Oznaka: PDV

  • Usluge posredovanja sa aspekta PDV-a

    Posredovanje ima karakter usluge koja je predmet oporezivanja PDV-om ukoliko su ispunjeni sledeći opšti uslovi: posrednik je obveznik PDV-a koji pruža usluge posredovanja u okviru obavljanja svoje delatnosti; posredovanje se vrši uz naknadu, s tim što i promet usluge bez naknade može biti oporeziv PDV-om ukoliko je posredovanje izvršeno u neposlovne svrhe obveznika; mesto prometa usluga posredovanja je Republika Srbija u smislu određivanja mesta prometa usluga.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F10%2FPS35-134.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    134 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    dipl. ekon. Tanja Đelkapić, mlađi savetnik u Ministarstvu finansija
    Usluge posredovanja sa aspekta
    PDV-a
    Posredovanje ima karakter usluge koja je predmet oporezivanja PDV-om uko-
    liko su ispunjeni sledeći opšti uslovi: posrednik je obveznik PDV-a koji
    pruža usluge posredovanja u okviru obavljanja svoje delatnosti; posredovanje
    se vrši uz naknadu, s tim što i promet usluge bez naknade može biti opore-
    ziv PDV-om ukoliko je posredovanje izvršeno u neposlovne svrhe obveznika;
    mesto prometa usluga posredovanja je Republika Srbija u smislu određivanja
    mesta prometa usluga.
    Uvod
    Posredovanje je, kao obligacioni odnos,
    uređeno odredbama Zakona o obligacionim od-
    nosima („Sl. list SFRJ”, br. 29/78, 39/85, 45/89 –
    odluka USJ i 57/89, „Sl. list SRJ”, br. 31/93, i „Sl.
    list SCG”, br. 1/2003 – Ustavna povelja – dalje:
    Zakon o obligacionim odnosima). Ovim zako-
    nom uređena su prava i obaveze dveju ugovorenih
    strana – posrednika i nalogodavca.
    Ugovorom o posredovanju obavezuje se po-
    srednik da nastoji da nađe i dovede u vezu sa
    nalogodavcem lice koje bi s njim pregovaralo o
    zaključenju određenog ugovora, a nalogodavac se
    obavezuje da mu isplati određenu naknadu ako taj
    ugovor bude zaključen. Kad je ugovoreno da će po-
    srednik imati pravo na određenu naknadu i ako
    njegovo nastojanje ostane bez rezultata, o takvom
    ugovoru sudiće se prema odredbama koje važe za
    ugovor o delu.
    U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vred-
    nost („Sl. glasnik RS”, br. 84/04, 86/04 − isprav-
    ka, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13, 68/14 − dr. zakon,
    142/14, 83/15, 108/16, 113/17 i 30/18 – dalje: Zakon o
    PDV-u), posredovanje ima karakter usluge koja je
    predmet oporezivanja PDV-om ukoliko su ispu-
    njeni sledeći opšti uslovi:
    ● posrednik je obveznik PDV-a koji pruža usluge
    posredovanja u okviru obavljanja svoje delatno-
    sti;
    ● posredovanje se vrši uz naknadu, s tim što i
    promet usluge bez naknade može biti oporeziv
    PDV-om ukoliko je posredovanje izvršeno u ne-
    poslovne svrhe obveznika, u smislu člana 5. stav
    4. tačka 2) Zakona o PDV-u (pružanje usluga koje
    poreski obveznik izvrši bez naknade za lične
    potrebe osnivača, vlasnika, zaposlenih ili dru-
    gih lica, odnosno drugo pružanje usluga bez nak-
    nade u neposlovne svrhe poreskog obveznika);
    ● mesto prometa usluga posredovanja je Republi-
    ka Srbija u smislu određivanja mesta prometa
    usluga.
     Ukoliko strano lice (lice koje nema
    sedište ni stalnu poslovnu jedinicu,
    odnosno prebivalište na teritoriji Repu-
    blike Srbije) pruža uslugu posredovanja u
    Republici Srbiji (u skladu sa odredbama
    člana 12. Zakona o PDV-u), promet te usluge
    predmet je oporezivanja PDV-om, a poreski
    dužnik je pomenuto strano lice ako se evi-
    dentiralo kao obveznik PDV-a u Republici.
    Ukoliko strano lice nije registrovano u si-
    stemu PDV-a na teritoriji Republike Srbije,
    primalac usluge posredovanja (domaće lice)
    ima obavezu internog obračuna i iskazivanja
    PDV-a u svojim poslovnim knjigama.
    Od kako je na snazi „novi” član 12. Zakona
    o PDV-u nisu sve usluge posredovanja predmet
    oporezivanja. S tim u vezi potrebno je pre is-
    postavljanja računa za usluge posredovanja utvr-
    diti mesto prometa usluga i ko je primalac te
    usluge:
    ● ako se promet usluga vrši poreskom obve-
    zniku, mestom prometa usluga smatra se mesto
    u kojem primalac usluga ima sedište ili stalnu
    poslovnu jedinicu, ako se promet usluga vrši
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 135
    POREZI
    stalnoj poslovnoj jedinici koja se ne nalazi u
    mestu u kojem primalac usluga ima sedište, od-
    nosno mesto u kojem primalac usluga ima prebi-
    valište ili boravište;
    ● mestom prometa usluga posredovanja prili-
    kom prometa dobara ili usluga, koja se pruža
    licu koje nije poreski obveznik, smatra se me-
    sto u kojem je izvršen promet dobara ili usluga
    koji je predmet posredovanja;
    ● mestom prometa usluga u vezi sa nepokretno-
    stima, uključujući i usluge posredovanja pri pro-
    metu nepokretnosti, smatra se mesto u kojem se
    nalazi nepokretnost.
    Prema tome, mesto prometa usluge posredo-
    vanja zavisi od toga da li je primalac te usluge
    lice koje se smatra poreskim obveznikom ili
    je u pitanju lice koje se ne smatra poreskim ob-
    veznikom. Međutim, kada su u pitanju usluge po-
    sredovanja prilikom prometa nepokretnosti,
    mesto prometa određuje se prema mestu u kome
    se nepokretnost nalazi, nezavisno od statusa
    primaoca usluge.
    Određivanje mesta prometa usluge
    posredovanja kada je primalac usluge
    poreski obveznik
    Mesto prometa usluge posredovanja kada je
    primalac usluge poreski obveznik utvrđuje se
    prema tome gde primalac usluga ima sedište.
    Sedište primaoca usluga poreskog obveznika
    presudno je za određivanje da li će usluga posre-
    dovanja biti iskazana sa PDV-om ili ne.
    Sedište primaoca usluge je presudno, bez
    obzira na to da li su primaoci usluge:
    ● lica koja obavljaju delatnost kao trajnu aktiv-
    nost, bez obzira na cilj te delatnosti (npr. pri-
    vredno društvo, preduzetnik, udruženje i sl.);
    ● pravna lica, državni organi, organi terito-
    rijalne autonomije i jedinice lokalne samou-
    prave sa sedištem u Republici;
    ● strana pravna lica, državni organi, organi
    teritorijalne autonomije i lokalne samouprave
    registrovani za plaćanje poreza na potrošnju u
    državi u kojoj imaju sedište.
     Kada obveznik PDV-a pruža uslugu po-
    sredovanja licu koje ima sedište u ino-
    stranstvu (npr. obveznik PDV-a pruža uslugu
    stranom privrednom društvu), takva usluga
    neće biti predmet oporezivanja PDV-om.
    Kada domaće lice, obveznik PDV-a, pruža
    usluge posredovanja licima na teritoriji Sr-
    bije, navedena usluga je predmet oporezivanja,
    osim ako nisu ispunjeni uslovi za poresko oslo-
    bođenje iz čl. 24. i 25. Zakona o PDV-u.
     Dakle, kada se usluge posredovanja pru-
    žaju obveznicima PDV-a, privrednim
    subjektima koji imaju sedište u inostranstvu,
    PDV se ne obračunava i ne plaća. U suprotnom,
    kada strano lice pruža uslugu posredovanja
    domaćem licu, a nije evidentirano u sistemu
    PDV-a u Republici Srbiji, mesto prometa te
    usluge određuje se prema mestu u kome pri-
    malac ima sedište, bez obzira na to da li se
    radi o preduzeću, preduzetniku ili državnim
    institucijama. Primalac usluga je dužan da
    sam izvrši interni obračun PDV-a.
    Ministarstvo finansija objavilo je Mišlje-
    nje broj 011-00-01022 od 11. aprila 2019. godine,
    u vezi sa poreskim tretmanom prometa usluge
    posredovanja pri prometu dobara koja se iz ino-
    stranstva otpremaju u Republiku Srbiju, prema
    kome: Prema Zakonu o obligacionim odnosima
    („Službeni list SFRJ”, br. 29/78, 39/85, 45/89 −
    odluka USJ i 57/89, „Službeni list SRJ”, br. 31/93
    i „Službeni list SCG”, br. 1/03 − Ustavna povelja,
    u daljem tekstu ZOO), ugovorom o trgovinskom
    zastupanju obavezuje se zastupnik da se stalno
    stara da treća lica zaključuju ugovore sa njegovim
    nalogodavcem, i da u tom smislu posreduje između
    njih i nalogodavaca, kao i da po dobijenom ovla-
    šćenju zaključuje ugovore sa trećim licima u ime
    i za račun nalogodavaca, a ovaj se obavezuje da mu
    za svaki zaključeni ugovor isplati određenu nak-
    nadu (proviziju), dok se ugovorom o posredovanju
    obavezuje posrednik da nastoji naći i dovesti u
    vezu sa nalogodavcem lice koje bi s njim pregova-
    ralo o zaključenju određenog ugovora, a nalogoda-
    vac se obavezuje da mu isplati određenu naknadu,
    ako taj ugovor bude zaključen. Nezavisno od toga
    što se ugovor o trgovinskom zastupanju i ugovor
    o posredovanju razlikuju, pre svega po pitanju
    prava zastupnika da u ime i za račun nalogodav-
    ca zaključi ugovor, u slučaju kada je cilj ugovora o
    trgovinskom zastupanju, odnosno ugovora o posre-
    dovanju, zaključivanje ugovora o prodaji dobara, sa
    aspekta Zakona smatra se da obveznik PDV − za-
    stupnik, odnosno posrednik vrši promet usluge
    posredovanja kod prometa tih dobara.
    136 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    Mesto prometa usluga određuje se u zavisno-
    sti od toga da li se usluge pružaju poreskom
    obvezniku ili licu koje nije poreski obveznik,
    u smislu člana 12. Zakona o PDV, pri čemu je Za-
    konom o PDV uređeno koja se lica smatraju po-
    reskim obveznicima za svrhu primene pravila
    za određivanje mesta prometa usluga. U slučaju
    kada za određivanje mesta prometa usluga koje
    se pružaju poreskom obvezniku nisu propisani
    izuzeci od primene načela propisanog članom 12.
    stav 4. Zakona, mesto prometa usluga određuje
    se u skladu sa tim načelom. Prema navedenom na-
    čelu, tj. prema članu 12. stav 4. Zakona, mestom
    prometa usluga koje se vrše poreskom obvezniku
    smatra se mesto u kojem primalac usluga ima se-
    dište ili stalnu poslovnu jedinicu ako se pro-
    met usluga vrši stalnoj poslovnoj jedinici koja
    se ne nalazi u mestu u kojem primalac usluga ima
    sedište, odnosno mesto u kojem primalac usluga
    ima prebivalište ili boravište. S tim u vezi,
    kada obveznik PDV − privredno društvo sa se-
    dištem u Republici Srbiji pruža usluge posre-
    dovanja kod prometa dobara koja se otpremaju
    iz inostranstva u Republiku Srbiju stranom
    pravnom licu, tj. licu koje u Republici Srbiji
    nema sedište ni stalnu poslovnu jedinicu kojoj
    se pruža usluga, mesto prometa tih usluga je me-
    sto u inostranstvu u kojem se nalazi sedište
    primaoca usluge − poreskog obveznika iz člana 12.
    Zakona o PDV, odnosno mesto u inostranstvu
    njegove poslovne jedinice kojoj se pruža usluga.
    Prema tome, na naknadu za promet predmetne
    usluge (iznos provizije za posredovanje), PDV se
    ne obračunava i ne plaća.
    Primer: Obveznik PDV-a pruža uslugu
    posredovanja stranom privrednom društvu,
    pomaže mu da to strano lice stupi u
    poslovni odnos sa nekom drugom firmom u
    Srbiji radi dalje poslovne saradnje
    Domaća firma, obveznik PDV-a, ispostavlja
    račun za pruženu uslugu stranom licu – prima-
    ocu usluge bez PDV-a, jer je mesto prometa pred-
    metne usluge inostranstvo. Obveznik PDV-a ne
    obračunava PDV, a u računu koji izdaje po ovom
    osnovu navodi da PDV nije obračunat saglasno
    odredbi člana 12. stav 4. Zakona o PDV-u.
    Određivanje mesta prometa usluge
    posredovanja kada je primalac
    usluge lice koje nije poreski
    obveznik
    U slučajevima kada je primalac usluge posre-
    dovanja lice koje se ne smatra poreskim obve-
    znikom iz člana 12. Zakona o PDV-u (najčešće je
    to slučaj kada je primalac usluge posredovanja
    fizičko lice koje ne obavlja delatnost), mesto
    prometa usluge posredovanja zavisiće od mesta
    prometa dobara i usluga koji je predmet usluge
    posredovanja.
    Ako je mesto prometa dobara i usluga koji je
    predmet usluge posredovanja Republika Srbija,
    i mesto prometa usluge posredovanja licu koje
    nije poreski obveznik takođe će biti Republi-
    ka Srbija, tj. usluga posredovanja biće predmet
    oporezivanja.
    Ukoliko je mesto prometa dobara ili usluga
    koji je predmet posredovanja inostranstvo, uslu-
    ga posredovanja licu koje nije poreski obveznik
    neće biti predmet oporezivanja budući da je me-
    sto prometa te usluge inostranstvo.
    Prilikom određivanja mesta prometa usluge
    posredovanja nije od uticaja u kom mestu pri-
    malac usluge posredovanja ima prebivalište
    odnosno sedište, već je isključivo bitno gde je
    mesto prometa dobara i usluga za koji se vrši
    posredovanje.
    Primer: Obveznik PDV-a pruža uslugu
    posredovanja stranom fizičkom licu koje
    ne obavlja delatnost na teritoriji
    Republike Srbije
    Mesto prometa usluge posredovanja u ovom
    slučaju je Republika Srbija. Primalac usluge,
    strano fizičko lice ima prebivalište u ino-
    stranstvu, a usluga je pružena u Srbiji. Znači da
    nije od uticaja to što je prebivalište primaoca
    usluge inostranstvo jer je usluga pružena na te-
    ritoriji Republike Srbije i oporeziva je jer je
    pruža lice koje je obveznik PDV-a.
    Određivanje mesta prometa usluga
    posredovanja prilikom prometa
    nepokretnosti
    Kada su u pitanju usluge posredovanja veza-
    ne za nepokretnost, mesto prometa određuje
    se prema mestu u kome se nalazi nepokretnost
    koja je predmet posredovanja, i to bez obzira
    na to da li je primalac usluge poreski obve-
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 137
    POREZI
    znik ili lice koje se ne smatra poreskim ob-
    veznikom.
    Usluge posredovanja pri prometu nepokret-
    nosti definisane su Pravilnikom o utvrđivanju
    usluga u vezi sa nepokretnostima za svrhu odre-
    đivanja mesta prometa usluga, u smislu Zakona
    o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”,
    broj 21/17).
    Uslugama u vezi sa nepokretnostima smatra
    se posredovanje prilikom prodaje, davanja u
    lizing ili iznajmljivanja nepokretnosti, kao i
    prilikom uspostavljanja, odnosno prenosa odre-
    đenih koristi od nepokretnosti ili stvarnih
    prava na nepokretnosti (materijalnih ili ne-
    materijalnih).
     Znači, kada se usluga posredovanja u
    navedenim slučajevima pruža u vezi sa
    nepokretnosti koja se nalazi na teritoriji
    Republike Srbije, mesto prometa te usluge
    biće Republika Srbija, i to bez obzira na to
    da li pomenutu uslugu pruža obveznik PDV-a
    ili strano lice koje se nije evidentiralo kao
    obveznik PDV-a u Republici Srbiji, kao i bez
    obzira na to da li primalac usluge ima status
    poreskog obveznika ili lica koje se ne smatra
    poreskim obveznikom i u kom mestu ima sedi-
    šte odnosno prebivalište.
    Kada se usluga posredovanja pruža u vezi sa
    nepokretnosti koja se nalazi u inostranstvu,
    usluga posredovanja neće biti predmet opore-
    zivanja PDV-om, i to bez obzira na to koje lice
    pruža odnosno prima uslugu posredovanja.
    Uslugama u vezi sa nepokretnostima, u smislu
    člana 12. stav 6. tačka 1) Zakona o PDV-u, ne sma-
    traju se, između ostalog, usluge posredovanje
    pri smeštaju u hotelima, motelima, kampovima
    i drugim ugostiteljskim objektima za smeštaj.
    Primer: Određivanje mesta prometa usluga
    posredovanja pri smeštaju u hotelima koje
    obveznik PDV-a pruža pravnim licima sa
    sedištem u Republici Srbiji ili
    u inostranstvu
    Prema članu 12. stav 4. Zakona o PDV-u, mestom
    prometa usluga koji se vrši poreskom obvezniku
    smatra se mesto u kojem primalac usluga ima se-
    dište ili stalnu poslovnu jedinicu ako se pro-
    met usluga vrši stalnoj poslovnoj jedinici koja
    se ne nalazi u mestu u kojem primalac usluga ima
    sedište, odnosno mesto u kojem primalac usluga
    ima prebivalište ili boravište.
    U skladu sa navedenim, kada obveznik PDV-a
    pruža uslugu posredovanja pri smeštaju u hote-
    lima pravnim licima sa sedištem u Republici
    Srbiji ili u inostranstvu, koja se smatraju pore-
    skim obveznicima iz člana 12. Zakona o PDV-u,
    reč je o uslugama čije se mesto prometa određuje
    u skladu sa članom 12. stav 4. Zakona o PDV-u, tj.
    prema mestu u kojem se nalazi sedište prima-
    oca usluga ili stalna poslovna jedinica ako se
    promet usluga vrši stalnoj poslovnoj jedinici
    koja se ne nalazi u mestu u kojem primalac usluga
    ima sedište.
    Naime, usluge posredovanja pri smeštaju u
    hotelima ne smatraju se uslugama u vezi sa nepo-
    kretnostima iz člana 12. stav 6. tačka 1) Zakona o
    PDV-u, za koje se mesto prometa određuje prema
    mestu u kojem se nalazi nepokretnost.
    Prema tome, promet usluga posredovanja
    pri smeštaju u hotelima koji se vrši pravnom
    licu sa sedištem u inostranstvu nije predmet
    oporezivanja PDV-om (što znači da se po osno-
    vu pružanja tih usluga PDV ne obračunava i ne
    plaća), dok se promet usluga posredovanja pri
    smeštaju u hotelima koji se vrši pravnom licu
    sa sedištem u Republici Srbiji oporezuje po
    opštoj poreskoj stopi PDV-a od 20%. Pored toga,
    napominjemo i da za određivanje mesta prome-
    ta usluga posredovanja pri smeštaju u hotelima
    koje se pružaju pravnim licima − poreskim ob-
    veznicima iz člana 12. Zakona o PDV-u, nije od
    značaja mesto u kojem se nalazi hotel, tj. da li
    se hotel nalazi u Republici Srbiji ili u ino-
    stranstvu.
    Vreme prometa usluge posredovanja
    Prema odredbama člana 15. stav 1. Zakona o
    PDV-u, usluga se smatra pruženom na dan kada je:
    ● završeno pojedinačno pružanje usluge;
    ● prestao pravni osnov pružanja usluge – u slu-
    čaju pružanja vremenski ograničenih ili neo-
    graničenih usluga.
    Kada su u pitanju usluge posredovanja, u veći-
    ni slučajeva vreme prometa određuje se na osno-
    vu toga kada je završeno pojedinačno pružanje
    usluge, jer je svrha posredovanja zaključivanje
    ugovora između nalogodavca i trećih lica, a ne
    pružanje usluge posredovanja u određenom vre-
    menskom periodu.
    138 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    Posrednik stiče pravo na naknadu u času za-
    ključenja ugovora za koji je posredovao, ako dru-
    gačije nije ugovoreno. Međutim, ako je ugovor
    zaključen pod odložnim uslovom, posrednik
    stiče pravo na naknadu tek kad se uslov ostvari.
    Kad je ugovor zaključen pod raskidnim uslo-
    vom, ostvarenje uslova nema uticaja na posred-
    nikovo pravo na naknadu.
    U slučaju nevažnosti ugovora, posrednik ima
    pravo na naknadu ako mu uzrok nevažnosti nije
    bio poznat.
    U skladu sa navedenim, usluga posredovanja
    smatra se izvršenom u momentu zaključenja ugo-
    vora koji je bio predmet posredovanja, odnosno,
    ako je ugovor zaključen sa određenim uslovom,
    promet usluge posredovanja nastaje kada se taj
    uslov ostvari. U tom momentu nastaje poreska
    obaveza, s tim što, ukoliko je posrednik pri-
    mio avans pre zaključivanja ugovora koji je
    predmet posredovanja, poreska obaveza nastaje
    na dan prijema avansa, u skladu sa članom 16. Za-
    kona o PDV-u.
    Usluge posredovanja koje su
    oslobođene PDV-a s pravom na
    odbitak prethodnog poreza
    Prema odredbi člana 24. stav 1. tačka 17) Zako-
    na o PDV-u, PDV se ne plaća na usluge posredova-
    nja koje se odnose na promet dobara i usluga iz
    t. 1)–16) ovog stava.
    Kada obveznik PDV-a pruža uslugu posredo-
    vanja prilikom prometa dobara i usluga koji je,
    u skladu sa članom 24. Zakona o PDV-u, oslobo-
    đen PDV-a, pomenuta usluga takođe je oslobođena
    PDV-a, a obveznik ima pravo na odbitak prethod-
    nog poreza pod opštim uslovima.
     Primera radi, obveznik PDV-a domaćem
    pravnom licu pruža uslugu posredova-
    nja pri izvozu dobara. Da bi ova usluga bila
    oslobođena od PDV-a, potrebno je da su ispu-
    njeni svi uslovi za oslobođenje od PDV-a po
    osnovu izvoza dobara, tj. potrebno je da obve-
    znik PDV-a koji izvozi dobra poseduje izvoznu
    deklaraciju kojom se potvrđuje da su dobra ot-
    premljena u inostranstvo, ali obveznik PDV-a
    koji pruža uslugu posredovanja pri izvozu ne
    mora da poseduje tu deklaraciju da bi se oslo-
    bodio od PDV-a.
    Ista je situacija u slučaju posredovanja pri
    usluzi prevoza dobara koja se uvoze – da bi se
    usluga prevoza oslobodila od PDV-a, potrebno je
    da je naknada za tu uslugu uračunata u osnovicu za
    obračun PDV-a pri uvozu dobara. Međutim, nak-
    nada za uslugu posredovanja pri pružanju pred-
    metne usluge prevoza ne mora biti uračunata u
    osnovicu za obračun PDV-a pri uvozu dobara da
    bi se oslobodila od PDV-a (po osnovu člana 24.
    stav 1. tačka 17) Zakona o PDV-u), već je za ostva-
    rivanje prava na oslobođenje usluge posredova-
    nja bitno da su ispunjeni uslovi za oslobođenje
    usluge prevoza u smislu člana 24. stav 1. tačka 1)
    Zakona o PDV-u.
    Napomena: Posrednik ne mora da poseduje
    bilo kakvu dokumentaciju koja bi potvrdila da
    se radi o usluzi posredovanja pri izvozu doba-
    ra radi otklanjanja neprijatnosti i dokazivanja
    inspekciji da je stvarno reč o usluzi posredo-
    vanja pri izvozu, a najbolje je da obveznik PDV-a
    koji je ispostavio račun za uslugu posredovanja
    pri izvozu poseduje fotokopiju izvozne doku-
    mentacije svog klijenta.
    Primer: Poreski tretman usluga
    posredovanja prilikom privremenog
    uvoza dobara u Republiku Srbiju koji
    vrši obveznik PDV-a (špediter) drugom
    obvezniku PDV-a
    U skladu sa Zakonom o PDV-u, za prevozne i
    ostale usluge koje su u vezi sa izvozom, tranzitom
    ili privremenim uvozom dobara propisano je po-
    resko oslobođenje sa pravom na odbitak prethod-
    nog poreza. Isto poresko oslobođenje propisano
    je i za promet usluge posredovanja pri prevoznim
    i ostalim uslugama koje su u vezi sa izvozom, tran-
    zitom ili privremenim uvozom dobara.
    Shodno navedenom, kada obveznik PDV-a
    (špediter) pruža uslugu posredovanja prilikom
    prometa dobara (opreme) koja se iz inostran-
    stva privremeno uvoze u Republiku Srbiju ob-
    vezniku PDV-a, na naknadu za promet ove usluge
    (iznos provizije za posredovanje), bez PDV-a, ne
    obračunava se i ne plaća PDV.
    Usluge posredovanja koje su oslobođene
    PDV-a bez prava na odbitak prethodnog
    poreza
    Poreska oslobođenja za promet dobara i uslu-
    ga bez prava na odbitak prethodnog poreza ure-
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 139
    POREZI
    đena su odredbama člana 25. Zakona o PDV-u. Za
    razliku od poreskih oslobođenja sa pravom na
    odbitak prethodnog poreza, kod kojih je propisa-
    no poresko oslobođenje za promet usluge posre-
    dovanja, koja se odnosi na promet svih dobara i
    usluga iz člana 24. stav 1. Zakona o PDV-u, pore-
    sko oslobođenje za promet usluge posredovanja
    iz člana 25. Zakona o PDV-u odnosi se samo na
    pojedine promete dobara i usluga iz stava 1. tog
    člana.
    Poresko oslobođenje bez prava na odbitak
    prethodnog poreza odnosi se na:
    ● poslovanja i posredovanja u poslovanju za-
    konskim sredstvima plaćanja, osim papirnog i
    kovanog novca koji se ne koristi kao zakonsko
    sredstvo plaćanja ili ima numizmatičku vred-
    nost;
    ● poslovanja i posredovanja u poslovanju akci-
    jama, udelima u društvima i udruženjima, obve-
    znicama i drugim hartijama od vrednosti, osim
    poslovanja koje se odnosi na čuvanje i upravljanje
    hartijama od vrednosti;
    ● kreditne poslove, uključujući posredovanje,
    kao i novčane pozajmice;
    ● preuzimanje obaveza, garancija i drugih sred-
    stava obezbeđenja, uključujući posredovanje;
    ● poslovanja i posredovanja u poslovanju depo-
    zitima, tekućim i žiro računima, nalozima za
    plaćanje, kao i platnim prometom i doznakama;
    ● poslovanja i posredovanja u poslovanju nov-
    čanim potraživanjima, čekovima, menicama i
    drugim sličnim hartijama od vrednosti, osim
    naplate potraživanja za druga lica;
    ● posredovanje kod usluga osiguranja i reosigu-
    ranja.
    Primer: Poreski tretman naknade za
    usluge platnih transakcija koje obveznik
    PDV-a − institucija elektronskog novca
    pruža vlasnicima platnih računa, odnosno
    naknade za usluge posredovanja pri
    transferu novca koje pruža obveznik
    PDV-a – distributer
    Zakonom o PDV-u propisano je poresko oslo-
    bođenje bez prava na odbitak prethodnog pore-
    za za promet usluga omogućavanja uplate gotovog
    novca na platni račun, tj. račun na kojem se evi-
    dentira stanje elektronskog novca (uplatom na
    prodajnim mestima distributera, uplatom putem
    e-banking sistema banaka, odnosno gotovinom
    preko uplatnice, kao i davanjem naloga za pre-
    nos sredstava sa računa banke), isplate gotovog
    novca sa platnog računa na prodajnim mestima
    distributera (tzv. otkup elektronskog novca),
    prenosa novčanih sredstava sa platnog na drugi
    platni račun (korišćenjem aplikacije na mobil-
    nom telefonu), platnih transakcija, tih plaćanja
    sa platnog računa (npr. kupovina dobara putem
    interneta), kao i transfera novca (koji podra-
    zumeva da pošiljalac novca – vlasnik platnog
    računa na prodajnom mestu distributera šalje
    novac primaocu novca, a da primalac novca na
    prodajnom mestu distributera, bez obaveze da
    poseduje platni račun, primi poslati novac u
    gotovini), koje se pružaju u skladu sa zakonom
    kojim se uređuju platne usluge.
    Prema tome, na naknadu za usluge isplate go-
    tovog novca sa platnog računa, platnih trans-
    akcija i transfera novca, koje obveznik PDV-a
    – institucija elektronskog novca pruža vlasni-
    cima platnih računa, PDV se ne obračunava i ne
    plaća.
    Takođe, na naknadu za usluge posredovanja
    pri uplati novca na platni račun, isplate goto-
    vog novca sa platnog računa i transfera novca,
    koje pruža obveznik PDV-a – distributer, PDV
    se ne obračunava i ne plaća.
    Po osnovu prometa predmetnih usluga obve-
    znik PDV-a – institucija elektronskog novca,
    odnosno distributer nema pravo na odbitak
    prethodnog poreza.
     Promet usluga posredovanja koje se od-
    nose na ostali promet dobara i usluga
    iz člana 25. Zakona oporeziv je pod opštim
    pravilima.
    Na primer, kada obveznik PDV-a pruža
    uslugu posredovanja u vezi sa prometom ze-
    mljišta koje se nalazi u Republici Srbiji,
    dužan je da na naknadu za tu uslugu obračuna
    PDV, nezavisno od toga što je promet zemlji-
    šta oslobođen od PDV-a u skladu sa članom
    25. stav 2. tačka 2) Zakona o PDV-u. Takođe, pro-
    met usluga zakupa stanova, ako se koriste za
    stambene potrebe, oslobođen je PDV-a, dok je
    s druge strane promet usluge posredovanja u
    prometu te usluge oporeziv PDV-om.
    140 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    Primer: Posrednik (banka) obavezuje se da
    će vršiti obaveštavanje i informisanje
    klijenata o radu Penzionog fonda, da će
    posredovati u zaključenju ugovora između
    Fonda i klijenata i sl.
    Banka je zaključila ugovor o posredovanju sa
    akcionarskim društvom za upravljanje dobro-
    voljnim penzijskim fondom. U slučaju zaključe-
    nja ugovora između klijenta i Fonda, banka stiče
    pravo na naknadu.
    U ovom primeru ne radi se o prometu novca
    i kapitala u okviru poslovanja društva za upra-
    vljanje penzijskim fondovima, već o prometu
    usluga obaveštavanja i informisanja klijenata,
    posredovanja u zaključivanju ugovora i drugih
    usluga koje vrši lice koje se ne bavi upravlja-
    njem dobrovoljnim penzijskim fondovima.
    S obzirom na to da za ovakve vrste usluga nije
    propisano poresko oslobođenje od PDV-a, po-
    slovna banka koja vrši navedeni promet usluga
    dužna je da obračuna PDV u skladu sa opštim
    pravilima iz Zakona o PDV-u.
    Napomena: Kada obveznik PDV-a izvrši
    poslove za čiji je promet Zakonom o PDV-u
    propisano poresko oslobođenje bez prava na
    odbitak prethodnog poreza, pri čemu na taj
    promet obračuna PDV, primalac usluge nema
    pravo da odbije pomenuti PDV kao prethodni
    porez. Obveznik PDV-a koji je obračunao PDV
    za promet usluge za koji je propisano poresko
    oslobođenje bez prava na odbitak prethodnog
    poreza i u računu iskazao obračunati PDV, du-
    žan je da tako iskazani PDV plati, dok u novom
    računu ne ispravi iznos PDV-a.
    PS
  • Likvidacija i stečaj sa aspekta primene propisa kojima se uređuje PDV

    Likvidacija društva predstavlja oblik prestanka privrednog društva koja se sprovodi kada privredno društvo ima dovoljno finansijskih sredstava za pokriće svih svojih obaveza. Likvidacija ima niz aspekata, od kojih su najznačajniji privrednopravni, poreski, računovodstveni i bankarski. Sam postupak likvidacije veoma je složen, dugotrajan i uslovljen donošenjem velikog broja različitih dokumenata, kao i poštovanjem brojnih rokova.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F10%2FPS34-84.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    84 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    dipl. ekon. Tanja Đelkapić, mlađi savetnik u Ministarstvu finansija
    Likvidacija i stečaj sa aspekta
    primene propisa kojima se
    uređuje PDV
    Likvidacija društva predstavlja oblik prestanka privrednog društva koja
    se sprovodi kada privredno društvo ima dovoljno finansijskih sredstava za
    pokriće svih svojih obaveza. Likvidacija ima niz aspekata, od kojih su najzna-
    čajniji privrednopravni, poreski, računovodstveni i bankarski. Sam postu-
    pak likvidacije veoma je složen, dugotrajan i uslovljen donošenjem velikog
    broja različitih dokumenata, kao i poštovanjem brojnih rokova.
    Uvod
    Kada se radi o obvezniku poreza na dodatu
    vrednost (PDV) koji je u postupku likvidacije, sa
    aspekta primene propisa kojima se uređuje PDV
    otvaranje postupka likvidacije ne dovodi ni do
    brisanja obveznika iz evidencije za PDV ni do
    obaveze podnošenja nove evidencione prijave
    tog lica. Naime, otvaranje ovog postupka nema
    za posledicu prekid pravnog subjektiviteta ob-
    veznika – privrednog društva. Međutim, obve-
    znik koji je u postupku likvidacije dužan je da
    nadležnom poreskom organu dostavi pismeno
    obaveštenje o izmenama podataka iz evidenci-
    one prijave i to podataka o nazivu, tj. poslovnom
    imenu obveznika – privrednog društva, u roku
    od 5 dana od dana nastanka izmene, s obzirom
    na to da u ovom slučaju, a prema odredbi člana
    22. stav 5. Zakona o privrednim društvima („Sl.
    glasnik RS”, br. 36/11, 99/11, 83/14 – dr. zakon, 5/15,
    44/18 i 95/18), kojom je propisano da poslovno
    ime privrednog društva u postupku likvidacije
    sadrži i oznaku „u likvidaciji”, dolazi do iz-
    mene poslovnog imena obveznika – privrednog
    društva, a samim tim i do izmene podataka iz
    evidencione prijave.
    Pored toga, odredom člana 26. Zakona o pore-
    skom postupku i poreskoj administraciji („Sl.
    glasnik RS”, br. 80/02… i 95/18) propisano je da
    je PIB jedinstveni i jedini broj fizičkog lica,
    preduzetnika i pravnog lica za sve javne pri-
    hode i da se zadržava do prestanka postojanja,
    odnosno smrti tog lica. To znači da obvezniku
    – privrednom društvu koji je u postupku likvi-
    dacije ne treba dodeljivati novi PIB, kao i da
    u slučaju dodeljivanja novog PIB-a, navedeni ob-
    veznik zadržava sva prava i obaveze koje je imao
    do otvaranja postupka likvidacije.
    Takođe, prenos novčanih sredstva osniva-
    ču od strane obveznika PDV-a – privrednog
    subjekta koji prestaje likvidacijom, na ime
    vlasništva u kapitalu, nije predmet opore-
    zivanja PDV-om.
    Kada je u pitanju poreski tretman prenosa ce-
    lokupne, kao i dela imovine, koji vrši obveznik
    PDV-a u postupku likvidacije, PDV se ne obra-
    čunava i ne plaća, pod uslovima da je sticalac
    celokupne ili dela imovine obveznik PDV-a ili
    da tim prenosom postaje obveznik PDV-a i pro-
    dužava da obavlja istu delatnost koju je obavljao
    prenosilac.
    Primer: Prenosilac imovine koji obavlja
    delatnost trgovine na malo u toku trajanja
    postupka likvidacije bez naknade izvrši
    prenos celokupnih zaliha robe
    Prenos celokupne ili dela imovine od stra-
    ne obveznika PDV-a − prenosioca imovine pri-
    vrednom društvu sticaocu, bez naknade, nije
    predmet oporezivanja PDV-om, pod uslovima:
    da je društvo sticalac obveznik PDV-a ili da
    je tim prenosom postalo obveznik PDV-a, kao i
    da društvo sticalac produžava da obavlja istu
    delatnost koju je obavljalo društvo prenosilac
    imovine. Delom imovine smatra se poslovna ce-
    lina kojom se omogućava samostalno obavljanje
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 85
    POREZI
    delatnosti od strane sticaoca, čijim je preno-
    som u momentu prenosa onemogućeno prenosiocu
    da obavlja tu delatnost. Smatra se da prilikom
    prenosa dela imovine besteretnim davanjem
    promet dobara i usluga nije izvršen, nezavisno
    od toga da li se imovina ili njen deo prenosi
    u redovnom prometu ili u postupku likvidaci-
    je, odnosno stečaja poreskog obveznika. S tim u
    vezi, kada obveznik PDV-a − prenosilac imovine
    koji obavlja delatnost trgovine na malo u toku
    trajanja postupka likvidacije bez naknade izvr-
    ši prenos celokupnih zaliha robe, što znači da
    mu je u momentu prenosa onemogućeno da obavlja
    tu delatnost, PDV se ne obračunava i ne plaća,
    pod uslovom da obveznik PDV-a − sticalac imo-
    vine produžava da obavlja istu delatnost koju
    je obavljao prenosilac imovine.
    Brisanje obveznika PDV-a – društva
    iz Registra privrednih subjekata i iz
    evidencije obveznika PDV-a
    Likvidacija se okončava donošenjem odluke
    o okončanju postupka likvidacije. Po okončanju
    likvidacije društvo se briše iz Registra pri-
    vrednih subjekata, a imovina koja ostane nakon
    izmirenja svih obaveza prema poveriocima (li-
    kvidacioni ostatak) raspodeljuje se članovima
    društva.
    Nakon sprovedenog postupka likvidacije, tj. na-
    kon isteka roka od 120 dana od dana objave oglasa
    i registracije početnog likvidacionog izvešta-
    ja, da bi privredno društvo prestalo da postoji,
    potrebno je da se podnese registraciona prijava
    brisanja iz Registra privrednih subjekata.
    U tom smislu, Agenciji za privredne registre
    neophodno je dostaviti sledeću dokumentaciju:
    1. registracionu prijavu za brisanje iz registra
    nakon okončanja postupka likvidacije;
    2. odluku Skupštine društva o okončanju postup-
    ka likvidacije;
    3. izveštaj likvidacionog upravnika o sprove-
    denoj likvidaciji;
    4. izjavu likvidacionog upravnika da su sve
    obaveze društva po osnovu prijavljenih potra-
    živanja izmirene u potpunosti i da se protiv
    društva ne vode drugi postupci;
    5. odluku o raspodeli likvidacionog ostatka
    društva;
    6. odluku društva o licu kome se poslovne knjige
    i dokumenta poveravaju na čuvanje;
    7. uverenje o prestanku poreskih obaveza izda-
    to od strane nadležne Poreske uprave, koje nije
    starije od 5 dana u momentu podnošenja zahteva
    za brisanje iz registra;
    8. uverenje Gradske uprave Grada Beograda (Se-
    kretarijat za finansije) da su izmirene obaveze
    po osnovu javnih prihoda, koje nije starije od 5
    dana u momentu podnošenja zahteva za brisanje
    iz registra;
    9. potvrdu da je društvo brisano iz registra
    PDV-a ili izjavu likvidacionog upravnika da
    društvo nije registrovani obveznik PDV-a;
    10. dokaz o uplati naknade za brisanje društva
    iz Registra privrednih subjekata (naknada se
    plaća u iznosu od 3.000,00 dinara).
    Prema tome, ako je poreski obveznik (pri-
    vredno društvo) evidentiran u sistemu
    PDV-a, potrebno je da izvrši sve aktivnosti
    propisane Zakonom o porezu na dodatu vred-
    nost („Sl. glasnik PC”, br. 84/04… i 30/18 –
    dalje: Zakon o PDV-u) pre brisanja iz registra
    PDV-a.
    Nadležni poreski organ sprovodi postupak
    po zahtevu za brisanje iz evidencije obveznika
    PDV-a, koji je propisan čl. 10. i 11. Pravilnika o
    obliku i sadržini prijave za evidentiranje ob-
    veznika PDV, postupku evidentiranja i brisanja
    iz evidencije i o obliku i sadržini poreske
    prijave PDV („Sl. glasnik PC”, br. 123/12, 115/13,
    66/14, 86/15, 11/16, 60/18, 47/19 i 50/19). S tim u
    vezi, ukoliko obveznik PDV-a ima zalihe robe
    na stanju, pre brisanja iz evidencije obveznika
    PDV-a na te zalihe treba da obračuna PDV i is-
    kaže obračunati PDV u poslednjoj podnetoj pore-
    skoj prijavi za PDV.
    Izmena poreske osnovice na osnovu
    odluke nadležnog suda o zaključenom
    stečajnom postupku
    Odredbama člana 21. Zakona o PDV-u propi-
    san je postupak izmene poreske osnovice, koji
    podrazumeva izmenu PDV-a koji je obračunat u
    momentu prometa. Osnovica za promet dobara
    i usluga koja podleže oporezivanju može nak-
    nadno da se umanji ili uveća zbog umanjenja ili
    uvećanja naknade za izvršeni promet dobara
    ili usluga. U skladu sa Zakonom o PDV-u, ako se
    izmeni osnovica za promet dobara i usluga koji
    86 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    je oporeziv PDV-om, obveznik koji je isporučio
    dobra ili izvršio usluge dužan je da ispravi
    iznos PDV-a koji duguje po tom osnovu, u skladu
    sa izmenom.
    Osim uobičajenih slučajeva izmene poreske
    osnovice po osnovu povećanja ili smanjenja nak-
    nade za izvršeni promet, povraćaja dobara i
    sl., odredbom člana 21. stav 5. Zakona o PDV-u
    propisana je mogućnost izmene poreske osnovi-
    ce i za iznos naknade koji nije naplaćen.
    Prema tome, ako je obveznik PDV-a izvršio
    oporezivi promet dobara ili usluga i obra-
    čunao PDV, ali nije naplatio naknadu ili deo
    naknade, ima pravo na izmenu poreske osnovi-
    ce i korekciju obaveze za PDV (u iznosu PDV-a
    koji je sadržan u nenaplaćenoj naknadi), ali
    samo u dva slučaja. Naime, prema članu 21. stav
    5. Zakona o PDV-u, obveznik PDV-a može da iz-
    meni osnovicu za iznos naknade koji nije na-
    plaćen samo na osnovu:
    ● pravosnažne odluke suda o zaključenom ste-
    čajnom postupku, odnosno
    ● overenog prepisa zapisnika o sudskom po-
    ravnanju.
    Primer: Smanjenje osnovice za
    obračunavanje PDV-a na osnovu
    pravosnažnog rešenja suda o zaključenju
    stečajnog postupka nad primaocem dobara
    ili usluga
    Obveznik PDV-a koji je izvršio oporezi-
    vi promet dobara ili usluga ima pravo da, na
    osnovu pravosnažnog rešenja suda o zaključenju
    stečajnog postupka nad primaocem dobara ili
    usluga, smanji osnovicu za obračunavanje PDV-a
    i iznos obračunatog PDV-a za iznos naknade ili
    dela naknade za isporučena dobra ili usluge
    koji nije naplaćen.
    ëU svim ostalim slučajevima nenapla-
    ćena naknada nije osnov za izmenu po-
    reske osnovice. Na primer, obveznik nema
    pravo na izmenu poreske osnovice ako nak-
    nada nije naplaćena po osnovu vansudskog po-
    ravnanja, neuspele naplate u okviru postupka
    za izvršenje, u okviru postupka likvidacije,
    zastarelosti potraživanja, prestanka rada
    preduzetnika i sl.
    Primer: Smanjenje osnovice za
    obračunavanje PDV-a i iznosa obračunatog
    PDV-a za iznos naknade ili dela naknade
    koji nije naplaćen, na osnovu usvojenog
    plana reorganizacije
    Obveznik PDV-a koji je izvršio oporezivi
    promet dobara i usluga može da izmeni osnovi-
    cu za obračunavanje PDV-a i iznos obračunatog
    PDV-a za iznos naknade ili dela naknade za is-
    poručena dobra ili pružene usluge koji nije na-
    plaćen samo na osnovu pravosnažne odluke suda
    o zaključenom stečajnom postupku ili na osnovu
    overenog prepisa zapisnika o sudskom poravna-
    nju. Prema tome, na osnovu usvojenog plana reor-
    ganizacije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje
    stečaj, obveznik PDV-a − poverilac ne može da
    smanji osnovicu za obračunavanje PDV-a i iznos
    obračunatog PDV-a za iznos naknade ili dela
    naknade koji nije naplaćen.
    Napominjemo da, u skladu sa Zakonom o PDV-u,
    obveznik može da izmeni osnovicu za iznos
    naknade koji nije naplaćen samo na osnovu pra-
    vosnažne odluke suda o zaključenom stečajnom
    postupku, odnosno na osnovu overenog prepisa
    zapisnika o sudskom poravnanju. Prema tome,
    na osnovu odluke suda kojom se usvaja unapred
    pripremljeni plan reorganizacije u skladu sa
    zakonom kojim se uređuje stečaj (rešenje kojim
    se istovremeno otvara stečajni postupak, po-
    tvrđuje usvajanje unapred pripremljenog plana
    reorganizacije i obustavlja stečajni postupak)
    obveznik PDV-a – poverilac ne može da smanji
    osnovicu za obračunavanje PDV-a i iznos obra-
    čunatog PDV-a za iznos naknade koji nije napla-
    ćen.
    Ministarstvo finansija objavilo je Mišlje-
    nje, broj 413-00-00059 od 8. maja 2017. godine, u
    vezi sa tim da li obveznik PDV-a – poverilac
    ima pravo na smanjenje poreske osnovice i ob-
    računatog PDV-a na osnovu odluke suda kojom se
    usvaja unapred pripremljeni plan reorganiza-
    cije u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj,
    prema kome: Na osnovu odluke suda kojom se usvaja
    unapred pripremljeni plan reorganizacije u skla-
    du sa zakonom kojim se uređuje stečaj (rešenje ko-
    jim se istovremeno otvara stečajni postupak,
    potvrđuje usvajanje unapred pripremljenog plana
    reorganizacije i obustavlja stečajni postupak)
    obveznik PDV − poverilac ne može da smanji
    osnovicu za obračunavanje PDV i iznos obračuna-
    tog PDV za iznos naknade koji nije naplaćen.
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 87
    POREZI
    Stečajni postupak sprovodi se u skladu sa Za-
    konom o stečaju („Sl. glasnik RS”, br. 104/09… i
    95/18), dok je sudsko poravnanje uređeno Zakonom
    o parničnom postupku („Sl. glasnik RS”, br. 72/11,
    49/13 – odluka US, 74/13 – odluka US, 55/14 i 87/18).
    Odredbama Zakona o stečaju uređuju se uslo-
    vi i način pokretanja i sprovođenja stečaja nad
    pravnim licima. Stečaj se, u smislu ovog zakona,
    sprovodi bankrotstvom ili reorganizacijom.
    Pod bankrotstvom se podrazumeva namirenje po-
    verilaca prodajom celokupne imovine stečajnog
    dužnika, odnosno stečajnog dužnika kao pravnog
    lica, dok se pod reorganizacijom podrazumeva
    namirenje poverilaca prema usvojenom planu
    reorganizacije i to redefinisanjem dužničko-
    -poverilačkih odnosa, statusnim promenama
    dužnika ili na drugi način koji je predviđen
    planom reorganizacije.
    Odluka nadležnog suda o zaključenom stečaj-
    nom postupku donosi se u vidu rešenja o zaklju-
    čenju stečajnog postupka. Pod pravosnažnošću se
    podrazumeva svojstvo sudske odluke po kome ona
    više ne može da se pobija redovnim pravnim
    lekom (formalna pravosnažnost). Ovo svojstvo
    stiče se istekom roka za pravni lek, odricanjem
    (odustankom) od pravnog leka i donošenjem
    odluke u drugom stepenu. Pravosnažnost sudske
    odluke dokazuje se klauzulom o pravosnažnosti
    koju na tu odluku stavlja nadležni sud.
    Cilj stečaja je najpovoljnije kolektivno nami-
    renje stečajnih poverilaca ostvarivanjem najve-
    će moguće vrednosti stečajnog dužnika, odnosno
    njegove imovine. Stečaj omogućava kolektivno i
    srazmerno namirenje stečajnih poverilaca, u
    skladu sa Zakonom o stečaju. U stečajnom postupku
    svim poveriocima obezbeđuje se jednak tretman
    i ravnopravni položaj poverilaca istog isplat-
    nog reda, odnosno iste klase u postupku reorga-
    nizacije. Stečajni postupak se sprovodi tako da
    omogući ostvarivanje najveće moguće vrednosti
    imovine stečajnog dužnika i najvećeg mogućeg
    stepena namirenja poverilaca u što kraćem vre-
    menu i sa što manje troškova.
    Prema članu 336. Zakona o parničnom postup-
    ku, u toku celog postupka pred parničnim sudom
    prvog stepena stranke mogu da zaključe sudsko
    poravnanje, koje može da se odnosi na ceo tu-
    žbeni zahtev ili na jedan njegov deo. Sporazum
    stranaka o poravnanju unosi se u zapisnik. Po-
    ravnanje je zaključeno kada stranke posle proči-
    tanog zapisnika o poravnanju potpišu zapisnik.
    Strankama se izdaje overeni prepis zapisnika
    u kome je sadržano poravnanje, koje ima isto
    pravno dejstvo kao i sudska presuda. Posedova-
    nje overenog prepisa zapisnika smatra se upravo
    osnovom za izmenu poreske osnovice, u smislu
    člana 21. stav 5. Zakona o PDV-u.
    Primer: Da li obveznik PDV-a na osnovu
    ugovora o vansudskom poravnanju može da
    smanji osnovicu za obračunavanje PDV-a i
    iznos obračunatog PDV-a za iznos naknade
    ili dela naknade koji nije naplaćen
    Obveznik PDV-a koji je izvršio oporezivi
    promet dobara i usluga može da smanji osnovi-
    cu za obračunavanje PDV-a i iznos obračunatog
    PDV-a za iznos naknade ili dela naknade za is-
    poručena dobra ili pružene usluge koji nije na-
    plaćen samo na osnovu pravosnažne odluke suda
    o zaključenom stečajnom postupku ili na osnovu
    overenog prepisa zapisnika o sudskom poravna-
    nju. Prema tome, na osnovu ugovora o vansudskom
    poravnanju obveznik PDV-a ne može da smanji
    osnovicu za obračunavanje PDV-a i iznos obra-
    čunatog PDV-a za iznos naknade ili dela naknade
    koji nije naplaćen.
    Na osnovu zaključenog poravnanja u obli-
    ku javnobeležničkog zapisa nakon okončanog
    parničnog i izvršnog postupka ili u slučaju
    vansudskog poravnanja obveznik PDV-a − po-
    verilac ne može da smanji osnovicu za ob-
    računavanje PDV-a i iznos obračunatog PDV-a
    za iznos naknade ili dela naknade koji nije
    naplaćen, jer se poravnanja u obliku javnobe-
    ležničkog zapisa nakon okončanog parničnog
    i izvršnog postupka, kao i vansudsko poravna-
    nje ne mogu poistovećivati sa overenim pre-
    pisom zapisnika o sudskom poravnanju.
    Primer: Da li obveznik PDV-a – poverilac
    na osnovu zaključenog poravnanja u obliku
    javnobeležničkog zapisa nakon okončanog
    parničnog i izvršnog postupka može da
    smanji osnovicu za obračunavanje PDV-a i
    iznos obračunatog PDV-a za iznos naknade
    ili dela naknade koji nije naplaćen
    U skladu sa Zakonom o PDV-u, obveznik PDV-a
    koji je izvršio oporezivi promet dobara i
    usluga može da izmeni osnovicu za obračuna-
    vanje PDV-a i iznos obračunatog PDV-a za iznos
    naknade ili dela naknade za isporučena dobra
    88 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    ili pružene usluge koji nije naplaćen samo na
    osnovu pravosnažne odluke suda o zaključenom
    stečajnom postupku ili na osnovu overenog pre-
    pisa zapisnika o sudskom poravnanju. Međutim,
    na osnovu zaključenog poravnanja u obliku javno-
    beležničkog zapisa nakon okončanog parničnog
    i izvršnog postupka obveznik PDV-a − poveri-
    lac ne može da smanji osnovicu za obračunavanje
    PDV-a i iznos obračunatog PDV-a za iznos nakna-
    de ili dela naknade koji nije naplaćen. Naime,
    prema Zakonu o javnom beležništvu („Sl. gla-
    snik PC”, br. 31/11, 85/12, 19/13, 55/14 − dr. zakon,
    93/14 − dr. zakon, 121/14, 6/15 i 106/15) u obliku
    javnobeležničkog zapisa javni beležnik može
    da zaključi poravnanje pre pokretanja parničnog,
    vanparničnog ili upravnog postupka po pravi-
    lima zakona kojim se uređuju parnični, vanpar-
    nični, izvršni i opšti upravni postupak, sa
    dejstvom sudskog poravnanja, odnosno poravna-
    nja zaključenog pred organom uprave. U skladu
    sa Zakonom o parničnom postupku, stranke pred
    sudom mogu da zaključe sudsko poravnanje u toku
    celog postupka do njegovog pravosnažnog okon-
    čanja.
    Sudsko poravnanje može da bude zaključe-
    no i u postupku medijacije. Naime, prema čla-
    nu 340. Zakona o parničnom postupku, kad sud
    proceni ili stranke saglasno predlože da bi
    spor mogao uspešno da se reši posredovanjem
    (medijacijom), stranke se upućuju na postupak
    posredovanja i zastaju sa postupkom. Postignu-
    ti sporazum predstavlja vansudsko poravnanje
    koje posrednik (medijator) dostavlja sudu. Pre-
    ma članu 16. Zakona o posredovanju – medijaciji
    („Sl. glasnik RS”, broj 18/2005), sporazum koji
    strane postignu u postupku posredovanja ima
    snagu sudskog poravnanja ako ga na zapisnik
    uzme sudija nakon ocene da je saglasan sa javnim
    poretkom. Napominjemo da je posrednik dužan
    da o sporazumu postignutom u postupku posre-
    dovanja bez odlaganja obavesti sud pred kojim
    je pokrenut parnični postupak. Ako se ne postig-
    ne sporazum u postupku posredovanja zbog ne-
    saglasnosti o pravnim pitanjima, strane mogu
    da postignu pismenu saglasnost o činjeničnim
    pitanjima. Ta saglasnost ih obavezuje u daljem
    postupku ako je istu overio posrednik ili dru-
    gi ovlašćeni organ i ako su se strane odrekle
    tajnosti podataka iz nje.
    Posrednik je treća neutralna osoba koja
    posreduje između dve strane u cilju rešavanja
    njihovog spornog odnosa, u skladu sa načelima
    posredovanja.
    Posredovanje mogu da obavljaju sudije, advo-
    kati i drugi istaknuti stručnjaci iz različitih
    oblasti, u zavisnosti od vrste spornog odnosa u
    kome posreduju.
    Sporazum postignut u postupku posredovanja,
    uz uzajamno popuštanje strana, zaključen pre za-
    snivanja parničnog postupka ili u toku istog,
    ima snagu vansudskog poravnanja ukoliko je sa-
    stavljen u pisanoj formi i nije protivan javnom
    poretku.
    Prema članu 21. stav 6. Zakona o PDV-u, pro-
    pisano je da, ukoliko obveznik PDV-a koji je
    izmenio osnovicu po osnovu pravosnažne
    odluke suda o zaključenom stečajnom postup-
    ku, odnosno overenog prepisa zapisnika o
    sudskom poravnanju, kasnije primi naknadu
    ili deo naknade za isporučena dobra i uslu-
    ge u vezi sa kojima je dozvoljena izmena osno-
    vice, dužan je da na primljeni iznos naknade
    obračuna PDV.
    Primer: Naplata naknade nakon smanjenja
    osnovice na osnovu pravosnažnog rešenja
    suda o zaključenju stečajnog postupka
    Šta se dešava kada obveznik PDV-a koji je
    na osnovu pravosnažnog rešenja suda o zaklju-
    čenju stečajnog postupka smanjio osnovicu za ob-
    računavanje PDV-a i iznos obračunatog PDV-a za
    iznos naknade ili dela naknade za isporučena
    dobra ili pružene usluge koji nije naplaćen,
    primi naknadu ili deo naknade za taj promet?
    U skladu sa Zakonom o PDV-u, obveznik PDV-a
    koji je izvršio oporezivi promet dobara ili
    usluga ima pravo da, na osnovu pravosnažnog
    rešenja suda o zaključenju stečajnog postupka
    nad primaocem dobara ili usluga, smanji osno-
    vicu za obračunavanje PDV-a i iznos obračuna-
    tog PDV-a za iznos naknade ili dela naknade za
    isporučena dobra ili usluge koji nije naplaćen.
    S tim u vezi ukazujemo na to da, ako u toku stečaj-
    nog postupka dođe do osporavanja potraživanja
    obveznika PDV-a od strane stečajnog upravnika,
    ta okolnost ne umanjuje pravo obveznika PDV-
    -a da smanji osnovicu za obračunavanje PDV-a i
    iznos obračunatog PDV-a u poreskom periodu u
    kojem je rešenje suda o zaključenju stečajnog po-
    stupka postalo pravosnažno, odnosno u nekom
    od narednih poreskih perioda. Međutim, ako
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 89
    POREZI
    obveznik PDV-a koji je na osnovu pravosnažnog
    rešenja suda o zaključenju stečajnog postup-
    ka smanjio osnovicu za obračunavanje PDV-a i
    iznos obračunatog PDV-a za iznos naknade ili
    dela naknade za isporučena dobra ili usluge
    koji nije naplaćen, primi naknadu ili deo nak-
    nade za taj promet, dužan je da po osnovu pri-
    mljene naknade obračuna i plati PDV u skladu
    sa Zakonom o PDV-u.
    Evidentiranje smanjenja osnovice
    za obračunavanje PDV-a na osnovu
    pravosnažnog rešenja suda o zaklju-
    čenju stečajnog postupka u poreskoj
    prijavi PDV (Obrazac PP PDV)
    Izmena poreske osnovice u smislu člana 21.
    stav 5. Zakona o PDV-u vrši se u poreskom peri-
    odu u kom je nastala izmena. To znači da pore-
    ski obveznik može da izvrši izmenu poreske
    osnovice najranije u poreskom periodu u kojem
    je odluka suda o zaključenom stečajnom postupku
    postala pravosnažna, odnosno u poreskom peri-
    odu u kojem je overen prepis zapisnika o sudskom
    poravnanju.
    U poreskoj prijavi za poreski period u kojem
    obveznik vrši korekciju PDV-a smanjuje se iznos
    naknade u polju 003 ili 004 poreske prijave (u
    zavisnosti od toga da li je promet bio oporeziv
    po opštoj ili posebnoj stopi PDV-a), dok se za
    iznos PDV-a sadržan u nenaplaćenoj (bruto) nak-
    nadi vrši umanjenje dugovanog PDV-a u polju 103,
    odnosno 104 obrasca PP PDV.
    Primer: Smanjenje osnovice za
    obračunavanje PDV-a
    Obveznik PDV-a koji je izvršio oporezi-
    vi promet dobara ili usluga ima pravo da, na
    osnovu pravosnažnog rešenja suda o zaključenju
    stečajnog postupka nad primaocem dobara ili
    usluga, smanji osnovicu za obračunavanje PDV-a
    i iznos obračunatog PDV-a za iznos naknade ili
    dela naknade za isporučena dobra ili usluge
    koji nije naplaćen. U ovom slučaju obveznik PDV-
    -a vrši smanjenje osnovice za obračunavanje
    PDV-a tako što u poreskoj prijavi PDV (obrazac
    PP PDV) koju podnosi za poreski period u kojem
    je rešenje suda o zaključenju stečajnog postupka
    postalo pravosnažno, odnosno za neki naredni
    period, pod rednim brojem 3, odnosno 4 obra-
    sca PP PDV – u polju 003, odnosno 004 smanjuje
    iznos poreske osnovice za iznos za koji je sma-
    njena poreska osnovica, a u polju 103, odnosno
    104 smanjuje iznos obračunatog PDV-a za iznos
    za koji je smanjen obračunati PDV. Ako iznos ob-
    računatog PDV-a iz polja 103, odnosno 104 nije
    dovoljan da bi se izvršilo smanjenje iznosa
    obračunatog PDV-a, obveznik PDV-a pod rednim
    brojem 8 obrasca PP PDV – u polju 108 povećava
    iznos PDV-a koji može da se odbije kao prethod-
    ni porez. Takođe, u evidenciji koju vodi u skladu
    sa odredbama člana 46. Zakona o PDV-u i odred-
    bama Pravilnika o obliku, sadržini i načinu
    vođenja evidencije o PDV i o obliku i sadrži-
    ni pregleda obračuna PDV („Sl. glasnik RS”, br.
    90/17, 119/17, 48/18 i 60/18) obveznik PDV-a dužan
    je obezbedi podatke od značaja za utvrđivanje
    poreske obaveze, a samim tim i podatke koji se
    odnose na smanjenje osnovice za obračunavanje
    PDV-a i iznosa obračunatog PDV-a, uključujući i
    potrebnu dokumentaciju.
    Osim posedovanja odluke suda o zaključenom
    stečajnom postupku, odnosno overenog prepisa
    zapisnika o sudskom poravnanju, izmena po-
    reske osnovice u navedenim slučajevima nije
    uslovljena posedovanjem drugih dokaza. U skla-
    du sa tim obveznik PDV-a može da izvrši iz-
    menu poreske osnovice, nezavisno od toga da
    li ima pisanu potvrdu druge strane (primaoca
    dobara ili usluga) o ispravci odbitka prethod-
    nog poreza.
    Pravo na odbitak prethodnog poreza
    obveznika PDV-a u stečaju
    Pravo na odbitak prethodnog poreza ima ob-
    veznik PDV-a, uključujući i obveznika PDV-a u ste-
    čaju, uz ispunjenje uslova propisanih Zakonom.
    Naime, obveznik PDV-a ima pravo da PDV koji
    mu je obračunat od strane prethodnog učesnika
    u prometu za promet dobara i usluga odbije kao
    prethodni porez ako poseduje odgovarajuću doku-
    mentaciju (račun ili drugi dokument koji služi
    kao račun, izdat u skladu sa propisima kojima
    se uređuje oporezivanje potrošnje PDV-om) i
    ako predmetna dobra i usluge koristi ili će ih
    koristiti za promet dobara i usluga sa pravom
    na odbitak prethodnog poreza, tj. za promet koji
    je oporeziv PDV-om, promet za koji je propisa-
    no poresko oslobođenje sa pravom na odbitak
    prethodnog poreza ili za promet koji se smatra
    izvršenim u inostranstvu, ako bi za taj promet
    90 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza
    da je izvršen u Republici Srbiji.
    Obveznik PDV-a koji nabavljena dobra, od-
    nosno primljene usluge ne koristi, odnosno
    neće koristiti za promet sa pravom na odbitak
    prethodnog poreza, nema pravo da PDV koji mu
    je obračunat od strane prethodnog učesnika u
    prometu za promet dobara i usluga odbije kao
    prethodni porez.
    Prema tome, činjenica da je nad obveznikom
    PDV-a otvoren postupak stečaja u skladu sa za-
    konom kojim se uređuje stečaj nije od uticaja na
    ostvarivanje ovog prava. PS
  • Prefakturisanje troškova sa aspekta Zakona o porezu na dodatu vrednost

    Naplata određenih novčanih iznosa, utvrđenih u visini stvarno nastalih troškova, predstavlja tzv. prefakturisanje troškova. Za definisanje poreskog tretmana prefakturisanog troška  ključno je da li između dva subjekta (lica koje vrši prefakturisanje i lica kojem se vrši prefakturisanje) postoji promet dobara i usluga, koji je suština za prefakturisanje iznosa.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F06%2FPS3132-89.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    JUL–AVGUST 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 89
    POREZI
    dipl. ekon. Tanja Đelkapić, mlađi savetnik u Ministarstvu finansija
    Prefakturisanje troškova sa
    aspekta Zakona o porezu na dodatu
    vrednost
    Naplata određenih novčanih iznosa, utvrđenih u visini stvarno nastalih
    troškova, predstavlja tzv. prefakturisanje troškova. Za definisanje pore-
    skog tretmana prefakturisanog troška ključno je da li između dva subjekta
    (lica koje vrši prefakturisanje i lica kojem se vrši prefakturisanje) po-
    stoji promet dobara i usluga, koji je suština za prefakturisanje iznosa.
    Uvod
    U praksi su različite situacije kada dolazi
    do prefakturisanja troškova, a sa aspekta Zakona
    o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik
    RS”, br. 84/04, 86/04 – ispravka, 61/05, 61/07,
    93/12, 108/13, 68/14 – dr. zakon, 142/14, 83/15, 108/16,
    113/17 i 30/18 – dalje: Zakon o PDV-u) definisana
    su određena pravila koja dalje opredeljuju poreski
    tretman predmetnih troškova.
    S tim u vezi, sa aspekta Zakona o PDV-u, su-
    štinski je važno razlikovati dve situacije
    kada je u pitanju prefakturisanje troškova:
    1. prefakturisanje koje se vrši po osnovu
    određenog izvršenog prometa dobara i usluga
    između obveznika;
    2. prefakturisanje troškova kao zasebna
    transakcija, koja nije povezana sa konkretnim
    prometom dobara i usluga.
    Takođe, vrlo bitno je da se shvati da postupak
    prefakturisanja troškova ne predstavlja pro-
    met dobara i usluga sa aspekta Zakona o PDV-u.
    Primer: Poreski tretman novčanih sredstva
    koja zakupac potražuje od zakupodavca
    – stranog pravnog lica na ime pokrića
    troškova instaliranja i osposobljavanja
    proizvodnih mašina uzetih u zakup
    U slučaju kada obveznik PDV-a – zakupac od
    stranog pravnog lica uzme u zakup dve proizvodne
    mašine, za koje, shodno ugovoru zaključenom
    između ova dva lica, troškove instaliranja i
    osposobljavanja mašina za proizvodnju snosi
    strano pravno lice – zakupodavac, na novčana
    sredstva koja zakupac potražuje od zakupodavca
    – stranog pravnog lica na ime pokrića troškova
    instaliranja i osposobljavanja mašina za
    proizvodnju ne postoji obaveza obračunavanja i
    plaćanja PDV-a, s obzirom na to da ova novčana
    sredstva ne predstavljaju naknadu za promet dobara
    ili usluga koji vrši pomenuti obveznik
    PDV-a. Za predmetna novčana potraživanja obveznik
    PDV-a – zakupac ne izdaje račun niti drugi
    dokument koji služi kao račun u smislu člana 42.
    Zakona o PDV-u.
    Predmet oporezivanja PDV-om predstavljaju
    isporuka dobara i pružanje usluga koje poreski
    obveznik izvrši u Republici Srbiji uz naknadu,
    u okviru obavljanja delatnosti, kao i uvoz dobara
    u Republiku Srbiju. Promet dobara je, u smislu
    Zakona o PDV-u, prenos prava raspolaganja na
    telesnim stvarima (dalje: dobra) licu koje tim
    dobrima može da raspolaže kao vlasnik. U promet
    usluga, u smislu Zakona o PDV-u, spadaju svi
    poslovi i radnje u okviru obavljanja delatnosti
    koji ne spadaju u promet dobara. S tim u vezi,
    ako nema prometa u skladu sa Zakonom o PDV-u,
    nema ni predmeta oporezivanja PDV-om, čak iako
    postoji novčano plaćanje. Prema tome, plaćanje
    novčanih iznosa kada između obveznika nema
    prometa kao baze za prefakturisanje troškova
    treba posmatrati kao finansijsku transakciju
    koja nije predmet oporezivanja PDV-om.
    90 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    Primer: Poreski tretman novčanih
    sredstava koja obveznik PDV-a potražuje
    od inodobavljača na ime pokrića troškova
    carine i špediterskih usluga
    Novčana sredstva koja obveznik PDV-a potražuje
    od inodobavljača na ime pokrića troškova
    carine i špediterskih usluga nisu predmet oporezivanja
    PDV-om, s obzirom na to da se ne radi
    o naknadi za promet dobara odnosno usluga, koji
    vrši obveznik PDV-a. U ovom slučaju, za novčano
    potraživanje predmetnih troškova obveznik
    PDV-a ne izdaje račun niti drugi dokument koji
    služi kao račun iz člana 42. Zakona o PDV-u.
    Primer: U slučaju kada su više pravnih i
    fizičkih lica vlasnici idealnih delova
    poslovne zgrade, a računi za električnu
    energiju glase na jedno pravno lice −
    obveznika PDV-a, pri čemu svi vlasnici
    idealnih delova poslovne zgrade snose
    trošak za električnu energiju, postavlja
    se pitanje da li se na novčani iznos koji
    pravno lice − obveznik PDV-a (na koje
    glase računi) potražuje po ovom osnovu od
    ostalih vlasnika idealnih delova poslovne
    zgrade obračunava PDV, kao i ko ima pravo
    na odbitak prethodnog poreza u ovom
    slučaju.
    Kada su više pravnih i fizičkih lica vlasnici
    idealnih delova poslovne zgrade, a računi za
    električnu energiju glase na jedno pravno lice
    − obveznika PDV-a, pri čemu svi vlasnici idealnih
    delova poslovne zgrade snose trošak za
    električnu energiju, na novčani iznos koji pravno
    lice − obveznik PDV-a (na koje glase računi)
    potražuje po ovom osnovu od ostalih vlasnika
    idealnih delova poslovne zgrade ne obračunava
    se PDV, s obzirom na to da nije reč o naknadi za
    promet koji je predmet oporezivanja PDV-om. U
    ovom slučaju za tzv. prefakturisanje predmetnih
    troškova ne izdaje se račun iz člana 42. Zakona
    o PDV-u. U vezi sa navedenim ukazuje se na to da
    pravno lice − obveznik PDV-a, na koje glase računi
    za električnu energiju, ima pravo da PDV
    koji je obračunat i iskazan u računu prethodnog
    učesnika u prometu − obveznika PDV-a – odbije
    kao prethodni porez u delu koji se odnosi na tog
    obveznika PDV-a, uz ispunjenje ostalih uslova
    propisanih Zakonom o PDV-u, pri čemu za ostvarivanje
    prava na odbitak prethodnog poreza nije
    od značaja da li račune za električnu energiju
    plaća pravno lice − obveznik PDV-a, na koje glase
    računi, ili drugo lice. Obveznici PDV-a na
    koje ne glase računi za električnu energiju nemaju
    pravo na odbitak prethodnog poreza.
    ëIz navedenog primera proizlazi sledeće:
    ● kada obveznik koji vrši prefakturisanje
    nije korisnik ukupno isporučenih dobara i
    usluga, obveznik koji vrši prefakturisanje
    nema ni pravo na odbitak ukupnog iznosa prethodnog
    poreza iskazanog u računu dobavljača,
    već samo na deo obračunat po osnovu prometa
    dobara i usluga koje taj obveznik koristi;
    ● obveznik koji vrši prefakturisanje nije
    izvršio nikakav promet, što znači da nema
    predmeta oporezivanja, kao ni osnova za ispostavljanje
    računa, u smislu člana 42. Zakona
    o PDV-u; međutim, obveznik ispostavlja odgo-
    varajući dokument o zaduženju jer potražuje
    novčani iznos od drugih lica, ali predmetni
    dokument nema tretman računa jer nije izdat
    po osnovu izvršenog prometa;
    ● obveznik kojem je izvršeno prefakturisanje
    troškova, a korisnik je dobara ili dela
    dobara isporučenih od strane dobavljača, ne
    može da ostvari pravo na odbitak prethodnog
    poreza jer ne poseduje račun koji glasi na njega
    (račun je jedan od ključnih uslova za ostvarivanje
    prava na odbitak prethodnog poreza).
    Prefakturisanje troškova koji su
    sastavni deo naknade za izvršeni
    promet
    Suština za opredeljivanje poreskog tretmana
    troškova koji se prefakturišu između dva
    obveznika je da, ako obveznik koji vrši prefakturisanje
    troškova obavlja promet dobara i
    usluga licu kojem vrši prefakturisanje, a osnov
    za prefakturisanje je izvršeni promet dobara
    i usluga, iznos troškova koji se prefakturiše
    predstavlja sastavni deo ukupne naknade za izvršeni
    promet dobara i usluga. Prema tome, čin
    prefakturisanja, kao takav, ne predstavlja zaseban
    promet, već troškovi koji se prefakturišu
    čine sastavni deo ukupne naknade koju obveznik
    ostvaruje po osnovu izvršenog prometa.
    Ukupna naknada koja, pored osnovne naknade
    za izvršeni promet, sadrži i sve sporedne
    troškove (iznose) koje obveznik naplaćuje ili
    treba da naplati za izvršeni promet dobara i
    JUL–AVGUST 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 91
    POREZI
    usluga, predstavlja jedinstvenu poresku osnovicu
    na koju se obračunava PDV u skladu sa Zakonom
    o PDV-u, primenom propisane poreske
    stope. Ukoliko je glavni promet oporezovan po
    posebnoj stopi (10%), obveznik je u obavezi da
    posebnu stopu primeni i na iznos koji naplaćuje
    po osnovu prefakturisanih troškova. Takođe,
    ukoliko je glavni promet oslobođen PDV-a ili
    nije predmet oporezivanja, obveznik ne treba da
    obračuna PDV na iznose koje naplaćuje po osnovu
    prefakturisanja.
    Prethodno izneta pravila primenjuju se nezavisno
    od toga da li se prefakturisanje troškova
    vrši istovremeno kada i fakturisanje
    za izvršeni promet ili nakon toga. U privredi
    je najčešća situacija da se sporedni troškovi
    ne prefakturišu istovremeno sa glavnom naknadom
    za izvršeni promet, već određeno vreme
    nakon toga.
    Primer: Poreski tretman potraživanja
    troškova tužbe od fizičkog lica – zakupca
    stana, podnete zbog neplaćene zakupnine,
    odnosno protiv fizičkog lica – vlasnika
    stana zbog neplaćanja održavanja zgrade
    Troškovi tužbe koju obveznik PDV-a podnosi
    nadležnom sudu protiv fizičkog lica – zakupca
    stana zbog neplaćanja zakupnine, odnosno
    protiv fizičkog lica – vlasnika stana zbog neplaćanja
    održavanja zgrade, a koje potražuje od
    ovih lica, smatraju se sporednim troškovima
    iz člana 17. stav 2. tačka 2) Zakona o PDV-u. S tim
    u vezi, po osnovu potraživanja troškova tužbe
    od fizičkog lica – zakupca stana, podnete zbog
    neplaćanja zakupnine, ne postoji obaveza obračunavanja
    i plaćanja PDV-a, s obzirom na to da je
    za promet usluge davanja u zakup stana za stambene
    potrebe, u skladu sa odredbom člana 25. stav
    2. tačka 4) Zakona o PDV-u, propisano poresko
    oslobođenje bez prava na odbitak prethodnog
    poreza. Međutim, kada obveznik PDV-a potražuje
    troškove tužbe od fizičkog lica – vlasnika
    stana, podnete zbog neplaćanja održavanja zgrade,
    PDV se obračunava po poreskoj stopi od 20%
    i plaća u skladu sa Zakonom o PDV-u, imajući u
    vidu da se radi o izmeni poreske osnovice iz
    člana 21. stav 1. Zakona o PDV-u za promet usluga
    održavanja zgrade, koji se oporezuje po opštoj
    poreskoj stopi od 20%.
    Izmena poreske osnovice na osnovu
    prefakturisanja sporednih troškova
    Prema članu 17. stav 1. Zakona o PDV-u, poreska
    osnovica (dalje: osnovica) prilikom prometa
    dobara i usluga jeste iznos naknade (u novcu,
    stvarima ili uslugama) koju obveznik prima ili
    treba da primi za isporučena dobra ili pružene
    usluge od primaoca dobara ili usluga ili trećeg
    lica, uključujući subvencije i druga primanja
    (dalje: subvencije), u koju nije uključen PDV.
    U skladu sa stavom 3. istog člana Zakona, u
    osnovicu se uračunavaju i:
    1) akcize, carina i druge uvozne dažbine, kao i
    ostali javni prihodi, osim PDV-a;
    2) svi sporedni troškovi koje obveznik zaračunava
    primaocu dobara i usluga.
    Sporedni troškovi se u većini slučajeva ne
    fakturišu istovremeno sa glavnom naknadom za
    promet dobara i usluga, već naknadno. Primer
    koji pokazuje da se istovremeno ne fakturišu
    trošak primarne naknade i sporedni troškovi
    jeste naknada za zakup (zakupnina), kada se usluga
    zakupa fakturiše krajem meseca, a sporedni
    troškovi sredinom sledećeg meseca, kada zakupodavac
    utvrdi koliko iznose ovi troškovi. U
    ovom primeru primenjuju se odredbe člana 21.
    Zakona o PDV-u, kojima je regulisano da, ako se
    osnovica naknadno poveća za promet dobara i
    usluga koji je oporeziv PDV-om, obveznik koji
    je isporučio dobra ili usluge dužan je da iznos
    PDV-a koji duguje po tom osnovu ispravi u skladu
    sa izmenom.
    Prema tome, kako sporedni troškovi čine
    sastavni deo jedinstvene poreske osnovice za
    izvršeni promet, naknadno prefakturisanje
    sporednih troškova treba tretirati kao izmenu
    osnovice (u ovom slučaju povećanje osnovice)
    u skladu sa članom 21. Zakona o PDV-u.
    Naknadno prefakturisanje sporednih tro-
    škova, utvrđenih nakon izvršenog prometa,
    ne predstavlja grešku u obračunu PDV-a, što
    znači da obveznik ne treba da podnosi izme-
    njenu poresku prijavu po ovom osnovu.
    Izmena osnovice vrši se u poreskom periodu
    u kojem je nastupila izmena, što znači da
    obaveza obračuna PDV-a od strane isporučioca
    nastaje u poreskom periodu u kojem je izvršeno
    prefakturisanje.
    poslovnisavetnik.net
    92 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    Prefakturisanje troškova i izdavanje
    računa, kao i pravo na odbitak
    prethodnog poreza po tom osnovu
    Odredbom člana 42. stav 1. Zakona o PDV-u
    propisano je da je obveznik dužan da izda račun
    za svaki promet dobara i usluga. S tim u vezi,
    obveznik koji vrši prefakturisanje, kao što
    se već moglo videti, ne vrši promet dobara i
    usluga i, shodno tome, nema ni osnov da vrši izdavanje
    računa. Dokument koji obveznik u ovom
    slučaju izdaje, koji je osnov za naplatu troškova,
    ne treba da sadrži elemente propisane članom
    42. stav 4. Zakona o PDV-u.
    Ukoliko obveznik koji vrši prefakturisanje,
    a nije izvršio promet, ipak izda dokument sa iskazanim
    PDV-om, dužan je da plati iskazani PDV.
    U skladu sa članom 44. stav 3. Zakona o PDV-u, lice
    koje iskaže PDV u računu, a nije obveznik PDV-a
    ili nije izvršilo promet dobara ili usluga,
    duguje iskazani PDV. Važno je napomenuti da,
    nezavisno od toga što obveznik u ovom slučaju
    duguje PDV, obveznik koji je primio takav dokument
    nema pravo na odbitak prethodnog poreza
    jer pomenuti dokument nije u skladu sa Zakonom
    o PDV-u.
    Primer: Poreski tretman novčanih
    sredstava koja obveznik PDV-a potražuje
    od svojih poslovnih partnera iz zemlje i
    inostranstva po osnovu plaćanja troškova
    smeštaja i avionskog prevoza za zaposlene
    kod tih poslovnih partnera
    Novčana sredstva koja obveznik PDV-a potražuje
    od svojih poslovnih partnera iz zemlje
    i inostranstva po osnovu plaćanja troškova
    smeštaja i avionskog prevoza za zaposlene kod
    tih poslovnih partnera – stvarnih korisnika
    predmetnih usluga – nisu predmet oporezivanja
    PDV-om, s obzirom na to da predmetna novčana
    sredstva ne predstavljaju naknadu za promet
    dobara ili usluga za koji bi postojala obaveza
    obračunavanja i plaćanja PDV-a. U ovom slučaju,
    za novčano potraživanje tih troškova obveznik
    PDV-a ne izdaje račun niti drugi dokument koji
    služi kao račun iz člana 42. Zakona o PDV-u. Pored
    toga, važno je napomenuti da obveznik PDV-a
    u konkretnom slučaju nema pravo na odbitak pret-
    hodnog poreza po ovom osnovu.
    Ukoliko su sporedni troškovi poznati u trenutku
    izvršenja prometa, obveznik PDV-a dužan
    je da u fakturi iskaže poresku osnovicu u visini
    ukupne naknade (u koju nije uključen PDV) koju
    prima ili treba da primi, kao jedinstvenu poresku
    osnovicu.
    Sa stanovišta Zakona o PDV-u, obveznik nije
    u obavezi da u računu za promet dobara i usluga
    iskazuje strukturu naknade, već je dovoljno da
    navede iznos poreske osnovice.
    Ukoliko sporedni troškovi nisu poznati u
    trenutku izdavanja računa za izvršeni promet,
    obveznik je dužan da naknadno izda dokument po
    osnovu izmene poreske osnovice.
    U skladu sa članom 15. Pravilnika o određivanju
    slučajeva u kojima nema obaveze izdavanja
    računa i o računima kod kojih se mogu izostaviti
    pojedini podaci („Sl. glasnik RS”, br. 123/12,
    86/15 i 52/18), kada se posle izvršenog prometa
    dobara i usluga promeni naknada za taj promet,
    obveznik PDV-a izdaje dokument o povećanju ili
    smanjenju naknade, odnosno dokument o povećanju
    ili smanjenju osnovice, koji naročito sadrži
    podatke o:
    1) nazivu, adresi i PIB-u izdavaoca dokumenta;
    2) mestu i datumu izdavanja i rednom broju dokumenta;
    3) nazivu, adresi i PIB-u primaoca dokumenta;
    4) iznosu za koji je smanjena odnosno povećana
    osnovica za obračunavanje PDV-a, kao i o poreskoj
    stopi i iznosu za koji je smanjen odnosno
    povećan iznos obračunatog PDV-a – u slučaju
    oporezivog prometa za koji je obveznik PDV-a –
    izdavalac dokumenta poreski dužnik u skladu
    sa Zakonom;
    5) iznosu za koji je smanjena odnosno povećana
    naknada, bez PDV-a – u slučaju oporezivog prometa
    za koji obveznik PDV-a – izdavalac dokumenta
    nije poreski dužnik u skladu sa Zakonom;
    6) iznosu za koji je smanjena odnosno povećana
    naknada za promet dobara i usluga – u slučaju
    prometa koji je oslobođen PDV-a i prometa koji
    ne podleže oporezivanju, za koji se izdaje račun
    u skladu sa ovim pravilnikom;
    7) napomenu da se za promet dobara i usluga primenjuje
    sistem naplate u skladu sa Zakonom – u
    slučaju kada se za taj promet primenjuje sistem
    naplate;
    8) broju i datumu izdavanja računa za izvršeni
    promet dobara i usluga.
    Ključno je da, u slučaju izmene poreske osnovice
    u smislu člana 21. Zakona o PDV-u, obveznik
    izdaje dokument koji služi kao račun, pri čemu
    u tom računu ne treba da navodi sve podatke proJUL–
    AVGUST 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 93
    POREZI
    pisane članom 42. Zakona o PDV-u, već prethodno
    navedene podatke.
    Propisano iskazivanje podataka u dokumentu
    kojim se vrši prefakturisanje sporednih troškova
    važno je zato što bi taj dokument mogao
    da se koristi kao osnov za odbitak prethodnog
    poreza u skladu sa članom 28. Zakona o PDV-u.
    Obveznik PDV-a koji je izvršio prefakturisanje
    troškova u svakom slučaju duguje PDV iskazan u
    dokumentu, nezavisno od toga da li taj dokument
    sadrži sve propisane elemente. Međutim, pravo
    na odbitak tako iskazanog PDV-a obveznik
    PDV-a – primalac računa može da ostvari isključivo
    ako je račun izdat u skladu sa Zakonom
    o PDV-u, odnosno svi elementi računa moraju da
    budu iskazani na propisani način.
    U skladu sa navedenim, Ministarstvo finansija
    izdalo je mišljenje broj 430-00-503 od 15. 10.
    2018. godine, u kome je navedeno sledeće: Kada
    obveznik PDV – zakupodavac izvrši promet uslu-
    ge davanja u zakup poslovnog prostora obvezniku
    PDV – zakupcu, dužan je da za taj promet obraču-
    na PDV po poreskoj stopi od 20% i da obračunati
    PDV plati u skladu sa ZPDV. Osnovicu za obraču-
    navanje PDV čini ukupan iznos naknade koju obve-
    znik PDV – zakupodavac prima ili treba da primi
    za promet ove usluge, uključujući i sve sporedne
    troškove koje zaračunava zakupcu (npr. troško-
    vi električne energije, vode, telefonskih uslu-
    ga i sl.), u koju nije uključen PDV. Za predmetni
    promet usluge obveznik PDV – zakupodavac izdaje
    račun koji naročito sadrži sledeće podatke: na-
    ziv, adresu i PIB obveznika PDV – izdavaoca raču-
    na, mesto i datum izdavanja i redni broj računa,
    naziv, adresu i PIB obveznika – primaoca računa,
    vrstu i obim usluga, datum prometa usluga, iznos
    osnovice, poresku stopu koja se primenjuje i iz-
    nos PDV koji je obračunat na osnovicu. Na osnovu
    tako izdatog računa obveznik PDV – zakupac ima
    pravo da PDV obračunat i iskazan u računu obve-
    znika PDV – zakupodavca odbije kao prethodni
    porez, uz ispunjenje ostalih uslova propisanih
    ZPDV. Ako posle izvršenog prometa usluge da-
    vanja u zakup poslovnog prostora, obveznik PDV
    – zakupodavac naknadno zaračuna obvezniku PDV
    – zakupcu iznos sporednih troškova (troškovi
    električne energije, vode, telefonskih usluga i
    sl.), reč je o povećanju osnovice za promet usluge
    davanja u zakup poslovnog prostora, što znači da
    je obveznik PDV – zakupodavac dužan da obraču-
    na PDV na ukupan iznos troškova koji zaračunava
    obvezniku PDV – zakupcu, bez PDV, kao i da obraču-
    nati PDV plati u skladu sa Zakonom. U ovom slu-
    čaju, obveznik PDV – zakupodavac izdaje dokument
    o povećanju osnovice (tzv. knjižno zaduženje)
    koji sadrži podatke propisane odredbama čla-
    na 15. Pravilnika o određivanju slučajeva u kojima
    nema obaveze izdavanja računa i o računima kod
    kojih se mogu izostaviti pojedini podaci. Na
    osnovu tako izdatog dokumenta, obveznik PDV
    zakupac ima pravo da PDV obračunat i iskazan u
    tom dokumentu odbije kao prethodni porez, uz
    ispunjenje ostalih propisanih uslova. Međutim,
    ako dokument koji izdaje obveznik PDV – zakupo-
    davac u cilju zaračunavanja sporednih troškova
    ne sadrži propisane podatke, u tom slučaju nisu
    ispunjeni uslovi za odbitak prethodnog poreza.
    Prethodni porez je iznos PDV-a obračunat u
    prethodnoj fazi prometa dobara i usluga, odnosno
    plaćen pri uvozu dobara, koji obveznik
    može da odbije od PDV-a koji duguje.
    Prema odredbi člana 28. stav 1. Zakona o
    PDV-u, pravo na odbitak prethodnog poreza obveznik
    može da ostvari ako dobra nabavljena
    u Republici ili iz uvoza, uključujući i nabavku
    opreme, kao i objekata za vršenje delatnosti i
    ekonomski deljivih celina u okviru tih objekata,
    odnosno primljene usluge, koristi ili će ih
    koristiti za promet dobara i usluga:
    1) koji je oporeziv PDV-om;
    2) za koji, u skladu sa članom 24. ovog zakona, postoji
    oslobođenje od plaćanja PDV-a;
    3) koji je izvršen u inostranstvu, ako bi za taj
    promet postojalo pravo na odbitak prethodnog
    poreza da je izvršen u Republici.
    Pravo na odbitak prethodnog poreza obveznik
    može da ostvari ako poseduje:
    ● račun izdat od strane drugog obveznika u prometu
    o iznosu prethodnog poreza, u skladu sa
    ovim zakonom;
    ● dokument o izvršenom uvozu dobara u kojem je
    iskazan PDV i dokument kojim se potvrđuje da je
    iskazani PDV plaćen prilikom uvoza.
    Ministarstvo finansija izdalo je mišljenje
    broj 413-00-277 od 27. 5. 2019. godine, u kome je navedeno
    sledeće: Obveznik PDV ima pravo da PDV
    obračunat od strane prethodnog učesnika u pro-
    metu dobara i usluga odbije kao prethodni porez,
    ako poseduje propisanu dokumentaciju (račun
    ili drugi dokument koji služi kao račun izdat
    u skladu sa propisima kojima se uređuje oporezi-
    vanje potrošnje PDV) i ako predmetna dobra i
    94 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    usluge koristi ili će ih koristiti za promet
    dobara i usluga sa pravom na odbitak prethodnog
    poreza, tj. za promet koji je oporeziv PDV, pro-
    met za koji je propisano poresko oslobođenje sa
    pravom na odbitak prethodnog poreza ili za pro-
    met koji se smatra izvršenim u inostranstvu,
    ako bi za taj promet postojalo pravo na odbi-
    tak prethodnog poreza da je izvršen u Republici
    Srbiji. S tim u vezi, ako račun za promet elek-
    trične energije glasi na jednog obveznika PDV, a
    električnu energiju koristi drugi obveznik PDV,
    u tom slučaju PDV obračunat i iskazan u računu
    za promet električne energije ne može da iska-
    že kao prethodni porez ni obveznik PDV na koga
    glasi račun, iz razloga što električnu energi-
    ju ne koristi za obavljanje svoje delatnosti u
    okviru koje vrši promet sa pravom na odbitak
    prethodnog poreza, niti obveznik PDV – koji
    faktički koristi električnu energiju, iz ra-
    zloga što račun obveznika PDV – prethodnog
    učesnika u prometu (isporučioca električne
    energije) ne glasi na ovog obveznika PDV.
    U praksi je česta situacija koja je navedena u
    prethodnom primeru, a to je da računi za električnu
    energiju glase na jedno lice, koje ne koristi
    električnu energiju, kao i da je faktički
    korisnik električne energije drugo lice, koje
    i plaća predmetne račune. Međutim, u ovakvoj
    situaciji nijedno od ova dva lica nema pravo na
    odbitak prethodnog poreza jer nijedno ne ispunjava
    sve uslove propisane članom 28. Zakona o
    PDV-u.
    Takođe, sa aspekta Zakona o PDV-u, obve-
    znik PDV-a na koga glasi račun ima pravo na
    odbitak, nezavisno od toga ko plaća račun,
    ukoliko su ispunjeni ostali propisani uslo-
    vi. Obveznici PDV-a na koje ne glase računi
    nemaju pravo na odbitak.
    Primer: Prefakturisanje troškova
    električne energije, vode itd. između
    povezanih lica
    Holding kompanija sa sedištem u inostranstvu
    ima registrovano privredno društvo
    (DOO) u Republici Srbiji i između holding kompanije
    i privrednog društva u Republici Srbiji
    nema prometa dobara i usluga. Osnovano DOO u
    Republici Srbiji obveznik je PDV-a. Računi za
    električnu energiju, vodu itd. u celini glase na
    DOO i ono ih neposredno plaća dobavljačima, a
    naknadno potražuje novčani iznos troškova od
    svoje matične kompanije u inostranstvu.
    Dobavljač predmetnih dobara ispostavio je
    račun koji glasi na DOO. DOO ispostavlja matičnoj
    kompaniji u inostranstvu dokument za
    plaćanje predmetnih troškova. U tom dokumentu
    DOO navodi osnov plaćanja i ukupan iznos za
    plaćanje bez iskazivanja PDV-a, s obzirom na to
    da ova novčana sredstva ne predstavljaju naknadu
    za promet dobara ili usluga koji vrši ovaj
    obveznik PDV-a. Pod pretpostavkom da obveznik
    PDV-a – DOO u Republici Srbiji, na koga glase
    računi za električnu energiju, vodu itd., predmetna
    dobra koristi da vrši oporezivi promet
    ili promet za koji, u skladu sa članom 24. Zakona
    o PDV-u, postoji oslobođenje od plaćanja PDV-a,
    ima pravo da PDV koji je obračunat i iskazan u računu
    prethodnog učesnika u prometu odbije kao
    prethodni porez, nezavisno od toga što će taj
    račun platiti matična kompanija u inostranstvu.
    Za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza
    nije od značaja da li račune za električnu
    energiju, vodu itd. plaća DOO − obveznik PDV-a
    na kog glase računi ili drugo lice. PS
  • Računovodstvo zakupa poslovnog prostora

    Ugovor o zakupu poslovnog prostora preduzeća mogu da sklope s fizičkim ili pravnim licima – vlasni­cima poslovnog prostora. Nakon sklapanja ugovora pojavljuju se novi poslovni događaji koje treba evidentirati u poslovnim knjigama: depozit, zakupnina, režijski troškovi, tekuće održavanje, ulaganja u tuđu imovinu. Nakon utvrđivanja službenog prevoda novog MSFI 16 – Zakupi, njegova primena postaće obavezna i u Srbiji za pravna lica koja primenjuju „pune” MRS/MSFI. Novine koje donosi ovaj MSFI ništa neće promeniti za pravna lica koja koriste MSFI za MSP ili Pravilnik za mikro i druga pravna lica. Članak je koncipiran sa aspekta MSFI za MSP, odnosno Pravilnika, a suštinske izmene koje će doneti novi MSFI 16 navedene su kao informacija jer će isti biti predmet detaljnog pojašnjenja nakon utvrđivanja službenog prevoda od strane Ministarstva finansija.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS29-48.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    48 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
    Računovodstvo zakupa poslovnog
    prostora
    Ugovor o zakupu poslovnog prostora preduzeća mogu da sklope s fizičkim ili
    pravnim licima – vlasnicima
    poslovnog prostora. Nakon sklapanja ugovora
    pojavljuju se novi poslovni događaji koje treba evidentirati u poslovnim
    knjigama: depozit, zakupnina, režijski troškovi, tekuće održavanje, ulaganja
    u tuđu imovinu. Nakon utvrđivanja službenog prevoda novog MSFI 16 – Zaku-
    pi, njegova primena postaće obavezna i u Srbiji za pravna lica koja primenju-
    ju „pune” MRS/MSFI. Novine koje donosi ovaj MSFI ništa neće promeniti za
    pravna lica koja koriste MSFI za MSP ili Pravilnik za mikro i druga prav-
    na lica. Članak je koncipiran sa aspekta MSFI za MSP, odnosno Pravilnika,
    a suštinske izmene koje će doneti novi MSFI 16 navedene su kao informaci-
    ja jer će isti biti predmet detaljnog pojašnjenja nakon utvrđivanja službenog
    prevoda od strane Ministarstva finansija.
    Uvod
    Preduzeća koja ne poseduju svoje poslovne
    prostore, zbog potreba delatnosti dolaze u
    situaciju
    da moraju da uzmu poslovni prostor u
    zakup, odnosno da sklope Ugovor o zakupu poslov-
    nog prostora, kojim se zakupodavac obavezuje da
    zakupcu preda određeni poslovni prostor na ko-
    rišćenje, a zakupac da mu plati za to ugovorenu
    zakupninu.
    Ugovor o zakupu
    Zakon o obligacionim odnosima („Sl. list
    SFRJ”, br. 29/78, 39/85, 45/89 – Odluka USJ, 57/89,
    i „Sl. list SRJ”, br. 31/93 – dalje: ZOO) u poseb-
    nom odeljku reguliše zakup, i to članovima od
    567. do 599. Ugovorom o zakupu obavezuje se za-
    kupodavac da preda određenu stvar zakupcu na
    upotrebu, a ovaj se obavezuje da mu za to plaća
    određenu zakupninu. Dakle, bitni elementi Ugo-
    vora o zakupu jesu stvar koja se predaje u zakup i
    zakupnina. Ako se drugačije ne ugovori, upotreba
    stvari obuhvata i pribiranje plodova.
    Odredbe o zakupu ne primenjuju se, po ZOO-u,
    na zakupe uređene posebnim propisima, kao što
    je to na primer Zakon o stanovanju.
    Zakupodavac je dužan da održava stvar u
    ispravnom stanju za vreme trajanja zakupa i da
    radi toga vrši potrebne opravke na njoj. Dužan
    je i da naknadi zakupcu troškove koje je ovaj uči-
    nio za održavanje stvari, a koje bi on sam bio
    dužan da učini. Troškovi sitnih opravki iza-
    zvanih redovnom upotrebom stvari, kao i tro-
    škovi same upotrebe, padaju na teret zakupca. O
    upotrebi opravke zakupac je dužan da obavesti
    zakupodavca. Ako potrebne opravke zakupljene
    stvari ometaju njenu upotrebu u znatnoj meri i
    za duže vreme, zakupac može da raskine ugovor.
    On ima pravo na sniženje zakupnine srazmerno
    ograničenju upotrebe stvari zbog tih opravki
    (članovi 570. i 571. ZOO-a).
    Članom 573. istog zakona propisano je da za-
    kupodavac odgovara zakupcu za sve nedostatke
    zakupljene stvari koji smetaju njenoj ugovorenoj
    ili redovnoj upotrebi, bez obzira na to da li je
    znao za njih ili ne, kao i za nedostatke svojstava
    ili odlika predviđenih izrično ili prećutno
    ugovorom, s tim što se ne uzimaju u obzir nedo-
    staci koji su manjeg značaja. Zakupodavac ne od-
    govara za nedostatke zakupljene stvari koji su
    u času zaključenja ugovora bili poznati zakupcu
    ili nisu mogli da ostanu nepoznati. Međutim,
    zakupodavac odgovara za nedostatak zakuplje-
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 49
    RAČUNOVODSTVO
    ne stvari koji je zakupcu usled krajnje nepažnje
    ostao nepoznat, ako je on znao za taj nedostatak
    i namerno propustio da o njemu obavesti zakup-
    ca (čl. 574. ZOO-a). Zakupodavac odgovara za sve
    nedostatke zakupljene stvari ako je tvrdio da
    ona nema nikakvih nedostataka.
    Član 581. ZOO-a propisuje da je zakupac dužan
    da upotrebljava stvar kao dobar privrednik,
    odnosno dobar domaćin. On može da je upotre-
    bljava samo onako kako je određeno Ugovorom
    ili namenom stvari i odgovara za štetu koja
    nastane upotrebom zakupljene stvari protivno
    Ugovoru ili njenoj nameni, bez obzira na to da
    li je stvar upotrebljavao on ili neko lice koje
    radi po njegovom nalogu, podzakupac ili koje
    drugo lice kome je omogućio da upotrebljava
    stvar.
    Zakupac je dužan da plaća zakupninu u ro-
    kovima određenim Ugovorom ili Zakonom, a u
    nedostatku Ugovora i Zakona, onako kako je uo-
    bičajeno u mestu gde je stvar predata zakupcu.
    Ako nije drukčije ugovoreno ili u mestu predaje
    stvari uobičajeno, zakupnina se plaća polugodi-
    šnje kad je stvar data u zakup za jednu ili više
    godina, a ako je data za kraće vreme, po isteku
    tog vremena (član 583. ZOO-a).
    Stvarnopravni karakter Ugovora o zakupu
    ogleda se u odredbi člana 591. ZOO-a, koja pro-
    pisuje da, u slučaju otuđenja stvari koja je pre
    toga predata nekom drugom u zakup, pribavilac
    stvari stupa na mesto zakupodavca, pa prava
    i obaveze iz zakupa posle toga nastaju između
    njega i zakupca. Pribavilac ne može da zahte-
    va od zakupca da mu preda stvar pre proteka
    vremena za koje je zakup ugovoren, a ako trajanje
    zakupa nije određeno ni Ugovorom ni Zakonom,
    onda pre isteka otkaznog roka. U slučaju smrti
    zakupca ili zakupodavca, zakup se nastavlja sa
    njegovim naslednicima, ako nije drukčije ugo-
    voreno. U našem pravu zakup ima stvarnopravno
    dejstvo zato što ne prestaje otuđenjem stvari
    niti smrću ranijeg zakupca, već zakupac ima
    pravo da nastavi da koristi stvar i plaća za-
    kupninu. Drugi pravni sistemi poznaju i zakup
    sa obligacionopravnim dejstvom, a to je situ-
    acija u kojoj zakup prestaje promenom titulara
    vlasništva na stvari datoj u zakup, tj. na pred-
    metu zakupa.
    Ugovor o zakupu prestaje protekom odre-
    đenog vremena, otkazom ili propašću stvari
    usled više sile (članovi od 595. do 598. ZOO-a).
    Depozit
    Poslovna je praksa da se prilikom sklapa-
    nja Ugovora
    o zakupu poslovnog prostora ugovo-
    ri depozit u određenom iznosu kao osiguranje
    u slučaju da zakupac ne plaća zakupnine ili u
    slučaju nastanka štete na poslovnom prostoru
    prouzročene
    nepažnjom zakupca. Najčešće za-
    kupac uplaćuje depozit pre početka korišćenja
    prostora na račun zakupodavca, a zakupodavac
    se obavezuje da će depozit vratiti u trenutku
    raskida Ugovora o zakupu, pod uslovom da nema
    prouzročene
    štete na prostoru i ako ne posto-
    je neizmirene obaveze od strane zakupca prema
    zakupodavcu.
    Ovako primljeni „depozit” knjigovodstveno
    se evidentira, u zavisnosti od njegove ročnosti,
    u okviru konta 419 – Ostale dugoročne obaveze,
    odnosno konta 430 – Primljeni avansi, depozi-
    ti i kaucije (za kratkoročne obaveze) kod zaku-
    podavca. Zakupac ih evidentira na kontu 054
    – Potraživanja po osnovu jemstva, odnosno 154
    – Plaćeni avansi za usluge u zemlji, u zavisnosti
    od ročnosti sklopljenog ugovora o zakupu.
    Pod uslovom da se depozit ne koristi kao
    avans, već je u pitanju garancijski depozit, za-
    kupodavac nema obavezu da za isti obračuna
    i plati PDV. U slučaju da se pomenuti depozit
    iskoristi za pokriće zakupnine, nastala bi
    obaveza da se na isti obračuna i plati PDV. U
    tom smislu više se računovodstveno i pore-
    zno ne radi o depozitu, nego o avansu (unapred
    plaćenoj odnosno naplaćenoj zakupnini), koji,
    naravno, ima drugačiji poreski i računovod-
    stveni tretman.
    Mišljenje Ministarstva finansija br. 413-
    00-00069/2016-04 od 16. 3. 2016. godine:
    Novčana sredstva koja, na osnovu ugovora o
    zakupu, primi obveznik PDV – zakupodavac od
    obveznika PDV – zakupca, kao depozit na ime
    eventualnog obeštećenja zakupodavca u slučaju
    pričinjene štete, nisu predmet oporezivanja
    PDV. Međutim, ukoliko dođe do promene sušti-
    ne predmetnih novčanih sredstava u smislu da
    je reč o naknadi za promet usluge davanja u zakup,
    odnosno za drugi promet dobara ili usluga, u tom
    slučaju, a u zavisnosti od toga da li je reč o nak-
    nadi za promet za koji postoji obaveza obračuna-
    vanja i plaćanja PDV ili o naknadi za promet za
    50 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    koji ne postoji obaveza obračunavanja PDV, PDV
    se obračunava i plaća.
    Primer: Evidentiranje depozita u
    poslovnim knjigama
    Sklopljen je Ugovor o zakupu poslovnog pro-
    stora na rok od 8 godina između dva pravna
    lica. Ugovoreno je da će zakupac na ime depo-
    zita uplatiti
    na račun zakupodavca trostruki
    iznos ugovorene mesečne zakupnine, koja iznosi
    85.000,00 dinara. Po isteku
    zakupa ugovoreni
    depozit vratiće se zakupcu.
    Knjiženje kod zakupodavca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    241 Tekući račun 255.000
    419 Ostale dugoročne obaveze 255.000
    – za primljen depozit od zakupca
    Knjiženje kod zakupca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    0540 Potraživanja za dati depozit 255.000
    241 Tekući račun 255.000
    – za uplatu depozita zakupodavcu
    S obzirom na to da je pomenuti ugovor sklo-
    pljen na rok duži od godinu dana (u praksi se
    ugovori o zakupu poslovnog prostora ređe skla-
    paju na rok kraći od godinu dana), depozit se kod
    zakupodavca
    evidentira kao dugoročna obaveza,
    dok se kod zakupca evidentira kao dugoročno po-
    traživanje.
    U slučaju da je ugovoreno da se dati depozit
    koristi za plaćanje poslednjih zakupnina, depo-
    zit gubi namenu garancijskog depozita, odnosno
    smatra se avansnom uplatom zakupnine.
    Primer: Primljen depozit koji će se
    kompenzovati poslednjim zakupninama
    Zakupac je po osnovu Ugovora o zakupu, koji je
    sklopljen sa zakupodavcem, uplatio depozit u vi-
    sini tri mesečne zakupnine u iznosu od 252.000
    dinara. Ugovor o zakupu sklopljen je na četiri
    godine, a poslednje tri zakupnine zakupodavac
    će namiriti iz datog depozita.
    Knjiženje kod zakupodavca:
    – prilikom primanja depozita:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    241 Tekući račun 252.000
    472 Obaveze za PDV po
    primljenim avansima po
    opštoj stopi 42.000
    419 Ostale dugoročne
    obaveze 210.000
    – za primljen depozit od zakupca (izdaje avansni račun)
    – u godini u kojoj ističe zakup:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    419 Ostale dugoročne
    obaveze
    210.000
    650 Prihodi od zakupnina 210.000
    – za priznavanje prihoda od zakupnine
    Knjiženje kod zakupca:
    – prilikom davanja depozita:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    0540 Potraživanja za dati
    depozit 210.000
    2729 PDV u datim avansima
    po opštoj stopi –
    razgraničeni PDV 42.000
    241 Tekući račun 252.000
    – za uplatu depozita zakupodavcu
    – u godini kada ističe zakup:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    533 Troškovi zakupnina 70.000
    272 PDV u datim avansima
    po opštoj stopi
    14.000
    0540 Potraživanja za dati
    depozit
    70.000
    2729 PDV u datim avansima
    po opštoj stopi –
    razgraničeni PDV
    14.000
    – za priznavanje troškova zakupa i prava na odbitak
    prethodnog poreza – knjiženje na poslednji dan trećeg
    meseca pre isteka zakupa
    Naravno, u praksi postoji i slučaj kada se
    namena depozita promeni naknadno, odnosno
    prilikom sklapanja ugovora o zakupu depozit je
    položen kao garancija. Naknadno se zakupoda-
    vac i zakupac saglase da se položeni depozit
    iskoristi za pokriće zakupnine. U tom trenutku
    nastaje obaveza obračuna PDV-a, jer se više ne
    radi o garancijskom depozitu, nego o avansu.
    Knjiženje se odvija na isti način i preostala dva
    meseca do kraja zakupa, u svakom od tih meseci.
    poslovnisavetnik.net
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 51
    RAČUNOVODSTVO
    Primer: Promena namene garancijskog
    depozita na kraju zakupa
    Prilikom sklapanja Ugovora o zakupu zakupac
    je zakupodavcu uplatio garancijski depozit u vi-
    sini od dve mesečne zakupnine, tačnije 120.000
    dinara. Dva meseca pre isteka navedenog ugovo-
    ra zakupac obaveštava zakupodavca da ga neće
    produžiti i da na dan njegovog isteka izlazi iz
    zakupljenih prostorija. Dogovaraju se da se za-
    kupnina za preostala dva meseca namiri iz da-
    tog depozita.
    1. Knjiženje kod zakupodavca prilikom skla-
    panja Ugovora o zakupu:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    241 Tekući račun 120.000
    419 Ostale
    dugoročne obaveze 120.000
    – za primljen depozit od zakupca
    2. Knjiženje kod zakupodavca prilikom pro-
    mene namene depozita:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    2.
    419 Ostale
    dugoročne obaveze 120.000
    472 Obaveze za PDV po
    primljenim avansima po
    opštoj stopi 20.000
    650 Prihodi od zakupnina 100.000
    – za korišćenje depozita za namirenje poslednjih
    zakupnina
    1. Knjiženje kod zakupca prilikom sklapanja
    Ugovora o zakupu:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    0540 Potraživanja za dati
    depozit 120.000
    241 Tekući račun 120.000
    – za uplatu depozita zakupodavcu
    2. Knjiženje kod zakupca prilikom promene
    namene depozita:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    2.
    533 Troškovi zakupnina 100.000
    272 PDV u datim avansima
    po opštoj stopi 20.000
    0540 Potraživanja za dati
    depozit 120.000
    – za korišćenje depozita za namirenje poslednjih
    zakupnina
    Zakupnine
    Zakupnina za zakupodavca predstavlja pri-
    hod. U skladu sa tačkom 2.25.a) MSFI za MSP,
    prihod nastaje u toku redovnih aktivnosti ne-
    kog entiteta i koristi se nekoliko različitih
    naziva, uključujući prodaju, naknade, kamate, di-
    vidende, tantijeme i zakupnine. U skladu sa tačkom
    20.25 MSFI za MSP, davalac lizinga treba
    da priznaje prihod po osnovu poslovnog lizinga po
    pravolinijskoj osnovi kao dobitak ili gubitak,
    tokom trajanja lizinga.
    Za zakupca zakupnina predstavlja rashod. U
    skladu sa tačkom 20.15 MSFI za MSP, korisnik
    lizinga treba da priznaje plaćanja po osnovu po-
    slovnog lizinga po pravolinijskoj osnovi kao ras-
    hod tokom trajanja lizinga.
    Primer: Knjiženje zakupnine
    Na osnovu Ugovora o zakupu poslovnog prosto-
    ra sklopljenog između zakupodavca Big d. o. o. i
    zakupca Njuško d. o. o., Big izdaje Njušku račun za
    zakup za mesec mart u iznosu od 40.000 dinara,
    plus 20% PDV-a. Obojica su u sistemu PDV-a. Da-
    tum izdavanja računa je 31. 3. 2019. godine.
    Knjiženje kod zakupodavca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    204 Kupci u zemlji 48.000
    470 Obaveze za PDV po
    izdatim fakturama po
    opštoj stopi 8.000
    650 Prihodi od zakupnina 40.000
    – za izdati račun za zakup za mart
    Knjiženje kod zakupca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    270 PDV u primljenim faktu-
    rama po opštoj stopi 8.000
    533 Troškovi zakupnina 40.000
    435 Dobavljači u zemlji 48.000
    – za primljeni račun za zakup za mart
    Pri tome napominjemo na neophodnost isprav-
    nosti računa za zakup kako bi se PDV kod zakupca
    priznao kao prethodni, uz ispunjavanje ostalih
    uslova propisanih članom 28. Zakona o porezu na
    dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 84/2004…
    30/2018 – dalje: Zakon o PDV-u):
    ● Datum izdavanja računa ne sme biti pre okon-
    čanja perioda za koji se plaća zakupnina.
    ● Ako je datum izdavanja računa nakon okončanja
    perioda za koji se plaća zakupnina, zakupac ima
    52 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    pravo da koristi prethodni PDV u mesecu u kome
    je datum izdavanja računa, a poreska obaveza je za
    zakupodavca nastala u mesecu kada je okončano
    pružanje usluge zakupa za taj mesec.
    ● U slučaju da se poslovni prostor uzima u zakup
    od stranog lica koje nema u Srbiji poreskog pu-
    nomoćnika, zakupac je poreski dužnik. Zakupac
    je u obavezi da obračuna PDV, nezavisno od toga
    da li je ili nije dobio račun od zakupodavca, jer
    je nastala poreska obaveza istekom meseca za
    koji je primio uslugu.
    Primer: Knjiženje zakupnine po računu sa
    datumom izdavanja nakon perioda zakupa
    Zakupodavac je račun za zakupninu za mesec
    mart, sa datumom prometa usluge 31. mart, u iz-
    nosu od 50.000 dinara + PDV, izdao 6. aprila.
    Knjiženje kod zakupodavca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    204 Kupci u zemlji 60.000
    470 Obaveze za PDV po izdatim
    fakturama po opštoj stopi 10.000
    650 Prihodi od zakupnina 50.000
    – za izdati račun za zakup za mart – knjiženje sa
    datumom 31. 3. 2019.
    Knjiženje kod zakupca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    2709 PDV u primljenim
    fakturama po opštoj stopi –
    razgraničeni porez 10.000
    533 Troškovi zakupnina 50.000
    435 Dobavljači u zemlji 60.000
    – za primljeni račun za zakup za mart – knjiženje 31. 3.
    2019.
    270 PDV u primljenim fakturama
    po opštoj stopi 10.000
    2709 PDV u primljenim
    fakturama po opštoj stopi –
    razgraničeni porez 10.000
    – za priznavanje prethodnog PDV-a – knjiženje 6. 4. 2019.
    Na prihode koje nerezidentna pravna lica
    ostvare po osnovu naknada od zakupa i podza-
    kupa nepokretnosti na teritoriji Republike
    Srbije obračunava se i plaća porez po odbitku,
    osim ako međunarodnim ugovorom o izbegavanju
    dvostrukog oporezivanja između države u kojoj
    je nerezidentno pravno lice rezident i Srbije
    nije drugačije uređeno.
    Porez po odbitku na naknadu po osnovu zakupa
    i podzakupa nepokretnosti na teritoriji Repu-
    blike, koju ostvari nerezidentno pravno lice
    od rezidentnog pravnog lica, obračunava se i
    plaća po stopi od 20%, ako nerezidentno pravno
    lice nije iz jurisdikcije sa preferencijalnim
    poreskim sistemom, odnosno po stopi od 25%,
    ako nerezidentno pravno lice jeste iz jurisdik-
    cije sa preferencijalnim poreskim sistemom,
    ukoliko međunarodnim ugovorom o izbegavanju
    dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno.
    Treba napomenuti da je u svim međunarodnim
    ugovorima o izbegavanju dvostrukog oporeziva-
    nja koji obavezuju Srbiju predviđeno da pravo
    oporezivanja dohotka koji ostvari rezident
    države ugovornice neposrednim korišćenjem,
    iznajmljivanjem ili drugim načinom korišćenja
    nepokretnosti koja se nalazi u drugoj državi
    ugovornici, pripada državi izvora, tj. državi
    u kojoj se nepokretnost nalazi, kao i da ugovo-
    rima nije predviđena beneficirana poreska
    stopa, pa se primenjuje stopa koja je propisana u
    zemlji izvora. Zato se na prihode koje ostvari
    nerezidentni obveznik po osnovu naknada od
    zakupa i podzakupa nepokretnosti na teritoriji
    Republike porez po odbitku obračunava i plaća
    u skladu sa propisima Srbije (po stopi od 20 od-
    nosno 25%), nezavisno od toga da li je primalac
    prihoda rezident države sa kojom je sklopljen
    međunarodni ugovor o izbegavanju dvostrukog
    oporezivanja.
    Rezident koji plaća zakup nerezidentnom
    pravnom licu dužan je da porez obračuna i da u
    roku od 3 dana od dana isplate zakupnine podne-
    se poresku prijavu. Osim toga, zakupac rezident
    interno obračunava i PDV.
    Primer: Zakup poslovnog prostora od
    stranog pravnog lica
    Nerezidentno pravno lice Strejndžer d. o. o.
    izdaje u zakup poslovni objekat koji se nalazi
    na teritoriji Republike Srbije rezidentnom
    pravnom licu Lokalac d. o. o., koji je mesečni
    obveznik PDV-a i taj objekat koristi za obavlja-
    nje delatnosti. Ugovorom je predviđeno da se za-
    kupnina plaća do desetog u mesecu za prethodni
    mesec. Mesečna zakupnina iznosi 1.000 evra. Po
    osnovu zakupa za maj mesec Lokalac je platio za-
    kupninu 2. juna. Strejndžer nije rezident zemlje sa
    preferencijalnim poreskim sistemom.
    Po osnovu usluge zakupa za mesec maj Lokalac
    interno obračunava PDV, a po osnovu plaćanja
    zakupnine Strejndžeru obračunava i plaća porez
    po odbitku.
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 53
    RAČUNOVODSTVO
    Napomena: U osnovicu za obračun PDV-a uraču-
    nava se i pripadajući porez po odbitku, dok se u
    osnovicu poreza po odbitku ne uračunava PDV.
    Obračun PDV-a:
    Red.
    br. Opis Iznos
    1. Zakupnina izražena u evrima 1.000
    2. Srednji kurs evra u odnosu na dinar
    31. 5. 118
    3. Zakupnina izražena u dinarima 118.000
    4. Koeficijent za preračun iz neto u
    bruto iznos 1,25
    5. Osnovica za PDV (red. br. 3 x 1,25) 147.500
    6. Iznos PDV-a (red. br. 5 x 20%) 29.500
    Lokalac 2. juna isplaćuje zakupninu Strejndže-
    ru. Tog dana Lokalac obračunava porez po odbit-
    ku, a do 5. juna treba da podnese obrazac PDPO/S
    i da po dobijanju BOP od Poreske uprave plati
    dugovani porez po odbitku. Pretpostavlja se da
    srednji kurs evra u odnosu na dinar 2. juna iznosi
    118,50 dinara za 1 evro.
    Obračun poreza po odbitku:
    Red.
    br. Opis Iznos
    1. Zakupnina izražena u evrima 1.000
    2. Srednji kurs evra u odnosu na dinar 2. 6. 118,5
    3. Zakupnina izražena u dinarima 118.500
    4. Koeficijent za preračun iz neto u bruto
    iznos 1,25
    5. Osnovica za obračun poreza po odbitku
    (red. br. 3 x 1,25)
    148.125
    6. Iznos poreza po odbitku (red. br. 5 x 20%) 29.625
    Knjiženje kod zakupca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    533 Troškovi zakupnina 118.000
    270 PDV u primljenim fakturama
    po opštoj stopi 29.500
    470 Obaveze za PDV po izdatim
    fakturama po opštoj stopi 29.500
    436 Dobavljači u inostranstvu 118.000
    – za evidentiranje troška zakupa i interni obračun
    PDV-a – knjiženje 31. 5.
    533 Troškovi zakupnina 29.625
    489 Ostale obaveze za poreze,
    doprinose 29.625
    436 Dobavljači u inostranstvu 118.000
    244 Devizni račun 118.500
    563 Negativne kursne razlike 500
    – za obračun i plaćanje zakupnine – knjiženje 2. 6.
    489 Ostale obaveze za poreze,
    doprinose 29.625
    241 Tekući račun 29.625
    – za uplatu poreza po odbitku
    U slučaju unapred naplaćene/plaćene zakupnine,
    potrebno je poštovati zahteve standarda u
    vezi sa kojima treba poštovati načelo nastan-
    ka poslovnog
    događaja. Zato se prihodi/rashodi
    prenose na one obračunske periode na koje se
    zaista i odnose.
    U slučaju plaćanja zakupnine unapred – avan-
    sno (nezavisno od perioda za koji je izvršena
    uplata), zakupodavac – obveznik PDV-a dužan je
    da na dan naplate obračuna PDV-a, odnosno pore-
    sku obavezu iskazuje u poreskom periodu u kom je
    primio avansnu uplatu.
    U slučaju avansnog plaćanja zakupnine, zakupo-
    davac je u obavezi da za prijem avansne uplate
    izda račun (član 42. Zakona o PDV-u).
    Primer: Evidentiranje unapred (na)plaćene
    zakupnine
    Pretpostavlja se da je Njuško, po osnovu Ugo-
    vora o zakupu sklopljenog sa Bigom, uplatio
    unapred godišnju zakupninu. Početak zakupa je
    1. oktobar 2018. godine. S obzirom na to da je me-
    sečna zakupnina 40.000 dinara plus PDV, godi-
    šnja je 480.000 dinara plus PDV.
    Knjiženje kod zakupodavca:
    – u 2018. godini:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    204 Kupci u zemlji 576.000
    472 Obaveze za PDV po
    primljenim avansima
    po opštoj stopi 96.000
    491 Unapred naplaćeni
    prihodi 360.000
    650 Prihodi od zakupnina 120.000
    – za izdati račun za avansno plaćanje zakupnine
    – u 2019. godini:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    491 Unapred naplaćeni
    prihodi 360.000
    650 Prihodi od zakupnina 360.000
    – za priznavanje prihoda od zakupnine
    Poreski dužnik u skladu sa članom 10.
    stav 1. tačka 3) Zakona o PDV-u
    Pravo na odbitak u skladu sa članom 28.
    stav 5. tačka 1) Zakona o PDV-u
    54 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Knjiženje kod zakupca:
    – u 2018. godini:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    2720 PDV u datim avansima
    po opštoj stopi 24.000
    533 Troškovi zakupnina 120.000
    280 Unapred plaćeni
    troškovi 360.000
    2729 PDV u datim avansima
    po opštoj stopi –
    razgraničeni PDV 72.000
    435 Dobavljači u zemlji 576.000
    – za primljeni avansni račun za uplatu godišnje
    zakupnine
    – u 2019. godini:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    533 Troškovi zakupnina 360.000
    280 Unapred plaćeni
    troškovi 360.000
    – za priznavanje troškova zakupa
    2.
    2720 PDV u datim avansima
    po opštoj stopi 72.000
    2729 PDV u datim avansima
    po opštoj stopi –
    razgraničeni PDV 72.000
    – za priznavanje prethodnog PDV-a
    ëSkrećemo pažnju na to da su ukinuti
    računi 287 – Razgraničeni porez na
    dodatu vrednost i 497 – Razgraničene obave-
    ze za porez na dodatu vrednost. Umesto ovih
    računa, preporuka je da obveznici otvore
    analitičke podračune u okviru odgovaraju-
    ćeg računa grupa 27 i 47, na kojima će iskazi-
    vati PDV po osnovu poslovnih promena koje
    se, prema računovodstvenim pravilima, evi-
    dentiraju u tekućem obračunskom periodu,
    dok obaveza za PDV, odnosno pravo na odbi-
    tak prethodnog poreza, u skladu sa Zakonom
    o PDV-u, dospeva odnosno nastaje u narednom
    obračunskom periodu.
    Zakupodavac i zakupac su u obavezi da na taj
    način evidentiraju unapred naplaćenu odnosno
    plaćenu zakupninu kako bi prikazali fer rezul-
    tat poslovanja, odnosno na taj način prenose pri-
    hode i rashode na periode na koje se oni odnose.
    Režijski troškovi
    Ugovorom o zakupu moguće je odrediti da
    su troškovi
    režije (struja, voda, plin, odvoz
    smeća i sl. komunalni
    troškovi) uključeni u za-
    kupninu i na taj način trošak podmiruje zakupo-
    davac. Međutim, to je ređa situacija, a najčešće
    se navedeni troškovi „prevaljuju” na zakupca.
    Ako je zakupodavac pravno lice ili predu-
    zetnik koji vodi knjige, navedene troškove
    prefakturiše zakupcu prema stvarnim troško-
    vima. Ako je zakupodavac fizičko lice, nema
    mogućnosti da vrši prefakturisanje, pa se če-
    sto u praksi postavlja pitanje kako proknjižiti
    račune koji glase na zakupodavca i jesu li takvi
    troškovi poreski priznati.
    Kada je zakupac, pravno lice ili preduzet-
    nik koji vodi knjige, u skladu sa Ugovorom o
    zakupu poslovnog prostora zaključenim sa
    fizičkim licem kao zakupodavcem, obavezan
    da plaća režijske troškove po računima koji
    glase na zakupodavca (fizičku osobu), zakupac
    u svojim poslovnim knjigama ne odbija pret-
    hodni PDV iskazan na računima za režije, a
    trošak mu je poreski priznat rashod.
    U skladu sa članom 28. Zakona o PDV-u, pravo
    na odbitak prethodnog poreza, između ostalog,
    ima i poreski obveznik koji poseduje račun iz-
    dat od strane drugog obveznika PDV-a, u skladu
    sa Zakonom o PDV-u. Prema članu 42. Zakona o
    PDV-u, taj račun obavezno mora da sadrži, izme-
    đu ostalog, i podatke o primaocu računa.
    S obzirom na to da račun ne glasi na zakupca
    nego na zakupodavca, zakupac ne može da odbije
    prethodni porez iskazan na pomenutim računi-
    ma. Što se tiče priznavanja
    rashoda u poreskom
    bilansu, po osnovu Zakona o porezu na dobit
    pravnih lica („Sl. glasnik RS”, broj 25/2001…
    95/2018) takvi režijski troškovi
    predstavljaju
    poreski priznat rashod jer se društvo ugovorom
    obavezalo
    da ih izmiri, a radi se o rashodima
    koji nastaju u vezi sa obavljanjem delatnosti po-
    reskog obveznika i posledica su obavljanja de-
    latnosti.
    Troškovi koji su u vezi sa zakupom ne-
    pokretnosti, a zakupodavac (koji je PDV
    obveznik) iste prefakturiše zakupcu, pred-
    stavljaju deo zakupnine koju zakupodavac pri-
    ma za uslugu zakupa. Prema tome, zakupodavac
    je u obavezi da obračuna PDV na tako prefak-
    turisane troškove po stopi od 20%, nezavi-
    sno od toga po kojoj stopi je obračunat PDV na
    promet dobara i/ili usluga koji zakupodavac
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 55
    RAČUNOVODSTVO
    prefakturiše zakupcu. Ovo se odnosi i na slu-
    čaj kada se prefakturišu iznosi koje je zaku-
    podavac platio po osnovu izvršenog prometa
    dobara i/ili usluga koji nije oporeziv PDV-om
    ili po osnovu obaveza po osnovu javnih priho-
    da (na primer, po osnovu poreza na imovinu)
    – obračunava se PDV po stopi od 20%.
    Prilikom prefakturisanja troškova PDV se
    obračunava na osnovicu bez prethodnog PDV-a,
    tj. na neto iznos troškova koji se prefakturišu,
    s obzirom na to da zakupodavac ima pravo na od-
    bitak prethodnog poreza po osnovu dobara i/ili
    usluga koje prefakturiše zakupcu.
    Neretko se dešava da obaveza za PDV po osno-
    vu izvršenog prometa usluge zakupa nastaje u
    jednom poreskom periodu, a da se sporedni tro-
    škovi zakupa prefakturišu u drugom poreskom
    periodu.
    Kako prefakturisani troškovi zakupa ne
    predstavljaju novi promet iz aspekta PDV-a, već
    deo zakupnine, zakupodavac prilikom prefaktu-
    risanja sporednih troškova nakon izvršenog
    prometa usluge zakupa nije u obavezi da izda ra-
    čun shodno članu 42. Zakona o PDV-u, s obzirom
    na to da ne dolazi do novog prometa, već se radi
    o izmeni, tj. povećanju PDV osnovice, u smislu
    člana 21. Zakona o PDV-u, što je potvrđeno i Mi-
    šljenjem Ministarstva finansija br. 430-00-
    503/2018-04 od 15. 10. 2018. godine:
    Pravo na odbitak prethodnog poreza u slu-
    čaju da posle izvršenog prometa usluge davanja
    u zakup poslovnog prostora obveznik PDV-a − za-
    kupodavac naknadno zaračuna obvezniku PDV-a −
    zakupcu iznos sporednih troškova (troškovi
    električne energije, vode, telefonskih usluga
    i sl.)
    Kada obveznik PDV − zakupodavac izvrši pro-
    met usluge davanja u zakup poslovnog prostora ob-
    vezniku PDV − zakupcu, dužan je da za taj promet
    obračuna PDV po poreskoj stopi od 20% i da obra-
    čunati PDV plati u skladu sa Zakonom o porezu
    na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 84/04,
    86/04 − ispravka, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13, 68/14 −
    dr. zakon, 142/14, 83/15, 108/16, 113/17 i 30/18 – u da-
    ljem tekstu: Zakon). Osnovicu za obračunavanje
    PDV čini ukupan iznos naknade koju obveznik PDV
    − zakupodavac prima ili treba da primi za pro-
    met ove usluge, uključujući i sve sporedne tro-
    škove koje zaračunava zakupcu (npr. troškovi
    električne energije, vode, telefonskih usluga i
    sl.), u koju nije uključen PDV. Za predmetni pro-
    met usluge obveznik PDV – zakupodavac izdaje
    račun koji naročito sadrži sledeće podatke: na-
    ziv, adresu i PIB obveznika PDV − izdavaoca raču-
    na, mesto i datum izdavanja i redni broj računa,
    naziv, adresu i PIB obveznika – primaoca računa,
    vrstu i obim usluga, datum prometa usluga, iznos
    osnovice, poreskoj stopi koja se primenjuje i iz-
    nos PDV koji je obračunat na osnovicu. Na osnovu
    tako izdatog računa obveznik PDV – zakupac ima
    pravo da PDV obračunat i iskazan u računu obve-
    znika PDV − zakupodavca odbije kao prethodni
    porez, uz ispunjenje ostalih uslova propisanih
    Zakonom.
    Ako posle izvršenog prometa usluge davanja
    u zakup poslovnog prostora, obveznik PDV − za-
    kupodavac naknadno zaračuna obvezniku PDV −
    zakupcu iznos sporednih troškova (troškovi
    električne energije, vode, telefonskih usluga i
    sl.), reč je o povećanju osnovice za promet usluge
    davanja u zakup poslovnog prostora, što znači da
    je obveznik PDV – zakupodavac dužan da obraču-
    na PDV na ukupan iznos troškova koji zaračunava
    obvezniku PDV − zakupcu, bez PDV, kao i da obraču-
    nati PDV plati u skladu sa Zakonom. U ovom slu-
    čaju, obveznik PDV – zakupodavac izdaje dokument
    o povećanju osnovice (tzv. knjižno zaduženje)
    koji sadrži podatke propisane odredbama čla-
    na 15. Pravilnika o određivanju slučajeva u kojima
    nema obaveze izdavanja računa i o računima kod
    kojih se mogu izostaviti pojedini podaci („Sl.
    glasnik RS”, br. 123/12, 86/15 i 52/18 – u daljem tek-
    stu: Pravilnik o računima). Naime, prema navede-
    nom članu Pravilnika o računima, u ovom slučaju
    dokument o povećanju osnovice naročito sadr-
    ži podatke o: nazivu, adresi i PIB-u izdavaoca
    dokumenta, mestu i datumu izdavanja i rednom
    broju dokumenta, nazivu, adresi i PIB-u primao-
    ca dokumenta, iznosu za koji je povećana osnovica
    za obračunavanje PDV, poreskoj stopi i iznosu za
    koji je povećan iznos obračunatog PDV, kao i broju
    i datumu izdavanja računa za izvršeni promet
    usluga. Na osnovu tako izdatog dokumenta, obve-
    znik PDV zakupac ima pravo da PDV obračunat i
    iskazan u tom dokumentu odbije kao prethodni
    porez, uz ispunjenje ostalih propisanih uslova.
    Međutim, ako dokument koji izdaje obveznik
    PDV − zakupodavac u cilju zaračunavanja spored-
    nih troškova ne sadrži navedene podatke, u
    tom slučaju nisu ispunjeni uslovi za odbitak
    prethodnog poreza.
    56 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Primer: Prefakturisanje režijskih
    troškova
    Zakupodavac je 7. aprila primio račune za
    utrošenu električnu energiju i utrošeno gre-
    janje za mesec mart.
    Proknjižio je račune, a zatim napravio knji-
    žno zaduženje kojim zakupca tereti za njegov deo
    utroška u mesecu martu, u skladu sa Ugovorom o
    zakupu, pri čemu 80% poslovnog prostora kori-
    sti zakupac, a ostatak zakupodavac.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    5130 Troškovi električne
    energije 10.000
    270 PDV u primljenim faktu-
    rama po opštoj stopi 2.000
    435 Dobavljači u zemlji 12.000
    – za primljenu fakturu za utrošenu električnu energiju
    2.
    5131 Troškovi grejanja 20.000
    271 PDV u primljenim faktu-
    rama po posebnoj stopi 2.000
    435 Dobavljači u zemlji 22.000
    – za primljenu fakturu za grejanje
    Zakupodavac knjiži sve troškove kao svoje
    prema prirodnim vrstama troška jer se radi o
    troškovima koji su nastali u okviru isporuke
    usluge zakupa poslovnog prostora.
    Naziv, adresa i PIB zakupodavca
    Mesto, datum izdavanja KO
    Naziv, adresa i PIB zakupca
    Knjižno zaduženje broj xxx-yyy/2019 za režijske
    troškove zakupljenog poslovnog prostora
    Troškovi električne energije za mesec
    mart 8.000
    Troškovi grejanja za mesec mart 16.000
    Ukupno troškovi 24.000
    PDV 4.800
    Ukupno prefakturisani troškovi 28.800
    Knjižno zaduženje izdaje se za račun za zakupninu:
    Broj računa: 214-zak-2019
    Datum izdavanja računa: 31. 3. 2019.
    Odgovorno lice
    Knjiženje kod zakupodavca:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    204 Kupci u zemlji 28.800
    470 Obaveze za PDV po izda-
    tim fakturama po opštoj
    stopi 4.800
    6501 Ostali prihodi od zakup-
    nina – režijski troškovi 24.000
    – za prefakturisane režijske troškove za mesec mart
    Knjiženje kod zakupca:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    5331 Ostali troškovi
    zakupnina – režijski
    troškovi 24.000
    270 PDV u primljenim faktu-
    rama po opštoj stopi 4.800
    435 Dobavljači u zemlji 28.800
    – za prefakturisane režijske troškove za mesec mart
    U praksi je često prisutna i varijanta knjiže-
    nja kod zakupodavca, koji prefakturisanjem re-
    žijskih troškova zakupcu stornira prethodno
    priznate troškove po osnovu primljenih raču-
    na dobavljača. S druge strane, zakupac po osno-
    vu primljenog knjižnog zaduženja za režijske
    troškove iste knjiži po vrsti troškova (na
    troškove energije i slično) umesto na ostale
    troškove u vezi sa zakupom poslovnog prostora.
    Mišljenja smo da je, sa aspekta Zakona o ra-
    čunovodstvu i podzakonskih akata koji uređuju
    sadržinu računa u Kontnom planu, ispravan i
    ovaj način, a u prilog tome ide i Mišljenje Mi-
    nistarstva finansija br. 401-00-1872/2010-16 od
    14. 2. 2011. godine, u kome je navedeno:
    Pravilnikom o Kontnom okviru i sadržini
    računa u Kontnom okviru za privredna društva,
    zadruge, druga pravna lica i preduzetnike („Sl.
    glasnik RS”, br. 114/2006, 119/2008, 9/2009, 4/2010 i
    3/2011) propisano je da se na računu 533 – Troško-
    vi zakupnina, iskazuju zakupnine osnovnih sred-
    stava (opreme i poslovnog, skladišnog i drugog
    prostora). Na ovom računu iskazuju se troškovi
    zakupa po osnovu ugovora o zakupu.
    Međusobna prava i obaveze između zakupca i
    zakupodavca uređuju se ugovorom. Ugovorom o zaku-
    pu potrebno je da se uredi i način plaćanja tzv.
    „sporednih” troškova (struje, vode, telefona,
    komunalnih usluga i dr.).
    Ako su „sporedni” troškovi nastali po osno-
    vu obavljanja delatnosti zakupca, a u skladu sa
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 57
    RAČUNOVODSTVO
    ugovorom o zakupu, u poslovnim knjigama zakupca
    moguće je priznati te troškove (prema vrsti
    troška), nezavisno od toga što računi glase na
    zakupodavca.
    S druge strane, u slučaju plaćanja prefakturi-
    sanih troškova zakupa, pre izvršenog prometa
    usluge zakupa predmetno plaćanje ima karak-
    ter avansa. Kao posledica postoji obaveza za-
    kupodavca da obračuna PDV na iznos plaćenih
    prefakturisanih troškova, tj. avansa i da izda
    avansni račun, u skladu sa odredbama Zakona o
    PDV-u.
    Troškovi tekućeg održavanja
    Upotrebom poslovnog prostora nastaju, osim
    troška zakupnine, i troškovi tekućeg održa-
    vanja. Troškove tekućeg održavanja snosi zaku-
    pac, što se najčešće
    ugovori i u samom Ugovoru
    o zakupu. Troškovi
    tekućeg održavanja nastaju
    periodično u kraćim vremenskim razmacima,
    a odnose se na zamene i popravke na građevini,
    odnosno poslovnom prostoru.
    Ulaganjima koja se
    odnose na redovno održavanje objekata (koja se
    ne smatraju izvođenjem, odnosno finansiranjem
    građevinskih, zanatskih i drugih radova u cilju
    poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku
    eksploatacije), prema odredbi stava 4. člana 2.
    Pravilnika o utvrđivanju opreme i objekata za
    vršenje delatnosti i ulaganja u objekte, načinu
    sprovođenja ispravke odbitka prethodnog pore-
    za i načinu utvrđivanja dela prethodnog poreza
    za koji naknadno može da se ostvari pravo na
    odbitak, za opremu i objekte za vršenje delat-
    nosti i ulaganja u objekte („Sl. glasnik RS”, broj
    120/2012), smatraju se ulaganja koja podrazumeva-
    ju izvođenje, odnosno finansiranje radova koji
    se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja
    nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja
    tih oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki
    i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera
    (popravka krova, krečenje, farbanje, zamena
    obloga, zamena sanitarija, radijatora i sl.).
    Manje popravke i zamene koje se odnose na
    održavanje
    prostora prikazuju se kao troškovi
    tekućeg održavanja.
    Primer: Tekuće održavanje poslovnog
    prostora u zakupu
    Njuško je u januaru 2019. godine angažovao
    preduzeće Šarenko d. o. o. za krečenje poslovnog
    prostora, za šta je Šarenko ispostavio račun u
    iznosu od 100.000 dinara, uz naznaku da PDV nije
    obračunat u skladu sa članom 10. stav 2. tačka 3)
    Zakona o PDV-u.
    Knjiženje kod zakupca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    532 Troškovi usluga
    održavanja 100.000
    435 Dobavljači u zemlji 100.000
    270 PDV u primljenim fak-
    turama po opštoj stopi 20.000
    470 Obaveze za PDV po
    izdatim fakturama po
    opštoj stopi 20.000
    – za primljeni račun za krečenje poslovnog prostora i
    interni obračun PDV-a
    Ulaganja zakupca u zakupljenu
    nepokretnost
    U slučaju većih investicija (rekonstrukcije,
    nadogradnje i adaptacije) kojima se bitno po-
    boljšava vrednost i upotrebljivost poslovnog
    prostora, radi se o investicionom ulaganju.
    Pravilnik o utvrđivanju opreme i objekata za
    vršenje delatnosti i ulaganja u objekte, načinu
    sprovođenja ispravke odbitka prethodnog pore-
    za i načinu utvrđivanja dela prethodnog poreza
    za koji naknadno može da se ostvari pravo na od-
    bitak, za opremu i objekte za vršenje delatnosti
    i ulaganja u objekte, definiše ulaganje u objek-
    te (sopstvene ili tuđe) kao izvođenje odnosno
    finansiranje građevinskih, zanatskih i drugih
    radova u cilju poboljšanja uslova korišćenja
    objekta u toku eksploatacije (zamena krova, uvo-
    đenje odnosno zamena instalacija i dr.), osim
    ulaganja koja se odnose na redovno održavanje
    objekata.
    Ako takvi radovi idu na teret zakupodavca,
    a oni povećavaju vrednost građevine i njima se
    produžava vek upotrebe, povećava kvalitet i ka-
    pacitet objekta, pomenuti radovi evidentiraju
    se kao povećanje
    vrednosti nekretnine u računo-
    vodstvenim evidencijama zakupodavca.
    Zakupodavci često nisu spremni da finan-
    siraju navedene radove, pa tu obavezu prenose
    na zakupce. Pri tome u odnosu između zakupca i
    zakupodavca postoje tri mogućnosti:
    ● da zakupac snosi troškove ulaganja i od zakupo-
    davca ne potražuje naknadu za izvršeno ulaganje,
    ● da zakupac izvrši ulaganje i nakon njegovog za-
    vršetka potražuje od zakupodavca naknadu za to,
    58 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    ● da zakupac izvrši ulaganje i za vrednost iz-
    vršenog ulaganja u određenom periodu ne plaća
    zakupninu.
    Ako troškove ulaganja snosi zakupac i ako to
    ulaganje zadovoljava uslove za priznavanje imo-
    vine, kao i da je verovatno da će ulaganje ima-
    ti poslovnu namenu i da trošak nabavke
    može
    pouzdano da se izmeri, ulaganje se evidentira
    u okviru nekretnina, postrojenja i opreme na
    računu 027 – Ulaganja na
    tuđim nekretninama,
    postrojenjima i opremi.
    Takva ulaganja amortizu-
    ju se u računovodstvene
    svrhe u periodu za koji je
    sklopljen Ugovor o zakupu.
    Što se tiče obračuna po-
    reske amortizacije, ulaga-
    nja na tuđim nekretninama
    razvrstavaju se u grupu III
    kao ostala sredstva koja
    nisu posebno naznačena u
    ostalim grupama, u skladu
    sa Pravilnikom o nači-
    nu razvrstavanja stalnih
    sredstava po grupama i
    načinu utvrđivanja amor-
    tizacije u poreske svrhe
    („Sl. glasnik RS”, broj
    116/04, 99/10, 104/18 i 8/19)
    i amortizuju se u poreske
    svrhe po godišnjoj stopi
    od 15%.
    Knjiženje ulaganja u
    tuđi
    poslovni prostor
    kod zakupca zavisi od či-
    njenica da li je sa zaku-
    podavcem ugovoreno da
    troškove ulaganja snosi zakupac ili da nakon
    izvršenog ulaganja isti potražuje naknadu od
    zakupodavca, a uz to i da li će u prvom slučaju
    ulaganje priznavati u okviru konta 027 ili neće.
    Ako je po osnovu izvršenog ulaganja zakupac
    oslobođen plaćanja zakupnine u određenom pe-
    riodu, smatra se da je troškove ulaganja preuzeo
    zakupodavac.
    Bez obzira na to da li zakupodavac preuzima
    obavezu plaćanja za izvršena ulaganja u poslov-
    ni prostor koji izdaje u zakup ili za deo tih ula-
    ganja, po tom osnovu ne može da umanji osnovicu
    za obračun PDV-a za usluge zakupa u budućnosti.
    Ako u roku kraćem od 10 godina od izvršenog
    ulaganja zakupac prestane da ispunjava uslove za
    odbitak prethodnog poreza (što se dešava, na
    primer, usled prestanka zakupa), u obavezi je da
    izvrši ispravku prethodnog poreza srazmerno
    vremenu u kom je imao pravo na odbitak prethod-
    nog poreza.
    Slika 1: Različite situacije koje utiču na na-
    čin knjiženja ulaganja u tuđu nekretnine
    Primer: Ulaganje u tuđi poslovni prostor
    – zakupac potražuje deo naknade od
    zakupodavca
    Zakupodavac Kirija d. o. o. i zakupac Plati-
    -plati d. o. o. sklopili su Ugovor o zakupu poslov-
    nih prostorija na period od 10 godina. Ugovorom
    o zakupu definisano je i da će odmah na startu
    Plati-plati izvršiti investiciono ulaganje u
    poslovni prostor (rekonstrukciju prostora), a
    Kirija će preuzeti polovinu nastalih troškova.
    Po osnovu toga Plati-plati slapa ugovor sa Gra-
    đevinskim preduzećem „Bob graditelj” d. o. o.,
    koje će izvršiti celokupnu adaptaciju (zidarski
    Zakupac je obveznik PDV-a koji obavlja delatnost sa pravom na odbitak
    prethodnog PDV-a
    Zakupac prima fakturu dobavljača – izvođača radova
    (sa napomenom da PDV nije obračunat u skladu sa članom 10. stav 2. tačka 3) Zakona)
    vodi kao ulaganje na tuđim
    nekretninama na 027
    ne vodi kao ulaganje na tuđim
    nekretninama
    027/435
    270/470
    539/435
    270/470
    ugovoreno da od zakupca potražuje naknadu za
    izvršeno ulaganje ili mu naknadno fakturiše
    Zakupac izdaje fakturu zakupodavcu
    Zakupodavac Zakupodavac nije
    obveznik PDV-a
    Zakupodavac je obveznik
    PDV-a sa pravom
    odbitka preth. poreza
    204/470
    027 204/470
    614
    204/614
    Zakupodavac nije
    obveznik PDV-a
    Zakupodavac je obveznik PDV-a sa pravom
    na odbitak prethodnog poreza
    024/435
    bez prava odbitka prethodnog poreza
    Knjiženje kod zakupodavca
    024/435
    270/470
    potražuje
    naknadu od
    zakupodavca
    ne potražuje
    naknadu od
    zakupodavca
    potražuje
    naknadu od
    zakupodavca
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 59
    RAČUNOVODSTVO
    radovi, knauferski radovi, zamena električnih
    instalacija, keramičarski radovi, zamena olu-
    ka). Od Boba graditelja nakon završetka radova
    primljena je faktura u iznosu od 2.000.000 dinara
    (sa napomenom da PDV nije obračunat u skladu sa
    članom 10. stav 2. tačka 3) Zakona o PDV-u).
    Knjiženje kod zakupca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    027 Ulaganja na tuđim
    nekretninama 1.000.000
    539 Troškovi ostalih usluga 1.000.000
    435 Dobavljači u zemlji 2.000.000
    270 PDV u primljenim faktu-
    rama po opštoj stopi 400.000
    470 Obaveze za PDV po
    izdatim fakturama po
    opštoj stopi 400.000
    – za primljeni račun za izvršeno ulaganje
    Plati-plati izdaje fakturu Kiriji, uz napome-
    nu da PDV nije obračunat u skladu sa članom 10.
    stav 2. tačka 3) Zakona o PDV-u (i Kirija je ob-
    veznik PDV-a koji obavlja delatnost sa pravom
    odbitka prethodnog poreza).
    Knjiženje kod zakupca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    204 Kupci u zemlji 1.000.000
    614 Prihodi od prodaje
    proizvoda i usluga na
    domaćem tržištu 1.000.000
    – za fakturisanje dela troškova ulaganja u poslovni
    prostor
    Knjiženje kod zakupodavca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    024 Investicione nekretnine 1.000.000
    435 Dobavljači u zemlji 1.000.000
    270 PDV u primljenim faktu-
    rama po opštoj stopi 200.000
    470 Obaveze za PDV po
    izdatim fakturama po
    opštoj stopi 200.000
    – za primljenu fakturu od zakupca za deo ulaganja u
    poslovni prostor
    Sve buduće zakupnine Kirija fakturiše Pla-
    ti-plati u skladu sa Ugovorom o zakupu, bez ika-
    kvih izmena u tržišnoj ceni zakupnine jer je
    ona već definisana Ugovorom, a odnosila se na
    zakup adaptiranog poslovnog objekta.
    Kirija i Plati-plati po osnovu nastalih me-
    đusobnih potraživanja i obaveza mogu da vrše
    kompenzacije.
    Pretpostavlja se dalje da Plati-plati otka-
    zuje Ugovor o zakupu nakon 8 godina i iseljava
    se iz poslovnog prostora. S obzirom na to da je
    prilikom izvršenog ulaganja imao pravo na od-
    bitak prethodnog PDV-a, u obavezi je da izvrši
    ispravku odbijenog PDV-a u skladu sa Pravilni-
    kom o utvrđivanju opreme i objekata za vršenje
    delatnosti i ulaganja u objekte, načinu sprovo-
    đenja ispravke odbitka prethodnog poreza i na-
    činu utvrđivanja dela prethodnog poreza za koji
    naknadno može da se ostvari pravo na odbitak,
    za opremu i objekte za vršenje delatnosti i ula-
    ganja u objekte („Sl. glasnik RS”, br. 120/2012).
    Obračun ispravke odbitka prethodnog PDV-a =
    200.000 dinara
    x (2 god. × 365 dana)
    (8 god. × 365 dana) + (2 god. × 366 dana)
    Knjiženje kod zakupca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    555 Troškovi poreza 39.978
    470 Obaveze za PDV po izdatim
    fakturama po opštoj stopi 39.978
    – za ispravak odbitka prethodnog PDV-a
    Osim toga, Plati-plati iz računovodstvenih
    evidencija mora da ukloni preostali neamor-
    tizovani deo stalnog sredstva (ulaganja u tuđu
    nekretninu) jer više ne ispunjava uslove za pri-
    znavanje kao sredstva, pošto više nije vero-
    vatno da će se buduće koristi povezane sa tim
    sredstvom prilivati u preduzeće.
    Knjiženje kod zakupca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    0270 Ulaganje na tuđim
    nekretninama 1.000.000
    0297 Ispravka vrednosti
    ulaganja na tuđim
    nekretninama 800.000
    5700 Gubici po osnovu
    rashodovanja nekretnina,
    postrojenja i opreme 200.000
    – za rashodovanje ulaganja u poslovni prostor
    Nastali rashod je poreski priznat rashod u
    poreskom bilansu, u skladu sa članom 22v. Zako-
    na o porezu na dobit pravnih lica, u periodu u
    kome je ta imovina otuđena odnosno upotreblje-
    na. Otuđenjem se pravo svojine na imovini pre-
    nosi na druga lica, čime se predmetna imovina
    isknjižava iz poslovnih knjiga prenosioca. Po-
    lazeći od ovog opredeljenja, rashodovanje imo-
    vine smatra se otuđenjem imovine.
    60 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    U praksi se još javljaju dogovori između zakup-
    ca i zakupodavca da zakupac za vrednost ulaganja
    u zakupljeni prostor ne plaća zakupninu u odre-
    đenom vremenskom periodu. To zakupodavca ne
    oslobađa obaveze da izdaje periodične račune
    za zakup, sa PDV-om (ukoliko je obveznik PDV-a).
    Primer: Ulaganje u tuđu nekretninu –
    kompenzacija usluge ulaganja i usluge zakupa
    Zakupac i zakupodavac saglasili su se Ugo-
    vorom da zakupac izvrši adaptaciju poslovnog
    prostora u vrednosti od milion dinara. Za izvr-
    šeno ulaganje biće oslobođen plaćanja zakupni-
    ne u narednih 10 meseci jer je ugovorena mesečna
    zakupnina od 100.000 dinara plus PDV.
    Knjiženje kod zakupca i zakupodavca prikaza-
    no je u narednoj tabeli.
    Knjiženje kod zakupca
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    0
    280 Unapred plaćeni
    troškovi 1.000.000
    435 Dobavljači u zemlji 1.000.000
    270 PDV u primljenim
    fakturama po
    opštoj stopi 200.000
    470 Obaveze za PDV po
    izdatim fakturama
    po opštoj stopi 200.000
    – za fakturu izvođača radova
    1.
    204 Kupci u zemlji 1.000.000
    280 Unapred plaćeni
    troškovi 1.000.000
    – za fakturisano ulaganje zakupodavcu
    2.
    533 Troškovi zakupnina 100.000
    270 PDV u primljenim
    fakturama po
    opštoj stopi 20.000
    435 Dobavljači u zemlji 120.000
    – za primljene fakture za zakup
    3.
    204 Kupci u zemlji 1.000.000
    435 Dobavljači u zemlji 1.000.000
    – za kompenzaciju izvršenog ulaganja u objekat za
    primljenu uslugu zakupa
    4.
    435 Dobavljači u zemlji 200.000
    241 Tekući račun 200.000
    – za plaćanje preostale/nekompenzovane obaveze za zakup
    Knjiženje kod zakupodavca
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    024 Investicione
    nekretnine 1.000.000
    435 Dobavljači u zemlji 1.000.000
    270 PDV u primljenim
    fakturama po
    opštoj stopi 200.000
    470 Obaveze za PDV po
    izdatim fakturama
    po opštoj stopi 200.000
    – za primljenu fakturu zakupca za izvršeno ulaganje
    2.
    204 Kupci u zemlji 120.000
    470 Obaveze za PDV po
    izdatim fakturama
    po opštoj stopi 20.000
    650 Prihodi od
    zakupnina 100.000
    – za izdate fakture za zakup
    3.
    435 Dobavljači u zemlji 100.000
    204 Kupci u zemlji 100.000
    – za kompenzaciju primljenog ulaganja u objekat za pruženu
    uslugu zakupa
    4.
    241 Tekući račun 200.000
    204 Kupci u zemlji 200.000
    – za naplatu preostalog/nekompenzovanog potraživanja
    za zakup
    Ovaj promet se ponavlja svakog meseca – u primeru se
    deset zakupnina kompenzuje izvršenim ulaganjem u
    objekat.
    U slučaju da zakupac naknadno dogovori sa zaku-
    podavcem da mu fakturiše izvršenu adaptaciju
    poslovnog objekta, zakupodavac rashoduje otuđe-
    no ulaganje u tuđi objekat. Pri tome treba biti
    oprezan u vezi sa poreskim aspektom ovog posla.
    Pošto zakupac naplaćuje od zakupodavca nak-
    nadu za odavno završeno ulaganje, nezavisno od
    toga što se zakupodavac naknadno složio da mu
    plati ili kompenzuje pomenuto ulaganje sa za-
    kupninama, smatramo da zakupac u ovom slučaju
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 61
    RAČUNOVODSTVO
    NE vrši promet dobara i usluga u građevinar-
    stvu zakupodavcu, već promet usluge ulaganja u
    objekat. To znači da je na promet usluge ulaganja
    u tuđ objekat zakupac dužan da obračuna i plati
    PDV. Naime, da bi se radilo o prometu dobara i
    usluga u građevinarstvu, potrebno je da zakupo-
    davac traži od zakupca da mu nedvosmisleno da
    saglasnost da izvrši rekonstrukciju, popravku,
    adaptaciju ili slične radove koji se ne smatra-
    ju tekućim održavanjem (to je obaveza zakupca),
    koje će mu platiti ili će ih kompenzovati za-
    kupninom. Ako takvog zahteva nema, već se nakon
    izvršenog ulaganja naknadno dogovore da zaku-
    podavac prihvati i plati zakupcu taj trošak,
    onda je zakupac, sa aspekta PDV-a, pružio uslugu
    ulaganja u objekat.
    Primer: Naknadno fakturisanje ulaganja u
    nekretninu zakupodavcu
    Zakupac i zakupodavac definisali su Ugovo-
    rom da zakupac snosi troškove investicionog
    ulaganja koje izvrši u zakupljeni objekat. Na-
    kon četiri godine trajanja zakupa napravili su
    Aneks ugovora o zakupu i definisali da zakupac
    naknadno fakturiše zakupodavcu troškove iz-
    vršenog ulaganja u iznosu od 70% vrednosti iz-
    vršenog ulaganja.
    Knjiženje kod zakupca prilikom izvršenog
    ulaganja:
    Konto Opis Dug. Potr.
    027 Ulaganja na tuđim
    nekretninama 1.000.000
    435 Dobavljači u zemlji 1.000.000
    270 PDV u primljenim
    fakturama po opštoj
    stopi 200.000
    470 Obaveze za PDV po
    izdatim fakturama po
    opštoj stopi 200.000
    – za primljeni račun za izvršeno ulaganje
    Ulaganje je za računovodstvene svrhe amorti-
    zovano po stopi od 10% (pošto je Ugovor o zakupu
    sklopljen na 10 godina) u prethodne 4 godine. Ne-
    otpisana vrednost izvršenog ulaganja je:
    Opis Vrednost
    Cena koštanja ulaganja 1.000.000
    Amortizacija (4 godine) 400.000
    Neotpisana vrednost 600.000
    Knjiženje nakon 4 godine prilikom fakturi-
    sanja ulaganja:
    Konto Opis Dug. Potr.
    204 Kupci u zemlji 840.000
    470 Obaveze za PDV po izdatim
    fakturama po opštoj stopi 140.000
    0297 Ispravka vrednosti
    ulaganja u tuđu nekretninu 400.000
    027 Ulaganje u tuđu nekretninu 1.000.000
    6707 Dobici od prodaje ulaganja
    u tuđu nekretninu 100.000
    – za naknadno fakturisanje ranije izvršenog ulaganja u
    tuđu nekretninu
    Zakupodavac knjiži:
    Konto Opis Dug. Potr.
    024 Investicione nekretnine 700.000
    270 PDV u primljenim
    fakturama po opštoj stopi 140.000
    435 Dobavljači u zemlji 840.000
    – za primljenu fakturu zakupca za ranije izvršeno
    ulaganje u objekat
    Kada je zakupodavac fizičko lice, on je obve-
    znik poreza na prihod od nepokretnosti. Porez
    na prihod od nepokretnosti regulisan je Zako-
    nom o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik
    RS”, br. 24/2001… 4/2019) – članovi 65a–65g.
    Stopa poreza na prihod od nepokretnosti iz-
    nosi 20% na bruto prihod, umanjen za normirane
    troškove u visini od 25%.
    Prihod od nepokretnosti je ostvarena zakup-
    nina u koju se uračunava i vrednost svih izvrše-
    nih obaveza i usluga na koje se obavezao zakupac,
    osim obaveza plaćanja troškova nastalih tokom
    zakupa, koji zavise od obima potrošnje zakupca
    (npr. električne energije, telefona i slično).
    Poreska prijava koju je pravno lice dužno da
    podnese u ovom slučaju je PPP PD prijava, odno-
    sno poreska prijava za porez po odbitku, koja se
    takođe podnosi preko portala e-Porezi.
    Primer: Obračun poreza na dohodak građana
    na zakupninu koja se isplaćuje fizičkom
    licu
    Preduzeće Mirko d. o. o. uzelo je u zakup po-
    slovni prostor od Slavka Bombaša (fizičko
    lice). Ugovorom o zakupu definisano je da je iz-
    nos neto mesečne zakupnine koju zakupac treba da
    isplati zakupodavcu 300 evra u dinarskoj protiv-
    vrednosti po srednjem kursu NBS na dan isplate.
    62 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Pošto je Ugovorom definisan neto iznos za-
    kupnine, da bi Mirko obračunao porez potrebno
    je da izračuna bruto iznos zakupnine, odnosno
    bruto prihod zakupodavca:
    Bruto zakupnina = neto zakupnina + porez
    Bruto prihod od zakupnine = neto prihod od zakupnine / 0,85
    Red.
    br. Opis Iznos u
    EUR
    1. Bruto 352,94
    2. Normirani troškovi (red. br. 1 × 25%) 88,24
    3. Iznos zakupnine na koji se primenjuje
    poreska stopa (red. br. 1 – red. br. 2) 264,71
    4. Porez na dohodak (red. br. 3 × 20%) 52,94
    5. Neto zakupnina za isplatu
    (red. br. 1 – red. br. 4) 300,00
    Zakupnina za mart 2019. godine isplaćena je 1.
    aprila. Srednji kurs NBS na dan isplate iznosi
    118,00 RSD/EUR.
    Knjiženje kod zakupca:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    533 Troškovi zakupnina 41.646,92
    465 Obaveze prema
    fizičkim licima za
    naknade po ugovorima 35.400,00
    489 Ostale obaveze za
    poreze, doprinose i
    druge dažbine 6.246,92
    – za obračun zakupnine za mart
    2.
    489 Ostale obaveze za
    poreze, doprinose i
    druge dažbine 6.246,92
    465 Obaveze prema
    fizičkim licima za
    naknade po ugovorima 35.400,00
    241 Tekući račun 41.646,92
    – za isplatu zakupnine
    U primeru je pretpostavljeno da je srednji
    kurs dinara u odnosu na evro isti 31. marta, kada
    je evidentirana obaveza za zakup, i 1. aprila,
    kada je ona plaćena. U slučaju da je kurs razli-
    čit, nastala razlika knjiži se stavom 465/663
    u slučaju pozitivnih kursnih razlika, odnosno
    563/465 u slučaju negativnih kursnih razlika.
    Izmene kod zakupca koje će doneti
    MSFI 16
    Od 1. januara 2019. godine primenjuje se
    novi MSFI 16 – Lizing/zakup koji zamenjuje
    postojeći MRS 17 – Lizing, a obavezno ga pri-
    menjuju svi obveznici MSFI. Novi MSFI 16
    definiše jedinstveni model računovodstve-
    nog praćenja
    zakupa kod zakupca. Prema tom
    modelu, korisnici
    zakupa po svim ugovorima
    o zakupu, osim kod zakupa koji su ugovoreni za
    period do 12 meseci ili kod zakupa za imovinu
    male vrednosti, u svojim poslovnim knjigama
    treba da priznaju imovinu koja je u zakupu i
    obavezu prema zakupodavcu po osnovu zakupa.
    Kod zakupodavca se zadržava postojeći model
    iz MRS-a 17. Novi standard još nije preveden
    na srpski jezik, dakle objavljen je od strane
    Ministarstva finansija, ali dok se čeka da se
    taj proces završi i standard stupi na snagu i
    u našoj poslovnoj i računovodstvenoj praksi,
    dobro je početi sa pripremama na vreme jer
    standard donosi značajne novine u računovod-
    stvenom tretmanu lizinga/zakupa.
    Po odredbama ranijeg standarda MRS 17, ko-
    risnik lizinga, odnosno zakupac morao je da pra-
    vi razliku između finansijskog lizinga, koji je
    prikazivao u Bilansu stanja, i operativnog li-
    zinga u vanbilansu. Novi standard uvodi model
    priznavanja lizinga/zakupa, po kome se gotovo
    svi ugovori o lizingu/zakupu prikazuju u Bilansu
    stanja, uz izuzetak kratkoročnih zakupa i zakupa
    imovine male vrednosti. Za zakupce koji su ugo-
    vore o zakupu sklapali i evidentirali po odred-
    bama MRS 17 koje su se odnosile na operativni
    lizing, promene koje nosi novi standard mogu
    imati veliki uticaj na finansijske izveštaje.
    Ključne promene u MSFI 16:
    ● izmenjena definicija lizinga;
    ● po zahtevima novog standarda zakupac, po-
    što stiče pravo da kontroliše imovinu i
    obavezu da vrši lizing plaćanja, mora da pri-
    zna imovinu i obaveze po osnovu svih lizinga;
    ● jedan model računovodstva lizinga za pri-
    maoca lizinga, odnosno zakupca;
    ● izuzeća za kratkoročne lizinge (do 12 mese-
    ci) i lizing koji uključuje imovinu male vred-
    nosti.
    Šta ostaje isto:
    ● model računovodstva lizinga za davaoca
    lizinga, odnosno zakupodavca:
    – klasifikacija na operativni i finansij-
    ski lizing,
    – poboljšanja u smislu obelodanjivanja in-
    formacija o izloženosti rizicima, posebno
    riziku ostatka vrednosti.
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 63
    RAČUNOVODSTVO
    Šta se menja u Bilansu stanja zakupca
    MSFI 16 eliminiše klasifikaciju lizin-
    ga kod zakupca na operativni i finansijski
    lizing. Umesto toga, svi se zakupi tretiraju po
    istom principu, koji je sličan načinu na koji je
    evidentiran finansijski lizing po starom MRS
    17. Zakupi se po novom „kapitalizuju” tako što
    se priznaje sadašnja vrednost budućih uplata
    zakupnine kao sredstvo zakupa („pravo na ko-
    rišćenje” sredstva) u sklopu računa grupe 02 –
    Nekretnine, postrojenja i oprema. U isto vreme
    prikazuje se finansijska obaveza koja predsta-
    vlja obligaciju da se izvrše odnosno uplate bu-
    duće zakupnine.
    Najznačajniji uticaj promena koji donosi novi
    standard jeste povećanje vrednosti ukupne imo-
    vine i ukupnih obaveza kod zakupca. To znači
    da će se kod preduzeća koja imaju značajan broj
    zakupa (ili nekadašnjih operativnih lizinga,
    prikazanih u vanbilansu) značajno promeniti i
    ključni pokazatelji zaduženosti i aktivnosti.
    MRS 17 MSFI 16
    finansijski operativni svi
    Sredstva GŽ — GŽŽ
    vF
    Obaveze $$ — $$$$$$
    Vanbilans — ŽvF
    $$$$ —
    Šta se menja u Bilansu uspeha
    MSFI 16 pr-
    venstveno menja
    prirodu troško-
    va koji su pove-
    zani sa zakupom.
    Ono što je bilo
    pravilo za fi-
    nansijski lizing
    pod odredbama
    MRS 17, MSFI 16
    primenjuje na sve
    vrste lizinga:
    amortizacija imovine uzete u zakup prikazuje se
    u okviru poslovnih rashoda, a troškovi kamata
    po osnovu obaveze iz lizinga u okviru finansij-
    skih rashoda. Što se tiče troškova amortizaci-
    je, oni su tipično jednaki u periodu korišćenja
    imovine, dok se troškovi kamata smanjuju u tom
    periodu usled vršenja plaćanja lizing naknade
    odnosno zakupnine. To znači da će se ukupni tro-
    škovi smanjivati kako teče otplata zakupa.
    Možda je najveća novina u primeni standar-
    da diskontna stopa i njena primena prilikom
    utvrđivanja sredstva zakupa, odnosno obaveze
    iz zakupa. S obzirom na to da ugovori o finan-
    sijskom lizingu sadrže informaciju o kamatnoj
    stopi koja se obračunava u periodu korišćenja
    sredstva, a ugovori o operativnom lizingu i
    ugovori o zakupu ne, pre nego što se u poslov-
    noj praksi počne sa primenom pravila da se u
    ugovorima o zakupu iskazuje cena novca koja je
    uključena u iznos zakupnine, standard dozvolja-
    va da se prilikom početne primene standarda
    upotrebi inkrementalna kamatna stopa. To je ka-
    matna stopa po kojoj bi zakupac dobio kredit od
    finansijske institucije za nabavku imovine koju
    uzima u zakup. Osim toga, Odbor za međunarodne
    računovodstvene standarde očekuje da će neke
    kompanije meriti sredstvo zakupa i obavezu iz
    zakupa po iznosu koji je jednak zbiru budućih za-
    kupnina, a ne po sadašnjoj vrednosti tih budućih
    plaćanja zakupnina, ako efekat diskontovanja
    nema materijalni uticaj na njihove finansijske
    izveštaje.
    Izuzeci u primeni standarda su kratkoročni
    zakupi, zakupi koji ističu u roku od 12 meseci od
    dana prve primene standarda i zakupi sredstava
    male vrednosti. Ove poslove preduzeća nasta-
    vljaju da evidentiraju kao što su prikazivali
    operativne lizinge i zakupe po odredbama MRS
    17: zakupnine su trošak tekućeg perioda onda
    kada nastaju.
    Svakako će prime-
    na odredbi MSFI 16
    biti lakša za predu-
    zeća koja su već od ra-
    nije imala praksu sa
    evidentiranjem fi-
    nansijskih lizinga,
    pa će taj model preneti
    i na sve druge
    zakupe.
    Primer: Evidentiranje Ugovora o zakupu kod
    obveznika MSFI nakon obaveznog početka
    primene MSFI 16 u Srbiji
    Preduzeće Zumbul d. o. o., kao zakupac, i pre-
    duzeće Karanfil d. o. o., kao zakupodavac, skla-
    paju 1. 1. 2019. godine Ugovor o zakupu poslovnog
    prostora. Ugovorom je definisana godišnja
    zakupnina (radi pojednostavljenja prikaza u
    MRS 17 MSFI 16
    finansijski operativni svi
    Prihodi x x x
    Poslovni rashodi
    (bez amortizacije) —
    Trošak
    zakupnine —
    EBITDA Ÿ Ÿ
    Amortizacija Amortizacija — Amortizacija
    Dobitak iz
    poslovanja Ÿ
    Finansijski rashodi Kamate — Kamate
    Bruto dobit
    64 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    primeru) u visini od 500.000 dinara, plus PDV.
    Ugovor je zaključen na period od 10 godina. Za-
    kupnina se plaća na početku perioda zakupa za tu
    godinu. Inkrementalna kamatna stopa je 5%.
    Tabela 2: Obračun sredstva zakupa i obaveze za zakup kada se zakup plaća na početku perioda zakupa
    SREDSTVO OBAVEZA
    Period
    zakupa Zakupnina Diskont amortiza-
    cija
    neotpisana
    vrednost
    početno
    stanje zakupnina kamata konačno
    stanje
    1 2 3 4 5 6 7 8 (5 – 6 + 7)
    1 500.000 500.000 405.391 3.648.520 4.053.911 -500.000 0 3.553.911
    2 500.000 476.190 405.391 3.243.129 3.553.911 -500.000 177.696 3.231.606
    3 500.000 453.515 405.391 2.837.738 3.231.606 -500.000 161.580 2.893.187
    4 500.000 431.919 405.391 2.432.347 2.893.187 -500.000 144.659 2.537.846
    5 500.000 411.351 405.391 2.026.955 2.537.846 -500.000 126.892 2.164.738
    6 500.000 391.763 405.391 1.621.564 2.164.738 -500.000 108.237 1.772.975
    7 500.000 373.108 405.391 1.216.173 1.772.975 -500.000 88.649 1.361.624
    8 500.000 355.341 405.391 810.782 1.361.624 -500.000 68.081 929.705
    9 500.000 338.420 405.391 405.391 929.705 -500.000 46.485 476.190
    10 500.000 322.304 405.391 0 476.190 -500.000 23.810 0
    4.053.911 4.053.911 -5.000.000 946.089
    Slika 2: Diskontovanje budućih uplata zakupnine
    plaćene zakupnine
    500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000
    m m m m m m m m m m
    0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
    period zakupa (godine)
    Sadašnja
    vrednost 500.000 476.190 453.515 431.919 411.351 391.763 373.108 355.341 338.420 322.304
    Obračun
    500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000
    (1+0,05)0 (1+0,05)1 (1+0,05)2 (1+0,05)3 (1+0,05)4 (1+0,05)5 (1+0,05)6 (1+0,05)7 (1+0,05)8 (1+0,05)9
    3.553.911 × 5%
    Knjiženje kod zakupca:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    022X Građevinski objekat
    u zakupu 4.053.911
    416x Obaveze po osnovu
    zakupa 4.053.911
    – za priznavanje sredstva zakupa i obaveze za zakup
    2.
    416x Obaveze po osnovu
    zakupa 500.000
    272 PDV u datim avansi-
    ma po opštoj stopi 100.000
    435 Dobavljači u zemlji 600.000
    – za primljen avansni račun za zakupninu
    3.
    540 Troškovi
    amortizacije 405.391
    029x Ispravak vrednosti
    građevinskog objekta
    u zakupu 405.391
    – za obračunatu amortizaciju za 2019. godinu
    Obračun vrednosti sredstva zakupa i obaveze
    za zakup prikazuje tabela 2.
    Proces diskontovanja budućih uplata zakup-
    nine i obračun prikazani su u slici 2.
    U prvoj godini nema troškova kamata, pa iz
    tog razloga nije prikazano knjiženje. Od druge
    godine na dalje oni postoje i knjiže se stavom
    562/416x.
    U slučaju da se zakupnina plaća na kraju peri-
    oda zakupa, obračun vrednosti sredstva zakupa
    i obaveze za zakup nešto je drugačiji, s obzirom
    na to da se diskontuje i prva uplata zakupnine
    (koja je od trenutka vrednovanja i priznavanja
    udaljena ceo period zakupa – u primeru godinu
    dana), kao što prikazuje tabela 3.
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 65
    RAČUNOVODSTVO
    Knjiženje kod zakupca:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    022X Građevinski objekat
    u zakupu 3.860.867
    416x Obaveze po osnovu
    zakupa 3.860.867
    – za priznavanje sredstva zakupa i obaveze za zakup
    2.
    416x Obaveze po osnovu
    zakupa 500.000
    270 PDV u primljenim
    fakturama po
    opštoj stopi 100.000
    435 Dobavljači u zemlji 600.000
    – za primljen račun za zakupninu
    3.
    540 Troškovi
    amortizacije 386.087
    029x Ispravak vrednosti
    građevinskog
    objekta u zakupu 386.087
    – za obračunatu amortizaciju za 2019. godinu
    4.
    562 Troškovi kamata 193.043
    416x Obaveze po osnovu
    zakupa 193.043
    – za knjiženje rashoda kamata
    Najveća korist koju donosi novi standard
    jeste poboljšanje uporedivosti finansijskih
    izveštaja. Odbor za međunarodne računovod-
    stvene standarde očekuje taj doprinos od stan-
    darda jer preduzeća moraju da prikažu sredstva
    i obaveze po osnovu svih zakupa, koriste iste
    metode priznavanja i merenja za sve vrste zakupa
    i prikazuju samo pravo koje je stečeno i obavezu
    koja je nastala iz Ugovora o zakupu. Znači, ako je
    zakup ekonomski sličan poslu uzimanja kredita
    za kupovinu sredstva, iznosi koji se prikazuju
    kroz upotrebu odredbi MSFI 16 biće slični
    iznosima koji se računovodstveno evidentiraju
    po osnovu Ugovora o kreditu, odnosno Ugovora o
    kupovini nekog sredstva. Do razlika će i dalje
    dolaziti u slučaju imovine sa značajno dužim
    vekom trajanja u odnosu na ugovorom definisan
    period zakupa (na primer, zakup nove poslovne
    zgrade na period od 5 godina).
    Zaključak
    Ugovor o zakupu poslovnog prostora sklapa se
    u pisanom obliku i njime zakupodavac i zakupac
    uređuju međusobna prava i obaveze. S obzirom na
    to da zakupnina nije jedini trošak koji zakupac
    ima po tom ugovoru, preporučljivo je da se njim
    detaljno preciziraju i druge obaveze zakupca,
    kao što je na primer ulaganje u zakupljeni obje-
    kat, koje se smatra investicionim ulaganjem.
    Tabela 3: Obračun sredstva zakupa i obaveze za zakup kada se zakup plaća na kraju perioda zakupa
    SREDSTVO OBAVEZA
    Period
    zakupa Zakupnina Diskont amortizacija neotpisana
    vrednost
    početno
    stanje zakupnina kamata konačno
    stanje
    1 500.000 476.190 386.087 3.474.781 3.860.867 -500.000 193.043 3.553.911
    2 500.000 453.515 386.087 3.088.694 3.553.911 -500.000 177.696 3.231.606
    3 500.000 431.919 386.087 2.702.607 3.231.606 -500.000 161.580 2.893.187
    4 500.000 411.351 386.087 2.316.520 2.893.187 -500.000 144.659 2.537.846
    5 500.000 391.763 386.087 1.930.434 2.537.846 -500.000 126.892 2.164.738
    6 500.000 373.108 386.087 1.544.347 2.164.738 -500.000 108.237 1.772.975
    7 500.000 355.341 386.087 1.158.260 1.772.975 -500.000 88.649 1.361.624
    8 500.000 338.420 386.087 772.173 1.361.624 -500.000 68.081 929.705
    9 500.000 322.304 386.087 386.087 929.705 -500.000 46.485 476.190
    10 500.000 306.957 386.087 0 476.190 -500.000 23.810 0
    3.860.867 3.860.867 -5.000.000 1.139.133
    PS
  • Poslovanje ugostitelja – barovi

    Ugostiteljska delatnost sve je više zastupljena kao delatnost koju obavljaju preduzetnici. S obzirom na to da se radi o specifičnoj delatnosti, u ovom članku razmatrana su računovodstvena praćenja ugostiteljske delatnosti koja se obavlja u kafe-baru: koje evidencije treba da vodi ugostitelj, koje su njegove obaveze, na koji način treba da organizuje računovodstvo i koje su specifičnosti knjiženja u ovoj delatnosti. Od 1. 1. 2019. godine preduzetnici koji obavljaju ugostiteljsku delatnost moraju da vode poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva. Osim toga, od 22. 3. 2019. godine na snazi su odredbe Zakona o ugostiteljstvu kojima su definisane i obaveze bara.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS29-18.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    18 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Dr Marijana Žiravac Mladenović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Poslovni savetnik”
    Poslovanje ugostitelja – barovi
    Ugostiteljska delatnost sve je više zastupljena kao delatnost koju obavljaju
    preduzetnici. S obzirom na to da se radi o specifičnoj delatnosti, u ovom
    članku razmatrana su računovodstvena praćenja ugostiteljske delatnosti koja
    se obavlja u kafe-baru: koje evidencije treba da vodi ugostitelj, koje su njego-
    ve obaveze, na koji način treba da organizuje računovodstvo i koje su speci-
    fičnosti knjiženja u ovoj delatnosti. Od 1. 1. 2019. godine preduzetnici koji
    obavljaju ugostiteljsku delatnost moraju da vode poslovne knjige po sistemu
    dvojnog knjigovodstva. Osim toga, od 22. 3. 2019. godine na snazi su odredbe Za-
    kona o ugostiteljstvu kojima su definisane i obaveze bara.
    Uvod
    Kod ugostitelja je sve specifično. On ne
    prodaje hranu i piće, već ugostiteljsku uslugu
    serviranja hrane i pića u svom objektu, za svo-
    jim stolom, prema cenama iz cenovnika za te
    usluge. Hrana i piće su materijal za izvršenje
    pomenute ugostiteljske usluge. U ugostiteljske
    proizvode napravljene od ovog repromaterija-
    la, odnosno od pića i namirnica, spadaju: poslu-
    žena gotova jela i pića, druga hrana, slatkiši i
    razne vrste napitaka, kao i alkoholni kokteli.
    Kod ugostitelja koji su do 1. januara knjige vodi-
    li po sistemu prostog knjigovodstva, za vođenje
    robnog knjigovodstva ugostiteljskih proizvo-
    da, odnosno materijala za ugostiteljsku uslu-
    gu, bila je propisana sledeća evidencija: List
    dnevnog prometa ugostitelja. Prelaskom na
    dvojno knjigovodstvo ova evidencija nije oba-
    vezna, a robno knjigovodstvo vodi se, u skladu
    sa Zakonom o računovodstvu, preko analitičkih
    evidencija.
    Zakonski okvir za obavljanje
    ugostiteljske delatnosti
    Obavljanje ugostiteljske delatnosti reguli-
    sano je Zakonom o ugostiteljstvu („Sl. glasnik
    RS”, br. 17/2019 – u daljem tekstu: Zakon, od 14.
    3. 2019. godine, koji je stupio na snagu 22. 3. 2019,
    osim odredaba čl. 30–36. i člana 72. stav 1. za-
    kona, koje se primenjuju od 1. jula 2019. godine).
    Osim Zakona, obavljanje ugostiteljske delatno-
    sti u baru reguliše i Pravilnik o uslovima i na-
    činu obavljanja ugostiteljske delatnosti, načinu
    pružanja ugostiteljskih usluga, razvrstavanju
    ugostiteljskih objekata i minimalno tehničkim
    uslovima za uređenje i opremanje ugostiteljskih
    objekata („Sl. glasnik RS”, br. 48/2012 i 58/2016 –
    u daljem tekstu: Pravilnik).
    U skladu sa članom 17. Zakona, prema vrsti
    ugostiteljskih usluga koje se u objektu pružaju,
    ugostiteljski objekti mogu biti ugostiteljski
    objekat za smeštaj ili ugostiteljski objekat za
    ishranu, piće i napitke. U ugostiteljskom objektu
    za ishranu, piće i napitke pripremaju se i uslu-
    žuju topla i hladna jela i napici, toče i služe
    alkoholna i bezalkoholna pića. Vrste ugosti-
    teljskog objekta za ishranu, piće i napitke su
    restoran, taverna, kafana, bar, picerija, gril,
    pečenjara, pivnica, konoba, čarda, krčma, go-
    stionica, kafe-poslastičarnica, bife, bistro,
    palačinkarnica, objekat brze hrane, ketering
    objekat, pab, kafe i drugi objekti.
    Ugostiteljska delatnost može da se obavlja
    i u pokretnom ugostiteljskom objektu, pod uslo-
    vima i na način propisan Zakonom i propisi-
    ma donetim na osnovu Zakona. Ona može da se
    obavlja i povremeno na sajmovima, vašarima,
    prigodnim proslavama i na drugim javnim ma-
    nifestacijama, a najduže 30 dana, pod uslovima
    i na način propisan Zakonom i propisima done-
    tim na osnovu Zakona.
    U članovima 15–19. Pravilnik definiše po-
    jedine vrste ugostiteljskih objekata za ishranu,
    piće i napitke:
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 19
    RAČUNOVODSTVO
    ● Kafana (gostionica, krčma, konoba, mehana,
    čarda, taverna i sl.) predstavlja ugostiteljski
    objekat u kojem se pripremaju i uslužuju pića,
    napici, pretežno jednostavna jela (sve vrste do-
    ručaka, suhomesnati proizvodi, kuvana jela, spe-
    cijaliteti od mesa) i jednostavne poslastice.
    Bar (kafeterija, aperitiv-bar, kafe-bar,
    koktel-bar, sendvič-bar, salat-bar, snek-bar,
    bar na otvorenom, pab i dr.) predstavlja ugo-
    stiteljski objekat u kome se uslužuju pića i
    napici ili se pripremaju i uslužuju ili samo
    uslužuju pića i napici i jednostavna topla i
    hladna jela. Jela mogu da se pripremaju naoči-
    gled gostiju i uslužuju za pultom ili točioni-
    com pića.
    ● Disko-bar, dansing-bar, disko-klub, kabare-
    -bar i sl. jesu ugostiteljski objekti u kojima se,
    pored usluga iz stava 2. ovog člana, pružaju i
    usluge zabave: ples, muzički i kabare programi
    i sl.
    ● Kafe, kafić, čajdžinica i sl. ugostiteljski
    objekti jesu oni objekti u kojima se uslužuju ra-
    zličite vrste pića i napitaka i to pretežno to-
    pli napici (kafa, čaj, topla čokolada).
    ● Pokretni ugostiteljski objekat je objekat koji
    se premešta iz jednog mesta u drugo sopstve-
    nim pogonom ili vučom, u kome se priprema i
    uslužuje hrana pripremljena na drugom mestu u
    originalnom pakovanju, kao i piće u originalnoj
    ambalaži ili na točenje, uz upotrebu ambalaže
    za jednokratnu upotrebu.
    ● Ugostiteljske usluge mogu da se pružaju i van
    ugostiteljskog objekta, povremeno, na sajmovi-
    ma, vašarima, prigodnim proslavama i drugim
    javnim manifestacijama, a najduže 30 dana.
    ● Picerija, špagetara, piterija, tratorija,
    mlečni restoran, buregdžinica i slični objekti
    jesu ugostiteljski objekti u kojima se na ugosti-
    teljski način pripremaju i uslužuju jela od testa
    i testenina (sve vrste finog peciva, burek, pite,
    mlečna jela, poslastice), pića i napici.
    ● Kafe-poslastičarnica, palačinkarnica je
    ugostiteljski objekat u kojem se na ugostiteljski
    način pripremaju i uslužuju ili samo uslužuju
    poslastice, sladoled, palačinke, pića i napici.
    ● Objekat brze hrane (fast food) jeste ugosti-
    teljski objekat u kojem se pripremaju i uslužuju
    jednostavna topla i hladna jela, pića i napici
    u originalnoj ambalaži ili u ambalaži za jed-
    nokratnu upotrebu, a usluživanje se vrši preko
    natkrivenog šaltera ili pulta.
    ● Pečenjara je ugostiteljski objekat u kojem se
    pripremaju i uslužuju sve vrste pečenja, pića i
    napici.
    ● Gril (ćevabdžinica, riblji gril, pileći gril,
    roštiljnica) predstavlja ugostiteljski objekat
    u kojem se pripremaju i uslužuju pretežno jela
    s roštilja, pića i napici, po pravilu za pultom
    ili točionicom pića.
    ● Pivnica (vinarija – vinski podrum) predsta-
    vlja ugostiteljski objekat u kojem se uslužuju
    pića, pretežno različite vrste piva (vina), na-
    pici i pripremaju i uslužuju jela specifičnog
    asortimana (hladni naresci, slana peciva, ko-
    basice i sl.).
    ● Bife (bistro, birtija) predstavlja ugostitelj-
    ski objekat u kojem se pripremaju i uslužuju pre-
    težno hladna jela, pića i napici.
    ● Ketering objekat je ugostiteljski objekat u
    kojem se pripremaju hrana, piće i napici, koji
    se dostavljaju radi usluživanja i potrošnje na
    drugom mestu.
    S obzirom na to da je predmet istraživa-
    nja u ovom članku ugostitelj koji delatnost
    obavlja u ugostiteljskom objektu za ishranu,
    piće i napitke – baru, korišćenje izraza
    „ugostitelj” u nastavku se odnosi na njega.
    Radi obavljanja delatnosti ugostitelj je du-
    žan da ispuni obaveze koje je zakonodavac pro-
    pisao članom 7. Zakona, a nepoštovanje obaveza
    nosi sa sobom i kaznene odredbe. Obaveze ugo-
    stitelja i kaznene odredbe za nepoštovanje pri-
    kazane su u tabeli 1.
    U odnosu na Zakon o turizmu („Sl. glasnik
    RS”, br. 36/2009, 88/2010, 99/2011 – drugi zakon,
    93/2012 i 84/2015), čije su odredbe prestale da
    važe 22. 3. 2019. godine (osim odredaba čl. 72–79,
    koje prestaju da važe 1. 7. 2019. godine), dodate su
    neke obaveze ugostitelja, dok su kazne za prekr-
    šaje povećane, naročito za netačno korišćenje
    vrste ugostiteljskog objekta u bilo kom obliku
    obaveštavanja, zatim za neisticanje cena u ce-
    novnicima, nepridržavanje istaknutih cena i
    neizdavanje propisanog računa za svaku pruženu
    uslugu, kao što je prikazano u tabeli 2.
    20 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Tabela 1: Obaveze ugostitelja i kaznene odredbe za prekršaj
    Obaveza ugostitelja (naveden stav člana 7. Zakona)
    Kazna za nepostupanje
    Pravno
    lice
    Odgovorno
    lice u
    pravnom
    licu
    Preduzet-
    nik
    1) na ulazu u ugostiteljski objekat vidno istakne poslovno ime, sedište, matični
    broj, a na ulazu u ogranak, odnosno izdvojeno mesto, poslovno ime, sedište,
    matični broj i naziv ili oznaku ogranka, odnosno izdvojenog mesta (kada posluje u
    objektu koji je zaštićeno kulturno dobro, podatke može da postavi unutar objekta
    ili na nekom drugom prikladnom mestu, u skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima)
    30. 000 6.000 20.000
    2) na ulazu u ugostiteljski objekat vidno istakne naziv ugostiteljskog objekta i
    vrstu ugostiteljskog objekta prema pretežnoj vrsti usluga koje se u njemu pružaju
    (kada posluje u objektu koji je zaštićeno kulturno dobro, podatke može da postavi
    unutar objekta ili na nekom drugom prikladnom mestu, u skladu sa Zakonom o
    kulturnim dobrima)
    3) na ulazu u ugostiteljski objekat vidno istakne propisano radno vreme i da ga
    se u svom poslovanju pridržava (kada posluje u objektu koji je zaštićeno kulturno
    dobro, podatke može da postavi unutar objekta ili na nekom drugom prikladnom
    mestu, u skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima)
    4) evidentira se u Registru turizma u skladu sa Zakonom o turizmu („Sl. glasnik
    RS”, br. 17/2019, koji je stupio na snagu 22. 3. 2019. godine)
    80.000–
    250.000
    15.000–
    40.000
    60.000–
    200.00
    5) svaku promenu registrovanog podatka o sedištu i ogranku, odnosno izdvojenom
    mestu, prijavi odgovarajućem registru u roku od sedam dana (ugostitelj koji nije
    registrovan u Agenciji za privredne registre dužan je da promenu registrovanog
    podatka prijavi i Registru turizma)
    7) u ugostiteljskom objektu održava prostor, prostorije i opremu i pruža usluge
    prema propisanim minimalno-tehničkim i sanitarno-higijenskim uslovima
    150.000–
    450.000
    25.000–
    50.000
    100.000–
    350.000
    8) u ugostiteljskom objektu obavlja ugostiteljsku delatnost na propisan način i
    prema propisanim uslovima
    80.000–
    250.000
    15.000–
    40.000
    60.000–
    200.00
    9) u pisanom, govornom, vizuelnom ili elektronskom obaveštavanju tačno koristi
    vrstu ugostiteljskog objekta
    150.000–
    450.000
    25.000–
    50.000
    100.000–
    350.000
    10) na istinit, jasan, razumljiv i neobmanjujući način obaveštava korisnike usluga
    o usluzi koju pruža, u pogledu vrste, načina pružanja usluge, naznačene cene i dr.
    200.000–
    800.000 / 100.000–
    500.000
    12) istakne cene hrane, pića i napitaka u cenovnicima koji moraju da budu dostupni
    korisnicima usluga u dovoljnom broju primeraka na svakom mestu gde se korisnici
    uslužuju, odnosno da cene istakne na jasan i lako uočljiv način
    80.000–
    250.000
    15.000–
    40.000
    60.000–
    200.00
    13) pridržava se istaknutih, odnosno na drugom mestu objavljenih cena 150.000–
    450.000
    25.000–
    50.000
    100.000–
    350.000
    14) za svaku pruženu uslugu izda propisan račun 200.000–
    800.000 / 100.000–
    500.000
    15) utvrdi i obezbedi normativ hrane, pića i napitaka koje priprema i uslužuje
    i na zahtev korisnika usluga omogući uvid u te normative, kao i da usluge pruža u
    odgovarajućoj količini prema pomenutim normativima
    50.000 10.000 40.000
    16) obezbedi normativ hrane koju uslužuje, koja je na drugom mestu pripremljena,
    i na zahtev korisnika usluga omogući uvid u taj normativ, kao i da usluge pruža u
    odgovarajućoj količini prema pomenutom normativu
    19) u ugostiteljskom objektu korisniku usluge omogući podnošenje reklamacije
    (način podnošenja reklamacije, postupanje po podnetoj reklamaciji i dr. ugostitelj
    vodi u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača („Sl. glasnik RS”, br. 62/2014, 6/2016
    – drugi zakon i 44/2018 – drugi zakon))
    80.000–
    250.000
    15.000–
    40.000
    60.000–
    200.00
    20) pružanje ugostiteljske usluge ne uslovljava pružanjem druge usluge, odnosno
    nekim drugim uslovom koji je korisnik usluga dužan da ispuni
    21) za ugostiteljski objekat ispuni uslove propisane aktom jedinice lokalne
    samouprave iz člana 26. stav 4. ovog zakona, u pogledu uređaja i opreme za odvođenje
    dima, pare i mirisa i drugih neprijatnih emisija, radi sprečavanja njihovog
    širenja u okolinu
    22) za ugostiteljski objekat u kojem se emituje muzika ili izvodi zabavni program
    ispuni uslove propisane aktom jedinice lokalne samouprave iz člana 26. stav 4.
    ovog zakona, u pogledu uređenja i opremanja, radi obezbeđenja zaštite od buke
    23) za ugostiteljski objekat koji se nalazi u stambenoj zgradi ispuni tehničke i
    druge uslove, kao i da obavlja ugostiteljsku delatnost na način propisan aktom
    jedinice lokalne samouprave iz člana 26. stav 4. ovog zakona
    24) obavlja delatnost sa pažnjom dobrog privrednika
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 21
    RAČUNOVODSTVO
    Organizacija računovodstva
    Pod pružanjem usluga u ugostiteljstvu podrazumeva
    se pripremanje i usluživanje hrane,
    pića i napitaka. Nezavisno od veličine i vrste
    ugostiteljskog
    objekta treba organizovati način
    toka ulazne i izlazne dokumentacije kako bi s
    jedne strane mogla da se evidentira nabavka
    hrane, pića i dr., a s druge strane prihodi od
    pružene ugostiteljske usluge i utrošak potreb-
    nih sirovina i materijala za tu uslugu.
    Kako bi moglo da se kontroliše poslovanje
    ugostiteljskog
    objekta, u slici 1 dat je primer
    toka ulazne i izlazne dokumentacije povezane s
    nabavkom dobara i pružanjem usluga.
    Tabela 2: Neke od povećanih kaznenih odredbi po Zakonu o ugostiteljstvu
    Obaveza ugostitelja (naveden stav člana 7. Zakona)
    Kazna za nepostupanje:
    Stari zakon
    Novi zakon
    Pravno
    lice
    Odgovorno
    lice u
    pravnom
    licu
    Preduzet-
    nik
    9) u pisanom, govornom, vizuelnom ili elektronskom obaveštavanju tačno
    koristi vrstu ugostiteljskog objekta
    100.000–
    250.000
    5.000–
    10.000
    80.000–
    200.000
    150.000–
    450.000
    25.000–
    50.000
    100.000–
    350.000
    12) istakne cene hrane, pića i napitaka u cenovnicima koji moraju da budu
    dostupni korisnicima usluga u dovoljnom broju primeraka na svakom mestu gde se
    korisnici uslužuju, odnosno da cene istakne na jasan i lako uočljiv način
    50.000 10.000 40.000
    80.000–
    250.000
    15.000–
    40.000
    60.000–
    200.00
    13) pridržava se istaknutih, odnosno na drugom mestu objavljenih cena 50.000 10.000 40.000
    150.000–
    450.000
    25.000–
    50.000
    100.000–
    350.000
    14) za svaku pruženu uslugu izda propisan račun 50.000 10.000 40.000
    200.000–
    800.000 / 100.000–
    500.000
    DOBAVLJAČI
    Magacin
    Šank
    Kupac
    Računi
    dobavljača
    Izdatnice
    Servirane
    količine po
    normativima
    Računi kupcu Naplatiti u:
    – gotovini
    – karticama
    – na tekući račun
    Priprema
    napitaka i jela
    Slika 1: Tok dokumentacije
    22 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Ovo je primer kako može da se organizuje
    praćenje dokumentacije u većem baru, a od ve-
    ličine ugostiteljskog objekta zavisi i kruženje
    dokumentacije
    koju ugostitelji prilagođavaju
    svojim potrebama i uslovima poslovanja.
    Prilikom organizacije računovodstva neop-
    hodno je poštovati odredbe propisa iz oblasti
    računovodstva, poreza i ugostiteljstva, čime se
    postavlja okvir za evidentiranje poslovnih do-
    gađaja, i to:
    Zakon o računovodstvu („Sl. glasnik RS”, br.
    62/2013 i 30/2018):
    ● vođenje poslovnih knjiga: Dnevnik, Glavna
    knjiga i pomoćne knjige (pomoćne knjige koje se
    odnose na imovinu u materijalnom obliku iska-
    zuju se u količinama i novčanim iznosima),
    ● nabavka dobara – evidentiranje
    i praćenje
    utrošaka,
    ● konzumacija za vlastite potrebe,
    ● evidentiranje manjka (loma),
    ● evidentiranje prihoda, razduživanje zaliha
    sirovina
    i materijala,
    ● evidentiranje trgovačke robe u ugostiteljstvu
    (ako se prodaje u okviru kafe-bara),
    ● sprovođenje godišnjeg popisa – inventure.
    Zakon o porezu na dodatu vrednost („Sl. gla-
    snik RS”, br. 84/2004 … 30/2018 – u daljem tekstu:
    Zakon o PDV-u):
    ● utvrđivanje prometa usluga ili prometa do-
    bara,
    ● utvrđivanje poreske osnovice i poreske sto-
    pe,
    ● evidentiranje prometa i kontrola obaveznih
    elemenata računa,
    ● tretman konzumacije za vlastite potrebe,
    ● tretman manjka (loma).
    Zakon o ugostiteljstvu:
    ● kontrolu utvrđenih normativa i cenovnika,
    ● omogućeno podnošenje pisanih prigovora.
    Zakon o fiskalnim kasama („Sl. glasnik RS”,
    br. 135/2004 i 93/2012):
    ● evidencija prometa.
    Evidencije u barovima
    Evidenciju prometa ugostitelji vode u skladu
    sa propisima iz oblasti računovodstva, ugosti-
    teljstva i PDV-a, što je važno zbog praćenja utro-
    šaka, stanja zaliha i ažurnog praćenja prihoda i
    rashoda, a uz to dužni su i da svaki promet evi-
    dentiraju preko fiskalne kase.
    Ugostitelji u praksi uobičajeno vode obrazac
    DPU – List dnevnog prometa ugostitelja („Knji-
    ga šanka”), koji je ostao kao nasleđe iz ranijeg
    vođenja knjiga po sistemu prostog knjigovodstva.
    Iako navedena evidencija nije propisana Zako-
    nom o računovodstvu, korisna je jer ugostitelju
    omogućava vrlo jednostavno i brzo praćenje
    sta-
    nja dobara u ugostiteljskom objektu.
    ë Obaveza vođenja DPU evidencije propi-
    sana je Pravilnikom o poslovnim knji-
    gama i iskazivanju finansijskog rezultata po
    sistemu prostog knjigovodstva, tako da pri-
    vredna društva i preduzetnici koji poslovne
    knjige vode po sistemu dvojnog knjigovodstva
    nemaju obavezu vođenja ove evidencije, bez
    obzira na to što obavljaju ugostiteljsku de-
    latnost.
    Ako se prodaje trgovačka roba u vidu slatki-
    ša, cigareta, časopisa i slično, potrebno je da
    se vodi i Knjiga evidencije prometa (obrazac
    KEP) i da se obavezno prave maloprodajne kal-
    kulacije.
    Fiskalizacija
    Fiskalne kase – elektronski registri sa fi-
    skalnom memorijom – uvedene su pre petnaest
    godina donošenjem Zakona o fiskalnim kasama.
    Preko fiskalne kase beleži se podatak o sva-
    kom pojedinačnom prometu – prodaji dobara,
    odnosno pružanju usluga fizičkim licima.
    Iz ove definicije može da se zaključi da su
    fiskalnu kasu obavezni da poseduju i koriste
    oni subjekti koji vrše promet građanima, potro-
    šačima, dok subjekti koji vrše prodaju drugim
    privrednim subjektima (preduzetnicima, pri-
    vrednim društvima) i drugim pravnim licima
    nisu u obavezi da registruju podatke na kasi.
    Ovo je precizirano članom 3. Zakona o fi-
    skalnim kasama, koji glasi:
    Lice koje je upisano u odgovarajući registar
    i koje obavlja promet dobara na malo, odnosno
    pruža usluge fizičkim licima, dužno je da vrši
    evidentiranje svakog pojedinačno ostvarenog
    prometa preko fiskalne kase.
    Obaveza iz stava 1. ovog člana postoji i u slu-
    čaju kada se usluga pruža fizičkom licu, a nakna-
    du za pružene usluge snosi pravno lice, odnosno
    preduzetnik, i to nezavisno od načina plaćanja
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 23
    RAČUNOVODSTVO
    (gotovina, ček, kartica i bezgotovinsko plaća-
    nje).
    Evidentira se i promet usluga koje se nepo-
    sredno vrše fizičkom licu, koji plaća pravno
    lice ili preduzetnik.
    U Uredbi o određivanju delatnosti kod či-
    jeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja
    prometa preko fiskalne kase („Sl. glasnik RS”,
    br. 61/2010, 101/2010, 94/2011, 83/2012, 59/2013 i
    100/2014) definiše se spisak subjekata, prema
    delatnostima koje obavljaju, koji nisu u obave-
    zi da evidentiraju promet preko fiskalne kase
    iako robu i usluge prodaju fizičkim licima,
    pri čemu se delatnost ugostiteljstva ne nalazi
    na tom spisku.
    Bar je obveznik fiskalizacije
    bez obzira
    na to da li je ili nije obveznik poreza na do-
    datu vrednost. Na obavezu fiskalizacije
    ne
    utiče poreski status preduzetnika sa aspekta
    poreza na dodatu vrednost.
    Ipak, u slučaju prometa bez naknade, npr. kon-
    zumiranja jela i pića prilikom sopstvene repre-
    zentacije, navedeni promet ne evidentira se
    preko fiskalne kase. U Mišljenju Ministarstva
    finansija RS, br. 430-00-00740/2006-04 od 20. 6.
    2006. godine, u vezi sa tim rečeno je sledeće:
    Kada privredni subjekt pruža usluge za sopstve-
    ne poslovne potrebe (reprezentacija), prema
    našem mišljenju takvo uzimanje dobara, odnosno
    pružanje usluga nije dužan da evidentira preko
    fiskalne kase, s obzirom na to da nije izvršen
    promet, odnosno ne postoji naknada za uzeta do-
    bra, odnosno za pružene usluge. Iz gorenavedenog
    proizlazi da je privredni subjekt u obavezi da za
    tako uzeta dobra izvrši razduženje, u konkret-
    nom slučaju ugostiteljskog objekta, i internim
    računom zaduži mesto troška (trošak repre-
    zentacije) u privrednom subjektu po nabavnoj
    ceni, u skladu sa propisima koji regulišu oblast
    računovodstva i revizije.
    Ugostitelj ima mogućnost izbora vrste fi-
    skalne kase, pa ima i izbor da evidentira pro-
    met na kasi koja ima restoranski režim rada.
    Ako evidentira promet na fiskalnoj kasi koja
    nema restoranski režim rada, odnosno podr-
    šku za tzv. otvorene stolove, dužan je da izdaje
    fiskalne isečke pri svakom evidentiranju pro-
    meta, odnosno po svakoj porudžbini. Međutim,
    ukoliko evidentira promet na fiskalnoj kasi
    koja ima restoranski režim rada, navedena
    kasa može da pamti sve porudžbine za svaki sto
    ponaosob i da štampa fiskalni isečak kada to
    korisnik usluge zahteva, odnosno po okončanju
    pružanja usluga.
    ë Pri unosu podataka u bazu fiskalne kase
    o dobrima i uslugama koje se stavljaju u
    promet, moraju da se unesu nedvosmisleni na-
    zivi i ne postoji mogućnost uopštavanja (npr.
    „sokovi”), već mora da se označi tačan naziv
    soka, pića i sl., u skladu sa članom 2. stav 5.
    Zakona o fiskalnim kasama: Baza podataka
    operativne memorije iz stava 4. ovog člana
    obavezno sadrži jednoznačno i nedvosmisleno
    identifikovan naziv dobra ili usluge, cenu
    jedinice mere, naziv jedinice mere i oznaku
    propisane poreske stope.
    Ugostiteljski objekti koji pružaju posebne
    usluge muzičkog programa, za koje naplaćuju
    naknadu (tzv. muzički dinar), iste takođe evi-
    dentiraju preko fiskalne kase, izuzev u slučaju
    kada se privredni subjekt – restoran pojavljuje
    kao organizator (Mišljenje Ministarstva fi-
    nansija br. 430-00-00069/2008-04 od 23. 4. 2008.
    godine).
    Ovde je potrebno skrenuti pažnju na obavezu
    ugostitelja koji počinju da obavljaju delatnost
    da podnesu prijavu nadležnoj Poreskoj upra-
    vi koja vodi Registar isplatilaca prihoda po
    osnovu estradnih programa zabavne i narodne
    muzike i drugih zabavnih programa, na koje se
    porez plaća po odbitku interpretatorima, kao
    i autorima ili nosiocima srodnih prava, an-
    samblima i orkestrima, imitatorima, iluzio-
    nistima i drugim izvođačima (u daljem tekstu:
    interpretator), menadžerima i drugim angažo-
    vanim licima, ako su isplatioci prihoda po
    osnovu izvođenja estradnih programa zabavne
    i narodne muzike i drugih zabavnih programa,
    kako je to propisano članom 108a Zakona o po-
    rezu na dohodak građana i Pravilnikom o sa-
    držini prijave za upis u Registar isplatilaca
    prihoda po osnovu estradnih programa zabavne
    i narodne muzike i drugih zabavnih programa i
    sadržini obaveštenja o zaključenim ugovorima
    o izvođenju tih programa („Sl. glasnik RS”, br.
    139/04 i 44/2018).
    Ugostitelj, kao obveznik fiskalizacije, tre-
    ba da poseduje:
    24 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    ● Ugovor o servisiranju, tehničkoj podršci i
    održavanju fiskalnog uređaja sa ovlašćenim
    servisom,
    ● Rešenje o fiskalizaciji fiskalnog uređaja,
    ● istaknut obrazac o obavezi izdavanja fiskal-
    nog isečka (OB),
    ● istaknuto obaveštenje „UZMITE RAČUN”
    (OBFM),
    ● Knjigu evidencije dnevnih izveštaja (EDI),
    ● blok naloga za ispravku (NI),
    ● blok fiskalnih računa (FR),
    ● blok evidencije o blokovima fiskalnih raču-
    na izdatim u upotrebu (EFRU).
    Blagajničko poslovanje
    U skladu sa članom 3. Zakona o obavljanju
    plaćanja pravnih lica, preduzetnika i fi-
    zičkih lica koja ne obavljaju delatnost („Sl.
    glasnik RS”, br. 68/2015), pravna lica i predu-
    zetnici dužni su da dinare primljene u goto-
    vom po bilo kom osnovu uplate na svoj tekući
    račun u roku od sedam radnih dana.
    U vezi s tim neophodno je da svaki ugostitelj
    ima odluku o visini depozita za svaki ugosti-
    teljski objekat i svaku fiskalnu kasu (ako ih u
    okviru jednog maloprodajnog objekta ima više).
    U nastavku je naveden deo iz Mišljenja Mini-
    starstva finansija br. 430-00-00210/2017-04 od
    30. 8. 2018:
    Prema tome, u vezi sa vašim pitanjem koje se
    odnosi na depozit za potrebe vraćanja kusura
    na početku radnog dana koji bi se obezbeđivao
    podizanjem gotovine kod poslovne banke na osno-
    vu odluke o visini depozita koja bi predviđala
    ukupan iznos depozita za konkretnu prodavnicu,
    mišljenja smo da u cilju pravilnog postupanja sa
    gotovim novcem radi obezbeđivanja depozita za
    potrebe vraćanja kusura, obveznici mogu done-
    ti odluku o ukupnom iznosu depozita na nivou
    konkretne prodavnice kojom bi se precizira-
    la visina depozita koji bi bio u glavnoj blagaj-
    ni (trezoru) i pojedinačni depoziti po svakoj
    fiskalnoj kasi (ukoliko ih ima više), pri čemu
    napominjemo da svako naplatno mesto, odnosno
    fiskalna kasa u maloprodajnom objektu mora
    imati kopiju odluke o depozitu kojom je preci-
    ziran i pojedinačni depozit po svakoj fiskalnoj
    kasi (ukoliko ih ima više). Odluka o depozitu je
    akt privrednog društva, pa, shodno tome, for-
    ma nije propisana odredbama koje regulišu evi-
    dentiranje prometa preko fiskalne kase.
    Dakle, deo gotovog novca, evidentiranog
    u prethodnom dnevnom izveštaju, ugostitelj
    može da koristi za vraćanje kusura na početku
    sledećeg radnog dana, s tim što zatečena ko-
    ličina gotovog novca u kasi ne sme biti veća
    od zbira evidentiranog prometa u gotovom
    novcu u prethodnom dnevnom izveštaju i evi-
    dentiranog prometa u gotovom novcu u formi-
    ranom preseku stanja.
    Otvoreno pitanje koje nije rešeno u zakono-
    davnom okviru jeste pitanje bakšiša. Ustaljena
    je praksa, kao uostalom i svuda u svetu, da se ko-
    nobaru da napojnica. Inspekcija koja je došla u
    nenajavljeni nadzor nju može da tumači kao vi-
    šak nastao u blagajni zbog prodaje bez računa,
    pri čemu je kazna za pravno lice od 100.000 do
    2.000.000 dinara, odnosno za preduzetnika od
    50.000 do 500.000 dinara.
    Tačnije, u članu 43. stav 1. tačka 6) Zakona o
    fiskalnim kasama navedeno je da 6) svaki poje-
    dinačni promet dobara na malo, odnosno promet
    usluga fizičkim licima ne evidentira preko
    fiskalne kase ili ne odštampa i izda kupcu do-
    bara, odnosno korisniku usluga fiskalni isečak
    fiskalne kase preko koje je evidentiran promet,
    bez obzira na to da li je kupac dobara, odnosno
    korisnik usluga to zahtevao ili ne, ili ne izdaje
    fiskalne isečke sa svim obaveznim podacima, ili
    na vidnom mestu u objektu u kome vrši promet
    dobara na malo, odnosno promet usluga fizič-
    kim licima, ne istakne obaveštenje o obavezi
    izdavanja fiskalnog isečka od strane obveznika,
    o obavezi uzimanja fiskalnog isečka, kao i o pravu
    kupca dobara, odnosno korisnika usluga da za ku-
    pljena dobra, odnosno primljene usluge ne plati
    obvezniku, ako mu obveznik ne odštampa i izda
    fiskalni isečak, ili u objektu ili drugom mestu
    na kome se vrši promet dobara na malo, odnosno
    pružaju usluge fizičkim licima drži drugu regi-
    star kasu osim fiskalne.
    Porez na dodatu vrednost
    Usluge pripremanja i usluživanja hrane i
    pića u barovima predmet su oporezivanja pore-
    zom na dodatu vrednost. Od načina odnosno me-
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 25
    RAČUNOVODSTVO
    sta konzumiranja zavisi i da li će promet imati
    tretman prometa usluga ili prometa dobara.
    Prometom usluga, u smislu Zakona o PDV-u,
    smatra se predaja jela i pića za konzumaciju
    na licu mesta (član 5. stav 3. tačka 5) Zakona o
    PDV-u). Kako bi se prodaja jela i pića smatrala
    prometom usluga, neophodno je da se ista konzu-
    miraju na licu mesta, tj. u ugostiteljskom objektu,
    odnosno objektu koji je prostorno vezan za ugo-
    stiteljski objekat ili je u neposrednoj blizini
    istog (npr. bašta, terasa i sl.).
    Promet dobara u ugostiteljstvu je:
    ● pripremanje i posluživanje hrane na osnovu
    ugovornih aranžmana sa potrošačima i na lo-
    kaciji naznačenoj od strane potrošača, i to za
    određene prilike – ketering (šifra delatnosti
    56.21);
    ● pripremanje i dostavljanje hrane na osnovu
    ugovornih aranžmana s potrošačima za odre-
    đeni period, npr. za preduzeća koja se bave sa-
    obraćajem; na osnovu koncesije – u sportskim i
    sličnim objektima; poslovanje kantina i kafete-
    rija (npr. u fabrikama, ustanovama, bolnicama
    ili školama) na osnovu ugovora (šifra delat-
    nosti 56.29).
    Pored navedenog, u ugostiteljskim objektima
    mogu da se prodaju i druga dobra (cigarete, suve-
    niri i sl.).
    Mesto prometa usluga predaje jela i pića
    za konzumaciju na licu mesta jeste mesto gde je
    usluga stvarno i pružena (član 12. stav 6. tačka
    4) podtačka (5) Zakona o PDV-u). Šta se podrazu-
    meva pod tim uslugama, bliže je uređeno Pravil-
    nikom o utvrđivanju usluga predaje jela i pića za
    konzumaciju na licu mesta za svrhu određivanja
    mesta prometa usluga, u smislu Zakona o porezu
    na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 21/2017
    i 41/2017). Uslugama predaje jela i pića za konzu-
    maciju na licu mesta smatraju se usluge predaje
    pripremljene ili nepripremljene hrane, pića
    ili hrane i pića za ljudsku potrošnju, uz dodatne
    usluge koje omogućavaju njihovu trenutnu potro-
    šnju (serviranje, posluživanje i dr.), nezavisno
    od toga da li se konzumacija vrši u ugostitelj-
    skom objektu u kojem je hrana pripremljena, u
    ugostiteljskom objektu u kojem hrana nije pri-
    premljena, u poslovnom ili stambenom prosto-
    ru primaoca usluga ili na drugom mestu. Predaja
    hrane, pića ili hrane i pića, sa ili bez prevoza,
    ali bez dodatnih usluga koje omogućavaju njiho-
    vu trenutnu potrošnju, ne smatra se uslugom pre-
    daje jela i pića za konzumaciju na licu mesta iz
    stava 1. ovog člana, već isporukom dobara (član
    2. ovog pravilnika).
    Poreska osnovica prilikom prometa dobara
    i usluga jeste iznos naknade koju obveznik prima
    ili treba da primi za isporučena dobra ili pru-
    žene usluge od primaoca dobara ili usluga ili
    trećeg lica, uključujući subvencije i druga pri-
    manja, u koju nije uključen PDV, ako Zakonom nije
    drukčije propisano (član 17. Zakona o PDV-u).
    Ugostitelji prilikom pružanja usluge konzu-
    miranja jela i pića naplaćuju i posebnu naknadu
    za slušanje muzike, tzv. muzički dinar, koji se
    iskazuje na fiskalnom isečku i oporezuje op-
    štom stopom PDV-a.
    Opšta stopa PDV-a za oporezivi promet do-
    bara i usluga ili uvoz dobara iznosi 20% (član
    17. Zakona o PDV-u).
    Obveznici PDV-a koji se bave ugostiteljstvom
    ostvaruju pravo na odbitak PDV-a ukoliko ispu-
    njavaju sve uslove iz člana 28. Zakona o PDV-u.
    Međutim, ova delatnost često iziskuje nabavke
    dobara i usluga od lica koja nisu u sistemu PDV-a
    ili od lica koja ne mogu da izdaju račun (nabavka
    poljoprivrednih proizvoda od poljoprivrednih
    proizvođača ili na pijačnim tezgama).
    Kada je u pitanju nabavka poljoprivrednih
    proizvoda od poljoprivrednika, primenjuju se
    odredbe člana 34. Zakona o PDV-u:
    ● Ugostitelj, kao obveznik PDV-a, za svaku na-
    bavku poljoprivredniku izdaje priznanicu na
    kojoj iskazuje podatke koji su propisani članom
    16. Pravilnika o određivanju slučajeva u kojima
    nema obaveze izdavanja računa i o računima kod
    kojih se mogu izostaviti pojedini podaci („Sl.
    glasnik RS”, br. 123/12, 86/15 i 52/2018). Ovim čla-
    nom propisano je da se računom, u smislu člana
    42. stav 1. Zakona o PDV-u, smatra i dokument za
    obračun PDV nadoknade (priznanica) koji obve-
    znik izdaje poljoprivredniku u smislu člana 34.
    stav 3. Zakona o PDV-u.
    ● Na osnovu ovog dokumenta ugostitelj ima
    sve podatke za pravilno evidentiranje ulaza
    poljoprivrednih proizvoda, kao i za pravo na
    odbitak isplaćene PDV nadoknade, koja se obra-
    čunava po stopi od 8% na vrednost otkupljenih
    poljoprivrednih dobara.
    ● Pravo da odbiju iznos PDV nadoknade, kao
    prethodni porez, ugostitelji imaju pod uslovom
    da su PDV nadoknadu i vrednost primljenih do-
    bara i usluga platili poljoprivredniku. PDV
    26 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    nadoknada ne može biti plaćena u dobrima ili
    uslugama, već na tekući račun ili račun štednje
    poljoprivrednika.
    U slučaju da se nabavka poljoprivrednih pro-
    izvoda vrši od fizičkih lica (a nisu nosioci
    poljoprivrednog gazdinstva ili doprinose za
    obavezno socijalno osiguranje plaćaju po reše-
    nju kao osiguranici po osnovu poljoprivredne
    delatnosti ili nisu korisnici poljoprivredne
    penzije) koja nisu obveznici PDV-a, ne obraču-
    nava se PDV niti PDV nadoknada, ali se svaka
    isplata tretira kao isplata drugih prihoda iz
    člana 85. stav 1. tačka 15) Zakona o porezu na do-
    hodak građana.
    Promet koji se obavlja u barovima, s obzirom
    na to da se vrši fizičkim licima, evidentira
    se preko fiskalne kase ili fiskalnog štampa-
    ča, u skladu sa Zakonom o fiskalnim kasama, što
    ugostitelju daje dnevno ažurne podatke realizo-
    vanog prometa. Osim toga, i tačan iznos obraču-
    natog PDV-a po odgovarajućim poreskim stopama
    za realizovan promet obezbeđuje se štampanjem
    dnevnog ili periodičnih izveštaja, pa se dnev-
    ni izveštaj evidentira i kroz PDV evidenciju
    kao promet za jedan dan.
    ëZakonom o PDV-u (član 5. stav 4) sa pro-
    metom usluga uz naknadu izjednačava se
    pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši
    bez naknade za lične potrebe osnivača, vla-
    snika, zaposlenih ili drugih lica, odnosno
    drugo pružanje usluga bez naknade u neposlov-
    ne svrhe poreskog obveznika.
    U slučaju reprezentacije za vlastite potrebe,
    ugostitelj u postupku kontrole mora da dokaže
    da je konzumirana usluga, bez naknade, pružena
    u vlastitom objektu u poslovne svrhe, u cilju po-
    većanja budućih prihoda ili smanjenja rashoda.
    U suprotnom, takva konzumacija smatra se uslu-
    gom pruženom za lične potrebe vlasnika, kada
    postoji obaveza obračuna i plaćanja PDV-a.
    Računovodstveno evidentiranje
    S obzirom na to da se radi o pružanju usluga
    za koje je potreban materijal, potrebno
    je da se
    vode:
    ● Dnevnik i Glavna knjiga;
    ● analitičko knjigovodstvo materijala i robe
    (hrane i pića).
    Osim prodaje ugostiteljskih usluga, ugosti-
    teljska preduzeća često prodaju i trgovačku
    robu. U ovom slučaju nije reč o prodaji
    npr. soka
    koji ugostitelj posluži gostu (otvori sok i natoči
    u čašu), nego o prodaji trgovačke robe u
    nepromenjenom
    (neotvorenom, neraspakovanom)
    stanju. To mogu biti slatkiši (slani štapići,
    bombone, čokolade),
    cigarete i sl. U knjigovod-
    stvenim evidencijama taj promet treba da se
    evidentira kao trgovačka roba.
    Ako se u okviru ugostiteljske delatnosti
    vrši i promet robe koja je kupljena od dru-
    gog pravnog lica i prodaje se kao roba ili
    se vrši otkup poljoprivrednih proizvoda i
    domaćih životinja na otkupnom mestu, onda
    postoji obaveza da se za te promete vodi evi-
    dencija u KEP obrascu.
    Normativi utroška materijala
    Normativ hrane i napitaka je unapred utvr-
    đena vrsta i količina namirnica ili napitaka
    u svežem stanju, potrebna za pripremanje odre-
    đenog jela, odnosno napitka prema propisanom
    receptu, koji se prodaje po jedinstvenoj ceni, a
    normativ pića je unapred utvrđena vrsta i koli-
    čina pića, koje se prodaje po jedinstvenoj ceni.
    Ugostitelj je obavezan da utvrdi i obezbedi
    normativ hrane, pića i napitaka koje priprema i
    uslužuje i da na zahtev korisnika usluga omogući
    uvid u te normative, kao i da usluge pruža u od-
    govarajućoj količini prema pomenutim normati-
    vima, odnosno da obezbedi normativ hrane koju
    uslužuje, a koja je na drugom mestu pripremljena
    i da na zahtev korisnika usluga omogući uvid u
    taj normativ, kao i da usluge pruža u odgovaraju-
    ćoj količini prema pomenutom normativu (član
    7. st. 1. t. 15) i 16) Zakona).
    Normative po pravilu određuje sam ugosti-
    telj prema
    spektru usluga koje pruža, u formi
    internog akta u kome navodi i gubitke (manjko-
    ve). Utvrđeni normativi služe za razduživanje
    zaliha materijala (hrane i pića), za pripremanje
    napitaka i npr. sendviča i za kalkulaciju cena.
    Nakon što je ugostitelj odredio šta će se
    nuditi u njegovom baru, pristupa se izradi nor-
    mativa. U baru se najčešće nude različite vrste
    kafe, čaja, alkoholnih i bezalkoholnih pića,
    vina, piva, toplih i hladnih sendviča i posla-
    stica. Normativ nije potrebno određivati za
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 27
    RAČUNOVODSTVO
    ona pića i napitke koji ne zahtevaju pripremu
    jer je iskazan na ambalaži
    (pod pripremom se ne
    podrazumeva da konobar otvori flašicu soka i
    uspe gostu u čašu).
    Međutim, kada je reč o mešanim pićima, sva-
    kako treba odrediti normative, pri čemu tre-
    ba navesti sve što je potrebno kako bi se piće
    serviralo gostu (uključiti
    npr. ukrase, slamku
    i sl.). Ako pojedini sastojak može da varira u
    zavisnosti od kvaliteta namirnica ili vešti-
    ne osobe koja sprema jelo ili piće (npr. težina
    kriške limuna), potrebno je navesti dopušteno
    odstupanje
    od normativa (+/–).
    Primer: Interni akt o normativima
    U baru „Poslednja tura” pripremaju se i po-
    služuju topli sendviči
    (crni tost sa šunkom,
    sirom, kiselim krastavcem,
    majonezom i jaji-
    ma), hladni sendviči (pecivo sa suvim vratom,
    sirom, kiselim krastavcem, majonezom
    i jajima),
    kafa sa mlekom i čaj od nane.
    Samostalni preduzetnik Borka Kokuz, Ra-
    dograd, Ulica bez naziva bb., JIB: 1122334455,
    u skladu s članom 7. stav. 1. tačka 15. Zakona o
    ugostiteljstvu („Sl. glasnik RS”, br. 17/2019),
    donosi 23. marta 2019. godine
    ODLUKU O NORMATIVIMA UTROŠKA
    NAMIRNICA I PIĆA
    Član 1.
    Normativi utroška namirnica i pića utvr-
    đuju se za ugostiteljski objekt kafe-bar „Po-
    slednja tura”, Radograd, Ulica bez naziva bb., u
    kom se pripremaju i poslužuju sendviči, topli
    napici i pića.
    Član 2.
    Pri utvrđivanju normativa polazi se od
    recepture koja je pažljivo osmišljena i pro-
    verena, pri čemu se koriste sveže namirnice
    dostupne na tržištu. S obzirom na to da je
    težina pojedinih namirnica prilikom izra-
    de normativa iskazana u bruto (neočišćene)
    masi, određuje se i količina otpadaka pojedi-
    načno za svaku vrstu namirnica.
    Član 3.
    Normativi jela i pića:
    1. Topli sendvič
    * tost crni 0,10 kg
    * pica šunka 0,05 kg
    * sir kačkavalj 0,05 kg
    * kiseli krastavac 0,01 kg
    * majonez 0,01 kg
    * jaje 1 kom.
    2. Hladni sendvič
    * belo pecivo 0,20 kg
    * suvi vrat 0,10 kg
    * sir kačkavalj 0,05 kg
    * kiseli krastavac 0,01 kg
    * majonez 0,01 kg
    * jaje 1 kom.
    3. Kafa s mlekom
    * mlevena Robusta 0,006 kg
    * šećer kristal 0,005 kg
    * mleko 0,05 l
    * kolačić 1 kom.
    4. Čaj od nane
    * čaj od nane u kesici 1 kom.
    * šećer kristal 0,005 kg
    * kriška limuna 0,05 kg
    * med 1 kom.
    * kolačić 1 kom.
    Član 4.
    Prilikom skladištenja pica šunke dolazi
    do gubitka od 2% po kilogramu. Prilikom uslu-
    živanja limuna uz čaj dolazi do gubitka od 2%
    po kilogramu.
    Član 5.
    Odluka stupa na snagu danom donošenja.
    U Radogradu, 23. 3. 2019. godine
    Ovlašćeno lice
    Borka Kokuz
    Odluka o normativima može naknadno da se
    menja
    i dopunjuje, u zavisnosti od raspoloživo-
    sti sezonskih namirnica(
    npr. u sezoni umesto
    kiselih krastavaca mogu da se ponude sveži) ili
    uvođenja noviteta u ponudu.
    28 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Izrada kalkulacije cene hrane i pića
    Nakon što su doneseni normativi za jela i
    pića koja će se nuditi, potrebno je sastaviti
    kalkulaciju prodajne
    cene kako bi mogli da se
    naprave cenovnici.
    Kada se radi o pripremljenoj hrani i piću,
    Zakonom nije propisana obaveza izrade kalku-
    lacija, ali je ona pomoćno sredstvo koje omogu-
    ćava ugostitelju određivanje cena uz određenu
    planiranu zaradu, pa je zbog toga preporučljiva.
    Pre nego što se krene s određivanjem prodaj-
    nih cena važno je predvideti sve troškove koje
    ugostitelj
    treba da namiri iz ostvarene zarade
    jer jedino na taj način može da odredi cene koje
    će mu osigurati određenu zaradu. Ugostitelj
    treba da zna i koji su mu fiksni, a koji varija-
    bilni troškovi, kako bi mogao da odredi
    tačku
    pokrića, odnosno koliko svojih usluga treba da
    „isporuči”
    kako bi pokrio troškove i od kog
    trenutka počinje da zarađuje.
    Kada je u reč o ugostitelju,
    obvezniku PDV-a,
    najčešće se bira tzv. retrogradna
    kalkulacija,
    gde se polazi od prodajne cene sa PDV-om (zao-
    kružena cena), iz koje se preračunatom
    stopom
    „vadi” PDV i dolazi se do prodajne cene od koje
    se oduzima normativ
    utroška materijala, odno-
    sno „nabavna” cena. Ugostitelj može da primeni
    i tzv. zidanu kalkulaciju.
    Primer: Kalkulacija cene sendviča
    Samostalni preduzetnik Borka Kokuz donela
    je odluku o normativima utroška za topli sen-
    dvič koji će pripremati i posluživati u svom
    baru „Poslednja tura”. Prema donesenim norma-
    tivima kalkuliše prodajnu
    cenu od 300,00 dina-
    ra po komadu.
    Kalkulacija cene utroška prema normativi-
    ma:
    Namirnica Jed.
    mere Količina Jedinična
    cena
    Cena
    utroška
    Tost crni kg 0,100 120,00 12,00
    Pica šunka kg 0,050 760,00 38,00
    Sir
    kačkavalj kg 0,050 880,00 44,00
    Kiseli
    krastavac kg 0,010 300,00 3,00
    Majonez kg 0,010 600,00 6,00
    Jaje komad 1 10,00 10,00
    Ukupno: 113,00
    Kalkulacija prodajne cene s PDV-om (retro-
    gradna kalkulacija), pri čemu gđa Kokuz određuje
    prodajnu cenu uz 120% marže:
    Red.
    br. Element cene Zbir
    1. Utrošak namirnica 113,00
    2. Marža 120% 135,60
    3. Prodajna cena 248,60
    4. 20% PDV-a 49,72
    5. Prodajna cena sa PDV-om 298,32
    Kako bi se olakšao posao konobarima, cene
    se u praksi zaokružuju.
    Primer: Kalkulacija cene alkoholnog pića
    U ugostiteljskom objektu „Poslednja tura” po-
    služuje se alkoholno piće rakija lozovača od 0,03
    l i 0,06 l. S obzirom na to da se alkoholna pića na-
    bavljaju u bocama od 1 l, 0,75 l ili 0,50 l, potrebno
    je prvo izračunati prodajnu cenu za celu bocu, a
    nakon toga za količinu koja se poslužuje.
    Nabavna cena 1 l rakije lozovače jeste 1.300 di-
    nara (cena
    bez PDV-a, uračunati svi zavisni tro-
    škovi nabavke), marža je 100%.
    Kalkulacija:
    Red.
    br. Element cene Zbir
    1. Nabavna cena (1 l) 1.300,00
    2. Marža 100% 1.300,00
    3. Prodajna cena 2.600,00
    4. 20% PDV-a 520,00
    5. Prodajna cena sa PDV-om 3.120,00
    6. Prodajna cena za 0,03 l 93,60
    7. Prodajna cena za 0,06 l 187,20
    Prethodno utvrđene cene gđa Kokuz zaokru-
    žiće na više, tako da iznose za 0,03 l lozovače
    95,00 dinara, a za 0,06 l 190,00 dinara.
    Knjiženje u finansijskom knjigovodstvu
    Bez obzira na to što se hrana i napici spre-
    maju u kafe-baru na licu mesta radi trenutne
    konzumacije, a nabavljena alkoholna i bezalko-
    holna pića uslužuju u nepromenjenom sirovin-
    skom sastavu, računovodstveno evidentiranje
    polazi od sledeće definicije ugostiteljske
    delatnosti: Ugostiteljska delatnost je pruža-
    nje usluga smeštaja, pripremanje i usluživanje
    hrane, pića i napitaka, kao i pripremanje i do-
    stavljanje hrane korisnicima za potrošnju na
    drugom mestu.
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 29
    RAČUNOVODSTVO
    To znači da se u magacin materijala primaju
    i alkoholna i bezalkoholna pića i odatle se
    izdaju kao materijal ugostiteljske usluge. Na
    taj način ugostiteljski objekat (maloprodaja
    proizvoda) nikada neće imati zalihe goto-
    vih proizvoda (gotovih jela), a ni tuđe robe
    (bezalkoholna i alkoholna pića), jer ova pića
    više nisu roba, već materijal za proizvod
    ugostitelja, odnosno za ugostiteljsku uslugu. U
    ovom slučaju nema obračuna proizvodnje i ne-
    bitna je razlika u ceni između nabavne i pro-
    dajne cene ugostiteljskih proizvoda prodatih
    iz ugostiteljskog objekta, odnosno sopstvenog
    maloprodajnog objekta.
    Nabavka sirovina i materijala koji se kori-
    ste za proizvodnju gotovih proizvoda eviden-
    tira se na grupi konta 10 – Zalihe materijala.
    Zaduženje se vrši po nabavnoj vrednosti. Pre-
    ma MRS 2, trošak zaliha uključuje sve troškove
    nabavke, konverzacije i druge troškove nastale
    dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sa-
    dašnje stanje. Trošak zaliha određuje se prime-
    nom FIFO metode ili ponderisanog prosečnog
    troška.
    U skladu sa članom 10. Pravilnika o Kontnom
    okviru i sadržini računa u Kontnom okviru
    za privredna društva, zadruge i preduzetnike
    („Sl. glasnik RS”, br. 95/2014 – u daljem tekstu:
    Pravilnik o Kontnom okviru), ako se podaci o
    početnom stanju, nabavci i trošenju materija-
    la, rezervnih delova, alata i inventara vode na
    računima grupe 10 – Zalihe materijala, u okvi-
    ru finansijskog knjigovodstva, na računima ove
    grupe knjiže se podaci o nabavci materijala za-
    duženjem računa grupe 10 u korist odgovarajućeg
    računa grupe 43 – Obaveze iz poslovanja, a poda-
    ci o trošenju odobrenjem računa grupe 10 i zadu-
    ženjem odgovarajućeg računa u klasi 5 – Rashodi.
    Razduženje se vrši po osnovu normativa.
    U skladu sa članom 40. Pravilnika o Kontnom
    okviru, ako se evidencija o početnom stanju, na-
    bavci i troškovima materijala vodi na računi-
    ma grupe 10 – Zalihe materijala, u finansijskom
    knjigovodstvu, troškovi materijala knjiže se
    zaduženjem računa 511, 512, 513 i 573, u korist ra-
    čuna grupe 10 – Zalihe materijala, bez upotrebe
    računa 510 – Nabavka materijala.
    Primer: Knjiženje nabavke materijala za
    izradu sendviča
    Borka Kokuz je za potrebe kafe-bara „Posled-
    nja tura” nabavila potreban materijal za izradu
    sendviča od diskonta „Na belom putu”, a naba-
    vljeni artikli sa podacima o ceni prikazani su
    u tabeli 3.
    Tabela 3: Podaci iz fakture dobavljača materijala
    Naziv Jed.
    mere
    Koli-
    čina
    Cena bez
    PDV-a
    Vrednost
    (bez PDV-a)
    Cena sa PDV-
    om
    Vrednost sa
    PDV-om
    Tost crni kg 50 120 6.000,00 132,00 6.600,00
    Pica šunka kg 30 760 22.800,00 912,00 27.360,00
    Sir kačkavalj kg 20 880 17.600,00 1056,00 21.120,00
    Kiseli krastavac tegla 1 kg kom. 20 300 6.000,00 360,00 7.200,00
    Majonez – kanta 1 kg kom. 10 600 6.000,00 720,00 7.200,00
    Ukupno vrednost 58.400,00 69.480,00
    PDV po opštoj stopi 10.480,00
    PDV po posebnoj stopi 600,00
    Ukupno PDV 11.080,00
    UKUPNO ZA UPLATU 69.480,00
    Na pijaci je gđa Kokuz od poljoprivrednika kupila jaja i za to izdala priznanicu kao u slici 2.
    30 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Po fakturi dobavljača i po priznanici u fi-
    nansijskom knjigovodstvu zadužene su zalihe
    materijala:
    Konto Opis Dug. Potr.
    101 Materijal 58.400,00
    270 Porez na dodatu vrednost
    u primljenim fakturama
    po opštoj stopi (osim
    plaćenih avansa) 10.480,00
    271 Porez na dodatu vrednost
    u primljenim fakturama
    po posebnoj stopi (osim
    plaćenih avansa) 600,00
    435 Dobavljači u zemlji 69.480,00
    – za nabavku materijala od dobavljača
    101 Materijal 3.000,00
    278 PDV nadoknada isplaćena
    poljoprivrednicima 150,00
    435 Dobavljači u zemlji 3.150,00
    – za nabavku jaja od poljoprivrednika
    Svaki materijal upisan je u analitičku kar-
    ticu, koja se vodi posebno za svaki materijal/
    artikal, a primer je dat u tabeli 4.
    Slika 2: Priznanica za kupljena jaja od poljoprivrednika
    Samostalni preduzetnik Borka Kokuz, kafe-bar „Poslednja tura” Kupovina od poljoprivrednika
    Ulica: Ulica bez naziva bb. Ime i Prezime: Perka Leposavić
    Mesto: Radograd Ulica i broj: Iza ćoška 215
    PIB: 1122334455 Mesto: Radograd
    Tekući račun: 205- JMBG: 1303963105041
    Tekući račun: 205-
    PRIZNANICA – BR. 25
    ZA PROMET POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
    Red.
    br.
    Naziv
    proizvoda
    Jed.
    mere Količina Kvalitet Cena
    Vrednost
    bez PDV
    nadoknade
    Stopa PDV
    nadoknade
    Iznos PDV
    nadoknade
    Vrednost
    sa PDV
    nadoknadom
    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
    1 JAJA komad 300 A 10,00 3.000,00 8% 150,00 3.150,00
    Slovima: Trihiljadestopedeset
    Izjavljujem da sam obveznik poreza na dohodak građana
    na prihode od poljoprivrede i šumarstva na osnovu
    katastarskog prihoda.
    Mesto izdavanja priznanice: Radograd
    Datum prometa dobara: 24. 03. 2019
    Kupac: Poljoprivrednik:
    Borka Kokuz Perka Leposavić
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 31
    RAČUNOVODSTVO
    Primer: Knjiženje nabavke pića
    Tabela 4: Primer analitičke kartice materijala
    Samostalni preduzetnik Borka Kokuz, kafe-bar „Poslednja tura”
    Ulica bez naziva bb., Radograd
    PIB: 1122334455
    Analitička kartica materijala
    Naziv materijala: pica šunka
    KOLIČINA VREDNOST
    Red.
    br. Datum Opis Jed.
    mere Količina Cena Vrednost upotreba stanje upotreba stanje
    54. 3 2.370,00
    55. 24. 3. 2019 Nabavka kg 30 760 22.800,00 0 33 0 25.170,00
    Tabela 5: Podaci iz fakture dobavljača pića
    Naziv Jed.
    mere Količina Cena bez
    PDV-a
    Vrednost bez
    PDV-a
    Cena sa PDV-
    om
    Vrednost sa
    PDV-om
    Koka-kola 0,25 l kom. 250 55,00 13.750,00 66,00 16.500,00
    Sok od jabuke 0,25 l kom. 200 45,00 9.000,00 54,00 10.800,00
    Rakija lozovača 1 l kom. 3 900,00 2.700,00 1080,00 3.240,00
    Mleko 1 l kom. 100 85,00 8.500,00 93,50 9.350,00
    Ukupno vrednost 33.950,00 39.890,00
    PDV po opštoj stopi 5.090,00
    PDV po posebnoj stopi 850,00
    Ukupno PDV 5.940,00
    UKUPNO ZA UPLATU 39.890,00
    Po fakturi dobavljača u finansijskom knjigovodstvu zadužene su zalihe materijala:
    Konto Opis Duguje Potražuje
    101 Materijal 33.950,00
    270 Porez na dodatu vrednost u primljenim fakturama po opštoj stopi
    (osim plaćenih avansa) 5.090,00
    271 Porez na dodatu vrednost u primljenim fakturama po posebnoj stopi
    (osim plaćenih avansa) 850,00
    435 Dobavljači u zemlji 39.890,00
    – za ulaznu fakturu dobavljača pića
    Svako piće upisano je u analitičku karticu, koja se vodi posebno za svako piće/artikal, a primer
    je dat u tabeli 6.
    Borka Kokuz je za potrebe kafe-bara „Poslednja tura” nabavila piće od diskonta „Ne treba da
    znam”. Podaci iz fakture prikazani su u tabeli 5.
    32 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Ako se u baru prodaje roba u vidu slatki-
    ša, cigareta, časopisa i slično, onda je po-
    trebno voditi i trgovačku knjigu na malo i
    obavezno praviti maloprodajne kalkulacije.
    U slučaju da se nabavka poljoprivrednih pro-
    izvoda vrši od fizičkih lica (a nisu nosioci
    poljoprivrednog gazdinstva ili doprinose za
    obavezno socijalno osiguranje plaćaju po reše-
    nju kao osiguranici po osnovu poljoprivredne
    delatnosti ili nisu korisnici poljoprivredne
    penzije) koja nisu obveznici PDV-a, svaka ispla-
    ta tretira se kao isplata drugih prihoda iz čla-
    na 85. stav 1. tačka 15) Zakona o porezu na dohodak
    građana.
    Primer: Nabavka poljoprivrednih
    proizvoda od fizičkog lica
    Borka Kokuz je napravila novi normativ za
    hladni sendvič, u koji će umesto kiselih krastav-
    ca u sezoni svežeg povrća stavljati zelenu sala-
    tu i sveži paradajz. Salatu i paradajz kupila je
    od komšinice Cace, koja provereno ima najbolju
    baštu u kraju. Caca nije nosilac poljoprivred-
    nog gazdinstva, odnosno doprinose za obavezno
    socijalno osiguranje ne plaća po rešenju kao osi-
    guranik po osnovu poljoprivredne delatnosti,
    odnosno nije korisnica poljoprivredne penzije.
    Od Cace je kupila 10 glavica salate (po 40 di-
    nara glavica) i 6 kilograma paradajza po ceni od
    100 dinara za kilogram:
    Tabela 6: Primer analitičke kartice pića
    Samostalni preduzetnik Borka Kokuz, kafe-bar „Poslednja tura”
    Ulica bez naziva bb., Radograd
    PIB: 1122334455
    Analitička kartica pića
    Naziv pića: Rakija lozovača 1 l
    KOLIČINA VREDNOST
    Red.
    br. Datum Opis Jed.
    mere Količina Cena Vrednost upotreba stanje upotreba stanje
    24. 1,2 1.092,00
    25. 24. 3. 2019 Nabavka l 3 900,00 2.700,00 0 4,2 0 3.792,00
    Red.
    br. Opis Salata Paradajz Ukupno
    1. Bruto iznos naknade 408,16 612,24 1.020,41
    2. Normirani troškovi (red. br 1 × 90%) 367,35 551,02 918,37
    3. Iznos naknade na koju se primenjuje poreska stopa (red. br 1 – red. br 2) 40,82 61,22 102,04
    4. Porez na dohodak (red. br 3 × 20%) 8,16 12,24 20,41
    5. Neto iznos naknade za isplatu (red. br 1 – red. br 4) 400,00 600,00 1.000,00
    POTVRDA
    Ovim potvrđujem da sam od samostalnog preduzetnika Borke Kokuz, kao kupca, primila dana 25. 03. 2019.
    godine iznos od 1.000,00 dinara na ime isplate iznosa kupoprodajne cene za prodate poljoprivredne pro-
    izvode:
    – 40 glavica zelene salate,
    – 6 kilograma paradajza.
    Za proizvode garantujem da sam zakonit i savestan vlasnik, pri čemu su oni u ispravnom stanju na dan
    izdavanja ove potvrde predati Kupcu.
    Iznos iz stava 1. ove potvrde primila sam u gotovini prilikom predaje proizvoda.
    Izjavljujem da sam u potpunosti isplaćena kupoprodajnom cenom i da više ništa ne potražujem od samo-
    stalnog preduzetnika Borke Kokuz.
    U Radogradu, dana 25. 03. 2019. godine Prodavac
    Caca Baštovan
    Iz Radograda, Ulica komšijska bb.
    JMBG: 0209955170888
    Br. LK: 084541528
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 33
    RAČUNOVODSTVO
    Bruto iznos se dobija iz ugovorenog neto kao:
    neto naknada / 0,98. Normirani troškovi pre-
    ma članu 85. stav 4. Zakona o porezu na dohodak
    građana iznose 90%. Kupovina salate i paradajza
    plaćena je na osnovu potvrde koju je izdala Caca
    Baštovan.
    Po potvrdi Cace Baštovan u finansijskom
    knjigovodstvu zadužene su zalihe materijala:
    Konto Opis Dug. Potr.
    101 Materijal 1.020,41
    465 Obaveze prema fizičkim
    licima za naknade 1.000,00
    489 Ostale obaveze za poreze 20,41
    – za prijem poljoprivrednih proizvoda od fizičkog lica
    465 Obaveze prema fizičkim
    licima za naknade 1.000,00
    489 Ostale obaveze za poreze 20,41
    241 Tekući račun 20,41
    243 Blagajna 1.000,00
    – za isplatu naknade
    Na kraju dana na osnovu dnevnog izveštaja fi-
    skalne blagajne i internih računa (za sopstvenu
    potrošnju) evidentiraju se prihodi od prodaje
    proizvoda i usluga, a razdužuju se zalihe mate-
    rijala za pripremljenu hranu i napitke i poslu-
    ženo piće.
    Primer: Evidentiranje prodaje hrane,
    napitaka i pića
    U kafe-baru „Poslednja tura” na kraju dana
    ostvaren je dnevni pazar od 110.800,00 dinara:
    Artikal Količina Cena Vrednost
    Topli sendvič 190 300,00 57.000,00
    Kafa 90 100,00 9.000,00
    Kafa s mlekom 180 110,00 19.800,00
    Artikal Količina Cena Vrednost
    Čaj od nane 20 100,00 2.000,00
    Rakija lozovača 0,03 l 40 95,00 3.800,00
    Koka kola 0,25 l 80 150,00 12.000,00
    Sok od jabuke 0,25 l 60 120,00 7.200,00
    UKUPNO 110.800,00
    od toga:
    gotovina 90.000,00
    kartice 20.800,00
    Da bi se proknjižilo razduženje materijala,
    pravi se pregled utroška prema normativima:
    REKAPITULAR
    UTROŠKA
    Koli-
    čina
    Jedinična
    cena Ukupno
    Tost crni 19 120,00 2.280,00
    Pica šunka 9,5 762,73 7.245,94
    Sir kačkavalj 9,5 880,00 8.360,00
    Kiseli krastavac 1,9 300,00 570,00
    Majonez 1,9 600,00 1.140,00
    Jaje 190 10,00 1.900,00
    Mlevena Robusta 1,62 1.500,00 2.430,00
    Šećer kristal 1,45 150,00 217,50
    Mleko 9 85,00 765,00
    Kolačić 290 5,00 1.450,00
    Čaj kesica 20 10,00 200,00
    Limun 1 190,00 190,00
    Med 20 9,00 180,00
    Rakija lozovača 0,03 l 1,2 902,86 1.083,43
    Koka-kola 0,25 l 80 55,00 4.400,00
    Sok od jabuke 0,25 l 60 45,27 2.716,20
    UKUPNO 35.128,07
    Utrošak se unosi u analitičke kartice mate-
    rijala, npr. kao u tabeli 7. U primeru se utrošak
    materijala vodi po prosečnim cenama.
    Tabela 7: Utrošak materijala
    Samostalni preduzetnik Borka Kokuz, kafe-bar „Poslednja tura”
    Ulica bez naziva bb., Radograd
    PIB: 1122334455
    Analitička kartica materijala
    Naziv materijala: Pica šunka
    KOLIČINA VREDNOST
    Red.
    br. Datum Opis Jed.
    mere Količina Cena Vrednost upotreba stanje upotreba stanje
    54. 3 2.370,00
    55. 24. 3. 2019 Nabavka kg 30 760 22.800,00 0 33 0 25.170,00
    56. 24. 3. 2019 Potrošnja kg 9,5 762,73 7.245,94 9,5 23,5 7.245,94 17.924,07
    Prosečna cena izračunata je kao količnik vrednosti i
    količine na stanju zaliha, a prethodi evidentiranju potro-
    šnje: 25.170 / 33
    34 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Na osnovu dnevnog izveštaja blagajne i sači-
    njenog pregleda utroška materijala u finansij-
    skom knjigovodstvu evidentiraju se prihodi od
    prodaje i utrošak materijala.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    243 Blagajna 90.000,00
    228 Ostala
    potraživanja –
    platne kartice 20.800,00
    614 Prihodi od prodaje
    proizvoda i usluga 110.800,00
    – za evidenciju dnevnog pazara
    2.
    511 Troškovi
    materijala za
    izradu 35.128,07
    101 Materijal 35.128,07
    -za utrošak materijala
    3.
    476 Obaveze za porez
    na dodatu vrednost
    po osnovu prodaje
    za gotovinu 18.466,67
    614 Prihodi od prodaje
    proizvoda i usluga -18.466,67
    – za obračunati PDV u dnevnom prometu ugostitelja –
    hrana i napici
    Bez obzira na to što se u slučaju sopstvene po-
    trošnje promet ne evidentira preko fiskalne
    kase, neophodno je u analitičkim evidencijama
    i finansijskom knjigovodstvu evidentirati na-
    stale promene. Promene se knjiže prema inter-
    nom dokumentu – internom računu. PDV tretman
    zavisi od toga da li je potrošnja izvršena u po-
    slovne ili neposlovne namene.
    Primer: Sopstvena potrošnja u poslovne
    svrhe
    Borka Kokuz je u „Poslednjoj turi” počastila
    dobavljača iz kompanije „Koka-Kola” i na sastan-
    ku ugovorila postavljanje njihovih suncobrana
    na terasi. Popili su dve kafe s mlekom i jedan
    sok od jabuke.
    Borka pravi interni račun.
    Samostalni preduzetnik Borka Kokuz, kafe-bar
    „Poslednja tura”
    Ulica bez naziva bb., Radograd
    PIB: 1122334455
    Interni račun za sopstvenu potrošnju – 58-pos/19
    Opis Količina Cena koštanja /
    nabavna cena Ukupno
    Kafa sa mlekom 2 19,00 38,00
    Sok od jabuke 0,25 1 45,27 45,27
    UKUPNO 83,27
    Usluge su pružene bez naknade, u poslovne svrhe, na
    sastanku sa dobavljačem „Koka-Kola”.
    U Radogradu, 25. 3. 2019. godine
    Borka Kokuz
    U finansijskom knjigovodstvu knjiženje je
    sledeće:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    551 Troškovi reprezentacije 83,27
    101 Materijal 83,27
    – za knjiženje utroška za sopstvenu potrošnju i
    reprezentaciju
    Pošto se radi o pružanju usluga bez naknade u
    poslovne svrhe, promet se ne smatra prometom uz
    naknadu (član 5. stav 4. tačka 2) Zakona o PDV-u) i
    PDV se ne obračunava, u skladu sa članom 3. tačka
    1) Zakona o PDV-u.
    Utrošeni materijal razdužuje se i na materi-
    jalnim karticama.
    Primer: Sopstvena potrošnja u neposlovne
    svrhe
    Borkin muž je svratio s posla u toku pauze, po-
    jeo jedan topli sendvič, popio kafu i koka-kolu,
    pozdravio konobara i otišao.
    Konobar je napravio interni račun.
    Samostalni preduzetnik Borka Kokuz, kafe-bar „Poslednja tura”
    Ulica bez naziva bb., Radograd
    PIB: 1122334455
    Analitička kartica materijala
    Naziv pića: Rakija lozovača 1 l
    KOLIČINA VREDNOST
    Red.
    br. Datum Opis Jed.
    mere Količina Cena Vrednost upotreba stanje upotreba stanje
    24 1,2 1.092,00
    25 24. 3. 2019 Nabavka l 3 900,00 2.700,00 0 4,2 0 3.792,00
    26 24. 3. 2019 Potrošnja l 1,2 902,86 1.083,43 1,2 3 1.083,43 2.708,57
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 35
    RAČUNOVODSTVO
    Samostalni preduzetnik Borka Kokuz, kafe-bar
    „Poslednja tura”
    Ulica bez naziva bb., Radograd
    PIB: 1122334455
    Interni račun za sopstvenu potrošnju – 24-lp/19
    Opis Količina Cena koštanja /
    nabavna cena Ukupno
    Kafa 1 14,75 14,75
    Koka-kola 1 55,00 55,00
    Topli sendvič 1 113,00 113,00
    Ukupno bez PDV-a 182,75
    PDV 36,55
    UKUPNO SA PDV-om 219,30
    Usluge su pružene bez naknade, u neposlovne svrhe.
    Konzumirao: Veselin Kokuz
    U Radogradu, 26. 3. 2019. godine
    Svetozar Šankić
    U finansijskom knjigovodstvu knjiženje je
    sledeće:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    723 Lična primanja
    poslodavca 219,30
    474 PDV po osnovu
    sopstvene potrošnje
    po opštoj stopi 36,55
    101 Materijal 182,75
    – za knjiženje sopstvene potrošnje u neposlovne svrhe
    Knjiženje ličnih primanja preduzetnika upo-
    trebom računa 723 ne umanjuje prihod, što znači
    da se na taj način isključuje uticaj uzimanja pre-
    duzetnika za lične potrebe na dobit na osnovu
    koje se utvrđuje poreska osnovica u poreskom
    bilansu. To znači da, pošto uzimanje iz imovi-
    ne za lične potrebe preduzetnika nije knjiženo
    na teret poslovnih rashoda, nema osnova da se
    vrši korekcija u poreskom bilansu, odnosno
    nema osnova da se pod rednim brojem 36 obrasca
    PB-2 unosi iznos.
    U slučaju da je uzimanje iz poslovne imovine
    za lične potrebe preduzetnika knjiženo kao po-
    slovni rashod, prilikom sastavljanja poreskog
    bilansa postoji obaveza usklađivanja prihoda,
    odnosno u obrazac PB-2 pod rednim brojem 36
    iskazuje se vrednost poslovne imovine koja je
    uzeta za lične potrebe.
    Nezavisno od načina knjiženja uzimanja iz po-
    slovne imovine za lične potrebe preduzetnika,
    u momentu uzimanja ne postoji obaveza obračuna
    i plaćanja poreza jer se porez plaća preko ukup-
    nog rezultata koji preduzetnik utvrđuje prili-
    kom sastavljanja poreskog bilansa.
    Evidentiranje sitnog inventara i opreme
    U sitan inventar spadaju sredstva za rad čiji
    je vek trajanja kraći od godinu dana i čija je poje-
    dinačna nabavna vrednost manja od propisanog
    iznosa (čaše, boce, pribor za jelo, stolnjaci).
    Iako spada u sredstva za rad, sitan inventar se
    tretira i evidentira kao obrtno sredstvo. Na
    primer, ugostitelj je u Pravilniku o računovod-
    stvu definisao da je prag razdvajanja osnovnih
    sredstava 45.000 dinara. Sredstva koja su pri-
    likom nabavke koštala manje od 45.000 dinara
    tretiraju se kao sitan inventar i alat, a ne kao
    osnovna sredstva. Oprema čija je nabavna vred-
    nost iznad definisane granice smatraće se
    osnovnim sredstvom pod uslovom da se koristi
    duže od godinu dana.
    Sitan inventar i ambalaža vode se na kontu 103
    – Alat i inventar. Ako se sitan inventar odmah po-
    troši (obično se naznači otpis 100%), pri troše-
    nju ide direktno na troškove sitnog inventara.
    U trenutku stavljanja sitnog inventara u upotre-
    bu ugostitelj priznaje trošak.
    Primer: Nabavka sitnog inventara
    Borka Kokuz je za potrebe kafe-bara „Posled-
    nja tura” nabavila jastuke za terasu (50 komada),
    za koje je primljen račun u iznosu od 18.000 di-
    nara (vrednost jastuka 15.000 dinara, plus 20%
    PDV-a u iznosu od 3.000 dinara). Jastuci se od-
    mah stavljaju u upotrebu uz jednokratni otpis.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    103 Alat i inventar 15.000,00
    270 Porez na dodatu
    vrednost u primlje-
    nim fakturama po
    opštoj stopi (osim
    plaćenih avansa) 3.000,00
    435 Dobavljači u zemlji 18.000,00
    – za ulaznu fakturu dobavljača jastuka
    2.
    103 Alat i inventar 15.000,00
    515 Troškovi jedno-
    kratnog otpisa ala-
    ta i inventara 15.000,00
    – za jednokratni otpis sitnog inventara – jastuka
    Uobičajeno je da se u ugostiteljskim objekti-
    ma nalaze i rashladne vitrine i aparati za kafu
    koji su vlasništvo neke druge pravne osobe. Ta
    se imovina nalazi u poslovnim knjigama drugog
    36 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    preduzetnika, pri čemu za nju to društvo iska-
    zuje trošak otpisa, odnosno vodi je kao svoje
    stalno sredstvo, ali se ne nalazi u prostoru te
    pravne osobe, nego u prostoru ugostitelja. To su
    najčešće i dobavljači ugostiteljskih društava
    za sokove, pivo, vodu, kafu i slično, koji žele da
    „njihova” roba koju prodaju
    bude pravilno ras-
    hlađena i poslužena gostu u skladu sa adekvat-
    nim ugostiteljskim uzancama.
    Ako dobavljači sopstvena stalna sredstva
    (za koja može da se iskaže trošak amortizaci-
    je) postavljaju u poslovne objekte ugostitelja i
    ako je to postavljanje u neposrednoj vezi s unapređenjem
    prodaje proizvoda, robe ili uslu-
    ga vlasnika
    aparata, ne radi se o usluzi koja je
    predmet oporezivanja PDV-om.
    Zaključak
    Poslovne događaje u računovodstvu ugosti-
    teljskog objekta potrebno je svakodnevno
    eviden-
    tirati. Pre započinjanja delatnosti ugostitelj
    treba
    da odredi normative utroška namirnica
    i pića, a u skladu s tim i prodajne cene.
    Prodajne
    cene obavezno moraju da se istaknu u cenovniku.
    Ugostitelj je i obveznik fiskalizacije i svoje po-
    slovanje treba da prilagodi zahtevima
    koje pred
    njega stavlja Zakon o fiskalizaciji. PS
  • Najčešća pitanja i nedoumice u praksi prilikom primene propisa kojima je uređena materija poreza na dodatu vrednost

    U drugom od tri teksta posvećenih ovoj temi biće obrađene sledeće situacije koje stvaraju nedoumice u praksi: razlika između (finansijskog) bonusa i popusta, registracija stranih lica za PDV i uticaj na domaće obveznike, promet dobara bez naknade i određivanje naknade u iznosu od 1 dinar, srazmerni poreski odbitak, kao i PDV tretman tranzita i reeksporta.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS28-115.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK
    POREZI
    Razlika između (finansijskog) bonusa
    i popusta
    U praksi se dešava da poreski obveznici iz-
    daju knjižna odobrenja za bonuse odobrene kup-
    cima (po pravilu distributerima za ostvarenje
    određene količine prometa ka trećim licima),
    na osnovu kojih umanjuju sopstvenu PDV obavezu,
    poistovećujući ih time s popustima, pa je po-
    trebno da se napravi jasna razlika između njih
    budući da (finansijski) bonusi, za razliku od
    popusta, nisu predmet oporezivanja porezom na
    dodatu vrednost.
    Naime, popusti se uobičajeno odobravaju u
    slučajevima kada kupac izvrši nabavku dobara
    ili usluga u određenoj količini ili vrednosti,
    u slučaju blagovremenog plaćanja i sl., pri čemu
    radi navedenog prodavac odobrava popust ili
    na samom računu ili putem knjižnog odobrenja, u
    zavisnosti od toga da li je popust odobren u mo-
    mentu prometa ili naknadno, kada su se stekli
    uslovi (izvršeno je plaćanje na vreme, izvršena
    je nabavka u određenoj količini itd.).
    U situaciji kada se popust odobrava na sa-
    mom računu, osnovica za PDV umanjuje se u tom
    trenutku u skladu sa članom 17. stav 4. Zakona
    o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”,
    br. 84/2004… 30/2018 i 4/2019 – usklađeni din.
    izn. – dalje: Zakon o PDV-u), kojim je propisa-
    Filip Kovačević, LL.M., Deloitte, viši rukovodilac u poreskom odeljenju
    Najčešća pitanja i nedoumice
    u praksi prilikom primene
    propisa kojima je uređena
    materija poreza na dodatu
    vrednost
    U drugom od tri teksta posvećenih ovoj temi biće obrađene sledeće situacije
    koje stvaraju nedoumice u praksi: razlika između (finansijskog) bonusa i po-
    pusta, registracija stranih lica za PDV i uticaj na domaće obveznike, promet
    dobara bez naknade i određivanje naknade u iznosu od 1 dinar, srazmerni po-
    reski odbitak, kao i PDV tretman tranzita i reeksporta.
    no da osnovica ne sadrži popuste i druga uma-
    njenja cene koji se primaocu dobara ili usluga
    odobravaju u momentu vršenja prometa dobara
    ili usluga. Međutim, ukoliko je popust odobren
    naknadno, poreski obveznik koji je izvršio
    promet dobara ili usluga izdaje knjižno odo-
    brenje kojim odobrava popust i naknadno vrši
    izmenu osnovice PDV-a u skladu sa članom 21.
    Zakona o PDV-u. Na osnovu predmetnog knjižnog
    odobrenja primalac dobara ili usluga umanjuje
    prethodni porez, a lice koje je izvršilo pro-
    met umanjuje izlazni PDV (uz ispunjenje ostalih
    uslova) najranije u periodu kada je primalac
    izvršio odgovarajuću ispravku prethodnog po-
    reza.
    Ovde je potrebno skrenuti pažnju i na Mišlje-
    nje Ministarstva finansija, br. 413-00-10/2014-
    04 od 25. 8. 2014. godine, u vezi sa određivanjem
    iznosa naknade, odnosno dozvoljenog iznosa
    popusta, kojim je pojašnjeno da se u osnovicu za
    obračunavanje PDV kod prometa dobara ne uraču-
    navaju popusti i druga umanjenja cene koje obve-
    znik PDV odobrava primaocu dobara u momentu
    prometa, pri čemu napominjemo da propisima
    kojima se uređuje oporezivanje potrošnje PDV
    nije ograničena visina popusta, odnosno drugog
    umanjenja cene, niti su propisani kriterijumi
    za određivanje visine popusta, odnosno drugog
    umanjenja cene.
    POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    S druge strane, (finansijski) bonusi dati u
    slučajevima kada kupac ostvari npr. određeni
    iznos sopstvenog prometa čine svojevrsnu na-
    gradu, što se ne smatra oporezivim prometom
    u skladu sa članom 3. Zakona o PDV-u. U konkret-
    noj situaciji smatra se da nije došlo do naknad-
    ne izmene osnovice po osnovu prometa između
    dobavljača i kupca, pa nema osnova za izdavanje
    knjižnog odobrenja i umanjenje PDV-a po tom
    osnovu. Shodno tome, izlazni PDV ne može biti
    umanjen na osnovu knjižnih odobrenja izdatih
    po osnovu bonusa, budući da isti nemaju uticaja
    na PDV osnovicu ukoliko nisu direktno vezani
    za promet između kupca i dobavljača.
    Ipak, s obzirom na to da ne postoji protivči-
    nidba kupca, nema osnova za izdavanje računa od
    strane kupca dobavljaču. Drugim rečima: kupac
    vrši prodaju određenih dobara trećim licima
    u okviru sopstvene delatnosti, pa bonus od doba-
    vljača, ukoliko ostvari npr. određenu količinu
    prometa, ne može da se smatra naknadom za pro-
    met izvršen ka dobavljaču.
    Tim povodom izdato je i Mišljenje Ministar-
    stva finansija br. 413-00-1735/2010-04 od 18. 6.
    2010. godine, u kome je navedeno da se na novčani
    iznos na ime nagrade za svoje poslovanje, pri čemu
    taj iznos ne predstavlja naknadu niti deo nakna-
    de za izvršeni promet dobara ili usluga, PDV ne
    obračunava i ne plaća, s obzirom na to da dava-
    nje novčanih sredstava bez obaveze primaoca da
    izvrši protivčinidbu u vidu prometa dobara
    ili usluga nije predmet oporezivanja PDV, kao ni
    poreza na poklon.
    Imajući u vidu navedeno, odnosno da se bo-
    nus ne smatra naknadom za promet u smislu Za-
    kona o PDV-u, isti se ne evidentira u POPDV
    obrascu. S druge strane, popusti koji se kup-
    cima odobravaju putem knjižnih odobrenja,
    evidentiraju se u polju 3.6 POPDV obrasca, i
    to osnovica u periodu kada je došlo do smanje-
    nja osnovice (u periodu kada je izdato knjižno
    odobrenje), a PDV u periodu kada je kupac pi-
    smeno potvrdio da je ispravio odbitak pret-
    hodnog poreza.
    Registracija stranih lica za PDV i
    uticaj na domaće obveznike
    U skladu sa izmenama Zakona o PDV-u iz ok-
    tobra 2015, odnosno decembra 2016. godine,
    propisano je da je strano lice dužno da odre-
    di poreskog punomoćnika i da se evidentira za
    obavezu plaćanja PDV-a u skladu sa članom 10a Za-
    kona o PDV-u, ukoliko su kumulativno ispunjeni
    sledeći uslovi, tj. strano lice vrši oporeziv
    promet na teritoriji Srbije (nezavisno od iz-
    nosa tog prometa) i to licu koje nije obveznik
    PDV-a.
    S druge strane, ne postoji obaveza registra-
    cije za strana lica koja vrše oporezivi promet:
    ● isključivo obveznicima PDV-a, odnosno li-
    cima iz člana 9. stav 1. Zakona o PDV-u (Repu-
    blika, njeni organi i pravna lica osnovana od
    strane Republike),
    ● koji se odnosi na usluge prevoza putnika auto-
    busima za koje osnovicu za obračun PDV-a pred-
    stavlja prosečna naknada za pojedinačni prevoz.
    Shodno tome, ukoliko se promet koji je opo-
    reziv PDV-om na teritoriji Srbije vrši barem
    jednom licu koje nije obveznik PDV-a, odnosno
    licu iz člana 9. stav 1. Zakona o PDV-u, ispunjeni
    su uslovi za obaveznu registraciju stranog lica
    kroz imenovanje poreskog punomoćnika. Nagla-
    šavamo da ova obaveza postoji čak i u situaciji
    kada je promet izvršen (domaćem ili stranom)
    pravnom licu koje nije registrovano za PDV u
    Srbiji.
    U prilog navedenom ide i Mišljenje Mini-
    starstva finansija br. 011-00-00234/2018-04 od 20.
    3. 2018. godine, u kome se navodi sledeće: Strano
    lice, tj. lice koje u Republici Srbiji nema sedi-
    šte, odnosno prebivalište, a koje vrši opore-
    zivi promet dobara i usluga u Republici Srbiji
    isključivo obveznicima PDV, odnosno licima iz
    člana 9. stav 1. ovog zakona, u konkretnom slučaju
    promet usluga pruženih elektronskim putem,
    nije dužno da odredi poreskog punomoćnika i da
    se u Republici Srbiji evidentira za obavezu pla-
    ćanja PDV. Međutim, strano lice koje predmetne
    usluge pruža drugim licima, primera radi fizičkim
    licima koja nisu obveznici PDV, dužno je da
    odredi poreskog punomoćnika i da se evidentira
    za obavezu plaćanja PDV u Republici Srbiji. S tim
    u vezi, strano lice koje je odredilo poreskog pu-
    nomoćnika i evidentiralo se za obavezu plaćanja
    PDV u Republici Srbiji, a koje u Republici Srbi-
    ji vrši promet usluga pruženih elektronskim
    putem različitim licima – obveznicima PDV,
    fizičkim licima koja nisu obveznici PDV i dr.,
    ispunjava obaveze i ostvaruje prava propisana
    Zakonom o PDV preko svog poreskog punomoćnika.
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 117
    POREZI
    Važno je napomenuti da strano lice nakon
    registracije za PDV u Srbiji treba da obračuna
    PDV na sve isporuke dobara i/ili usluga koje su
    oporezive srpskim PDV-om, bez obzira na to da
    li je promet izvršen licu koje jeste ili nije u
    sistemu PDV-a.
    Strano lice može da odredi samo jednog po-
    reskog punomoćnika, s tim da to ne može biti
    stalna poslovna jedinica navedenog stranog
    lica (tj. ogranak). Takođe, poreski punomoćnik
    stranog lica može da bude fizičko odnosno
    pravno lice koje:
    1) ima prebivalište odnosno sedište u Srbiji,
    2) registrovani je obveznik PDV-a najmanje 12
    meseci pre podnošenja zahteva za odobravanje
    poreskog punomoćstva,
    3) na dan podnošenja zahteva nema dospele a ne-
    plaćene obaveze za javne prihode po osnovu oba-
    vljanja delatnosti koje utvrđuje Poreska uprava i
    4) nadležni poreski organ odobrio mu je reše-
    njem, na osnovu podnetog zahteva za odobrenje
    poreskog punomoćstva, uz koji je priložena pro-
    pisana dokumentacija, poresko punomoćstvo.
    Poreski punomoćnik stranog lica u ime i
    za račun tog stranog lica obavlja sve poslove u
    vezi sa ispunjavanjem obaveza i ostvarivanjem
    prava koje strano lice ima u skladu sa Zakonom
    o PDV-u (podnošenje evidencione prijave, obra-
    čunavanje PDV-a, izdavanje računa, podnošenje
    poreskih prijava, plaćanje PDV-a i drugo), pri
    čemu poreski punomoćnik solidarno odgovara za
    sve obaveze stranog lica kao obveznika PDV-a,
    tj. za plaćanje PDV-a, kao i kazni i kamata po tom
    osnovu.
    Ovom prilikom treba istaći da primaoci
    dobara i usluga – obveznici PDV-a imaju pravo
    da PDV, obračunat na računu koji izdaje strano
    lice, posredstvom poreskog punomoćnika isko-
    riste kao prethodni porez u skladu sa opštim
    pravilima za odbitak propisanim članovima 28.
    i 29. Zakona o PDV-u. Naglašavamo da u tom slu-
    čaju račun treba da sadrži i podatke o poreskom
    punomoćniku (naziv, adresu i PIB), pored uobi-
    čajenih podataka propisanih članom 42. stav 4.
    Zakona o PDV-u.
    S druge strane, pošto je članom 10. stav 1. tačka
    3) Zakona o PDV-u propisano da je poreski
    dužnik primalac dobara i usluga ukoliko stra-
    no lice nije obveznik PDV-a u Srbiji (postoji
    obaveza obračuna PDV-a primenom mehanizma
    obrnute naplate), domaći primalac dobara i
    usluga koje pruža strano lice trebalo bi da iz-
    vrši uvid u Registar poreskih punomoćnika,
    koji je objavljen na sajtu Poreske uprave, i pro-
    veri da li je strano lice registrovano za PDV,
    pa da u skladu s tim odredi da li postoji obaveza
    primene mehanizma obrnute naplate, odnosno
    da li kao prethodni porez može da koristi iz-
    nos srpskog PDV-a, ukoliko je iskazan na računu
    stranog lica.
    ëOvom prilikom ističemo da u praksi
    strano lice može da izvrši promet dok
    je njegova registracija za PDV još uvek u toku.
    U tom slučaju, a pošto se dan podnošenja evi-
    dencione prijave, a ne dan donošenja rešenja
    o registraciji, smatra danom od kog je strano
    lice registrovano za PDV, može da se desi da
    to lice ne bude evidentirano u registru Po-
    reske uprave u trenutku kada je promet izvr-
    šen. Shodno tome, ukoliko je domaći obveznik,
    kao primalac dobara i usluga, na dan nastanka
    poreske obaveze za promet stranog lica obra-
    čunao PDV kao poreski dužnik, a onda je nak-
    nadno saznao da je strano lice evidentirano
    u sistemu PDV-a pre tog dana, trebalo bi da u
    tom slučaju podnese izmenjenu poresku prijavu
    za poreski period u kojem je obračunao PDV,
    budući da je poreski dužnik za taj promet stra-
    no lice.
    Promet dobara bez naknade i
    određivanje naknade u iznosu od 1
    dinar
    U skladu sa članom 4. stav 4. Zakona o PDV-u,
    sa prometom dobara uz naknadu izjednačava se
    uzimanje dobara koja su deo poslovne imovine
    poreskog obveznika za lične potrebe osnivača,
    vlasnika, zaposlenih ili drugih lica, odnosno
    svaki drugi promet dobara bez naknade.
    Uzimanje dobara, odnosno svaki drugi promet
    dobara smatra se prometom dobara uz naknadu
    pod uslovom da PDV obračunat u prethodnoj fazi
    prometa na ta dobra ili njihove sastavne delove
    može da se odbije u potpunosti ili srazmerno,
    nezavisno od toga da li je ostvareno pravo na
    odbitak prethodnog poreza.
    Ukoliko PDV obračunat u prethodnoj fazi
    ne može da se odbije, na promet tih dobara bez
    118 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    naknade PDV neće biti obračunat u skladu
    sa članom 25. stav 2. tačka 3a) Zakona o PDV-u
    (promet oslobođen bez prava na odbitak pret-
    hodnog poreza).
    U slučaju kada obveznik PDV-a izvrši pro-
    met dobara bez naknade, osnovicom se smatra
    nabavna cena (u slučaju da su dobra nabavljena
    od drugog lica), odnosno cena koštanja tih ili
    sličnih dobara u momentu prometa (u slučaju da
    dobra dolaze iz sopstvene proizvodnje poreskog
    obveznika).
    S druge strane, poreska osnovica za obračun
    PDV-a jeste iznos naknade (u novcu, stvarima
    ili uslugama) koju obveznik prima ili treba da
    primi za isporučena dobra ili pružene usluge
    od primaoca dobara ili usluga ili trećeg lica.
    Shodno tome, ukoliko se naknada za određeni
    promet odredi u iznosu od recimo 1 dinar, PDV
    bi trebalo obračunati na taj 1 dinar (npr. pro-
    met mobilnih telefona po ceni od 1 dinar uz
    odgovarajući paket).
    S tim u skladu navodi se i Mišljenje Mini-
    starstva Finansija br. 011-00-599/2014-04 od 12.
    1. 2015. godine, u kome je navedeno: Osnovicu za
    obračunavanje PDV za promet dobara i usluga čini
    iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama)
    koju obveznik PDV – isporučilac dobara, odnosno
    pružalac usluga prima ili treba da primi za is-
    poručena dobra, odnosno pružene usluge od pri-
    maoca dobara ili usluga ili trećeg lica, u koju
    nije uračunat PDV. U osnovicu za obračunavanje
    PDV kod prometa dobara uz naknadu ne uračunava-
    ju se popusti i druga umanjenja cene koje obveznik
    PDV odobrava primaocu dobara u momentu pro-
    meta, kao ni iznosi koje obveznik PDV naplaćuje
    u ime i za račun drugog lica, ako te iznose prenosi
    licu u čije ime i za čiji račun je izvršio naplatu.
    Napominjemo, propisima kojima se uređuje opore-
    zivanje potrošnje PDV nije predviđen drukčiji
    način određivanja osnovice za obračunavanje PDV
    u slučaju prometa dobara za koji obveznik PDV
    prima ili treba da primi naknadu u iznosu ni-
    žem od iznosa nabavne vrednosti predmetnih
    dobara.
    Međutim, naknada koja je navedena na raču-
    nu mora da odgovara stvarnom iznosu naknade
    koja je i primljena za predmetni promet. U su-
    protnom, tj. ukoliko bi stvarna naknada bila
    u nekom drugom iznosu, poreski inspektor bi
    u slučaju kontrole mogao da obračuna PDV na
    taj drugi iznos, a ne na iznos koji je iskazan na
    računu.
    Srazmerni poreski odbitak
    U skladu sa Zakonom o PDV-u, poreski obve-
    znik može prethodno da obračuna PDV, da ga od-
    bije kao prethodni porez u celosti, delimično
    ili da uopšte ne može da ga odbije, u zavisnosti
    od namene za koju se nabavljena dobra ili usluge
    koriste i od ispunjenja drugih Zakonom propisa-
    nih uslova.
    Delimičan odbitak prethodnog poreza pore-
    ski obveznik ostvaruje u slučaju kada nabavljena
    dobra ili usluge istovremeno koristi za pro-
    met dobara ili usluga za koji postoji pravo na
    odbitak, kao i za promet dobara ili usluga bez
    prava na odbitak prethodnog poreza. U tom slu-
    čaju obveznik je dužan da izvrši podelu pret-
    hodno obračunatog poreza na deo koji može i na
    deo koji ne može da odbije kao prethodni porez.
    Podela prethodnog poreza prvenstveno se
    vrši po ekonomskoj pripadnosti, na osnovu
    stvarne upotrebe dobara odnosno usluga naba-
    vljenih odnosno primljenih u poreskom perio-
    du. S druge strane, srazmerni odbitak, odnosno
    kriterijum učešća prometa za podelu prethod-
    nog poreza, propisan je kao izuzetak, i to tek
    kada nije moguće podelu prethodnog poreza iz-
    vršiti na osnovu ekonomske pripadnosti, uz
    primenu korekcije tako utvrđenog prethodnog
    poreza u poslednjem poreskom periodu, a na bazi
    godišnjih pokazatelja koji su služili za utvrđi-
    vanje srazmernog poreskog odbitka.
    Naime, članom 30. stav 1. Zakona o PDV-u pro-
    pisano je da, ako obveznik koristi isporučena
    ili uvezena dobra ili prima usluge za potrebe
    svoje delatnosti, da bi izvršio promet dobara
    i usluga za koji postoji pravo na odbitak pret-
    hodnog poreza, kao i promet dobara i usluga za
    koji ne postoji pravo na odbitak prethodnog po-
    reza, dužan je da izvrši podelu prethodnog po-
    reza prema ekonomskoj pripadnosti na deo koji
    ima pravo i na deo koji nema pravo da odbije od
    PDV-a koji duguje.
    Pored toga, stavom 2. istog člana propisano
    je da, ako za pojedina isporučena ili uvezena
    dobra ili usluge obveznik ne može da izvrši
    podelu prethodnog poreza na prethodno opisani
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 119
    POREZI
    način, obveznik PDV-a može da odbije srazmer-
    ni deo prethodnog poreza koji odgovara učešću
    prometa dobara i usluga sa pravom na odbitak
    prethodnog poreza u koji nije uključen PDV, u
    ukupnom prometu u koji nije uključen PDV.
    Procenat srazmernog odbitka za poreski pe-
    riod utvrđuje se stavljanjem u odnos prometa sa
    pravom na odbitak prethodnog poreza (bez PDV-a)
    i ukupnog prometa (bez PDV-a) izvršenog od 1.
    januara tekuće godine do isteka poreskog peri-
    oda, i to koristeći sledeću formulu:
    Procenat
    srazmernog
    poreskog
    odbitka
    =
    Promet sa pravom na odbitak
    prethodnog poreza od 1. januara
    tekuće godine do isteka poreskog
    perioda
    × 100
    Ukupan promet (sa pravom i bez
    prava na odbitak prethodnog poreza)
    od 1. januara tekuće godine do isteka
    poreskog perioda
    U promet dobara za utvrđivanje srazmernog
    poreskog odbitka ne uračunava se promet opre-
    me i objekata za vršenje delatnosti.
    U poslednjem poreskom periodu obveznik je
    dužan da izvrši ispravku srazmernog poreskog
    odbitka primenom procenta srazmernog pore-
    skog odbitka na iznos prethodnog poreza iz svih
    poreskih perioda u toj godini, koristeći slede-
    ću formulu:
    Iznos
    ispravke
    srazmernog
    poreskog
    odbitka
    =
    Iznos ukupnog
    prethodnog poreza u
    kalendarskoj godini
    – (iznos prethodnog
    poreza iz člana 30. stav
    1. u toj godini + iznos
    prethodnog poreza iz
    člana 29. stav 1. u toj
    godini)
    x
    Procenat
    srazmernog
    poreskog
    odbitka iz
    poslednjeg
    poreskog
    perioda
    kalendarske
    godine
    Drugim rečima: ukoliko postoje dobra i uslu-
    ge koje se istovremeno koriste i za promet sa
    pravom i za promet bez prava na odbitak pret-
    hodnog poreza, prvo treba utvrditi koja su to
    dobra i usluge koje se, na osnovu ekonomske
    pripadnosti, u celosti koriste za promet sa
    pravom na odbitak prethodnog poreza, odnosno
    za promet bez tog prava. Potom treba utvrditi
    koja se dobra i usluge koriste istovremeno za
    promet sa i bez prava na odbitak prethodnog po-
    reza, za koja je potrebno primeniti srazmerni
    odbitak. To su najčešće tzv. režijski troškovi
    poslovanja, kao što su trošak električne ener-
    gije, komunalnih usluga i slično. Međutim, to
    mogu biti i određene druge usluge, kao što je
    licenca za softver koji može da se koristi kako
    za obavljanje prometa bez prava na odbitak tako
    i za promet sa pravom na odbitak prethodnog
    poreza (npr. softver koji se koristi prilikom
    pružanja bankarskih i finansijskih usluga, koji
    se takođe koristi i prilikom pružanja usluge
    naplate potraživanja za druga lica).
    Podvlačimo još jednom da se utvrđivanju
    srazmernog odbitka pristupa tek kada obve-
    znik za pojedina nabavljena dobra i primljene
    usluge ne može da izvrši podelu prethodnog
    poreza na osnovu kriterijuma ekonomske pri-
    padnosti.
    U prilog navedenom ide i Mišljenje Mini-
    starstva finansija br. 413-00-1727/2010-04 od
    16. 6. 2010. godine, u kome je navedeno: Ako ob-
    veznik – banka koristi poslovni prostor uzet
    u zakup da bi izvršila promet za koji postoji
    pravo na odbitak prethodnog poreza (promet
    usluge davanja u podzakup dela predmetnog po-
    slovnog prostora), kao i za promet za koji ne
    postoji pravo na odbitak prethodnog poreza
    (npr. promet bankarskih usluga koji je oslobođen
    PDV bez prava na odbitak prethodnog poreza),
    u tom slučaju dužna je da izvrši podelu pret-
    hodnog poreza prema ekonomskoj pripadnosti
    (npr. za promet usluge davanja u zakup kriteri-
    jum za podelu prethodnog poreza može da bude
    procenat učešća površine poslovnog prostora
    datog u podzakup u ukupnoj površini zakupljenog
    poslovnog prostora). Ako obveznik PDV – banka
    za pojedino dobro ili primljenu uslugu ne može
    da izvrši podelu prethodnog poreza prema
    ekonomskoj pripadnosti, u tom slučaju može
    da odbije od PDV koji duguje srazmerni poreski
    odbitak.
    Napominjemo da Zakonom o PDV-u i podza-
    konskim aktima nije bliže propisano koji su
    to kriterijumi ekonomske pripadnosti za po-
    delu prethodnog poreza, već je poreskom obve-
    zniku prepušteno da ih samostalno odredi, a
    potom i opravda. Kada su u pitanju npr. režij-
    ski troškovi, kriterijumi za podelu prethod-
    nog poreza bili bi najpre fizički pokazatelji
    (npr. površina poslovnog prostora), zatim
    normativi utrošaka, standardi i dr., pri čemu
    treba voditi računa o tome da se odabere naja-
    dekvatniji pokazatelj stvarne upotrebe.
    120 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    PDV tretman tranzita i reeksporta
    U praksi je čest slučaj prometa robe koji do-
    maće lice vrši u celosti van teritorije Srbije,
    dakle iz jedne države u drugu državu, bez prela-
    ska te robe preko teritorije Srbije (reeksport),
    kao i prometa robe koja je nabavljena u inostran-
    stvu, a koja je, da bi bila isporučena u drugu dr-
    žavu, prešla preko teritorije Srbije (tranzit).
    U oba slučaja mesto prometa dobara nije Sr-
    bija, pa shodno tome nije potrebno obračunati
    PDV niti zabeležiti promet po ovom osnovu u
    PDV prijavi. Drugim rečima: predmetni promet
    (čak i u slučaju tranzita robe preko teritorije
    Srbije) izvršen je u inostranstvu, budući da je
    članom 11. stav 1. tačka 1) Zakona o PDV-u propi-
    sano da je mesto prometa mesto u kojem se dobro
    nalazi u trenutku slanja ili prevoza do prima-
    oca ili, po njegovom nalogu, do trećeg lica, ako
    dobro šalje ili prevozi isporučilac, primalac
    ili treće lice po njegovom nalogu.
    Međutim, u pogledu tranzita može da se poja-
    vi i specifična situacija kada se roba smesti na
    carinsko skladište u Srbiji, pa se potom iz tog
    skladišta otprema dalje u inostranstvo. Naime,
    tada se smatra da je promet dobara izvršen u Sr-
    biji, bez obzira na to što predmetna roba nije
    bila uvezena (tj. stavljena u slobodan promet),
    a u skladu sa gorepomenutom odredbom člana 11.
    Zakona o PDV-u. U tom slučaju, a uz ispunjenje osta-
    lih uslova propisanih za oslobođenje u skladu
    sa članom 24. Zakona o PDV-u (izvoz dobara),
    predmetni promet ne podleže PDV-u i eviden-
    tira se u polju 001 PDV prijave.
    S druge strane, važno je napomenuti da se
    nabavka robe u svakoj od prethodno navedenih
    situacija beleži u polju 008 PDV prijave.
    Što se tiče popunjavanja POPDV obrasca u
    slučaju reeksporta i tranzita, kada roba samo
    prelazi preko teritorije Srbije, dakle bez sme-
    štanja u carinsko skladište, podatak o nabavci
    robe evidentira se u polju 8d.3, dok se podatak
    o isporuci robe iskazuje u polju 11.1 POPDV ob-
    rasca. Međutim, u slučaju tranzita, kada se roba
    smešta u carinsko skladište, pa se potom iz
    skladišta ponovo otprema u inostranstvo, na-
    bavka robe takođe se evidentira u polju 8d.3,
    ali se podatak o prometu dobara koja se otpre-
    maju u inostranstvo iskazuje u polju 1.1 POPDV
    obrasca. PS
  • Najčešća pitanja i nedoumice u praksi u vezi sa primenom propisa kojima je uređena materija poreza na dodatu vrednost

    U prvom od tri teksta biće obrađeno nekoliko specifičnih situacija koje stvaraju nedoumice u praksi, i to: ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza, deljenje reklamnog materijala i poklona manje vrednosti, pružanje usluga bez naknade u poslovne svrhe, načelo vezane isporuke i podnošenje izmenjene PDV prijave.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F02%2FPS27-151.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

     

    Filip Kovačević, LL.M., Deloitte, viši rukovodilac u poreskom odeljenju
    Najčešća pitanja i nedoumice
    u praksi u vezi sa primenom
    propisa kojima je uređena
    materija poreza na dodatu
    vrednost
    U prvom od tri teksta biće obrađeno nekoliko specifičnih situacija koje
    stvaraju nedoumice u praksi, i to: ostvarivanje prava na odbitak prethodnog
    poreza, deljenje reklamnog materijala i poklona manje vrednosti, pružanje
    usluga bez naknade u poslovne svrhe, načelo vezane isporuke i podnošenje
    izmenjene PDV prijave.
    Ostvarivanje prava na odbitak
    prethodnog poreza
    Da  b
    Materijalni uslov
    U sk
    Za  ocenu  da  li  neka  nabavka  dobara  ili  usluga služi za promet na osnovu kog obveznik PDV-a
    ima pravo na odbitak prethodnog poreza meroda-
    MART 2019.●
    POREZI
    van  je  trenutak kada se dobro nabavlja, odnosno
    usluga koristi.  Eventualne  kasnije  izmene  mogu
    da utiču na obavezu ispravke odbitka prethodnog
    poreza, odnosno na naknadno sticanje prava na odbitak za opremu i objekte za vršenje delatnosti.
    Ovom  prilikom  treba  istaći  da  pravo  na  odbitak
    prethodnog  poreza  može  da  se  ostvari
    iako nabavljeno dobro ili usluga nisu odmah iskorišćeni
    za  obavljanje  oporezivog  prometa.  U
    tom smislu izdvojeno je Mišljenje Ministarstva
    finansija br. 430-00-00267/2015-04 od 23. 6. 2015.
    godine,  u  kome  je  navedeno:  Obveznik PDV-a ima
    pravo da PDV obračunat i iskazan u računu ili drugom

    dokumentu koji služi kao račun prethodnog
    učesnika u prometu – obveznika PDV-a odbije kao
    prethodni porez, ako nabavljena dobra i primljene
    usluge koristi ili će ih koristiti za promet sa
    pravom na odbitak prethodnog poreza, tj. za promet

    koji je oporeziv PDV-om, za promet za koji u
    skladu sa članom 24. Zakona o PDV-u postoji oslobođenje
    od
    plaćanja
    PDV-a,
    odnosno
    za
    promet
    koji
    je

    izvršen
    u
    inostranstvu,
    ako
    bi
    za
    taj
    promet
    postojalo
    pravo
    na
    odbitak
    prethodnog
    poreza
    da
    je

    izvršen
    u
    Republici.
    S
    tim
    u
    vezi,
    obveznik
    PDV-a

    koji
    sprovodi
    aktivnosti
    istraživanja
    mineralnih

    resursa (na osnovu odobrenja nadležnog orga-
    na) u cilju buduće eksploatacije i prometa rude,
    ima pravo da PDV obračunat i iskazan u računu
    (koji sadrži propisane podatke) prethodnog
    učesnika u prometu – obveznika PDV-a, odnosno
    PDV plaćen pri uvozu dobara, odbije kao pret-
    POSLOVNI SAVETNIK
    151
    152
    POREZI
    hodni porez. Naime, s obzirom na to da je promet
    rude promet sa pravom na odbitak prethodnog
    poreza, činjenica da je u periodu nabavke dobara,
    odnosno usluga, tj. u periodu istraživanja mineralnih
    resursa
    neizvesno

    da li će i u kojoj meri
    obveznik PDV-a vršiti eksploataciju i promet
    tog dobra, ne utiče na pravo na odbitak prethodnog
    poreza
    tog
    obveznika
    PDV-a.
    Formalni uslov
    Pravo  na  odbitak  prethodnog  poreza,  prema
    odredbi  člana  28.  stav  2.  Zakona  o  PDV-u,  obveznik
    može  da  ostvari  ako,  između  ostalog,  poseduje
    račun  izdat  od  strane  drugog  obveznika
    u  prometu  koji  sadrži  podatak  o  iznosu  prethodnog poreza, u skladu sa Zakonom o PDV-u, ili
    dokument
    o  izvršenom  uvozu  dobara  u  kojem  je
    iskazan  prethodni  porez,  odnosno  kojim  se  po-
    tvrđuje da je primalac ili uvoznik tako iskazani
    PDV platio prilikom uvoza.
    U skladu sa članom 42. stav 4. Zakona o PDV-u,
    račun naročito sadrži sledeće podatke:
    1)  naziv,  a
    2) mesto i datum izdavanja i redni broj računa;
    3) naziv, adresu i PIB obveznika – primaoca računa;
    4) vrstu i količinu isporučenih dobara ili vrstu i obim usluga;
    5) datum prometa dobara i usluga i visinu avansnih plaćanja;
    6) iznos osnovice;
    7) poresku stopu koja se primenjuje;
    8) iznos PDV-a koji je obračunat na osnovicu;
    9) na
    10)  na
    U slučaju da poreski obveznik dobije formalno neispravan račun, a da bi moglo da se ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza i po tom
    računu, potrebno je da se od dobavljača zahteva
    da ispravi ustanovljene nedostatke i da dostavi
    formalno
    ispravan  račun.  S  druge  strane,  ukoliko poreski obveznik ipak iskoristi pravo na
    odbitak,
    a  ne  obezbedi  formalno  ispravne  ra-
    čune, celokupan iznos prethodnog poreza koji je
    iskorišćen po njima bi mogao da bude osporen
    od strane Poreske uprave, a poreskom obvezniku
    bila bi obračunata i zatezna kamata zbog kašnjenja u plaćanju.
    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    Shodno tome, u slučaju dobijanja formalno neispravnih računa, poreski obveznik bi trebalo
    da
    vrati  račune  dobavljačima  i  da  od  njih  zahteva
    ili  izdavanje  novih,  formalno  ispravnih
    računa, ili da se na postojećim računima ručno
    izvrši  odgovarajuća  dopuna  radi  otklanjanja
    formalnog  nedostatka,  pored  koje  bi  trebalo
    da stoji i pečat izdavaoca računa – dobavljača.
    U  prilog  navedenom  ide  i  Mišljenje Ministarstva

    finansija br. 011-00-1328/2015-04 od 15.
    1. 2015. godine,  u  kome  se  navodi  sledeće:  U slučaju

    kada je obveznik PDV-a – prethodni učesnik
    u prometu za određeni promet izdao formalno
    neispravan račun, na osnovu kojeg je obveznik PDV-a
    koristio obračunati PDV kao prethodni porez,
    koji mu je osporen u postupku poreske kontrole, nakon
    čega
    mu
    je
    prethodni
    učesnik
    u
    prometu
    izdao

    novi,
    formalno
    ispravan
    račun,
    obveznik
    PDV-a
    po

    završetku postupka poreske kontrole može da
    ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza na
    osnovu novog, formalno ispravnog računa.
    Prilikom  procene  formalne  ispravnosti
    računa  potrebno  je  obratiti  pažnju  i  na  neke
    druge detalje, poput tačnog datuma izdavanja računa, odnosno tačnog datuma prometa dobara ili
    usluga.
    Naime,  ukoliko  je  promet  dobara  izvršen
    30.  7.  2018.  godine,  a  račun  izdat  2.  8.  2018.
    godine,  (mesečni)  obveznik  PDV-a  pravo  na  odbitak moći će da iskoristi tek kroz PDV prijavu
    za avgust 2018. godine, iako je promet izvršen u
    julu
    2018.  godine.  S  druge  strane,  ukoliko  je  datum
    izdavanja  računa  30.  7.  2018.  godine,  a  promet je izvršen 2. 8. 2018. godine, PDV iskazan na
    tom
    računu  ne  može  da  se  koristi  kao  odbitni
    budući  da  je  račun  formalno  neispravan  jer  je
    račun izdat pre izvršenog prometa (u skladu sa
    članom 42. stav 1. Zakona o PDV-u, račun se izdaje
    najranije  na  dan  kada  je  izvršen  promet  ili  na
    dan  kada  je  primljena  avansna  uplata  za  budući
    promet dobara ili usluga, u skladu sa članom 42.
    stav 3. Zakona o PDV-u).
    Na  kraju  bi  trebalo  istaći  da  je  materija
    PDV-a vrlo formalna, kao i da je osporavanje
    prava  na  odbitak  prethodnog  poreza  usled
    formalnih  nedostataka  na  računu  najjednostavniji
    (i  redovan)  način  kažnjavanja  poreskih
    obveznika,  pa  bi  stoga  posebnu  pažnju
    trebalo  posvetiti  proveri  da  li  računi  sadrže
    sve  podatke  navedene  u  članu  42.  stav  4.
    Zakona o PDV-u.
    Između  ostalog,  ovom  prilikom  treba  pomenuti
    i  Mišljenje Ministarstva finansija
    br. 413-00-00129/2017-04 od 12. 2. 2018. godine,
    u  kome  se  navodi  sledeće:  Sadržina računa za
    promet dobara uređena je Zakonom i Pravilnikom

    o određivanju slučajeva u kojima nema obaveze
    izdavanja

    računa i o računima kod kojih se
    mogu izostaviti pojedini podaci (,,Sl. glasnik
    RS”, br. 123/2012 i 86/2015 – u daljem tekstu: Pravilnik).

    S tim u vezi, ako račun za izvršeni
    promet sadrži sve podatke propisane Zakonom
    i Pravilnikom, a ne sadrži neki od podataka
    predviđenih drugim propisom, ta okolnost ne
    predstavlja osnov za osporavanje prava na odbitak
    prethodnog
    poreza.
    Drugim  r
    Važno  je  napomenuti  i  da  je,  za  ostvarivanje
    prava na odbitak prethodnog poreza koji je obračunat prilikom uvoza dobara, neophodno da PDV
    iskazan
    na  carinskom  obračunu  bude  i  plaćen,
    tj. pravo na odbitak prethodnog poreza može da
    bude  ostvareno  najranije  u  onom  periodu  u  kom
    je izvršeno plaćanje.
    POPDV obrazac
    Ukupno obračunati PDV po osnovu nabavljenih
    dobara i usluga, obračunat od strane obveznika
    PDV-a – prethodnog učesnika u prometu (promet
    za  koji  je  poreski  dužnik  obveznik  PDV-a  –  isporučilac dobara, odnosno pružalac usluga), za
    koji
    su  ispunjeni  uslovi  za  odbitak  prethodnog
    poreza, iskazuje se na poziciji 8e.1 POPDV obrasca.
    S  druge  strane,  ukupno  obračunati  PDV  po
    osnovu nabavke dobara i usluga, za koji je poreski dužnik primalac dobara i usluga (primena
    mehanizma obrnute naplate), a za koji su ispunjeni
    uslovi  za  pravo  na  odbitak,  evidentira  se  u
    okviru pozicije 8e.2 navedenog obrasca. Što se
    tiče PDV-a plaćenog prilikom uvoza, koji može
    da  se  odbije  kao  prethodni  porez,  isti  se  iskazuje
    na  poziciji  6.4  POPDV  obrasca.  U  okviru
    dela  9a  POPDV  obrasca  iskazuje  se  ukupan  PDV
    koji  se  u  poreskoj  prijavi  iskazuje  kao  odbitni
    porez u tom poreskom periodu. Naime, u gorepomenutim poljima (8e.1, 8e.2 i 6.4) evidentira se
    MART 2019.

    ●
    POREZI
    prethodni  porez  za  koji  su  ispunjeni  uslovi  za
    odbitak, dok se u delu 9a evidentira prethodni
    porez  koji  će  biti  iskorišćen  u  tom  poreskom
    periodu.
    Deljenje reklamnog materijala i
    poklona manje vrednosti
    U  sk
    Pravilnikom o utvrđivanju šta se smatra uzimanjem
    i  upotrebom  dobara,  drugim  prometom
    dobara i pružanjem usluga, bez naknade, o utvrđivanju
    uobičajenih  količina  poslovnih  uzoraka, reklamnim materijalom i drugim poklonima
    manje vrednosti („Sl. glasnik RS”, br. 118/2012 – u
    daljem tekstu: Pravilnik) bliže je definisano
    šta se smatra reklamnim materijalom, odnosno
    poklonima manje vrednosti za potrebe PDV-a.
    Član  8.  Pravilnika  navodi  da  se  reklamnim
    materijalom  smatraju  dobra  na  kojima  je  odštampan ili utisnut logotip poreskog obveznika, odnosno vizuelno ispoljavanje brenda koji je
    u vezi sa delatnošću poreskog obveznika, a koja
    taj poreski obveznik besplatno daje različitim
    licima, pri čemu to mogu biti: olovke, rokovnici, kalendari, notesi, privesci, kačketi, majice,
    kombinezoni, kecelje, rančevi, torbe, upaljači,
    otvarači
    za  flaše,  podmetači,  poslužavnici,
    čaše, šolje, bokali, pepeljare, kese i druga dobra čija je pojedinačna
    tržišna
    vrednost
    manja

    od
    2.000
    dinara
    bez
    PDV-a.
    Pored  toga,  član  9.  Pravilnika  određuje  poklone
    manje
    vrednosti
    kao
    dobra
    čija
    pojedinačna

    tržišna vrednost ne prelazi 2.000 dinara
    bez PDV-a, osim dobara koja se smatraju reklamnim materijalom,
    koja
    obveznik
    daje
    povremeno

    različitim
    licima (poslovnim partnerima, potencijalnim
    poslovnim  partnerima,  predstavnicima poslovnih partnera i dr.), a da za to ne
    postoji pravna obaveza.
    Ukupna  vrednost  reklamnog  materijala  i  poklona
    manje  vrednosti  u  poreskom  periodu  ne
    može biti veća od 0,25% ukupnog prometa  po-
    reskog  obveznika  u  tom  poreskom  periodu.  Pod
    ukupnim prometom poreskog obveznika smatra se
    promet dobara i usluga sa i bez prava na odbitak
    prethodnog poreza, izvršen u zemlji i inostran-
    POSLOVNI SAVETNIK
    153
    154
    POREZI
    stvu,  bez  PDV-a  (u  ovaj  promet  ne  ulazi  promet
    objekata i opreme za vršenje delatnosti).
    S tim u vezi, član 29. stav 1. tačka 2) i stav 3.
    Zakona o PDV-a navodi da ne može da se ostvari
    pravo  na  odbitak  prethodnog  poreza  po  osnovu
    izdataka za reprezentaciju obveznika, s tim da
    se  izdacima  za  reprezentaciju  ne  smatraju  pokloni manje vrednosti.
    Shodno tome, ukoliko su ispunjeni gorenavedeni uslovi: da je u pitanju reklamni materijal,
    odnosno pokloni manje vrednosti koji se povremeno daju različitim licima, da je pojedinačna
    vrednost svakog dobra niža od 2.000 dinara bez
    PDV-a, kao i da ukupna vrednost datih dobara ne
    prelazi 0,25% ukupnog prometa u poreskom periodu, lice koje deli reklamni materijal i druge
    poklone manje vrednosti nema
    obavezu
    da
    obračuna
    PDV,
    dok
    s
    druge
    strane
    ima
    pravo
    da
    PDV

    koji

    je plaćen prilikom nabavke ovih dobara
    iskoristi kao odbitni  i  umanji  sopstvenu  PDV
    obavezu  po  ovom  osnovu,  pod  opštim  uslovima
    propisanim članom 28. Zakona o PDV-u.
    U slučaju da neki od navedenih uslova nije ispunjen,
    npr.  pojedinačna  vrednost  dobara  veća
    je  od  2.000  dinara  i/ili  nije  odštampan  ili
    utisnut  logotip,  odnosno  ne  postoji  vizuelno
    ispoljavanje  brenda  poreskog  obveznika  na  reklamnom
    materijalu,  potrebno je obračunati
    PDV na ukupnu nabavnu vrednost tih dobara, odnosno
    na
    cenu
    koštanja
    tih
    ili
    sličnih
    dobara

    u

    momentu prometa, ukoliko je obveznik imao
    pravo da odbije PDV prilikom njihove nabavke.
    Ovom  prilikom  potrebno  je  naglasiti  da  obveznik ne može samoinicijativno da odluči da ne
    koristi pravo na prethodni porez prilikom nabavke ovakvih dobara, kako ne bi imao obavezu
    da obračuna PDV prilikom deljenja istih u skladu sa članom 25. stav 2 tačka 3a) Zakona o PDV-u.
    S  druge  strane,  ukoliko  ukupna  vrednost  datih
    dobara  (reklamnog  materijala  i  poklona
    manje  vrednosti)  u  poreskom  periodu  prelazi
    0,25% ukupnog prometa, PDV obračunava se samo
    na  iznos  koji  prelazi  0,25%  ukupnog  prometa.  S
    tim u vezi trebalo bi voditi evidenciju kako o
    pojedinačnoj tako i o ukupnoj vrednosti dobara
    koja  se  daju  u  ove  svrhe  u  određenom  poreskom
    periodu.
    Imajući u vidu prethodno navedeno, načelno
    je moguće izdvojiti tri situacije:
    1)  obvez
    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    logotipom, pojedinačne  vrednosti  800  dinara)
    i  poklonima  manje  vrednosti  (npr.  bombonjere
    pojedinačne  vrednosti  600  dinara),  za  koja  koristi pravo na odbitak prethodnog poreza, ali
    ne
    obračunava  PDV  prilikom  njihovog  davanja
    trećim licima;
    2)  o
    3)  obveznik  nabavlja  dobra  koja  se  smatraju  reklamnim
    materijalom  i  poklonima  manje  vrednosti, ali davanjem tih dobara prelazi iznos od
    0,25% ukupnog prometa u poreskom periodu, tako
    da ima pravo da odbije celokupan prethodni porez
    za  ta  dobra  i  ne  obračunava  PDV  na  promet
    tih dobara do 0,25%, dok PDV obračunava na promet iznad 0,25%.
    Što se tiče evidentiranja u POPDV obrascu,
    davanje  reklamnog  materijala  i  poklona  manje
    vrednosti, u smislu člana 6. Zakona o PDV-u, iskazuje
    se  u  okviru  pozicije  11.3,  dok  se  nabavka
    istih  evidentira  na  poziciji  8a.2  ukoliko  je  u
    pitanju  nabavka  dobara  sa  naknadom,  odnosno
    8a.3 za nabavke bez naknade, dok se iznos PDV-a
    sa  pravom  na  odbitak  iskazuje  na  poziciji  8e.1.
    Ukoliko  nije  ispunjen  neki  od  gorepomenutih
    uslova, pa dobra ne mogu da se smatraju reklamnim materijalom ili poklonom manje vrednosti,
    prilikom davanja ovakvih dobara obračunava se
    PDV,
    a  osnovica  i  PDV  evidentiraju  se  u  polju
    3.7 POPDV obrasca. Na kraju, ukoliko ne postoji
    pravo  na  odbitak  prethodnog  poreza  prilikom
    nabavke dobara u smislu člana 29. Zakona o PDV-u
    i s tim u vezi ne postoji obaveza obračunavanja
    PDV-a, u skladu sa članom 25. stav 2. tačka 3a) Zakona o PDV-u, prilikom davanja istih, nabavka se
    evidentira na poziciji 8a.2 ukoliko je u pitanju
    nabavka dobara sa naknadom, odnosno 8a.3 za nabavke bez naknade, dok se u ovom slučaju davanje
    dobara bez naknade ne evidentira u POPDV obrascu.
    Pružanje usluga bez naknade u
    poslovne svrhe
    U  skladu  sa  članom  5.  stav  4.  tačka  2)  Zakona
    o PDV-u, sa prometom usluga uz naknadu izjedna-
    čava  se  pružanje  usluga  koje  poreski  obveznik
    izvrši bez naknade za lične potrebe osnivača,
    vlasnika,  zaposlenih  ili  drugih  lica,  odnosno
    drugo pružanje usluga bez naknade u neposlovne
    svrhe poreskog obveznika.
    Prema  odredbi  člana  5.  stav  2.  Pravilnika,
    pružanjem usluga bez naknade u neposlovne svrhe
    smatra  se  pružanje  usluga  koje  se  ne vrši u
    cilju povećanja prihoda, odnosno smanjenja rashoda
    poreskog
    obveznika.
    Ukoliko se određena usluga pruža bez naknade, što kao cilj ima povećanje prihoda, odnosno
    smanjenje
    rashoda,  smatraće  se  da  je  predmetna
    usluga pružena bez naknade, ali u poslovne svrhe
    poreskog  obveznika.  Shodno  tome,  na  predmetnu
    uslugu  nije potrebno obračunati PDV,
    budući da se ne izjednačava sa prometom usluge
    uz naknadu.
    ë
    Drugim  r
    veznik  pruža  uslugu  bez  naknade,  npr.  u
    cilju stimulisanja kupaca, a samim tim i
    povećanja prihoda, nema obavezu obračunavanja PDV-a po tom osnovu. Napominjemo
    da  se  pružanje  usluge  bez  naknade  u
    poslovne  svrhe  ne  evidentira  u  POPDV
    obrascu.
    Tim  povodom  izdvojeno  je  Mišljenje Ministarstva
    finansija
    br.
    011-00-1284/2014-04
    od
    14.

    4.
    2016.
    godine, u kome je navedeno sledeće:
    Kada obveznik PDV-a koji se bavi prodajom
    kafe, u cilju obezbeđivanja prodaje te kafe, na
    osnovu zaključenih ugovora sa licima koja se bave
    prodajom hrane i/ili pića u ugostiteljskim objektima
    daje
    na
    korišćenje,
    bez
    naknade,
    opremu
    (kafe-aparate,
    ledomate,
    mlinove
    za
    kafu,
    aparate

    za
    pranje
    čaša,
    audio
    i
    video
    aparate,
    stolove,

    stolice
    i
    dr.),
    nije
    dužan
    da
    po
    tom
    osnovu
    obračuna
    PDV,
    s
    obzirom
    na
    to
    da
    je
    reč
    o
    aktivnostima
    koje
    obveznik
    PDV-a
    vrši
    u
    cilju
    povećanja

    prihoda,

    tj. u poslovne svrhe. Prema tome, a u
    konkretnom slučaju, davanje na korišćenje predmetne
    opreme
    ne
    smatra
    se
    prometom
    usluga
    bez

    naknade
    koji
    se
    izjednačava
    sa
    prometom
    usluga
    uz

    naknadu
    u
    smislu
    Zakona
    o
    PDV-u,
    što
    znači
    da
    po

    tom
    osnovu

    obveznik PDV-a nije dužan da obra-
    čuna PDV. Po osnovu nabavke predmetnih dobara
    (opreme), a s obzirom na to da se nabavka opreme
    vrši u cilju prometa kafe za koji postoji obaveza
    obračunavanja
    i
    plaćanja
    PDV-a,
    obveznik
    PDV-a

    ima pravo na odbitak prethodnog poreza po tom
    MART 2019.

    ●
    POREZI
    osnovu ako poseduje račun prethodnog učesnika u
    prometu – obveznika PDV-a (prodavca opreme)
    koji je izdat u skladu sa Zakonom o PDV-u.
    Načelo vezane isporuke
    U praks
    Naime, ukoliko društvo A – proizvođač računara
    i  računarske  opreme  –  vrši  distribuciju
    (prodaju)  sopstvenih  proizvoda  preko  distributera
    –  društva  B,  ali  isporuku  vrši  direktno
    kupcu  –  društvu  V,  postojaće  dva  oporeziva
    prometa  u  skladu  sa  Zakonom  o  PDV-u  (društvo
    A prodaje računar društvu B, a društvo B dalje
    prodaje računar društvu V), iako je fizički došlo
    do  samo  jedne,  direktne  isporuke  od  društva A društvu V.
    Pod  uslovom  da  su  ispunjeni  materijalni  i
    formalni uslovi za odbitak prethodnog poreza,
    sva lica u lancu isporuke imaće pravo da prethodno obračunati PDV koriste kao odbitni.
    Podnošenje izmenjene PDV prijave
    U  slučaju  da  poreski  obveznik  ustanovi  da
    poreska  prijava  koju  je  podneo  Poreskoj  upravi
    sadrži  grešku  ili  propust,  dužan  je  da  odmah,
    a najkasnije do isteka roka zastarelosti podnese poresku prijavu u kojoj su greška ili propust
    otklonjeni, u skladu sa članom 40. Zakona o poreskom
    postupku  i  poreskoj  administraciji  („Sl.
    glasnik RS”, br. 80/2002, 84/2002 – ispr., 23/2003
    – ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 – dr. zakon, 62/2006 – dr. zakon, 63/2006 – ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 – dr. zakon, 53/2010,
    101/2011,
    2/2012  –  ispr.,  93/2012,  47/2013,  108/2013,
    68/2014, 105/2014, 91/2015 – autentično tumačenje,
    112/2015, 15/2016, 108/2016, 30/2018 i 95/2018 – u daljem tekstu: ZPPPA).
    U  skladu  sa  stavom  3.  istog  člana,  podnetu
    poresku prijavu poreski obveznik može da izmeni najviše
    dva
    puta podnošenjem izmenjene
    poreske prijave. U slučaju da poreski obveznik
    POSLOVNI SAVETNIK
    155
    156
    POREZI
    podnese izmenjenu PDV prijavu, smatraće se da
    greškom ili propustom u prvobitnoj poreskoj
    prijavi nije učinjeno krivično delo ili prekršaj
    iz
    ZPPPA-a.
    Izuzetno,  a  prema  stavu  5.  istog  člana,  poreski
    obveznik  ne može da podnese izmenjenu
    poresku prijavu posle pokretanja postupka poreske
    kontrole
    za  kontrolisani  poreski  period,
    odnosno nakon donošenja rešenja o utvrđivanju
    poreza,  kao  i  nakon pokretanja radnji poreske
    policije u cilju otkrivanja poreskih krivičnih
    dela.
    U  skladu  sa  navedenim,  poreski  obveznik  je
    dužan  da  podnese  izmenjenu  prijavu  uvek  kada
    ustanovi  grešku  ili  propust.  Međutim,  u  oblasti
    PDV-a  postoji  specifična  situacija  budući
    da se u PDV prijavi navode dve vrste podataka –
    PDV obaveza koju je obveznik PDV-a dužan da iskaže i prethodni porez koji obveznik ima
    pravo

    da koristi kao odbitni.
    ë
    Obaveza  p
    U vezi sa prethodno navedenim, a u skladu sa
    članom 44. stavovi 1. i 2. Zakona o PDV-u, u slučaju
    da  obveznik  na  računu  za  isporučena  dobra  i
    usluge  iskaže  veći  PDV  od  onog  koji  duguje,  du-
    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    žan  je  da  tako  iskazan  PDV  plati  dok  na  novom
    računu  ne  ispravi  iznos  PDV-a.  Ispravka  PDV-a
    vrši  se  u  poreskom  periodu  u  kojem  je  izdat
    račun  sa  ispravljenim  iznosom  PDV-a.  Drugim
    rečima:  u  ovom  slučaju  takođe  nije  potrebno
    podneti  izmenjenu  PDV  prijavu  budući  da  se
    ispravka PDV-a vrši u periodu u kojem je izdat
    nov ispravan račun.
    Pored  toga,  izmenjenu  prijavu  potrebno  je
    podneti  čak  i  kada  je  neto  efekat  „nula”  usled
    primene  mehanizma  obrnute  naplate,  kada  primalac dobara ili usluga treba da obračuna PDV
    kao
    poreski  dužnik,  ukoliko  PDV  obaveza  nije
    iskazana (u odgovarajućem periodu). Na primer,
    kada  obveznik  sa  zakašnjenjem  primi  račun/informaciju
    potreban/u  za  obračun  PDV-a  primenom mehanizma obrnute naplate, npr. u februaru
    za promet koji je izvršen u januaru 2019. godine,
    postoji obaveza podnošenja izmenjene PDV prijave
    bez  obzira  na  to  što  bi  krajnji  efekat  na
    obavezu za PDV bio „nula” ukoliko obveznik ima
    pravo da taj isti PDV koristi kao odbitni.
    Drugim rečima: obaveza za PDV mora da se
    prijavi u periodu u kom je nastala obaveza, nevezano
    od
    toga
    da
    li
    će
    iskazivanje
    te
    obaveze

    dovesti
    do
    plaćanja
    PDV-a
    ili
    ne.
    Na  kr
    PS