● p
    Primer: Obračun poreza
    Zaposleni  je  u  2018.  godini  ostvario  prihod
    po osnovu zarade kod jednog poslodavcu u iznosu
    od 6.100.000 dinara, bruto autorski honorar od
    4.000.000 dinara i bruto prihod od nepokretnosti od 4.000.000 dinara. Zaposlenom je izvršen
    povraćaj
    doprinosa  za  obavezno  socijalno  osiguranje
    za  2018.  godinu.  Pri  tome  imamo  u  vidu
    sledeće parametre prilikom obračuna:
    ● ne
    ● lični
    ● lični
    ● god
    dinara;
    ● p
    ● najv
    Red.
    br.
    Opis Iznos
    1. Bruto zarada 6.100.000
    2. Neoporezivi iznos zarade (15.000 x 12)  -180.000
    3. Poreska osnovica (red. br. 1 - red. br.
    2) 5.920.000
    4. Porez (10% x red. br. 3) 592.000
    5. Najviša godišnja osnovica doprinosa 3.951.855
    6. Doprinosi na teret zaposlenog (19,9% x
    red. br. 5) 786.419
    7. Ukupno porez i doprinosi (red. br. 4 +
    red. br. 6) 1.378.419
    8. Prihod za oporezivanje (red. br. 3 -
    red. br. 7) 4.541.581
    9. Bruto autorski honorar 4.000.000
    10. Normirani troškovi (43% x red. br. 9) 1.720.000
    11. Oporezivi prihod (red. br. 9 - red. br.
    10) 2.280.000
    12. Porez (20% x red. br. 11) 456.000
    13. Doprinos za PIO na teret primaoca
    (26% x red. br. 11) 592.800
    14. Ukupno porez i doprinosi (red. br. 12 +
    red. br. 13) 1.048.800
    15. Prihod za oporezivanje (red. br. 11 -
    red. br. 14) 1.231.200
    16. Bruto prihod od nepokretnosti 4.000.000
    17. Normirani troškovi (25% x red. br. 16) 1.000.000
    Red.
    br.
    MART 2019.

    ●
    ZARADE
    Opis Iznos
    18. Oporezivi prihod (red. br. 16 - red.
    br. 17) 3.000.000
    19. Porez (20% x red. br. 18) 600.000
    20. Prihod za oporezivanje (red. br. 18 -
    red. br. 19) 2.400.000
    21. Iznos po osnovu povraćaja doprinosa
    za obavezno socijalno osiguranje 100.000
    22. Ukupan godišnji prihod
    (red. br. 8 + red. br. 15 + red. br. 20 +
    red. br. 21) 8.272.781
    23. Neoporezivi iznos 2.470.644
    24. Dohodak za oporezivanje (red. br. 22 –
    red. br. 23) 5.802.137
    25. Lični odbici – za poreskog obveznika
    i jednog izdržavanog člana:
    (329.419,20 +123.532,20) < od 50%
    dohotka za oporezivanje na red. br. 24 452.951,40
    26. Oporezivi dohodak – poreska
    osnovica za godišnji porez
    (red. br. 24 – red. br. 25) 5.349.185,60
    27. Oporezivi dohodak do šestostruke
    prosečne godišnje zarade u Republici 4.941.288
    28. Oporezivi dohodak preko šestostruke
    prosečne godišnje zarade (red. br. 26 -
    red. br. 27) 407.897,60
    29. Porez po stopi od 10% (10% x red. br. 27) 494.128,80
    30. Porez po stopi od 15% (15% x red. br. 28) 61.184,64
    31. Godišnji porez (red. br. 29 + red. br.
    30) 555.313,44
    Poreska prijava za godišnji porez na
    dohodak građana
    Saglasno  članu  92.  Zakona,  obveznik  godišnjeg
    poreza  na  dohodak  građana  dužan  je  da
    za  ostvareni  dohodak  u  godini  za  koju  se  vrši
    utvrđivanje  poreza  podnese  poresku  prijavu  sa
    tačnim  podacima  nadležnom  poreskom  organu
    po  isteku  te  godine,  a  najkasnije  do  15.  maja  naredne
    godine.  Poreska  prijava  za  utvrđivanje
    godišnjeg poreza na dohodak građana za 2018. godinu podnosi se na novom obrascu
    PPDG-2R
    –
    Poreska
    prijava
    za
    utvrđivanje
    godišnjeg
    poreza

    na
    dohodak
    građana
    za
    2018.
    godinu,
    koji  je  propisan
    Pravilnikom
    o
    obrascima
    poreskih
    prijava

    za
    utvrđivanje
    poreza
    na
    dohodak
    građana
    koji
    se

    plaća

    po rešenju („Sl. glasnik RS”, br. 90/2017 i
    38/2018 – u daljem tekstu: Pravilnik), kojim se
    propisuje način podnošenja i sadržina poreske
    prijave za utvrđivanje godišnjeg poreza na doho-
    dak građana u skladu sa čl. 87–89. Zakona.
    Poreska prijava PPDG-2R podnosi se:
    ● u  el
    POSLOVNI SAVETNIK
    167
    168
    ZARADE
    ● u pisme
    Poresku prijavu PPDG-2R u pismenom obliku:
    1)  r
    2)  nerezidentni  obveznik  podnosi  preko  poreskog
    punomoćnika  određenog  u  skladu  sa  propisima
    kojima  se  uređuje  poreski  postupak  i
    poreska administracija, OJ PU nadležnoj prema
    mestu ostvarivanja prihoda, odnosno prema boravištu
    obveznika,  odnosno  prema  prebivalištu ili sedištu poreskog punomoćnika.
    Poresku  prijavu  podnosi  poreski  obveznik,
    poreski  punomoćnik  ili  drugo  lice  koje  je  poreski obveznik ovlastio za podnošenje poreske
    prijave,
    zakonski  zastupnik  i  zastupnik  po  slu-
    žbenoj  dužnosti  (u  daljem  tekstu:  podnosilac
    prijave).
    Podnosilac  prijave,  ukoliko  podnosi  pore-
    sku  prijavu  u  elektronskom  obliku,  dužan  je  da
    elektronski  potpiše  poresku  prijavu  u  skladu
    sa zakonom kojim se uređuje elektronski potpis,
    odnosno podnosilac prijave u pismenom obliku
    dužan je da istu potpiše.
    Uz Poresku prijavu PPDG-2R, poreski obveznici

    imaju obavezu da prilože i odgovarajuće

    dokaze  (član  38.  stav  2.  Zakona  o  poreskom
    postupku  i  poreskoj  administraciji  –  u  daljem
    tekstu: ZPPPA). Tu se, pre svega, misli na potvrde

    koje  su  poreski  placi  bili  dužni  da  izdaju
    licima za koje su platili porez po odbitku u toku
    2018. godine, sa podacima o plaćenom porezu, za
    šta je rok bio 31. januar 2019. godine.
    Osim  toga,  poreski  obveznici  treba  da  podnesu i odgovarajuće dokaze
    o
    izdržavanim
    članovima

    porodice radi ostvarivanja prava na
    lične odbitke,  kao  što  su:  potvrda  odgovarajuće školske ustanove kojom se dokazuje redovno
    školovanje
    izdržavanog  lica;  potvrda  Nacionalne
    službe  za  zapošljavanje  da  se  izdržavano
    lice  nalazi  na  evidenciji  nezaposlenih;
    potvrda organa lokalne samouprave da poreski
    obveznik izdržava unuka koji sa njim živi u domaćinstvu
    i  da  ga  ne  izdržavaju  roditelji;  Izvod
    iz  matične  knjige  venčanih  za  izdržavanog
    bračnog druga poreskog obveznika, kao i potvrda
    da  je  bračni  drug  nezaposlen,  odnosno  da  nema
    drugih prihoda, itd.
    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    U poresku prijavu PPDG-2R, deo 4. Popis priloženih

    dokaza,  unosi  se  spisak  priloženih
    dokumenata  koje  je  obveznik  podneo,  koji  su  od
    značaja za obračun godišnjeg poreza na dohodak
    građana.
    Ako  poreska  prijava  koja  je  podneta  u  elektronskom
    obliku  sadrži  nedostatke  u  pogledu
    formalne  ispravnosti  i  matematičke  tačnosti,
    ne  smatra  se  podnetom,  a  Poreska  uprava  u
    elektronskom  obliku  obaveštava  podnosioca
    prijave o tim nedostacima. Obaveštenje podnosiocu prijave sadrži informaciju o formalnim
    nedostacima i matematičkim netačnostima. Po
    dobijanju ovog obaveštenja podnosilac prijave
    je dužan da otkloni identifikovane nedostatke
    i
    da  podnese  tako  ispravljenu  poresku  prijavu,
    pri čemu se ispravljena poreska prijava ne smatra izmenjenom poreskom prijavom.
    Poreska prijava smatra se podnetom kada Po-
    reska  uprava  potvrdi  formalnu  i  matematičku
    tačnost iskazanih podataka, dodeli broj prijave
    i u elektronskom obliku o tome dostavi obaveštenje podnosiocu poreske prijave.
    Nadležna OJ PU kojoj je poreska prijava u pismenom
    obliku  predata  neposredno  ili  putem
    pošte, istog dana vrši unos podataka iz predate prijave u informacioni sistem Poreske uprave.
    Ako  se  prilikom  unosa  podataka  iz  predate
    prijave u informacioni sistem Poreske uprave
    utvrde  nedostaci  u  pogledu  formalne  ispravnosti i matematičke tačnosti, o tome se odmah
    obaveštava
    podnosilac  prijave,  koji  je  dužan
    da  preda  ispravljenu  poresku  prijavu  u  kojoj  su
    otklonjeni identifikovani nedostaci.
    Poreska prijava podnosi se najkasnije do
    15. maja 2019. godine.
    Godišnji  porez  na  dohodak  građana  utvrđuje
    rešenjem  nadležni  poreski  organ,  na
    osnovu  podataka  iz  poreske  prijave,  poslovnih knjiga i drugih podataka koji su od značaja
    za
    utvrđivanje  poreske  obaveze.  Obračunati
    godišnji  porez,
    shodno  č
    840-711171843-84.  U  po zi v  na  broj  odo bre nja  oba-
    ve zno se uno se kon trol ni broj po mo de lu 97, šifra op šti ne, šifra grada i je din stve ni ma tič ni
    broj gra đa na.
    Unošenje podataka u novi obrazac
    PPDG-2R (deo 3)
    Poreska  prijava  PPDG-2R  sastoji  se  iz  šest
    delova, a u nastavku je opisan način popunjavanja
    3. dela ovog obrasca – Podaci o prihodima koji
    se oporezuju, u koji se unose:
    Pod  rednim  brojem  3.1  –  Oporezivi  prihodi
    za koje je isplatilac obustavio i platio porez i
    doprinose po odbitku (prema potvrdi poreskog
    placa) – unosi se:
    ● po
    ● pod rednim brojem 3.1.2 – Porez i doprinosi
    na teret zaposlenog – unosi se iznos poreza i do-
    prinosa na teret zaposlenog na zaradu iskazanu
    na rednom broju 3.1.1, koji su plaćeni na prihod
    za koji se utvrđuje godišnji porez;
    ● pod rednim brojem 3.1.3 – Oporezivi prihodi
    ostvareni  van  radnog  odnosa  –  unose  se  iznosi
    prihoda koji su ostvareni van radnog odnosa iz
    čl. 55, 60. i 65v, člana 82. st. 3. i 4. i čl. 84a i 85.
    Zakona (na primer, od autorskih i srodnih prava
    i prava industrijske svojine, od nepokretnosti,
    od izdavanja u zakup pokretnih stvari, prihodi
    sportista i sportskih stručnjaka, prihodi po
    osnovu ugovora o delu, ugovora o obavljanju privremenih
    i
    povremenih
    poslova,
    po
    osnovu
    dopunskog

    rada,
    po
    osnovu
    trgovinskog
    zastupanja,
    primanja

    članova
    organa
    uprave
    pravnog
    lica
    itd.);

    ● pod  rednim  brojem  3.1.4  –  Porez  i  doprinosi
    na  teret  primaoca  prihoda  –  unosi  se  iznos
    poreza i doprinosa na teret primaoca prihoda
    iskazanih na rednom broju 3.1.3, koji su plaćeni
    na prihod za koji se utvrđuje godišnji porez.
    Pod  rednim  brojem  3.2  –  Svega  –  unosi  se  iznos koji predstavlja zbir iznosa prihoda – bruto
    zarade i drugih oporezivih prihoda sa red. br.
    3.1.1 i 3.1.3, umanjenih za zbir poreza i doprinosa
    iz
    zarada  i  poreza  i  doprinosa  iz  oporezivog
    prihoda  ostvarenog  van  radnog  odnosa  (iznosi
    sa red. br. 3.1.2 i 3.1.4).
    Pod  rednim  brojem  3.3  –  Oporezivi  prihod
    od samostalne delatnosti – unosi se:
    ● pod  rednim  brojem  3.3.1  –  Oporezivi  prihod
    od samostalne delatnosti – unosi se iznos oporezive
    dobiti  iz  člana  33.  Zakona,  odnosno  pa-
    MART 2019.

    ●
    ZARADE
    ušalno  utvrđen  prihod  iz  člana  40.  Zakona,  u
    zavisnosti od načina utvrđivanja i plaćanja poreza na prihode od samostalne delatnosti;
    ● p
    ● pod rednim brojem 3.3.3 – Porez i doprinosi
    na teret preduzetnika – unosi se iznos poreza i
    doprinosa na prihode od samostalne delatnosti
    za  preduzetnika  koji  porez  plaća  na  paušalno
    utvrđen  prihod  iz  člana  40.  Zakona,  iskazan  na
    rednom broju 3.3.1, koji su plaćeni na prihod za
    koji se utvrđuje godišnji porez;
    ● pod rednim brojem 3.3.4 – Lična zarada preduzetnika – unosi se iznos isplaćene lične zarade
    preduzetnika iz člana 33a Zakona;
    ● pod rednim brojem 3.3.5 – Porez i doprinosi
    na  teret  preduzetnika  –  unosi  se  iznos  poreza
    i  doprinosa  na  isplaćenu  ličnu  zaradu  preduzetnika iz člana 33a Zakona, iskazanu na rednom
    broju
    3.3.4,  koji  su  plaćeni  na  prihod  za  koji  se
    utvrđuje godišnji porez.
    Pod  rednim  brojem  3.4  –  Svega  –  unosi  se  iznos
    koji  predstavlja  razliku  između  iznosa  sa
    red.  br.  3.3.1,  3.3.2,  3.3.3  i  3.3.5,  uvećan  za  iznos
    sa rednog broja 3.3.4.
    Pod  rednim  brojem  3.5  –  Ostali  oporezivi
    prihodi po rešenju Poreske uprave – unosi se:
    ● pod rednim brojem 3.5.1 – Oporezivi prihodi
    –  unosi  se  iznos  prihoda  estradnih  umetnika  iz
    člana 60. Zakona, koji su ostvareni u 2018. godini;
    ● po
    Pod  rednim  brojem  3.6  –  Svega  –  unosi  se  iznos
    koji  predstavlja  razliku  između  iznosa  sa
    red. br. 3.5.1 i 3.5.2.
    Pod rednim brojem 3.7 – Oporezivi prihodi
    za koje je obveznik dužan sam da obračuna i plati
    porez  i  doprinose  (član  100a  stav  2.  Zakona)
    – unosi se:
    ● pod rednim brojem 3.7.1 – Oporezivi prihodi
    – unosi se iznos prihoda iz člana 13. st. 1, 2. i 4,
    čl. 14, 14a, 14b, 55. i 65v, člana 82. st. 3. i 4. i čl.
    84a i 85. Zakona, za koje je obveznik dužan da sam
    obračuna i plati porez i doprinose;
    POSLOVNI SAVETNIK
    169
    170
    ZARADE
    ● po
    Pod  rednim  brojem  3.8  –  Svega  –  unosi  se  iznos
    koji  predstavlja  razliku  između  iznosa  sa
    red. br. 3.7.1 i 3.7.2.
    Pod rednim brojem 3.9 – Oporezivi prihodi
    za koje je obračunat i plaćen porez u drugoj državi
    (prema  potvrdi  nadležnog  državnog  organa
    te države) – unosi se:
    ● pod rednim brojem 3.9.1 – Oporezivi prihodi
    – unosi se iznos prihoda iz člana 13. st. 1, 2. i 4,
    čl.  14,  14a,  14b,  33,  40,  55,  60.  i  65v,  člana  82.  st.
    3. i 4. i čl. 84a i 85. Zakona, koji su ostvareni u
    2018. godini i oporezovani u drugoj državi;
    ● pod rednim brojem 3.9.2 – Porez na teret pri-
    maoca prihoda – unosi se iznos poreza na teret
    primaoca  prihoda  iskazanih  na  rednom  broju
    3.9.1,  za  prihod  za  koji  se  utvrđuje  godišnji  porez.
    Pod rednim brojem 3.10 – Svega – unosi se iznos
    koji  predstavlja  razliku  između  iznosa  sa
    red. br. 3.9.1 i 3.9.2.
    Pod rednim brojem 3.11 – Iznos po osnovu povraćaja doprinosa – unosi se iznos koji je obvezniku isplaćen po osnovu povraćaja doprinosa, u
    skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za
    obavezno socijalno osiguranje, za 2018. godinu.
    Pod rednim brojem 3.12 – Ukupno – unosi se iznos koji predstavlja zbir iznosa sa red. br. 3.2,
    3.4, 3.6, 3.8, 3.10 i 3.11.
    Pod rednim brojem 3.13 – Neoporezivi iznos
    –  unosi  se  neoporezivi  iznos  koji  je  propisan
    odredbom člana 87. stav 1. Zakona, i koji za 2018.
    godinu iznosi 2.470.644 dinara.
    Pod  rednim  brojem  3.14  –  Dohodak  za  oporezivanje – unosi se iznos koji predstavlja razliku
    između iznosa sa red. br. 3.12 i 3.13.
    Pod rednim brojem 3.15 – Lični odbici – unose se iznosi ličnih odbitaka, i to:
    ● po
    ● pod rednim brojem 3.15.2 – Za izdržavane članove porodice – unose se iznosi ličnih odbitaka
    za izdržavane članove porodice, koji za 2018. godinu po članu porodice iznosi 123.532,20
    dinara.
    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    Pod r
    ● po
    ● po
    Pod  rednim  brojem  3.17  –  Porez  po  stopi  od
    10%  –  unosi  se  iznos  poreza  koji  se  dobija  primenom
    stope  od  10%  na  iznos  sa  rednim  brojem
    3.16.1.
    Pod  rednim  brojem  3.18  –  Porez  po  stopi  od
    15%  –  unosi  se  iznos  poreza  koji  se  dobija  primenom
    stope  od  15%  na  iznos  sa  rednim  brojem
    3.16.2.
    Pod  rednim  brojem  3.19  –  Godišnji  porez  –
    unosi se iznos godišnjeg poreza koji predstavlja
    zbir iznosa sa red. br. 3.17 i 3.18.
    U navedene pozicije ovog obrasca novčani iznosi unose se u dinarima, bez decimala.
    Produženje roka za podnošenje
    poreske prijave
    Poreska  prijava  za  godišnji  porez  dostavlja
    se
    do
    15.
    maja, ali je, prema odredbi člana
    39.
    ZPPPA-a,  moguće  i  produženje  ovog  roka.
    Naime,  na  pismeni  zahtev  podnet  pre  isteka
    roka za dostavljanje poreske prijave, Poreska
    uprava  može  poreskom  obvezniku  da  odobri
    produženje  roka  iz  opravdanih  razloga  (bolest, odsustvovanje iz zemlje, nesrećni slučaj,
    elementarna
    nepogoda  većih  razmera  i  sl.),
    dok  ti  razlozi  postoje,  a  najduže  za  šest  meseci
    od  dana  isteka  zakonskog  roka  za  podnošenje prijave. O zahtevu za produženje roka za
    podnošenje poreske prijave odlučuje Poreska
    uprava u mestu u kome se podnosi poreska prijava u roku od pet dana od dana prijema zahteva. Ako je istekao zakonski rok za podnošenje
    poreske prijave i zahtev za produženje roka je
    odbijen, poreska prijava mora da se podnese u
    roku od pet dana od dana dostavljanja zaključka
    o odbijanju.
    Ako  je  zahtev  odbijen,  poreska  prijava  mora
    da se podnese u roku od pet dana od dana dostavljanja zaključka o odbijanju. Protiv zaključka o
    odbijanju nije dozvoljena žalba.
    Kaznene odredbe
    Prema  č
    MART 2019.

    ●
    ZARADE
    u propisanom roku, ili je podnese bez potrebne
    dokumentacije  i  dokaza  od  značaja  za  utvrđivanje poreza.
    Poreski  obveznik  –  fizičko  lice  koje  nije
    preduzetnik,  koji  ne  izvrši  uplatu  poreza
    utvrđenog  u  poreskoj  prijavi,  odnosno  rešenju
    Poreske  uprave,  kazniće  se  novčanom  kaznom  u
    iznosu  od  50%  utvrđenog  poreza,  a  ne  manje  od
    5.000 dinara.
    POSLOVNI SAVETNIK
    PS
    171

  • Izmene u obrascu PDP – Poreska prijava za akontaciono – konačno utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica

    Pravilnik o sadržaju poreske prijave za obračun poreza na dobit pravnih lica izmenjen je 8. februara 2019. godine, a propisan je i novi obrazac PDP. Suštinskih promena u tom obrascu nema, tačnije korigovani su opisi u pojedinim pozicijama.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F02%2FPS27-13.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

  • Sastavljanje poreskog bilansa na obrascu KPB i podnošenje poreske prijave za 2018. godinu – poresko konsolidovanje

    Dostavljanje konsolidovanih poreskih izveštaja je zakonska mogućnost data kompanijama koje imaju povezana lica. Poresko konsolidovanje je pravo, a ne obaveza firmi, za razliku od obaveznog sastavljanja i dostavljanja finansijskih konsolidovanih izveštaja, definisanih Zakonom o računovodstvu. Uslovi za konsolidovanje poreskih izveštaja kompanija propisani su Zakonom o porezu na dobit pravnih lica, tačnije u članovima od 55. do 57. Sva povezana preduzeća za koja je odobreno poresko konsolidovanje podnose svoje pojedinačne poreske bilanse (obrazac PB 1), poreske prijave (obrazac PDP) i ostale obrasce za obračun poreza na dobit. Matično preduzeće podnosi i Konsolidovani poreski bilans.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F02%2FPS27-137.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

     

     

    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 137
    POREZI
    Uvod
    Povezana pravna lica koja u okviru svog siste-
    ma imaju pravna lica koja ostvaruju oporezivu
    dobit, ali i pravna lica koja ostvaruju gubitak,
    sve češće podnose zahtev nadležnom poreskom
    organu za poresko konsolidovanje, jer to može
    da im omogući manju poresku obavezu zbog među-
    sobnog prebijanja dobitaka i gubitaka na nivou
    grupe lica koja su u poreskoj konsolidaciji. Po-
    resko konsolidovanje samo je mogućnost, a ne
    i obaveza i nije u korelaciji sa finansijskim
    konsolidovanjem, tj. ako se obveznici odluče na
    poresko konsolidovanje, nemaju obavezu da za te
    potrebe sačinjavaju Konsolidovani finansijski
    izveštaj i obratno, jer poreska konsolidacija
    ne zavisi od toga.
    Konsolidovanje finansijskih izveštaja ure-
    đeno je Zakonom o računovodstvu i međunarod-
    nim standardima finansijskog izveštavanja
    (MSFI 10 Konsolidovani finansijski izve-
    štaji). Konsolidovanje finansijskih izvešta-
    ja predstavlja obavezu matičnog pravnog lica.
    Konsolidovani finansijski izveštaji dosta-
    vljaju se Agenciji za privredne registre (i to
    za sva povezana lica, bez obzira na to da li su
    rezidenti ili se nalaze u inostranstvu), dok se
    Konsolidovani poreski izveštaj dostavlja Po-
    reskoj upravi.
    Ipak, poresko konsolidovanje ima i neke
    nedostatke – obavezan rok primene, odnosno
    plaćanje dugovanog poreza u slučaju prekida
    konsolidacije pre isteka tog roka, kao i nemo-
    gućnost umanjenja oporezive dobiti člana grupe
    pravnih lica koja su u poreskoj konsolidaciji,
    koja se iskazuje u poreskom bilansu na obrascu
    KPB (ne može se umanjiti za iznos gubitka iz po-
    reskog bilansa prethodnih godina).
    Mogućnost i uslovi za poresko konsolidova-
    nje grupe povezanih pravnih lica propisani su
    odredbama članova 55–57. Zakona o porezu na do-
    bit pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br. 25/2001,
    80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 43/2003, 84/2004,
    18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013,
    68/2014 – dr. zakon, 142/2014, 91/2015 – autentič-
    no tumačenje, 112/2015, 113/2017 i 95/2018 – u daljem
    tekstu: Zakon).
    Član 55.
    Matično pravno lice i zavisna pravna lica,
    u smislu ovog zakona, čine grupu povezanih prav-
    Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
    Sastavljanje poreskog bilansa
    na obrascu KPB i podnošenje
    poreske prijave za 2018. godinu –
    poresko konsolidovanje
    Dostavljanje konsolidovanih poreskih izveštaja je zakonska mogućnost data
    kompanijama koje imaju povezana lica. Poresko konsolidovanje je pravo, a ne
    obaveza firmi, za razliku od obaveznog sastavljanja i dostavljanja finansij-
    skih konsolidovanih izveštaja, definisanih Zakonom o računovodstvu. Uslo-
    vi za konsolidovanje poreskih izveštaja kompanija propisani su Zakonom o
    porezu na dobit pravnih lica, tačnije u članovima od 55. do 57. Sva povezana
    preduzeća za koja je odobreno poresko konsolidovanje podnose svoje pojedi-
    načne poreske bilanse (obrazac PB 1), poreske prijave (obrazac PDP) i ostale
    obrasce za obračun poreza na dobit. Matično preduzeće podnosi i Konsoli-
    dovani poreski bilans.
    138 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    nih lica ako među njima postoji neposredna ili
    posredna kontrola nad najmanje 75% akcija ili
    udela.
    Povezana pravna lica imaju pravo da traže
    poresko konsolidovanje pod uslovom da su sva po-
    vezana pravna lica rezidenti Republike.
    Zahtev za poreskim konsolidovanjem matično
    pravno lice podnosi nadležnom poreskom organu
    najranije istekom poreskog perioda u kome su is-
    punjeni uslovi iz st. 1. i 2. ovog člana, od početka
    do kraja tog poreskog perioda.
    Ukoliko su ispunjeni uslovi iz st. od 1. do 3.
    ovog člana, nadležni poreski organ u roku od 30
    dana od dana podnošenja zahteva donosi rešenje
    kojim se odobrava poresko konsolidovanje, počev
    od poreskog perioda u kome su ispunjeni uslovi iz
    st. 1–3. ovog člana.
    Član 56.
    Svaki član grupe povezanih pravnih lica du-
    žan je da podnese svoju poresku prijavu i svoj po-
    reski bilans, a matično pravno lice podnosi i
    Konsolidovani poreski bilans za grupu povezanih
    pravnih lica.
    U Konsolidovanom poreskom bilansu gubici po-
    reskog perioda jednog ili više povezanih pravnih
    lica prebijaju se na račun dobiti ostalih pove-
    zanih pravnih lica u grupi, u tom poreskom pe-
    riodu.
    Oporeziva dobit koju ostvari član grupe po-
    vezanih pravnih lica, koja se iskazuje u Konsoli-
    dovanom poreskom bilansu, ne može se umanjiti
    za iznos gubitka iz poreskog bilansa prethodnih
    godina, odnosno prethodnih poreskih perioda,
    tog člana grupe povezanih pravnih lica.
    Za obračunati porez po Konsolidovanom bi-
    lansu obveznici su pojedinačna povezana pravna
    lica iz grupe, srazmerno oporezivoj dobiti iz
    pojedinačnog poreskog bilansa.
    Ministar finansija bliže uređuje način
    sprečavanja dvostrukog oslobođenja ili dvostru-
    kog oporezivanja pojedinih pozicija u Konsolido-
    vanom poreskom bilansu.
    Član 57.
    Jednom odobreno poresko konsolidovanje pri-
    menjuje se najmanje pet godina, odnosno poreskih
    perioda.
    Ako se pre isteka roka iz stava 1. ovog člana
    izmene uslovi iz člana 55. st. 1. i 2. ovog zakona,
    ili se jedno pravno lice, više povezanih prav-
    nih lica ili sva povezana pravna lica u grupi
    naknadno opredele za pojedinačno oporezivanje
    pre isteka roka iz stava 1. ovog člana, sva pove-
    zana pravna lica dužna su da srazmerno plate
    razliku na ime poreske privilegije koju su isko-
    ristili.
    Znači, svaki član grupe sastavlja i
    dostavlja svoj poreski bilans na obrascu PB
    1 i svoju poresku prijavu na obrascu PDP, a ma-
    tično pravno lice podnosi obrazac KPB – Kon-
    solidovani poreski bilans za grupu povezanih
    pravnih lica. Poreskim konsolidovanjem omo-
    gućeno je da gubici jednog ili više pravnih
    lica u grupi mogu da se prebijaju na račun do-
    biti drugih pravnih lica u grupi, pa su, shodno
    tome, za plaćanje poreza po poreskom bilansu
    obveznici članovi grupe povezanih pravnih
    lica pojedinačno, srazmerno njihovoj opore-
    zivoj dobiti utvrđenoj u KPB-u.
    Znači, svaki član grupe sastavlja i dostavlja
    svoj poreski bilans na obrascu PB 1 i svoju po-
    resku prijavu na obrascu PDP, a matično pravno
    lice podnosi obrazac KPB – Konsolidovani po-
    reski bilans za grupu povezanih pravnih lica.
    Poreskim konsolidovanjem omogućeno je da gu-
    bici jednog ili više pravnih lica u grupi mogu
    da se prebijaju na račun dobiti drugih pravnih
    lica u grupi, pa su, shodno tome, za plaćanje pore-
    za po poreskom bilansu obveznici članovi grupe
    povezanih pravnih lica pojedinačno, srazmerno
    njihovoj oporezivoj dobiti utvrđenoj u KPB-u.
    Oporeziva dobit koju ostvari član grupe
    pravnih lica koja su u poreskoj konsolidaciji,
    koja se iskazuje u KPB-u, ne može da se umanji za
    iznos gubitka iz poreskog bilansa prethodnih
    godina tog člana grupe povezanih pravnih lica.
    Takođe, u slučaju kada je u Konsolidovanom pore-
    skom bilansu iskazan gubitak (iz poslovanja) na
    nivou grupe, ali i ostatak kapitalnog dobitka na
    nivou grupe, poresku osnovicu predstavlja osta-
    tak kapitalnog dobitka na nivou grupe.
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 139
    POREZI
    Uslovi za poresko konsolidovanje
    ë
    Pravo na poresko konsolidovanje
    može da bude ostvareno samo pod slede-
    ćim uslovima:
    ● među preduzećima u grupi postoji ne-
    posredna ili posredna kontrola nad naj-
    manje 75% akcija ili udela;
    ● minimalni procenat utvrđuje se u od-
    nosu na osnovni kapital, a ne u odnosu na
    glasačka prava;
    ● sva povezana lica moraju da budu rezi-
    denti Republike Srbije;
    ● zavisna preduzeća moraju da budu pod
    kontrolom matičnog preduzeća u toku
    cele godine;
    ● zahtev za odobrenje poreskog konsoli-
    dovanja podnosi matično preduzeće;
    ● konsolidacija mora da se primenjuje
    najmanje pet godina.
    Posredna (indirektna) kontrola matičnog
    preduzeća znači da u krug za poresko konsolido-
    vanje mogu da se uključe i zavisna preduzeća nad
    kojima kontrolu nad 75% akcija imaju preduzeća
    koja su neposredno (direktno) pod kontrolom
    matičnog preduzeća.
    U zahtevu se navodi spisak pravnih lica za
    koja se traži grupno oporezivanje i prilažu
    svi materijalni dokazi i dokumenti o ispunje-
    nosti zakonskih uslova za poresko konsolido-
    vanje. Ukoliko su ispunjeni propisani uslovi,
    nadležni poreski organ u roku od 30 dana od
    dana podnošenja zahteva donosi rešenje kojim
    se odobrava poresko konsolidovanje, počev od
    poreskog perioda u kojem su ispunjeni uslovi.
    Pravo na poresku konsolidaciju ne prestaje
    u slučaju:
    ● likvidacije ili stečaja povezanog – zavisnog
    lica;
    ● podele pravnih lica u roku trajanja konsoli-
    dacije, ukoliko matično pravno lice poseduje u
    njima preko 75% akcija ili udela;
    ● statusne promene kojom se matičnom pravnom
    licu pripaja zavisno (koje nije član konsolido-
    vane grupe), ako se ne narušava ispunjenost uslo-
    va po osnovu neposredne ili posredne kontrole
    nad najmanje 75% akcija ili udela;
    ● promene poslovnog imena ili delatnosti u
    toku trajanja poreskog konsolidovanja;
    ● promene nivoa učešća matičnog pravnog lica
    u kapitalu zavisnih pravnih lica tokom perioda
    konsolidacije, ali tako da ne pada ispod 75%.
    S druge strane, pravo na poresku konsolida-
    ciju prestaje u slučaju spajanja matičnog sa za-
    visnim pravnim licima (holding) koja su bila
    u poreskoj konsolidaciji.
    Sastavljanje obrasca KPB –
    Konsolidovani poreski bilans
    Obrazac KPB – Konsolidovani poreski bi-
    lans – za period od 1. 1. do 31. 12. 2018. godine
    sastavlja se u skladu sa članom 11. Pravilnika o
    sadržaju poreskog bilansa i drugim pitanjima
    od značaja za način utvrđivanja poreza na do-
    bit pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br. 20/2014,
    41/2015 i 101/2016 – u daljem tekstu: Pravilnik),
    na način koji sprečava dvostruko oslobođenje
    ili dvostruko oporezivanje pojedinih pozicija
    u KPB-u. Matično pravno lice kome je odobreno
    poresko konsolidovanje sastavlja Konsolidova-
    ni poreski bilans na obrascu KPB, u koji unosi
    podatke u 12 kolona za svakog člana grupe, a u po-
    slednjem redu utvrđuje se zbir unesenih podata-
    ka po svakoj koloni.
    U primeru sa slike Šef podnosi zahtev za
    odobravanje poreskog konsolidovanja za grupu
    koja uključuje preduzeća Šef, Mali, Srednji, Ta-
    man, Mikro, Po meri, Zalogajčić i Pravi.
    Zahtev za poresko konsolidovanje za 2018.
    godinu matično pravno lice treba da podnese
    od 1. januara 2019. godine.
    140 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    U kolonu 2: firma – poslovno ime i sedište
    članova grupe povezanih pravnih lica, uključuju-
    ći i matično (u daljem tekstu: članovi grupe) za
    koje se vrši poresko konsolidovanje.
    U kolonu 3: PIB matičnog pravnog lica, kao i
    članova grupe povezanih pravnih lica.
    U kolonu 4: iznos oporezive dobiti pod red-
    nim brojem 55 obrasca PB 1 za svakog člana grupe
    povezanih pravnih lica i iznos ukupne dobiti
    ostvarene na nivou grupe povezanih pravnih lica.
    ë
    Napomena: U kolonu 4 unosi se poda-
    tak sa rednog broja 55 obrasca PB 1, a
    ne sa broja 58, jer oporeziva dobit koju
    ostvari član grupe povezanih pravnih
    lica, koja se iskazuje u Konsolidovanom
    poreskom bilansu, ne može da se umanji
    za iznos gubitka iz poreskog bilansa
    prethodnih godina, odnosno prethodnih
    poreskih perioda tog člana grupe pove-
    zanih pravnih lica.
    U kolonu 5: iznos ukupnog gubitka svakog čla-
    na grupe povezanih pravnih lica (red. br. 56 iz
    obrasca PB 1) i ukupan gubitak članova grupe po-
    vezanih pravnih lica, ostvaren na nivou grupe
    povezanih pravnih lica.
    Ovi poreski gubici prebijaju se sa dobicima
    ostalih povezanih lica u grupi.
    U kolonu 6: razlika između iznosa dobiti (iz
    kolone 4) i gubitka (iz kolone 5), bilo pozitivna
    bilo negativna, za svakog člana grupe povezanih
    pravnih lica posebno, kao i na nivou grupe.
    U kolonu 7: iznos ostatka kapitalnog dobitka
    pod rednim brojem 64 obrasca PB 1 za svakog čla-
    na grupe povezanih pravnih lica i iznos ukupnog
    ostatka kapitalnog dobitka na nivou grupe pove-
    zanih pravnih lica.
    Za razliku od dobiti iz „redovnog” poslova-
    nja, prilikom poreske konsolidacije kapital-
    nih dobitaka dozvoljeno je umanjenje kapitalne
    dobiti za prenete kapitalne gubitke iz ranijih
    godina, jer se, u skladu sa Pravilnikom, u kolonu
    7 unosi podatak pod rednim brojem 64 obrasca
    PB 1 (a ne pod rednim brojem 61).
    U kolonu 8: iznos poreske osnovice dobijen
    sabiranjem iznosa iz kolona 6 i 7, koji su iskaza-
    ni u redu Svega (Svega: 6 + Svega: 7).
    U koloni 8 iznos se iskazuje samo na nivou
    grupe, znači samo u redu Svega, a ne iskazuju se
    podaci na nivou pojedinačnih članica grupe.
    Pritom, u slučaju da je u koloni 6 poreska osno-
    vica negativna (ostvaren gubitak), a u koloni
    7 pozitivan iznos (kapitalni dobitak), iznos
    nije moguće prebijati, što je i mišljenje Mi-
    nistarstva finansija. U ovom slučaju poresku
    osnovicu predstavlja kapitalni dobitak iska-
    zan u koloni 7 (u redu Svega).
    Mišljenje Ministarstva finansija br. 430-
    07-00227/2011-04 od 31. 10. 2011. godine (Način
    sprečavanja dvostrukog oslobođenja ili dvostru-
    kog oporezivanja pojedinih pozicija u Konsolido-
    vanom poreskom bilansu pravnih lica):
    Obveznik – matično pravno lice, kojem je odo-
    breno poresko konsolidovanje članova grupe po-
    vezanih pravnih lica, sastavlja Konsolidovani
    poreski bilans na način propisan odredbom čla-
    na 15. Pravilnika o sadržaju poreskog bilansa i
    drugim pitanjima od značaja za način utvrđivanja
    poreza na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS”,
    br. 99/10 i 8/11 – u daljem tekstu: Pravilnik), na
    obrascu KPB koji je propisan tim pravilnikom,
    prema kojoj se iznos oporezive dobiti iskazan
    na nivou grupe (Svega kolona 4) umanjuje za iznos
    gubitka iskazanog na nivou grupe (Svega kolona 5),
    a potom se tako utvrđena razlika (Svega kolona
    6), ukoliko je pozitivna, uvećava za iznos ostat-
    ka kapitalnog dobitka iskazanog na nivou grupe
    (Svega kolona 7), čineći poresku osnovicu (koja se
    iskazuje u redu Svega kolone 8). Međutim, u sluča-
    ju kada se (prebijanjem dobitaka ostvarenih iz
    poslovanja jednih sa gubicima ostvarenim iz po-
    slovanja drugih članova grupe koja se konsoliduje)
    utvrdi gubitak iz poslovanja na nivou grupe (i po
    tom osnovu u Svega kolona 6 iskaže se negativan
    iznos), tako iskazan (negativan) iznos, prema
    mišljenju Ministarstva finansija, ne utiče na
    umanjenje ostatka kapitalnog dobitka iskaza-
    nog na nivou grupe (Svega kolona 7), imajući u vidu
    da se, u smislu Zakona, može vršiti samo prebi-
    janje kapitalnih gubitaka sa kapitalnim dobi-
    cima, a ne gubitaka iz poslovnih, finansijskih i
    neposlovnih transakcija (utvrđenih u poreskom
    bilansu) sa kapitalnim dobicima. Prema tome,
    u slučaju kada je u Konsolidovanom poreskom bi-
    lansu iskazan gubitak (iz poslovanja) na nivou gru-
    pe, kao i ostatak kapitalnog dobitka na nivou
    grupe, poresku osnovicu u tom slučaju predstavlja
    (samo) ostatak kapitalnog dobitka na nivou gru-
    pe (iskazan u obrascu KPB: Svega kolona 7).
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 141
    POREZI
    U kolonu 9: raspored obračunatog poreza, pri
    čemu prethodno treba utvrditi procenat uče-
    šća svakog člana grupe u ukupno obračunatom
    porezu.
    Procenat učešća, u skladu sa Pravilnikom,
    predstavlja odnos pojedinačno iskazane poreske
    osnovice iz kolone 6, uvećane za iznos ostatka
    kapitalnog dobitka iz kolone 7 ovog obrasca, i
    zbira iznosa na nivou grupe iz kolone 4 (Svega:
    Dobit) i kolone 7 (Svega: Ostatak kapitalnog do-
    bitka). Dato kroz formulu, to bi bilo ovako:
    % učešća =
    Pojedinačno kolona 6 + Pojedinačno kolona 7
    Svega kolona 4 + Svega kolona 7
    Međutim, u slučaju da makar jedan član grupe
    ima gubitak, upotrebom gornje formule dobi-
    ja se zbir učešća koji je manji od 100%. Znači, u
    slučaju da je ostvaren dobitak člana grupe, pri-
    menjuje se navedena formula, ali u slučaju da ma-
    kar jedan član grupe ima gubitak, preporučljiva
    je izmena formule:
    % učešća =
    Pojedinačno kolona 4 + Pojedinačno kolona 7
    Svega kolona 4 + Svega kolona 7
    Raspored obračunatog poreza unosi se poje-
    dinačno za svakog člana grupe, tako što se dobi-
    jeni procenat primenjuje na ukupno obračunati
    porez iskazan u koloni 8 (Svega) × 15%. Ovako se
    obezbeđuje
    da se porez na nivou grupe rasporedi
    na pojedine članove grupe, u skladu sa članom 56.
    stav 4. Zakona.
    U kolonu 10: iznos umanjenja obračunatog po-
    reza člana grupe povezanih pravnih lica pod
    rednim brojem 5.4. obrasca PDP propisanog
    Pravilnikom o poreskoj prijavi, u kome je iska-
    zano ukupno poresko oslobođenje, odnosno uma-
    njenje obračunatog poreza.
    To znači da u KPB-u pravna lica vrše umanje-
    nje pripadajućeg obračunatog poreza za iznos
    poreskih oslobođenja, odnosno kredita (ako ih
    imaju), koji su iskazani u njihovim pojedinačnim
    PDP. Iznos do koga može da se koristi steče-
    ni poreski kredit zavisi od veličine pravnog
    lica, pri čemu je taj podatak iskazan u pojedinač-
    nim PDP. Pravilnikom nije posebno pojašnjeno
    na koji način u svom PDP obrascu taj kredit
    utvrđuje pravno lice koje učestvuje u poreskoj
    konsolidaciji, osim odredbe za deo 12. obrasca
    PDP. Pošto član grupe deo obračunatog poreza
    utvrđuje u koloni 9 KPB-a, a shodno ostvarenom
    pravu na poreski kredit koji se prenosi na na-
    redne godine i mogućnosti umanjenja obračuna-
    tog poreza za taj kredit, limit poreskog kredita
    (od 33% ili 70%) trebalo bi da se utvrdi u odnosu
    na obračunati porez u koloni 9 KPB-a.
    U kolonu 11: iznos obračunatog poreza za uplatu.
    U kolonu 12: iznos akontacija poreza na dobit.
    Primer: Poresko konsolidovanje
    Matično preduzeće Vetar d. o. o. ima tri za-
    visna preduzeća: Košava d. o. o., Monsun d. o. o.
    i Bura d. o. o., koja ispunjavaju uslove za poresko
    konsolidovanje. Vetar je 1. januara 2019. godine
    podneo zahtev za odobravanje poreskog konso-
    lidovanja i primio rešenje o odobravanju od
    Poreske uprave. Zavisna preduzeća sastavila
    su svoje pojedinačne poreske bilanse i poreske
    prijave, koje će dostaviti Poreskoj upravi, pri
    čemu su ih matičnom preduzeću dostavila za po-
    trebe poreskog konsolidovanja.
    Pojednostavljen i skraćeni poreski bilans
    preduzeća iz grupe prikazan je u tabeli 1.
    Vetar ima prenet poreski kredit iz ranijih
    godina po osnovu ulaganja u osnovna sredstva od
    500.000 dinara. U 2018. godini Vetar je uplatio
    450.000 dinara akontacije poreza na dobit, a Ko-
    šava 500.000 dinara.
    Iz dostavljenih PB 1 obrazaca svakog pojedi-
    nog zavisnog pravnog lica i naravno svog obra-
    sca PB 1 Vetar unosi podatke u kolone od 2 do
    7. Na osnovu njih izračunava iznos u koloni 8
    – samo u redu Svega. Da bi popunio obrazac do
    kraja, neophodno je da prvo ukupnu poresku osno-
    vicu raspodeli na svakog člana grupe u skladu
    sa njegovim učešćem, kako bi se izvršio raspo-
    red obračunatog poreza, koji se unosi u kolonu 9
    KPB, što je prikazano u tabeli 2.
    Osnovica na nivou grupe iznosi 11,5 miliona
    dinara.
    Zbir oporezivih dobitaka i gubitaka na ni-
    vou grupe iznosi -2,5 miliona dinara, a zbirni
    ostatak kapitalne dobiti 11,5 miliona dinara.
    S obzirom na to da je poreska osnovica negativ-
    na (iznos iz kolone 6), nije ga moguće prebijati
    sa ostatkom kapitalne dobiti (iz kolone 7). Taj
    ostatak kapitalne dobiti jeste poreska osnovi-
    ca na nivou grupe.
    U kolonu 10 unosi se poreski kredit iz ra-
    nijih godina. Vetar, dakle, ima prenet poreski
    kredit iz ranijih godina u iznosu od 500.000
    dinara. Pošto Vetar po rasporedu ima porez
    142 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    obračunat u iznosu od 627.273 dinara, u 2018. go-
    dini na ime poreskog kredita može da umanji
    obračunati porez za 33%, odnosno 207.000 dina-
    ra (627.273 × 0,33).
    Napomena: Ovaj iznos Vetar unosi u svoju poje-
    dinačnu poresku prijavu, tačnije pod redni broj
    14 obrasca PK i pod redni broj 5.4.3. obrasca
    PDP.
    U obrascu KPB ovaj iznos unosi se u kolonu 10.
    Da bi se izračunao iznos u koloni 11, potreb-
    no je uzeti u obzir i plaćene akontacije poreza
    na dobit u toku godine, pošto je naziv kolone
    „Iznos obračunatog poreza za uplatu”, da bi se
    odbile od utvrđene osnovice. Obračun je prika-
    zan u tabeli 3.
    Tabela 1: Skraćeni PB 1 za 2018. za „vetrovita” preduzeća koja učestvuju u poreskom konsolidovanju
    Red.
    br. Pozicija Vetar Košava Monsun Bura
    IX. Dobit usklađena na način propisan Zakonom
    55. Dobit 10.000.000 6.000.000
    56. Gubitak 3.500.000 15.000.000
    57. Iznos gubitka iz poreskog bilansa iz prethodnih
    godina, do visine dobiti
    58. Ostatak dobiti 10.000.000 6.000.000
    B. Kapitalni dobici i gubici
    64. Ostatak kapitalnog dobitka 2.500.000 9.000.000
    65. Poreska osnovica – oporeziva dobit 10.000.000 8.500.000 0 9.000.000
    Tabela 2: Raspored obračunatog poreza na članove grupe
    Red.
    br. Firma Kolona 4 +
    kolona 7 PBN
    Procenat
    učešća
    Poreska
    osnovica na
    nivou grupe
    Pojedinačna
    poreska
    osnovica (4 x 5)
    Raspored
    obračunatog
    poreza (6 x 15%)
    1 2 3 4 5 6 7
    1. Vetar 10.000.000 36,36% 11.500.000 4.181.818 627.273
    2. Košava 8.500.000 30,91% 11.500.000 3.554.545 533.182
    3. Monsun 0 0,00% 11.500.000 0 0
    4. Bura 9.000.000 32,73% 11.500.000 3.763.636 564.545
    SVEGA 27.500.000 100,00% 11.500.000 1.725.000
    Iznosi se unose u kolonu 9 KPB-a.
    Tabela 3: Obračun iznosa obračunatog poreza za uplatu
    Red.
    br. Firma
    Obračunati
    porez nakon
    umanjenja
    (kolona 9 –
    kolona 10 PBN-a)
    Uplaćene
    akontacije u
    toku godine
    Iznos poreza za
    plaćanje
    (ako je 3 > 4)
    Iznos poreza
    za povraćaj
    (ako je 3<4)
    Unos u
    kolonu 11
    KPB
    Mesečna
    akontacija
    red. br. 3/12
    1 2 3 4 5 6 7 8
    1. Vetar 420.273 450.000 -29.727 -29.727 0
    2. Košava 533.182 500.000 33.182 33.182 0
    3. Monsun 0 0 0 0
    4. Bura 564.545 0 564.545 564.545 0
    SVEGA 1.518.000 950.000 597.727 -29.727 568.000 0
    Ovo je konačna poreska obaveza za svakog člana grupe, koja se knjiži stavom 721/41.
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 143
    POREZI
    U slučaju Vetra i njegove grupe za poresko kon-
    solidovanje, akontacija nije obračunata jer je
    njihova poreska osnovica nastala na osnovu is-
    ključivo kapitalne dobiti, polazeći od odredbi
    člana 67. Zakona o porezu na dobit: Poreski ob-
    veznik, osim nedobitne organizacije i poreskog
    obveznika iz člana 34. ovog zakona, sa izuzetkom
    poreskog obveznika u postupku reorganizacije,
    tokom godine porez na dobit plaća u vidu meseč-
    nih akontacija, čiju visinu utvrđuje na osnovu
    oporezive dobiti koja ne sadrži kapitalne
    dobitke i gubitke, a koja je iskazana u poreskoj
    prijavi za prethodnu godinu, odnosno prethodni
    poreski period, i u kojoj se iskazuju i podaci od
    značaja za utvrđivanje visine akontacije u te-
    kućoj godini.
    S obzirom na to da Pravilnik ne precizira
    način popunjavanja obrasca KPB, unos u kolonu
    11 mogao bi da se izvrši i kao razlika između
    iznosa u koloni 9 i iznosa u koloni 10, pri čemu
    bi onda bio iskazan podatak o poreskoj obavezi
    bez umanjenja za već plaćene akontacije za 2018.
    godinu. Analogno, unos u kolonu 12 jeste iznos iz
    kolone 11 podeljen sa brojem 12.
    Konsolidovani poreski bilans za 2018. go-
    dinu „vetrovite” grupe preduzeća prikazan je u
    tabeli 4.
    Tabela 4: Konsolidovani poreski bilans preduzeća Vetar, Košava, Monsun i Bura
    Red.
    br.
    Firma –
    poslovno
    ime i
    sedište
    članice
    grupe
    PIB Oporeziva
    dobit Gubitak
    Poreska
    osnovica
    nakon
    prebijanja
    (4–5)
    Ostatak
    kapitalne
    dobiti
    Poreska
    osnovica na
    nivou kons.
    (zbir kol. 6 i 7.
    iskazan u redu
    Svega)
    Raspored
    obračunatog
    poreza
    Umanjenje
    obračunatog
    poreza
    Iznos
    obračunatog
    poreza za
    uplatu
    Akontacija
    poreza na
    dobit
    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
    1. Vetar 11111111 10.000.000 10.000.000 627.273 207.000 -29.727
    2. Košava 1222222 6.000.000 6.000.000 2.500.000 533.182 33.182
    3. Monsun 1333333 3.500.000 -3.500.000 0 0
    4. Bura 1444444 15.000.000 -15.000.000 9.000.000 564.545 564.545
    SVEGA 16.000.000 18.500.000 -2.500.000 11.500.000 11.500.000 1.725.000 207.000 568.000 0
    Iskazivanje podataka u obrascu PDP
    Sva povezana preduzeća za koja je odobreno
    poresko konsolidovanje podnose svoje pojedi-
    načne poreske bilanse (obrazac PB 1), poreske
    prijave (obrazac PDP) i ostale obrasce za ob-
    račun poreza na dobit. Matično preduzeće
    podnosi i Konsolidovani poreski bilans.
    Prilikom popunjavanja obrasca PDP važno
    je da se u delu 1 – Podaci o prijavi, u polje 1.1
    – Vrsta prijave unese oznaka 6 – Poreska prija-
    va po konsolidovanom bilansu. Dalje, u delu 2 –
    Podaci o obvezniku, u polje 2.2a. – MPL matično
    preduzeće unosi oznaku 1, a svako zavisno pre-
    duzeće oznaku 0 .
    Nakon popunjavanja ostalih identifikaci-
    onih polja otvara se polje 7, koje je namenjeno
    poreskom konsolidovanju, u posebnom delu po-
    reske prijave.
    U deo 7 – Podaci o poreskom konsolidovanju
    – unose se podaci o obvezniku kojem je rešenjem
    nadležnog poreskog organa odobreno poresko
    konsolidovanje, kao i o obračunatom porezu i
    mesečnom iznosu akontacije.
    Pod rednim brojem 7.1 PIB matičnog pravnog
    lica upisuje se PIB matičnog pravnog lica, a po-
    datak upisuje isključivo zavisno pravno lice.
    Pod rednim brojem 7.2 Naziv matičnog prav-
    nog lica upisuje se naziv matičnog pravnog lica,
    a podatak upisuje isključivo zavisno pravno
    lice.
    Pod rednim brojem 7.3 Iznos obračunatog
    poreza za uplatu upisuje se iznos obračunatog
    poreza za uplatu iz kolone 11 obrasca KPB, a po-
    datak upisuju matično i zavisno pravno lice.
    Pod rednim brojem 7.4 Mesečni iznos akon-
    tacije upisuje se mesečni iznos akontacije iz ko-
    lone 12 obrasca KPB, a podatak upisuju matično i
    zavisno pravno lice.
    144 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    Uz poresku prijavu obavezno se dostavljaju i
    podaci o utvrđivanju poreske obaveze, tačnije
    o rasporedu obračunatog poreza (iz kolone 9
    obrasca KPB), umanjenju obračunatog poreza (iz
    kolone 10 obrasca KPB), uplaćenim akontacija-
    ma, iznosu poreza za uplatu ili povraćaj. U vezi
    s tim u nastavku je navedeno i Mišljenje Mini-
    starstva finansija br. 430-07-00155/2007-04 od
    17. 9. 2007:
    … U konkretnom slučaju, a u skladu sa nave-
    denim, Ministarstvo finansija je mišljenja da
    svaki član grupe povezanih preduzeća koji vrši
    poresko konsolidovanje, uključujući i matič-
    no preduzeće, uz svoju poresku prijavu, odnosno
    uz podatke o poreskom konsolidovanju iz dela
    12 obrasca PDP, kao poseban prilog, treba da
    dostavi i podatke na osnovu kojih u sistemu
    samooporezivanja vrši tačno utvrđivanje po-
    reske obaveze, i to: o rasporedu obračunatog
    poreza (iz kolone 7 obrasca KPB), umanjenju ob-
    računatog poreza (iz kolone 8 obrasca KPB),
    uplaćenim akontacijama poreza, iznosu pore-
    za za uplatu (povraćaj), kao i podatke koji su
    od značaja za utvrđivanje visine akontacije
    poreza na dobit preduzeća tog člana grupe, za
    naredni poreski period.
    Zaključak
    Poresko konsolidovanje je način plaćanja po-
    reza na dobit više međusobno povezanih predu-
    zeća, koja čine grupu, odnosno širu ekonomsku
    celinu, a obaveza po osnovu poreza na dobit
    utvrđuje se na osnovu Konsolidovanog poreskog
    bilansa. Poresko konsolidovanje može da dove-
    de do manje ukupne poreske obaveze, ali samo u
    slučaju da najmanje jedno od preduzeća iz grupe
    ima iskazan gubitak. Ono je regulisano Zakonom
    o porezu na dobit pravnih lica, u kome su jasno
    definisani uslovi koji moraju da budu ispunjeni
    da bi Poreska uprava odobrila zahtev za pore-
    sko konsolidovanje. PS
  • Stalna poslovna jedinica – sastavljanje poreskog bilansa na obrascu PBPJ i poreske prijave na obrascu PDP za 2018. godinu

    Poreski bilans i poresku prijavu za 2018. godinu stalna poslovna jedinica nerezidentnog obveznika dostavlja nadležnom poreskom organu elektronskim putem najkasnije do 1. jula 2019. godine. Prijava se smatra podnetom kada Poreska uprava potvrdi formalnu ispravnost i matematičku tačnost iskazanih podataka, a zatim dodeli broj prijave, broj odobrenja za plaćanje ukupnog iznosa obaveze po tom osnovu i u elektronskom obliku dostavi navedene informacije podnosiocu prijave.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F02%2FPS27-129.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 129
    POREZI
    Uvod
    Strana pravna lica mogu da, u cilju obavljanja
    delatnosti u Srbiji, osnuju privredno društvo
    (zavisno pravno lice) ili ogranak u skladu sa
    Zakonom o privrednim društvima. Razlozi zbog
    kojih se često opredeljuju za osnivanje ogranka
    umesto zavisnog pravnog lica jesu, između osta-
    log, i poreske prirode.
    U slučaju zavisnog preduzeća, strani osni-
    vači oporezuju se dva puta – prvi put porezom
    na dobit koju je ostvarilo zavisno preduzeće, a
    drugi put porezom na dividende, prilikom is-
    plate tako ostvarene dobiti osnivaču. U slučaju
    ogranka, dobit ostvarena preko njega oporezu-
    je se samo jednom – porezom na dobit ogranka,
    budući da transfer tako oporezovane dobiti
    centrali (stranom osnivaču) nije predmet opo-
    rezivanja porezom na dividende.
    U slučaju prihoda po osnovu kamate, autor-
    skih naknada, zakupa i podzakupa nepokretnih i
    pokretnih strani na teritoriji Srbije i slič-
    no, koji su oporezivi porezom po odbitku prema
    članu 40. Zakona o porezu na dobit, ako bi se is-
    plaćivali inostranoj centrali, stalna poslovna
    jedinica ne bi imala obavezu obračuna poreza
    po odbitku. S druge strane, članom 20. Zakona o
    porezu na dobit propisano je da se stalnoj po-
    slovnoj jedinici ne priznaju kao rashod u pore-
    skom bilansu:
    ● kamata i pripadajući troškovi po osnovu
    zajma odobrenog stalnoj poslovnoj jedinici od
    strane njene nerezidentne centrale,
    ● naknada po osnovu autorskog i srodnih pra-
    va i prava industrijske svojine, koju stalna po-
    slovna jedinica isplaćuje svojoj nerezidentnoj
    centrali.
    Znači, ovi izdaci uopšte se ne priznaju kao
    rashod u poreskom bilansu SPJ. Ti rashodi is-
    kazuju se pod rednim brojem 29 obrasca PB 1,
    odnosno na rednom broju 12 obrasca PBPJ, u zavi-
    snosti od toga koji poreski bilans SPJ sastavlja.
    U skladu sa članom 3. Zakona o porezu na do-
    bit, obveznici poreza na dobit su i nerezidenti
    Republike Srbije – pravna lica koja su osnovana
    i imaju sedište stvarne uprave na teritoriji
    druge države, a poslovanje obavljaju preko stal-
    ne poslovne jedinice koja se nalazi na teritori-
    ji Republike Srbije.
    Prvo je potrebno utvrditi da li nerezident-
    ni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu u
    Srbiji. Ako je nema, dobit koju ostvaruje poslo-
    vanjem u Srbiji nije predmet oporezivanja, od-
    nosno oporezivanju mogu podleći samo prihodi
    koje u Srbiji ostvaruje, a oporezivi su u skladu
    sa članom 40. Zakona:
    Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
    Stalna poslovna jedinica –
    sastavljanje poreskog bilansa na
    obrascu PBPJ i poreske prijave na
    obrascu PDP za 2018. godinu
    Poreski bilans i poresku prijavu za 2018. godinu stalna poslovna jedinica
    nerezidentnog obveznika dostavlja nadležnom poreskom organu elektron-
    skim putem najkasnije do 1. jula 2019. godine. Prijava se smatra podnetom kada
    Poreska uprava potvrdi formalnu ispravnost i matematičku tačnost iskaza-
    nih podataka, a zatim dodeli broj prijave, broj odobrenja za plaćanje ukupnog
    iznosa obaveze po tom osnovu i u elektronskom obliku dostavi navedene in-
    formacije podnosiocu prijave.
    130 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    1) dividende i udela u dobiti u pravnom licu,
    uključujući i dividendu iz člana 35. Zakona;
    2) naknada od autorskog i srodnih prava i prava
    industrijske svojine;
    3) kamata;
    4) naknada od zakupa i podzakupa nepokretnosti
    i pokretnih stvari na teritoriji Republike;
    5) naknada od usluga istraživanja tržišta, ra-
    čunovodstvenih i revizorskih usluga i drugih
    usluga iz oblasti pravnog i poslovnog saveto-
    vanja, nezavisno od mesta njihovog pružanja ili
    korišćenja, odnosno mesta gde će biti pružene
    ili korišćene.
    Međutim, ako nerezident ima stalnu poslov-
    nu jedinicu u Srbiji, ona podleže oporezivanju u
    skladu sa Zakonom, uz poštovanje i primenu odred-
    bi ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.
    O ugovorima o izbegavanju dvostrukog opo-
    rezivanja – primena u stalnim poslovnim jedi-
    nicama – opširnije smo pisali u broju 1/2019
    časopisa.
    U skladu sa članom 4. Zakona, stalna poslovna
    jedinica je svako stalno mesto poslovanja preko
    kojeg nerezidentni obveznik obavlja delatnost,
    a naročito:
    1. ogranak;
    2. pogon;
    3. predstavništvo;
    4. mesto proizvodnje, fabrika ili radionica;
    5. rudnik, kamenolom ili drugo mesto eksploa-
    tacije prirodnog bogatstva.
    Stalnu poslovnu jedinicu čine i stalno ili
    pokretno gradilište, građevinski ili monta-
    žni radovi, ako traju duže od šest meseci, i to:
    a) jedna od više izgradnji ili montaža koje se
    uporedno obavljaju, ili
    b) nekoliko izgradnji ili montaža koje se oba-
    vljaju bez prekida jedna za drugom.
    Ako lice, zastupajući nerezidentnog obvezni-
    ka, ima i vrši ovlašćenje da zaključuje ugovore
    u ime tog obveznika, smatra se da nerezidentni
    obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu u pogle-
    du poslova koje zastupnik vrši u ime obveznika.
    Ne postoji stalna poslovna jedinica ako ne-
    rezidentni obveznik obavlja delatnost preko
    komisionara, brokera ili bilo kog drugog lica
    koje, u okviru vlastite delatnosti, posluje u svo-
    je ime, a za račun obveznika.
    Prema odredbama Zakona o privrednim dru-
    štvima, ogranak stranog privrednog društva je
    njegov izdvojeni organizacioni deo preko kog
    pomenuto društvo obavlja delatnost u Republi-
    ci Srbiji u skladu sa Zakonom. Ogranak nije pri-
    vredno društvo, nema svoj osnovni kapital ni
    imovinu, posluje u okviru privrednog društva,
    pa u pravnom prometu nastupa u ime i za račun
    tog društva. Znači, on je samo deo stranog prav-
    nog lica. Naravno, ogranak ima pretežnu delat-
    nost koja se registruje, u skladu sa Zakonom o
    postupku registracije, u Agenciji za privredne
    registre.
    Nerezidentni obveznik koji obavlja delat-
    nost na teritoriji Republike poslovanjem pre-
    ko stalne poslovne jedinice koja vodi poslovne
    knjige u skladu sa propisima kojima se uređuje
    računovodstvo (ogranak i drugi organizacioni
    delovi nerezidentnog obveznika koji obavljaju
    delatnost), oporezivu dobit utvrđuje u skladu
    sa Zakonom i podnosi za stalnu poslovnu jedi-
    nicu poreski bilans i poresku prijavu.
    Nerezidentni obveznik koji obavlja delat-
    nost preko stalne poslovne jedinice koja ne
    vodi poslovne knjige u skladu sa propisima
    kojima se uređuje računovodstvo, dužan je da
    u toj stalnoj poslovnoj jedinici vodi eviden-
    ciju koja obuhvata sve podatke o prihodima i
    rashodima, kao i druge podatke od značaja za
    utvrđivanje dobiti koju ta jedinica ostvaruje
    poslovanjem na teritoriji Republike, ali i da
    podnosi poreski bilans i poresku prijavu.
    Poreski bilans i poresku prijavu podno-
    si i nerezidentni obveznik koji delatnost
    na teritoriji Republike obavlja preko stal-
    ne poslovne jedinice koja se, saglasno među-
    narodnom ugovoru o izbegavanju dvostrukog
    oporezivanja, ne smatra stalnom poslovnom
    jedinicom.
    U zavisnosti od toga da li vode poslovne
    knjige u skladu sa računovodstvenim propisi-
    ma ili to ne čine, stalne poslovne jedinice
    nerezidentnog obveznika sastavljaju različi-
    te poreske bilanse i podnose poresku prijavu,
    i to:
    ● poreski bilans na obrascu PB 1 i poresku pri-
    javu na obrascu PDP – kada vode poslovne knjige
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 131
    POREZI
    u skladu sa propisima kojima se uređuje računo-
    vodstvo;
    ● poreski bilans na obrascu PBPJ i poresku
    prijavu na obrascu PDP – kada vode evidenciju
    u skladu sa članom 5. stav 2. Zakona.
    Oporezivu dobit i poresku obavezu za 2018.
    godinu stalne poslovne jedince utvrđuju na
    osnovu sledećih propisa:
    ● Zakon o porezu na dobit pravnih lica („Sl.
    glasnik RS”, br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 –
    dr. zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011,
    119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 – dr. zakon,
    142/2014, 91/2015 – autentično tumačenje, 112/2015,
    113/2017 i 95/2018 – u daljem tekstu: Zakon);
    ● Pravilnik o načinu iskazivanja prihoda i
    rashoda radi utvrđivanja dobiti koju stalna
    poslovna jedinica nerezidentnog obveznika
    ostvari na teritoriji Republike Srbije („Sl.
    glasnik RS”, br. 41/2015 – u daljem tekstu: Pra-
    vilnik);
    ● Pravilnik o sadržaju poreske prijave za ob-
    račun poreza na dobit pravnih lica („Sl. gla-
    snik RS”, br. 30/2015 i 101/2016 i 44/2018 – drugi
    propis – u daljem tekstu: Pravilnik o poreskoj
    prijavi PDP);
    ● Pravilnik o transfernim cenama i meto-
    dama koje se po principu „van dohvata ruke”
    primenjuju kod utvrđivanja cene transakcija
    među povezanim licima („Sl. glasnik RS”, br.
    61/2013 i 8/2014 – u daljem tekstu: Pravilnik o
    transfernim cenama).
    Sastavljanje obrasca PBPJ
    Stalna poslovna jedinica nerezidentnog
    obveznika koja obavlja delatnost na teritori-
    ji Srbije, a ne vodi poslovne knjige u skladu sa
    propisima iz oblasti računovodstva, poreski
    bilans sastavlja na obrascu PBPJ, a poresku pri-
    javu na obrascu PDP.
    Pravilnikom je propisan obrazac PBPJ, u
    kome ovi obveznici utvrđuju oporezivu dobit.
    Pošto ne vode poslovne knjige u skladu sa propi-
    sima kojima se uređuje računovodstvo, dužni su
    da u stalnoj poslovnoj jedinici vode evidenciju
    koja obuhvata sve podatke o prihodima i rasho-
    dima, kao i druge podatke od značaja za utvrđi-
    vanje dobiti koju ta poslovna jedinica ostvaruje
    poslovanjem na teritoriji Republike Srbije.
    Oporeziva dobit – osnovica poreza na dobit
    stalne poslovne jedinice – obračunava se tako
    što se u obrascu PBPJ iskazuju odgovarajući pri-
    hodi i rashodi za 2018. godinu, koji se dobijaju
    iz urednih i verodostojnih isprava o poslovnim
    promenama, kao i na osnovu evidencija, specifi-
    kacija i izveštaja, a naročito na osnovu: izvoda
    banke o stanju i promenama na dinarskom i de-
    viznom računu u banci, blagajničkih izveštaja
    o svim uplatama i isplatama izvršenim preko
    blagajne, obračuna zarada zaposlenih u stalnoj
    poslovnoj jedinici, obračuna poreza, doprinosa
    i drugih javnih prihoda, izveštaja o radu i osta-
    le dokumentacije i evidencije.
    Red.
    br. Pozicija Upisuje se iznos:
    1. Prihodi stalne poslovne jedinice prihoda ostvarenih poslovanjem stalne poslovne jedinice na
    teritoriji Republike Srbije
    2. Doznačena sredstva doznačenih sredstava koja stalna poslovna jedinica dobija od
    centrale nerezidentnog obveznika u čijem je sastavu
    3. Iznos rashoda utvrđenih po osnovu
    transakcija po transfernim cenama
    rashoda utvrđenih po osnovu transakcija po transfernim
    cenama koje je stalna poslovna jedinica dužna da prikaže
    na osnovu člana 60. stav 10. Zakona, a u skladu sa članom 59. i
    članom 60. stav 1. Zakona
    4. Iznos rashoda utvrđenih po osnovu
    transakcija po transfernim cenama za koje
    se podnosi izveštaj u skraćenom obliku
    rashoda utvrđenih po osnovu transakcija po transfernim
    cenama za koje se, saglasno Pravilniku o transfernim cenama,
    podnosi izveštaj u skraćenom obliku
    5. Iznos prihoda utvrđenih po osnovu
    transakcija po transfernim cenama
    prihoda utvrđenih po osnovu transakcija po transfernim
    cenama koje je stalna poslovna jedinica dužna da prikaže
    na osnovu člana 60. stav 10. Zakona, a u skladu sa članom 59. i
    članom 60. stav 1. Zakona
    6. Iznos prihoda utvrđenih po osnovu
    transakcija po transfernim cenama za koje
    se podnosi izveštaj u skraćenom obliku
    prihoda utvrđenih po osnovu transakcija po transfernim
    cenama za koje se, saglasno Pravilniku o transfernim cenama,
    podnosi izveštaj u skraćenom obliku
    132 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    Uz obrazac PBPJ, stalna poslovna jedinica
    dostavlja evidencije, specifikacije, izvešta-
    je i druge podatke značajne za utvrđivanje dobi-
    ti koju stalna poslovna jedinica ostvaruje po-
    slovanjem na teritoriji Republike Srbije.
    Sastavljanje poreskog bilansa na
    obrascu PB 1
    Na poslovanje ogranka i drugih organizacio-
    nih delova stranih pravnih lica sa sedištem u
    inostranstvu, koji obavljaju delatnost u Srbiji,
    primenjuje se Zakon o računovodstvu, kao i Pra-
    vilnik o sadržini i formi obrazaca finansij-
    skih izveštaja za privredna društva, zadruge
    i preduzetnike („Sl. glasnik RS”, br. 95/2014 i
    144/2014).
    U Poreskom bilansu obveznika poreza na
    dobit pravnih lica za period od 1. 1. do 31. 12.
    2018. godine ogranak nerezidentnog obvezni-
    ka koji obavlja privrednu delatnost u Srbiji
    iskazuje prihode i rashode i druge podatke,
    u skladu sa Zakonom, na osnovu kojih utvrđuje
    oporezivu dobit na način koji je detaljno obja-
    šnjen u broju 2/2019 ovog časopisa.
    Sastavljanje i podnošenje poreske
    prijave – obrasca PDP
    Obrazac PDP sastoji se iz 11 delova:
    1. Podaci o prijavi,
    2. Podaci o obvezniku,
    3. Podaci o delatnosti,
    4. Podaci o proceni poslovnog rezultata i utvr-
    đivanje visine akontacije,
    5. Podaci od značaja za utvrđivanje poreske oba-
    veze,
    5A. Podaci od značaja za utvrđivanje poreske
    obaveze za nedobitne organizacije,
    6. Podaci od značaja za utvrđivanje visine akon-
    tacije,
    7. Podaci o poreskom konsolidovanju,
    8. Podaci o likvidaciji,
    9. Podaci o stečaju,
    10. Podaci o statusnim promenama,
    11. Napomena poreskog obveznika/punomoćnika/
    zastupnika.
    Strana poslovna jedinica popunjava delove
    od 1 do 5 i deo 6.
    Iznosi se upisuju u dinarima, bez decimala.
    U obrazac se unose i pojedini podaci iz odgo-
    varajućih obrazaca:
    ● PBPJ – Poreski bilans poslovne jedinice ili
    PB 1;
    ● OA – Obračun amortizacije;
    Red.
    br. Pozicija Upisuje se iznos:
    7. Zbir konačnih korekcija (rashoda
    i prihoda) po osnovu transakcija sa
    povezanim licima, utvrđen u zaključku
    dokumentacije o transfernim cenama
    konačnih korekcija transfernih cena, koji se utvrđuje u
    zaključku dokumentacije o transfernim cenama na način
    propisan odredbom člana 31. Pravilnika o transfernim
    cenama
    9. Zarade zaposlenih u stalnoj poslovnoj
    jedinici
    zarade zaposlenih u stalnoj poslovnoj jedinici
    10. Rashodi po osnovu zakupljenog poslovnog
    prostora
    rashoda po osnovu zakupa poslovnog prostora, struje, vode,
    telefona i drugih rashoda po osnovu zakupa poslovnog
    prostora
    11. Ostali rashodi stalne poslovne jedinice rashoda po osnovu ostalih dokumentovanih troškova koji
    su nastali u svrhu obavljanja poslovnih aktivnosti stalne
    poslovne jedinice, a koji, u skladu sa Zakonom, mogu biti
    priznati
    12. Rashodi po osnovu kamata i pripadajućih
    troškova za zajam
    rashoda po osnovu kamata i pripadajućih troškova za zajam
    odobren stalnoj poslovnoj jedinici od njene nerezidentne
    centrale, koji se ne priznaju u poreskom bilansu u skladu sa
    članom 20. stav 1. Zakona
    13. Rashodi po osnovu naknada za autorska i
    srodna prava i prava industrijske svojine
    rashoda po osnovu naknada za autorska i srodna prava i prava
    industrijske svojine, koje stalna poslovna jedinica isplaćuje
    svojoj nerezidentnoj centrali, pri čemu se ne priznaju u
    poreskom bilansu u skladu sa članom 20. stav 2. Zakona
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 133
    POREZI
    ● OA/I – Obračun amortizacije nepokretnosti;
    ● OA/N – Obračun amortizacije nematerijalnih
    sredstava;
    1. Podaci o prijavi
    1.1 Vrsta prijave
    U polje „Oznaka vrste” upisuje se 1 ako prijavu
    podnosi poreski obveznik iz čl. 1. i 5. Zakona
    (privredno društvo, odnosno preduzeće, od-
    nosno drugo pravno lice koje je osnovano radi
    obavljanja delatnosti u cilju sticanja dobiti, za-
    druga, nedobitna organizacija i stalna poslovna
    jedinica nerezidentnog obveznika koja obavlja
    delatnost na teritoriji Republike Srbije), za
    utvrđivanje konačne obaveze poreza na dobit
    pravnih lica, kao i za utvrđivanje akontacije
    za naredni poreski period.
    U polje „Oznaka vrste” upisuje se 6 ako ob-
    veznik ima odobreno poresko konsolidovanje,
    a prijavu podnosi matično ili zavisno pravno
    lice iz grupe povezanih lica za obavezu poreza
    utvrđenu srazmerno oporezivoj dobiti iz poje-
    dinačnog poreskog bilansa.
    Ostale oznake su:
    Vrsta prijave Oznaka
    Poreska prijava za konačnu obavezu 1
    Poreska prijava prilikom otpočinjanja
    obavljanja delatnosti u toku godine 2
    Poreska prijava za konačnu obavezu u toku
    poreskog perioda 3
    Poreska prijava za izmenu mesečnih
    akontacija u toku godine 4
    Poreska prijava po nalazu kontrole 5
    Poreska prijava po konsolidovanom
    poreskom bilansu 6
    Polje „1.1a Osnov” popunjava se ako je u polje
    1.1 Vrsta prijave uneta oznaka 3 – Poreska prijava
    za konačnu obavezu u toku poreskog perioda, i to
    unosom jedne od sledećih oznaka:
    ● prestanak obavljanja delatnosti u toku pore-
    skog perioda: 10;
    ● statusna promena: 20;
    ● promena poreskog perioda na osnovu sagla-
    snosti ministra finansija, odnosno guvernera
    NBS: 30;
    ● otvaranje postupka likvidacije: 41;
    ● okončanje postupka likvidacije: 42;
    ● prenošenje postupka likvidacije u narednu
    godinu: 43;
    ● otvaranje postupka stečaja: 51;
    ● donošenje odluke o nastavljanju stečajnog po-
    stupka bankrotstvom: 52;
    ● prenošenje postupka stečaja u narednu godinu
    ili naredni poreski period: 53;
    ● zaključenje postupka stečaja bankrotstvom: 54;
    ● usvajanje plana reorganizacije: 55.
    1.2 Poreski period
    Unosi se datum početka i završetka poreskog
    perioda. Dakle 01. 01. 2018 – 31. 12. 2018. za obve-
    znika koji je poslovao celu godinu, a kod novo-
    osnovanih pravnih lica unose se podaci: „dan
    osnivanja” – 31. 12. 2018.
    1.3 Izmena prijave/akontacije
    Prilikom podnošenja poreske prijave za
    konačnu obavezu za 2018. godinu ovo polje se ne
    popunjava.
    U polja se unose odgovarajuće oznake samo u
    slučaju podnošenja izmenjene poreske prijave,
    i to:
    1 – za izmenjenu prijavu koja se podnosi u skladu
    sa članom 40. ZPPPA-a;
    2 – za izmenjenu prijavu po nalogu kontrole, koja
    se ne smatra izmenjenom prijavom u smislu člana
    40. ZPPPA-a;
    3 – za prijavu u slučaju izmene akontacije u skla-
    du sa članom 68. Zakona;
    9 – za storno prijavu koju podnosi nadležni po-
    reski organ na osnovu donetog rešenja u slučaju
    prestanka razloga za podnošenje prijave koja je
    predmet storniranja, kada se ista stornira u
    potpunosti.
    Pod rednim brojem 1.3a Identifikacioni
    broj prijave unosi se broj prijave koja se menja u
    skladu sa članom 40. Zakona, odnosno po nalogu
    kontrole, broj prijave koja se stornira, odnosno
    broj prijave kojom je utvrđena visina akontacije
    koja se menja.
    1.4 Osnov rešenja
    Ovo polje popunjava se samo ako se poreska
    prijava ili izmenjena poreska prijava podnosi
    po nalogu kontrole i to u postupku po žalbi na
    rešenje.
    Prilikom podnošenja poreske prijave za
    konačnu obavezu za 2018. godinu ovo polje se ne
    popunjava.
    134 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    1.5 Broj rešenja
    Ovde se unosi broj rešenja nadležnog pore-
    skog organa kojim je naloženo podnošenje PDP,
    odnosno podnošenje izmenjene PDP, u slučaju
    kada je u polju 1.1 Vrsta prijave navedena ozna-
    ka (5) – prijava po nalazu kontrole ili kada je
    u polju 1.3. Izmena prijave navedena oznaka (2)
    – izmenjena poreska prijava PDP po nalazu kon-
    trole. Ovo polje popunjava isključivo poreski
    inspektor.
    Prilikom podnošenja poreske prijave za
    konačnu obavezu za 2018. godinu ovo polje se ne
    popunjava.
    2. Podaci o obvezniku
    Podaci iz polja 2.1, 2.2, 2.3, 2.4, 2.5, 2.6 i 2.7
    obavezni su. Ukoliko se ne navede ili pogre-
    šno navede bilo koji od njih, podneta poreska
    prijava smatra se formalno neispravnom, tj.
    netačnom.
    2.1 Poreski identifikacioni broj (PIB)
    Unosi se PIB obveznika.
    2.2 Tip obveznika
    Unosi se oznaka tipa obveznika u zavisnosti
    od poreskog bilansa koji podnosi kao prilog uz
    prijavu. Unosom odgovarajuće oznake tipa obve-
    znika omogućava se unošenje podataka u priloge
    iz člana 2. stav 3. Pravilnika o poreskom bilan-
    su (PB 1, PK, PK 1, OK, SU, SU 2, Aneks obrasca PB1,
    Aneks 1 obrasca PB1…).
    2 – za stalnu poslovnu jedinicu koja podnosi pore-
    ski bilans na obrascu PB 1 unosom oznake 2 u polje
    2.2 obezbediće se unos podataka u obrazac PB 1.
    3 – za stalnu poslovnu jedinicu koja podnosi pore-
    ski bilans na obrascu PBPJ unosom oznake 3 u polje
    2.2 obezbediće se unos podataka u obrazac PBPJ.
    2.2a MPL
    Unosi se oznaka matičnog, odnosno zavisnog
    pravnog lica iz grupe povezanih pravnih lica
    kojima je odobreno poresko konsolidovanje (u
    daljem tekstu: MPL), i to:
    1 – za obveznika matično pravno lice,
    0 – za zavisno pravno lice.
    2.3 Matični broj
    Unosi se matični broj obveznika.
    2.4 Naziv
    Unosi se naziv obveznika.
    2.5 Adresa
    Unosi se adresa obveznika.
    2.6 Telefon kontakt osobe
    Unosi se telefon kontakt osobe obveznika.
    2.7 Elektronska adresa (imejl)
    Unosi se elektronska adresa obveznika na
    koju se dostavljaju obaveštenja o prijavama.
    3. Podaci o delatnosti
    Podaci iz polja 3.1 i 3.2 su obavezni. Ukoliko
    se ne navede ili pogrešno navede bilo koji od
    njih, podneta poreska prijava smatra se for-
    malno neispravnom, tj. netačnom.
    3.1 Pretežna delatnost upisana u Registar
    Agencije za privredne registre
    Unosi se šifra pretežne delatnosti.
    3.2 Delatnost na osnovu koje je u obračun-
    skom periodu ostvareno najveće učešće u
    ukupnom prihodu
    Unosi se šifra delatnosti na osnovu koje je u
    obračunskom periodu ostvareno najveće učešće
    u ukupnom prihodu.
    Nakon popunjavanja 1, 2. i 3. dela poreske
    prijave PDP, poreski obveznik, u zavisnosti
    od oznake upisane u polje 1.1 – Vrsta prijave,
    kao i oznake upisane u polje 2.2 – Tip obvezni-
    ka, dobija mogućnost izbora odgovarajućeg po-
    reskog bilansa i isti popunjava.
    Po okončanju unosa podataka u odgovarajući
    obrazac poreskog bilansa, poreski obveznik
    prelazi na unos podataka u priloge.
    Po popunjavanju podataka u prilozima koji
    se podnose uz poreski bilans, poreski obve-
    znik nastavlja sa unosom ostalih podataka u
    PDP obrazac.
    4. Podaci o proceni poslovnog
    rezultata i utvrđivanje visine
    akontacije
    Unose se podaci o proceni poslovnog rezul-
    tata i visina utvrđene akontacije obveznika iz
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 135
    POREZI
    člana 1. st. 1. i 2. Zakona i člana 5. Zakona, koji je
    otpočeo obavljanje delatnosti.
    4.1 Procenjeni prihodi za poreski period – uno-
    si se iznos procenjenih prihoda.
    4.2 Procenjeni rashodi za poreski period – uno-
    si se iznos procenjenih rashoda.
    4.3 Procenjena dobit – unosi se iznos procenje-
    ne dobiti utvrđen kao razlika između iznosa sa
    rednog broja 4.1 i iznosa sa rednog broja 4.2. Ako
    je iznos iskazan pod ovim rednim brojem negati-
    van, upisuje se sa predznakom „minus”.
    4.4 Poreska stopa – unosi se stopa poreza na do-
    bit od 15%
    4.5 Obračunata akontacija za period – unosi se
    iznos obračunate akontacije za period utvrđen
    kao proizvod iznosa sa rednog broja 4.3 i pore-
    ske stope iskazane na rednom broju 4.4.
    4.6 Mesečni iznos akontacije – iznos obraču-
    nate akontacije utvrđen kao količnik iznosa sa
    rednog broja 4.5 i broja meseci poslovanja od po-
    četka do kraja poreskog perioda. U broj meseci
    za obveznika koji je registrovan do 15. u mesecu
    uračunava se i mesec u kom je registrovan, a za
    obveznika koji je registrovan od 16. do kraja me-
    seca, uračunavanje broja meseci vrši se od pr-
    vog narednog meseca u odnosu na mesec u kome je
    registrovan.
    5. Podaci od značaja za utvrđivanje
    poreske obaveze
    U ovaj deo unose se podaci koji su od značaja
    za utvrđivanje konačne poreske obaveze za pe-
    riod za koji se podnosi prijava obveznika tip 2
    (za stalnu poslovnu jedinicu koja podnosi obra-
    zac PB 1) i obveznika tip 3 (za stalnu poslovnu
    jedinicu koja podnosi obrazac PBPJ).
    5.1 Poreska osnovica
    Unosi se podatak o poreskoj osnovici sa red-
    nog broja 65 obrasca PB 1, odnosno dobiti sa red-
    nog broja 16 obrasca PBPJ.
    5.2 Poreska stopa
    Unosi se stopa poreza na dobit od 15%.
    5.3 Obračunati porez
    Upisuje se iznos obračunatog poreza, koji se
    utvrđuje kao proizvod iznosa sa red. br. 5.1 i po-
    reske stope sa 5.2: Poreska osnovica×Poreska
    stopa.
    5.4 Umanjenje obračunatog poreza
    Stalna poslovna jedinica ne unosi podatke u
    ova polja.
    Unosi se ukupan iznos umanjenja obračunatog
    poreza po osnovu prava na poreski podsticaj
    ili poreski kredit, a utvrđuje se kao zbir iz-
    nosa iskazanih na red. br. od 5.4.1 do 5.4.7:
    5.4 = 5.4.1 + 5.4.2 + 5.4.3 + 5.4.4 + 5.4.5 + 5.4.6 + 5.4.7
    5.5 Obračunati porez po umanjenju
    Unosi se iznos obračunatog poreza po umanje-
    nju sa rednog broja 5.3 – Obračunati porez.
    5.6 Iznos obračunatog poreza po osnovu GPK
    – uvećanje obračunatog poreza
    Stalna poslovna jedinica ne unosi podatke u
    ova polja.
    5.7 do 5.9a Utvrđivanje konačne poreske oba-
    veze i iznosa za plaćanje poreza
    Pod rednim brojem 5.7 Poreska obaveza za
    period upisuje se iznos poreske obaveze za po-
    reski period kao zbir iznosa sa rednog broja 5.5
    – Obračunati porez po umanjenju.
    Pod rednim brojem 5.8 Uplaćene akontacije
    poreza upisuje se iznos uplaćenih akontacija za
    poreski period.
    Pod rednim brojem 5.9 Iznos za uplatu/pret-
    plata automatski se učitava iznos poreza za
    uplatu kao pozitivna razlika između iznosa sa
    rednog broja 5.7 – Poreska obaveza za period i
    5.8 – Uplaćene akontacije poreza, odnosno iznos
    preplate, kao negativna razlika iznosa sa ovih
    rednih brojeva, pojaviće se sa predznakom „mi-
    nus”.
    Obveznik koji želi povraćaj više plaćenog
    poreza na dobit mora da podnese zahtev za po-
    vraćaj u pisanoj formi, a ukoliko želi da taj
    iznos koristi za plaćanje budućih akontacija,
    treba o tome da izvesti Poresku upravu.
    Pod rednim brojem 5.9a Iznos obračunate ka-
    mate unosi se iznos obračunate kamate u slučaju
    kada obveznik:
    ● ne podnese prijavu u Zakonom propisanom
    roku;
    136 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    ● podnese izmenjenu prijavu u skladu sa članom
    40. ZPPPA-a, a ima osnov i za obračun kamate
    po istoj (u tom slučaju u polje 1.3 Izmena prijave
    ovog obrasca uneta je oznaka 1);
    ● podnese prijavu po nalogu kontrole, odnosno
    izmenjenu prijavu po nalogu kontrole.
    5A Podaci od značaja za utvrđivanje
    poreske obaveze za nedobitne
    organizacije
    U ovaj deo podatke unose obveznici tipa 4, 5,
    6 i 7.
    Stalna poslovna jedinica ne unosi podatke u
    ova polja.
    6. Podaci od značaja za utvrđivanje
    visine akontacije
    Većina podataka učitava se automatski.
    Unos je omogućen u polja koja se odnose na uma-
    njenje obračunatog poreza.
    Podaci se automatski učitavaju u polja:
    6.1 Ostatak dobiti – iznos ostatka oporezive do-
    biti sa rednog broja 58 PB 1, odnosno dobiti sa
    rednog broja 16 obrasca PBPJ.
    6.2 Poreska stopa poreza na dobit od 15%.
    6.3 Obračunati porez, koji se utvrđuje kao proi-
    zvod iznosa sa rednog broja 6.1 i 6.2, ako je veći
    od nula.
    6.4 Umanjenje obračunatog poreza po osnovu
    prava na poreski podsticaj ili poreski kredit
    – stalna poslovna jedinica ne unosi podatke u
    ova polja.
    6.5 Ukupan iznos akontacije – upisuje se iznos sa
    rednog broja 6.3.
    6.6 Mesečni iznos akontacije, koji se utvrđuje
    kao količnik ukupnog iznosa akontacije sa red-
    nog broja 6.5 i broja meseci poreskog perioda za
    koji se podnosi poreska prijava.
    Novoosnovano pravno lice koje je otpočelo
    sa obavljanjem delatnosti tokom 2018. godine,
    utvrđen iznos deli sa brojem meseci za koji
    i sastavlja poreski bilans, pri čemu se broj
    meseci kojim se deli obračunat porez za 2018.
    godinu utvrđuje u skladu sa članom 64. stav 2.
    Zakona.
    Deo 7. Podaci o poreskom konsolidovanju,
    deo 8. Podaci o likvidaciji, deo 9. Podaci o
    stečaju i deo 10. Podaci o statusnim promenama
    – ne popunjavaju se.
    U obrazac PDP – deo 11. Napomena poreskog
    obveznika/punomoćnika/zastupnika – unosi se
    napomena obveznika vezana za podnošenje pri-
    jave, kao i podaci o punomoćniku/zastupniku
    stalne poslovne jedinice nerezidentnog obve-
    znika (PIB/JMBG, naziv/ime, prezime, adresa,
    elektronska adresa).
    Zaključak
    Smisao koncepta strane poslovne jedinice
    jeste u utvrđivanju prava jedne države da opo-
    rezuje dobit preduzeća druge države ostvare-
    nu obavljanjem delatnosti na njenoj teritoriji.
    Ogranku stranog pravnog lica u pogledu delat-
    nosti Zakonom o privrednim društvima daje se
    određeni privredni identitet, ali to ne znači
    da ogranak time stiče privredni subjektivitet.
    To znači da sve transakcije između ogranka u Sr-
    biji i njegove inostrane centrale predstavljaju
    transakcije u okviru jednog pravnog lica. S dru-
    ge strane, za poreske potrebe ogranak (i drugi
    organizacioni oblici inostranih pravnih lica
    koji se mogu definisati kao stalna poslovna je-
    dinica) poreski se tretira kao odvojeno pravno
    lice, iako to nije. PS
  • Nedobitne organizacije – sastavljanje poreskog bilansa na obrascu PBN 1 i poreske prijave na obrascu PDP za 2018. godinu

    Svi poreski obveznici dužni su da poresku prijavu na obrascu PDP za 2018. godinu, zajedno sa poreskim bilansom na odgovarajućem propisanom obrascu u zavisnosti od vrste poreskog obveznika, dostave najkasnije do 1. jula 2019. godine. Dostavljanje se vrši isključivo elektronskim putem preko aplikacije na portalu e-Porezi Poreske uprave. U aplikaciji se prilikom unosa bira tip obveznika, što omogućava popunjavanje poreske prijave i odgovarajućeg obrasca poreskog bilansa.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F02%2FPS27-119.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 119
    POREZI
    Uvod
    Obveznikom poreza na dobit, u skladu sa
    odredbom člana 1. st. 3. Zakona o porezu na do-
    bit pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br. 25/2001,
    80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 43/2003, 84/2004,
    18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013,
    68/2014 – dr. zakon, 142/2014, 91/2015 – autentič-
    no tumačenje, 112/2015, 113/2017 i 95/2018 – u daljem
    tekstu: Zakon), smatra se i drugo pravno lice
    koje nije osnovano radi ostvarivanja dobiti,
    već je, u skladu sa Zakonom, osnovano radi po-
    stizanja drugih ciljeva utvrđenih u njegovim op-
    štim aktima, ako ostvaruje prihode prodajom
    proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz
    naknadu – tzv. nedobitna organizacija. Nedo-
    bitnim organizacijama naročito se smatraju:
    ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, auto-
    nomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave;
    političke i sindikalne organizacije; komore;
    crkve i verske zajednice; udruženja; fondacije
    i zadužbine.
    Da li će poreski bilans drugo pravno lice
    podneti na obrascu PB 1 ili PBN 1, zavisi od toga
    na koji način sastavlja finansijski izveštaj, s
    obzirom na to da je propisima o računovodstvu
    određeno da se drugim pravnim licima smatraju
    pravna lica čije se poslovanje delom finansira
    iz javnih prihoda ili drugih namenskih izvora,
    a delom ili u celini po osnovu učlanjenja, pri
    čemu se ne osnivaju radi sticanja dobiti (poli-
    tičke organizacije, sindikalne organizacije sa
    svojstvom pravnog lica, fondacije i zadužbine,
    udruženja, komore, crkve i verske zajednice, u
    delu obavljanja privredne ili druge delatnosti
    u skladu sa propisima kojima je uređeno obavlja-
    nje tih delatnosti, kao i druge organizacije ure-
    đene po osnovu učlanjenja).
    Druga pravna lica, definisana propisima o
    računovodstvu, finansijske izveštaje za 2018.
    godinu sastavljaju primenom Pravilnika o
    Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom
    okviru za druga pravna lica („Sl. glasnik RS”,
    broj 137/2014) i Pravilnika o sadržini i for-
    mi obrazaca finansijskih izveštaja za druga
    pravna lica („Sl. glasnik RS”, broj 137/2014),
    zbog čega sastavljaju PBN 1.
    Međutim, ako se druga pravna lica oprede-
    le za primenu MSFI za MSP, za sastavljanje fi-
    nansijskih izveštaja za 2018. godinu primenjuju
    Pravilnik o Kontnom okviru i sadržini ra-
    čuna u Kontnom okviru za privredna društva,
    zadruge i preduzetnike („Sl. glasnik RS”, broj
    95/2014) i Pravilnik o sadržini i formi
    Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
    Nedobitne organizacije –
    sastavljanje poreskog bilansa na
    obrascu PBN 1 i poreske prijave
    na obrascu PDP za 2018. godinu
    Svi poreski obveznici dužni su da poresku prijavu na obrascu PDP za 2018.
    godinu, zajedno sa poreskim bilansom na odgovarajućem propisanom obrascu
    u zavisnosti od vrste poreskog obveznika, dostave najkasnije do 1. jula 2019.
    godine. Dostavljanje se vrši isključivo elektronskim putem preko aplikaci-
    je na portalu e-Porezi Poreske uprave. U aplikaciji se prilikom unosa bira
    tip obveznika, što omogućava popunjavanje poreske prijave i odgovarajućeg
    obrasca poreskog bilansa.
    120 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    obrazaca finansijskih
    izveštaja za privredna
    društva, zadruge i preduzetnike („Sl. glasnik
    RS”, br. 95/2014 i 144/2014), zbog čega sastavlja-
    ju PB 1.
    Oporezivu dobit i poresku obavezu za 2018.
    godinu nedobitne organizacije utvrđuju na osno-
    vu sledećih propisa:
    ● Zakon o porezu na dobit pravnih lica („Sl.
    glasnik RS”, br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 – dr.
    zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012,
    47/2013, 108/2013, 68/2014 – dr. zakon, 142/2014,
    91/2015 – autentično tumačenje, 112/2015, 113/2017
    i 95/2018 – u daljem tekstu: Zakon);
    ● Pravilnik o sadržaju poreskog bilansa za
    nedobitne organizacije – obveznike poreza na
    dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br. 60/14,
    41/15 i 53/15 – u daljem tekstu: Pravilnik o pore-
    skom bilansu za nedobitne organizacije);
    ● Pravilnik o sadržaju poreske prijave za ob-
    račun poreza na dobit pravnih lica („Sl. gla-
    snik RS”, br. 30/2015 i 101/2016 i 44/2018 – drugi
    propis – u daljem tekstu: Pravilnik o poreskoj
    prijavi PDP).
    Imajući u vidu navedene propise, sve ne-
    dobitne organizacije podnose istu poresku
    prijavu, ali su im obrasci poreskog bilansa ra-
    zličiti, odnosno:
    1) obveznik koji primenjuje Kontni plan za budžet-
    ski sistem, a uključen je u konsolidovani račun
    trezora – podnosi obrazac PBN – Poreski bi-
    lans za nedobitnu organizaciju koja primenjuje
    Kontni plan za budžetski sistem za period od 1. 1.
    do 31. 12. 2018. godine;
    2) obveznik koji primenjuje Kontni okvir za pri-
    vredna društva, zadruge i preduzetnike, odno-
    sno Kontni okvir za druga pravna lica − podnosi
    obrazac PBN 1 − Poreski bilans za nedobitnu
    organizaciju koja primenjuje Kontni okvir za
    privredna društva, zadruge i preduzetnike,
    odnosno Kontni okvir za druga pravna lica za
    period od 1. 1. do 31. 12. 2018. godine;
    3) obveznik koji primenjuje Kontni okvir za ban-
    ke – podnosi obrazac PBN 2 – Poreski bilans za
    nedobitnu organizaciju koja primenjuje Kontni
    okvir za banke za period od 1. 1. do 31. 12. 2018.
    godine;
    4) obveznik koji primenjuje Kontni okvir za Na-
    rodnu banku Srbije – podnosi obrazac PBN 3 –
    Poreski bilans za nedobitnu organizaciju koja
    primenjuje Kontni okvir za Narodnu banku Srbi-
    je za period od 1. 1. do 31. 12. 2018. godine.
    Nedobitne organizacije koje ostvaruju pore-
    sko oslobođenje
    Poreski bilans i poresku prijavu podnose
    i one nedobitne organizacije koje ispunjava-
    ju uslove za poresko oslobođenje iz člana 44.
    Zakona.
    Radi ostvarivanja prava na poresko oslo-
    bođenje nedobitne organizacije – druga prav-
    na lica koja nisu osnovana radi ostvarivanja
    dobiti, već su, u skladu sa Zakonom, osnovana
    radi postizanja drugih ciljeva utvrđenih nje-
    govim opštim aktima (bez obzira na to kako su
    organizovana) – oslobađaju se poreza na dobit,
    shodno članu 44. Zakona, za poreski period u
    kojem ostvareni višak prihoda nad rashodima
    nije veći od 400.000 dinara. Ovo oslobođenje je
    uslovljeno, odnosno oslobađaju se ako:
    1) ne raspodeljuju ostvareni višak svojim osni-
    vačima, članovima, direktorima, zaposlenima
    ili sa njima povezanim licima;
    2) godišnji iznos ličnih primanja koja isplaćuju
    zaposlenima, direktorima i sa njima povezanim
    licima nije veći od dvostrukog iznosa prosečne
    godišnje zarade po zaposlenom u Republici u go-
    dini za koju se utvrđuje pravo na poresko oslo-
    bođenje, prema podacima republičkog organa
    nadležnog za poslove statistike;
    3) ne raspodeljuju imovinu u korist svojih osni-
    vača, članova, direktora, zaposlenih ili sa
    njima povezanih lica;
    4) nemaju monopolski ili dominantan položaj
    na tržištu u smislu zakona kojim se uređuje za-
    štita konkurencije.
    Povezanim licima iz tačaka od 1) do 3) sma-
    traju se lica iz člana 59. Zakona.
    Nedobitne organizacije dužne su da obezbede
    i iskažu, odnosno evidentiraju podatke o
    nastalim prihodima i rashodima, kao i da u po-
    reskom bilansu posebno iskažu prihode ostva-
    rene na tržištu i sa njima povezane rashode.
    Prihodi nedobitnih organizacija koji (ne)
    podležu oporezivanju
    Nedobitne organizacije, kao poreski ob-
    veznici, porez na dobit utvrđuju samo za deo
    prihoda koji ostvare prodajom proizvoda na
    tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu, kao i
    za prihode ostvarene po osnovu kamate i drugih
    poslovnih aktivnosti. U tom smislu oporezivi
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 121
    POREZI
    prihodi nedobitnih organizacija predstavljaju
    prihode ostvarene na tržištu:
    ● prihode ostvarene prodajom dobara na trži-
    štu,
    ● prihode od pružanja usluga uz naknadu (mar-
    keting usluge, turističke usluge, ugostiteljske
    usluge, druge intelektualne usluge i sl.),
    ● prihode ostvarene po osnovu sponzorstva
    (ako je izvršena protivusluga sponzoru),
    ● zakupnine,
    ● kamate.
    Prihodi koji nisu ostvareni na tržištu
    prihodi su koji se ostvaruju iz budžeta, fondo-
    va i zavoda, kao i prihodi ostvareni po osnovu
    poklona, odnosno donacija, legata i članarina i
    prihodi koji imaju karakter javnih prihoda koji
    se uplaćuju u budžet.
    U cilju pojašnjenja pojma prihoda ostvarenih
    na tržištu dati su izvodi nekih mišljenja Mi-
    nistarstva finansija:
    ● Prihod udruženja, ostvaren po osnovu
    prodaje ulaznica za koncert, predstavlja pri-
    hod ostvaren na tržištu koji je oporeziv u skla-
    du sa odredbama Zakona, nezavisno od toga što
    je koncert u konkretnom slučaju organizovan u
    humanitarne svrhe. Prema tome, višak predmet-
    nih prihoda nad rashodima koji su nastali u vezi
    sa ostvarenjem prihoda na tržištu (koji je, kako
    se navodi u podnetom zahtevu, veći od 400.000
    dinara) predstavlja osnovicu za oporezivanje
    porezom na dobit pravnih lica – Mišljenje Mi-
    nistarstva finansija br. 430-00-113/2018-04 od
    15. 3. 2018. godine.
    ● Prihod koji je (u konkretnom slučaju) stam-
    bena zgrada ostvarila od vlasnika stana koji je,
    na osnovu ugovora sa skupštinom stanara, odno-
    sno saglasnosti skupštine stanara, pretvorio
    deo zajedničkih prostorija u stambeni prostor
    (u sopstvenom vlasništvu), prema našem mi-
    šljenju predstavlja prihod ostvaren na trži-
    štu, koji je oporeziv shodno odredbama Zakona,
    a koji se, u skladu sa Pravilnikom, iskazuje na
    rednom broju 1 obrasca PBN 1 (Prihodi od pro-
    daje robe, proizvoda i usluga) – Mišljenje Mi-
    nistarstva finansija br. 430-00-537/2016-04 od
    9. 1. 2017. godine.
    ● Imajući u vidu da je sindikalna organi-
    zacija (kao nedobitna organizacija) ostvarila
    prihode sa tržišta (konkretno od kamata na
    novčana sredstva na računu banke), dužna je da
    (kao obveznik poreza na dobit) nadležnom pore-
    skom organu podnese poreski bilans i poresku
    prijavu, nezavisno od toga što je u tom poreskom
    periodu ostvareni višak prihoda nad rashodi-
    ma manji od 400.000 dinara. U tom slučaju sindi-
    kalna organizacija (ukoliko ispunjava i ostale
    uslove iz člana 44. Zakona) na odgovarajućem
    rednom broju obrasca poreske prijave upisuje
    vrednost nula („0”) – Mišljenje Ministarstva
    finansija br. 430-00- 170/2016-04 od 19. 5. 2016.
    godine.
    ● Imajući u vidu da je u konkretnom slučaju
    zadužbina ostvarila prihode sa tržišta, i to
    prihode od zakupnine nepokretnosti, dužna je
    da (kao obveznik poreza na dobit pravnih lica)
    nadležnom poreskom organu podnese poresku
    prijavu, zajedno sa poreskim bilansom u kojem će
    (u obrascu PBN 1) iskazati prihode sa tržišta,
    kao i rashode koji su nastali u vezi sa ostvare-
    njem tih prihoda, a koji se obračunavaju i iska-
    zuju srazmerno učešću prihoda ostvarenih na
    tržištu u ukupno ostvarenim prihodima ob-
    veznika ili u ukupnom iznosu, ukoliko je njihov
    nastanak vezan isključivo za prihode ostvarene
    na tržištu – Mišljenje Ministarstva finansija
    br. 413-00-74/2015-04 od 22. 5. 2015. godine.
    ● Imajući u vidu navedeno, prihodi od taksi
    koje Komisija za zaštitu konkurencije ostvaru-
    je obavljanjem poverenih poslova iz svoje nadle-
    žnosti (konkretno, izdavanjem akata u skladu sa
    Zakonom o zaštiti konkurencije) ne smatraju se
    prihodima ostvarenim prodajom proizvoda na
    tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu, što
    znači da se ne oporezuju u skladu sa Zakonom –
    Mišljenje Ministarstva finansija br. 413-00-
    138/2014-04 od 20. 8. 2014. godine.
    ● Ako fondacija, kao davalac izdržavanja,
    na osnovu zaključenog ugovora o doživotnom
    izdržavanju ostvari prihod, isti se ne smatra
    prihodom ostvarenim na tržištu, kao što se
    ne smatra ni prihod po osnovu zaveštanja – Mi-
    šljenje Ministarstva finansija RS br. 430-03-
    115/2011-04 od 27. 6. 2011. godine.
    ● Fudbalski klub organizovan kao udruženje
    građana, kada ostvari prihod od obeštećenja po
    osnovu ulaganja u treniranje i obrazovanje igra-
    ča kojeg je u toku trajanja ugovora ustupio drugom
    klubu, ne smatra se prihodom ostvarenim sa tr-
    žišta – Mišljenje Ministarstva finansija RS
    br. 430-07-103/2011-04 od 20. 9. 2011. godine.
    ● Prihod koji sportski klub (nedobitna or-
    ganizacija) ostvari po osnovu prodaje ulaznica,
    122 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    predstavlja prihod ostvaren na tržištu – Mi-
    šljenje Ministarstva finansija RS br. 430-07-
    313/2010-04 od 18. 4. 2011. godine.
    ● Prihodi koje Zavod za intelektualnu svo-
    jinu ostvari po osnovu dela uplaćenih taksi za
    proširenje, predstavljaju sopstvene prihode
    Zavoda koji nisu ostvareni na tržištu – Mi-
    šljenje Ministarstva finansija RS br. 413-00-
    3594/2010-04 od 8. 4. 2011. godine.
    ● Udruženje privrednih subjekata nije obve-
    znik poreza na dobit ukoliko ostvaruje prihode
    od donacija, dotacija, poklona, članarina člano-
    va udruženja i sl., pod uslovom da nema obavezu
    činjenja protivusluge svojim članovima – Mi-
    šljenje Ministarstva finansija RS br. 413-00-
    03087/2010-04 od 26. 10. 2010. godine.
    ● Stambena zgrada izdavanjem prostora u
    zakup ostvaruje prihod na tržištu – Mišljenje
    Ministarstva finansija RS br. 413-00-1283/2010-
    04 od 14. 9. 2010. godine.
    ● Prihod nedobitne organizacije ostvaren
    po osnovu otkupa sekundarnih sirovina od fi-
    zičkih lica i prodajom tih sirovina pravnim
    licima, predstavlja prihod ostvaren na trži-
    štu – Mišljenje Ministarstva finansija RS br.
    413-00-01460/2009-04 od 18. 3. 2010. godine.
    ● Savez samostalnih sindikata koji, kao ne-
    dobitna organizacija, ostvari prihod od prodaje
    udela, smatra se da je ostvario prihod na trži-
    štu – Mišljenje Ministarstva finansija RS br.
    430-07-00041/2009-04 od 25. 3. 2009. godine.
    ● Prihodi koje je udruženje građana ostva-
    rilo od donacije nisu oporezivi – Mišljenje
    Ministarstva finansija br. 413-00-00252/2008-
    04 od 19. 2. 2008. godine.
    ● Prihodi koje Komora ovlašćenih revi-
    zora ostvari od članskog doprinosa svojih čla-
    nova upisanih u registar komore nisu, u skladu
    sa Zakonom i Pravilnikom, tržišni prihodi
    – Mišljenje Ministarstva finansija br. 413-00-
    00245/2008-04 od 19. 2. 2008. godine.
    ● Prihod Agencije za licenciranje stečaj-
    nih upravnika po osnovu naknade za polaganje
    stručnih ispita ne smatra se prihodom ostva-
    renim na tržištu – Mišljenje Ministarstva
    finansija br. 430-07-00008/2007-04 od 14. 2. 2007.
    godine.
    ● Prihod Agencije za privredne registre
    koji ostvari po osnovu obavljanja poslova iz svo-
    je nadležnosti nije prihod koji podleže opore-
    zivanju – Mišljenje Ministarstva finansija br.
    430-07-00333/2006-04 od 22. 11. 2006. godine.
    ● Nagrade u novcu koje dobije nedobitna
    organizacija nisu prihod ostvaren na tržištu
    – Mišljenje Ministarstva finansija br. 414-00-
    208/2005-04 od 7. 12. 2005. godine.
    ● Prihod koji nedobitne organizacije ostva-
    re iz budžeta ili iz članarina ne smatra se
    prihodom ostvarenim na tržištu – Mišljenje
    Ministarstva finansija br. 430-07-102/2005-04
    od 18. 3. 2005. godine.
    Sastavljanje obrasca PBN 1
    Obrazac PBN 1 popunjava se u dinarima, bez
    decimala, a čine ga dva dela:
    A) Prihodi ostvareni na tržištu i
    B) Rashodi nastali u vezi sa prihodima ostvare-
    nim na tržištu.
    Poreski bilans za nedobitnu organizaciju
    sastavlja se korišćenjem podataka sa odgovara-
    jućih AOP iz Bilansa uspeha, a u zavisnosti od
    vrste kontnog okvira koji primenjuju – Kontni
    okvir za privredna društva, zadruge i predu-
    zetnike, odnosno Kontni okvir za druga pravna
    lica.
    Nedobitne organizacije koje obrazac Bilans
    uspeha sastavljaju u skladu sa Pravilnikom o
    sadržini i formi obrazaca finansijskih izve-
    štaja za druga pravna lica, obrazac PBN 1 popu-
    njavaju na način prikazan u tabeli 1.
    Nedobitne organizacije koje obrazac Bilans
    uspeha sastavljaju u skladu sa Pravilnikom o
    Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom
    okviru za privredna društva, zadruge i predu-
    zetnike, obrazac PBN 1 popunjavaju na način pri-
    kazan u tabeli 2.
    Primer: Popunjavanje obrasca PBN 1
    Udruženje građana DRUG (nedobitna organi-
    zacija koja primenjuje MSFI za MSP) finansira
    se iz članarina i donacija, ali je u 2018. godini
    ostvarilo i prihode na tržištu u visini od 3,2
    miliona dinara:
    Konto Opis Iznos
    614 Prihodi od prodaje usluga 1.500.000
    650 Prihodi od zakupnina 1.700.000
    Ukupno prihodi na tržištu 3.200.000
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 123
    POREZI
    DRUG je u 2018. godini ostvarilo ukupne pri-
    hode od 6,5 miliona dinara, što znači da pri-
    hodi na tržištu učestvuju u ukupnim prihodima
    sa 49,23%.
    Direktni rashodi, koji su vezani isključivo
    za nastajanje prihoda ostvarenih na tržištu,
    jesu:
    Opis Iznos
    Troškovi amortizacije objekta koji
    se izdaje u zakup 210.000
    Drugi direktni rashodi 380.000
    Ostali troškovi, iskazani u Bilansu uspeha
    DRUG-a, unose se u PBN 1 srazmerno učešću pri-
    Tabela 1: Popunjavanje PNB 1 u skladu sa Pravilnikom o sadržini i formi obrazaca finansijskih
    izveštaja za druga pravna lica
    Red.
    br. Pozicija Dinara
    1 2 3
    A) PRIHODI OSTVARENI NA TRŽIŠTU
    1. Prihodi od prodaje robe,
    proizvoda i usluga
    Prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga (AOP 1002), uključujući i
    prihode od prodaje stalne imovine koji se iskazuju na odgovarajućem
    računu grupe 67 (deo AOP 1038)
    2. Prihodi od zakupnina Prihodi od zakupnina pokretnih i nepokretnih stvari, iskazani na
    računima grupe 65 (deo AOP 1006)
    3. Prihodi od kamata Prihodi od kamata, iskazani na odgovarajućim računima grupe 66 (deo
    AOP 1022 i AOP 1023)
    B) RASHODI NASTALI U VEZI SA PRIHODIMA OSTVARENIM NA TRŽIŠTU
    5. Nabavna vrednost prodate robe Odgovarajući rashodi vezani za prihode ostvarene na tržištu, pri
    čemu se ovi rashodi obračunavaju i iskazuju srazmerno učešću prihoda
    ostvarenih na tržištu u ukupno ostvarenim prihodima obveznika; pod
    ovim rednim brojevima mogu se iskazati i ukupni rashodi obveznika
    sa navedenih pozicija (AOP 1008, 1012, 1013, 1014, 1015 i 1018) iskazanih u
    Bilansu uspeha, ukoliko je njihov nastanak vezan isključivo za prihode
    ostvarene na tržištu
    6. Troškovi materijala
    7. Troškovi zarada, naknada
    zarada i ostali lični rashodi
    8. Troškovi amortizacije
    9. Ostali poslovni rashodi
    Tabela 2: Popunjavanje PNB 1 u skladu sa Pravilnikom o Kontnom okviru i sadržini računa u Kont-
    nom okviru za privredna društva, zadruge i preduzetnike
    Red.
    br. Pozicija Dinara
    1 2 3
    A) PRIHODI OSTVARENI NA TRŽIŠTU
    1. Prihodi od prodaje robe,
    proizvoda i usluga
    Prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga (AOP 1002 i 1009),
    uključujući i prihode od prodaje stalne imovine, iskazani na
    odgovarajućem računu grupe 67 (deo AOP 1052)
    2. Prihodi od zakupnina Prihodi od zakupnina pokretnih i nepokretnih stvari, iskazani na
    odgovarajućem računu grupe 65 (deo AOP 1017)
    3. Prihodi od kamata Prihodi od kamata, iskazani na odgovarajućim računima grupe 66 (deo
    AOP 1034, deo AOP 1035 i AOP 1038)
    B) RASHODI NASTALI U VEZI SA PRIHODIMA OSTVARENIM NA TRŽIŠTU
    5. Nabavna vrednost prodate robe Odgovarajući rashodi vezani za prihode ostvarene na tržištu (AOP 1019,
    1023, 1024, 1025, 1026, 1027 i 1029), pri čemu se ovi rashodi obračunavaju
    i iskazuju srazmerno učešću prihoda ostvarenih na tržištu u ukupno
    ostvarenim prihodima; ako je nastanak rashoda vezan isključivo za
    prihode ostvarene na tržištu, pod ovim rednim brojevima mogu se
    iskazati i ukupni rashodi obveznika sa navedenih pozicija iskazanih u
    Bilansu uspeha
    6. Troškovi materijala
    7. Troškovi zarada, naknada
    zarada i ostali lični rashodi
    8. Troškovi amortizacije
    9. Ostali poslovni rashodi
    124 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    hoda ostvarenih na tržištu u ukupnom prihodu,
    i to:
    Grupa
    računa Opis Ukupan
    iznos
    Srazmerni
    iznos
    52 Troškovi zarada,
    naknada zarada i
    ostali lični rashodi
    2.005.000 987.062
    51 Troškovi materijala 312.000 153.598
    53 Ostali poslovni
    rashodi
    300.000 147.690
    Ukupno 2.617.000 1.288.350
    DRUG popunjava obrazac PBN 1:
    Red.
    br. Pozicija Dinara
    1 2 3
    A) PRIHODI OSTVARENI NA TRŽIŠTU
    1. Prihodi od prodaje robe,
    proizvoda i usluga 1.500.000
    2. Prihodi od zakupnina 1.700.000
    3. Prihodi od kamata 0
    4. Ukupno (red. br. 1 + 2 + 3) 3.200.000
    B) RASHODI NASTALI U VEZI SA PRIHODIMA
    OSTVARENIM NA TRŽIŠTU
    5. Nabavna vrednost prodate robe
    6. Troškovi materijala 153.598
    7. Troškovi zarada, naknada zarada i
    ostali lični rashodi 987.062
    8. Troškovi amortizacije 210.000
    9. Ostali poslovni rashodi 527.690
    10. Ukupno (red. br. od 5 do 9) 1.878.350
    11. Poreska osnovica (red. br. 4 – 10) 1.321.650
    Sastavljanje poreske prijave na
    obrascu PDP
    Obrazac PDP sastoji se iz 11 delova:
    1. Podaci o prijavi,
    2. Podaci o obvezniku,
    3. Podaci o delatnosti,
    4. Podaci o proceni poslovnog rezultata i utvr-
    đivanje visine akontacije,
    5. Podaci od značaja za utvrđivanje poreske oba-
    veze,
    5A. Podaci od značaja za utvrđivanje poreske
    obaveze za nedobitne organizacije,
    6. Podaci od značaja za utvrđivanje visine akon-
    tacije,
    7. Podaci o poreskom konsolidovanju,
    8. Podaci o likvidaciji,
    9. Podaci o stečaju,
    10. Podaci o statusnim promenama,
    11. Napomena poreskog obveznika/punomoćnika/
    zastupnika.
    Nedobitna organizacija popunjava delove 1,
    2, 3 i 5A.
    Iznosi se upisuju u dinarima, bez decimala.
    U navedeni obrazac unose se i pojedini poda-
    ci iz odgovarajućih obrazaca:
    ● PBN ili PBN 1 ili PBN 2 ili PBN 3,
    ● IPONO – Izjava o ispunjenosti uslova za pore-
    sko oslobođenje nedobitne organizacije,
    ● OA – Obračun amortizacije,
    ● OA/I – Obračun amortizacije nepokretnosti,
    ● OA/N – Obračun amortizacije nematerijalnih
    sredstava.
    Obrazac IPONO dostavlja samo obveznik –
    nedobitna organizacija – koji ima pravo na oslo-
    bođenje iz člana 44. Zakona.
    1. Podaci o prijavi
    1.1 Vrsta prijave
    U polje „Oznaka vrste” upisuje se 1 ako prijavu
    podnosi poreski obveznik iz čl. 1. i 5. Zakona
    (privredno društvo, odnosno preduzeće, od-
    nosno drugo pravno lice koje je osnovano radi
    obavljanja delatnosti u cilju sticanja dobiti, za-
    druga, nedobitna organizacija i stalna poslovna
    jedinica nerezidentnog obveznika koja obavlja
    delatnost na teritoriji Republike Srbije), za
    utvrđivanje konačne obaveze poreza na dobit
    pravnih lica, kao i za utvrđivanje akontacije
    za naredni poreski period.
    Ostale oznake su:
    Vrsta prijave Oznaka
    Poreska prijava za konačnu obavezu 1
    Poreska prijava prilikom otpočinjanja
    obavljanja delatnosti u toku godine 2
    Poreska prijava za konačnu obavezu u toku
    poreskog perioda 3
    Poreska prijava za izmenu mesečnih
    akontacija u toku godine 4
    Poreska prijava po nalazu kontrole 5
    Poreska prijava po konsolidovanom
    poreskom bilansu 6
    Polje „1.1a Osnov” popunjava se ako je u polje
    1.1 Vrsta prijave uneta oznaka 3 – Poreska prijava
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 125
    POREZI
    za konačnu obavezu u toku poreskog perioda, i to
    unosom jedne od sledećih oznaka:
    ● prestanak obavljanja delatnosti u toku pore-
    skog perioda: 10;
    ● statusna promena: 20;
    ● promena poreskog perioda na osnovu sagla-
    snosti ministra finansija, odnosno guvernera
    NBS: 30;
    ● otvaranje postupka likvidacije: 41;
    ● okončanje postupka likvidacije: 42;
    ● prenošenje postupka likvidacije u narednu
    godinu: 43;
    ● otvaranje postupka stečaja: 51;
    ● donošenje odluke o nastavljanju stečajnog po-
    stupka bankrotstvom: 52;
    ● prenošenje postupka stečaja u narednu godinu
    ili naredni poreski period: 53;
    ● zaključenje postupka stečaja bankrotstvom: 54;
    ● usvajanje plana reorganizacije: 55.
    1.2 Poreski period
    Unosi se datum početka i završetka poreskog
    perioda. Dakle, 01. 01. 2018 – 31. 12. 2018. za obve-
    znika koji je poslovao celu godinu, a kod novo-
    osnovanih pravnih lica unose se podaci: „dan
    osnivanja” – 31. 12. 2018.
    1.3 Izmena prijave/akontacije
    Prilikom podnošenja poreske prijave za
    konačnu obavezu za 2018. godinu ovo polje se ne
    popunjava.
    U polja se unose odgovarajuće oznake samo u
    slučaju podnošenja izmenjene poreske prijave,
    i to:
    1 – za izmenjenu prijavu koja se podnosi u skladu
    sa članom 40. ZPPPA-a;
    2 – za izmenjenu prijavu po nalogu kontrole, koja
    se ne smatra izmenjenom prijavom u smislu člana
    40. ZPPPA-a;
    3 – za prijavu u slučaju izmene akontacije u skla-
    du sa članom 68. Zakona;
    9 – za storno prijavu koju podnosi nadležni po-
    reski organ na osnovu donetog rešenja u slučaju
    prestanka razloga za podnošenje prijave koja je
    predmet storniranja, kada se ista stornira u
    potpunosti.
    Pod rednim brojem 1.3a Identifikacioni
    broj prijave unosi se broj prijave koja se menja u
    skladu sa članom 40. Zakona, odnosno po nalogu
    kontrole, broj prijave koja se stornira, odnosno
    broj prijave kojom je utvrđena visina akontacije
    koja se menja. Prilikom podnošenja poreske pri-
    jave za konačnu obavezu za 2018. godinu ovo polje
    se ne popunjava.
    1.4 Osnov rešenja
    Ovo polje se popunjava samo ako se poreska
    prijava ili izmenjena poreska prijava podnosi
    po nalogu kontrole i to u postupku po žalbi na
    rešenje.
    Prilikom podnošenja poreske prijave za
    konačnu obavezu za 2018. godinu ovo polje se ne
    popunjava.
    1.5 Broj rešenja
    Ovde se unosi broj rešenja nadležnog pore-
    skog organa kojim je naloženo podnošenje PDP,
    odnosno podnošenje izmenjene PDP, u slučaju
    kada je u polju 1.1 Vrsta prijave navedena ozna-
    ka (5) – prijava po nalazu kontrole ili kada je
    u polju 1.3. Izmena prijave navedena oznaka (2)
    – izmenjena poreska prijava PDP po nalazu kon-
    trole. Ovo polje popunjava isključivo poreski
    inspektor.
    Prilikom podnošenja poreske prijave za
    konačnu obavezu za 2018. godinu ovo polje se ne
    popunjava.
    2. Podaci o obvezniku
    Podaci iz polja 2.1, 2.2, 2.3, 2.4, 2.5, 2.6 i 2.7
    obavezni su. Ukoliko se ne navede ili pogre-
    šno navede bilo koji od njih, podneta poreska
    prijava smatra se formalno neispravnom, tj.
    netačnom.
    2.1 Poreski identifikacioni broj (PIB)
    Unosi se PIB obveznika.
    2.2 Tip obveznika
    Unosi se oznaka tipa obveznika u zavisnosti
    od poreskog bilansa koji podnosi kao prilog uz
    prijavu. Unosom odgovarajuće oznake tipa obve-
    znika omogućava se unošenje podataka u priloge
    iz člana 2. stav 3. Pravilnika o poreskom bilansu.
    4 – za nedobitnu organizaciju koja podnosi po-
    reski bilans na obrascu PBN unosom oznake 4 u
    polje 2.2 obezbediće se unos podataka u obrazac
    PBN.
    5 – za nedobitnu organizaciju koja podnosi po-
    reski bilans na obrascu PBN 1 unosom oznake 5 u
    126 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    polje 2.2 obezbediće se unos podataka u obrazac
    PBN 1.
    6 – za nedobitnu organizaciju koja podnosi po-
    reski bilans na obrascu PBN 2 unosom oznake 6 u
    polje 2.2 obezbediće se unos podataka u obrazac
    PBN 2.
    7 – za nedobitnu organizaciju koja podnosi po-
    reski bilans na obrascu PBN 3 unosom oznake 7 u
    polje 2.2 obezbediće se unos podataka u obrazac
    PBN 3.
    2.2a MPL
    Unosi se oznaka matičnog, odnosno zavisnog
    pravnog lica iz grupe povezanih pravnih lica
    kojima je odobreno poresko konsolidovanje (u
    daljem tekstu: MPL), i to:
    1 – za obveznika matično pravno lice;
    0 – za zavisno pravno lice.
    Nedobitne organizacije ne popunjavaju ovo
    polje.
    2.3 Matični broj
    Unosi se matični broj obveznika.
    2.4 Naziv
    Unosi se naziv obveznika.
    2.5 Adresa
    Unosi se adresa obveznika.
    2.6 Telefon kontakt osobe
    Unosi se telefon kontakt osobe obveznika.
    2.7 Elektronska adresa (imejl)
    Unosi se elektronska adresa obveznika na
    koju se dostavljaju obaveštenja o prijavama.
    3. Podaci o delatnosti
    Podaci iz polja 3.1 i 3.2 su obavezni. Ukoliko
    se ne navede ili pogrešno navede bilo koji od
    njih, podneta poreska prijava smatra se for-
    malno neispravnom, tj. netačnom.
    3.1 Pretežna delatnost upisana u Registar
    Agencije za privredne registre
    Unosi se šifra pretežne delatnosti.
    3.2 Delatnost na osnovu koje je u obračunskom
    periodu ostvareno najveće učešće u ukupnom
    prihodu
    Unosi se šifra delatnosti na osnovu koje je u
    obračunskom periodu ostvareno najveće učešće
    u ukupnom prihodu.
    Nakon popunjavanja 1, 2. i 3. dela poreske
    prijave PDP, poreski obveznik, u zavisnosti
    od oznake upisane u polje 1.1 – Vrsta prijave,
    kao i oznake upisane u polje 2.2 – Tip obvezni-
    ka, dobija mogućnost izbora odgovarajućeg po-
    reskog bilansa i isti popunjava.
    Po okončanju unosa podataka u odgovarajući
    obrazac poreskog bilansa, poreski obveznik
    prelazi na unos podataka u priloge koji se
    podnose uz poreski bilans.
    Po popunjavanju podataka u prilozima koji
    se podnose uz poreski bilans, poreski obve-
    znik nastavlja sa unosom ostalih podataka u
    PDP obrazac.
    Nakon popunjavanja 1, 2. i 3. dela poreske pri-
    jave PDP, poreski obveznik, u zavisnosti od
    oznake upisane u polje 1.1 – Vrsta prijave, kao i
    oznake upisane u polje 2.2 – Tip obveznika, do-
    bija mogućnost izbora odgovarajućeg poreskog
    bilansa i isti popunjava.
    Po okončanju unosa podataka u odgovarajući
    obrazac poreskog bilansa, poreski obveznik
    prelazi na unos podataka u priloge koji se pod-
    nose uz poreski bilans.
    Po popunjavanju podataka u prilozima koji se
    podnose uz poreski bilans, poreski obveznik
    nastavlja sa unosom ostalih podataka u PDP
    obrazac.
    5A Podaci od značaja za utvrđivanje poreske
    obaveze za nedobitne organizacije
    U ovaj deo podatke unose obveznici tipa 4,
    5, 6 i 7.
    5.10 Poreska osnovica
    Unosi se podatak sa odgovarajućeg rednog bro-
    ja poreskog bilansa nedobitne organizacije u za-
    visnosti od podnetog obrasca poreskog bilansa,
    odnosno podatak sa rednog broja:
    ● 21 obrasca PBN,
    ● 11 obrasca PBN 1,
    ● 9 obrasca PBN 2,
    ● 6 obrasca PBN 3.
    Prilikom izbora tipa obveznika u polju 2.2
    automatski se otvara mogućnost unošenja po-
    dataka koji odgovaraju izabranom tipu obveznika.
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 127
    POREZI
    5.11 Poresko oslobođenje
    Ovde se unosi iznos za koji obveznik ostva-
    ruje poresko oslobođenje u skladu sa članom 44.
    Zakona. Iznos oslobođenja ne može biti viši
    od 400.000 dinara, a obavezno je dokazati ispu-
    njenost uslova propisanih Zakonom. Zbog toga
    obveznik podnosi izjavu na obrascu IPONO –
    Izjava o poreskom oslobođenju za nedobitnu
    organizaciju, koju uvozi kao datoteku u delu
    obrasca „Prilozi”. U slučaju da je višak priho-
    da nad rashodima (polje 5.10) viši od 400.000
    dinara, sistem ne dozvoljava da se štiklira √
    polje 5.11 jer obveznik nema pravo na poresko
    oslobođenje.
    Obrazac IPONO
    Naziv nedobitne organizacije
    Udruženje građana „Pahuljica”
    Adresa: Put nade bb.
    PIB: 00110025
    I Z J A V A
    o ispunjenosti uslova za poresko oslobođenje nedobitne organizacije
    Nedobitna organizacija Udruženje građana „Pahuljica”, PIB 00110025, za period od 01. do
    31. 12. 2018. godine ostvarila je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 350.000 dinara, i u
    poreskoj prijavi za obračunavanje i plaćanje poreza na dobit nije obračunala porez na dobit
    jer su ispunjeni uslovi za ostvarivanje poreskog oslobođenja, propisani članom 44. stav 1. Za-
    kona o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br. 25/01, 80/02, 80/02 – dr. zakon, 43/03,
    84/04, 18/10, 101/11, 119/12, 47/13, 108/13, 68/14 – dr. zakon i 142/14), i to:
    1) nije i neće ostvareni višak prihoda nad rashodima raspodeljivati osnivačima, člano-
    vima, direktorima, zaposlenima ili sa njima povezanim licima;
    2) ukupan broj zaposlenih u periodu za koji se podnosi poreska prijava je 2 , a ukupna masa
    sredstava isplaćenih na ime ličnih primanja isplaćenih zaposlenima, direktorima i sa njima
    povezanim licima iznosi 950.000 i nije veća od dvostrukog iznosa prosečne godišnje zarade
    po zaposlenom u Republici Srbiji u 2018. godini, prema podacima republičkog organa nadle-
    žnog za poslove statistike;
    3) nije i neće raspodeljivati imovinu u korist svojih osnivača, članova, direktora, zapo-
    slenih i sa njima povezanih lica;
    4) nema monopolski ili dominantan položaj na tržištu u smislu zakona kojim se uređuje
    zaštita konkurencije.
    U Beogradu
    Dana 24. 3. 2018. godine
    Odgovorno lice
    Primer: Izjava na obrascu IPONO
    5.12 Poreska stopa
    Ispisuje se stopa poreza na dobit od 15%.
    5.13 Iznos obračunatog poreza za uplatu
    Ovde se unosi iznos obračunatog poreza za
    uplatu, koji se utvrđuje kao proizvod iznosa sa
    rednog broja 5.10 – Poreska osnovica i rednog
    broja 5.12 – Poreska stopa, tačnije:
    ● ako je iznos na rednom broju 5.10 veći od
    400.000 dinara, poreska stopa sa rednog broja
    5.12 primenjuje se na ceo iznos;
    ● ako je štiklirano polje 5.11, što znači da su
    ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava na pore-
    sko oslobođenje, pod ovim rednim brojem upisu-
    je se vrednost nula („0”).
    128 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    5.13a Iznos obračunate kamate
    Unosi se iznos obračunate kamate u slučaju:
    ● kada obveznik ne podnese prijavu u Zakonom
    propisanom roku, odnosno takva prijava je ne-
    blagovremena;
    ● kada podnese izmenjenu prijavu u skladu sa
    članom 40. Zakona o poreskom postupku;
    ● kada se podnosi prijava po nalogu kontrole,
    odnosno izmenjena prijava po nalogu kontrole.
    Primer: Deo 5A obrasca PDP organizacije
    DRUG
    Deo 5A – Podaci od značaja za utvrđivanje poreske
    obaveze za nedobitne organizacije
    Polje Ispisuje se
    / unosi se
    5.10 – Poreska osnovica 1.321.650
    5.11 – Poresko oslobođenje –
    5.12 – Poreska stopa 15%
    5.13 – Iznos obračunatog poreza za uplatu 63.750
    5.13a – Iznos obračunate kamate –
    6. Podaci od značaja za utvrđivanje visine
    akontacije
    Deo 6. Podaci od značaja za utvrđivanje visine
    akontacije ne popunjava se kod nedobitnih organi-
    zacija jer nemaju obavezu za plaćanje akontacije.
    7. Podaci o poreskom konsolidovanju
    8. Podaci o likvidaciji
    9. Podaci o stečaju
    10. Podaci o statusnim promenama
    Deo 7. Podaci o poreskom konsolidovanju,
    deo 8. Podaci o likvidaciji, deo 9. Podaci o
    stečaju i deo 10. Podaci o statusnim promenama
    – ne popunjavaju se.
    Zaključak
    Primenom samooporezivanja obveznici po-
    reza na dobit utvrđuju konačnu poresku obavezu
    za odgovarajući poreski period i to na obrascu
    PDP – Poreska prijava za akontaciono – konačno
    utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica. Po-
    reska prijava podnosi se nadležnom poreskom
    organu elektronskim putem, preko portala Po-
    reske uprave, a uz nju obveznik podnosi i prate-
    će obrasce (IPONO, OA itd.).
    Kada Poreska uprava potvrdi formalnu
    ispravnost i matematičku tačnost iskazanih po-
    dataka u PDP, a zatim dodeli broj prijave, broj
    odobrenja za plaćanje ukupnog iznosa obaveze po
    tom osnovu i u elektronskom obliku dostavi te
    informacije podnosiocu prijave, smatra se da
    je prijava ispravno podneta. PS