Oznaka: namensko korišćenje sredstava

  • Ovlašćenja i postupanje Budžetske inspekcije

    Budžetskoj inspekciji poverena je funkcija vršenja inspekcijske kontrole primene zakona u oblasti materijalno-finansijskog poslovanja i namenskog i zakonitog korišćenja sredstava korisnika budžetskih sredstava, organizacija, preduzeća, pravnih lica i drugih subjekata. Ona vrši kontrolu sticanja i trošenja javnih sredstava i sredstava koja je korisnik stekao po drugom osnovu. Inspekcijska kontrola počinje kada inspektor uruči subjektu kontrole nalog za inspekcijsku kontrolu. Rukovodilac Budžetske inspekcije ili drugo ovlašćeno lice izdaje pisani nalog za inspekcijsku kontrolu.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F05%2FPS30-96.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    Budžetskoj inspekciji poverena je funkcija vršenja inspekcijske kontrole
    primene zakona u oblasti materijalno-finansijskog poslovanja i namenskog i
    zakonitog korišćenja sredstava korisnika budžetskih sredstava, organizaci-
    ja, preduzeća, pravnih lica i drugih subjekata. Ona vrši kontrolu sticanja i
    trošenja javnih sredstava i sredstava koja je korisnik stekao po drugom osno-
    vu. Inspekcijska kontrola počinje kada inspektor uruči subjektu kontrole
    nalog za inspekcijsku kontrolu. Rukovodilac Budžetske inspekcije ili drugo
    ovlašćeno lice izdaje pisani nalog za inspekcijsku kontrolu.
    Zakonodavni okvir
    Zakonom o budžetskom sistemu („Sl. glasnik
    RS”, br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13
    – ispravka, 108/13, 142/14, 68/15 – drugi zakon,
    103/15, 99/16, 113/17 i 95/18 – dalje: Zakon) uređe-
    na je nadležnost Budžetske inspekcije Ministar-
    stva finansija i nadležnost službi za budžetsku
    inspekciju autonomne pokrajine i jedinica lo-
    kalne samouprave, njihova funkcija, način rada
    i postupanje. Ovim zakonom uređena su i prava
    i dužnosti učesnika u postupku kontrole, kao
    i način izveštavanja Budžetske inspekcije o re-
    zultatima rada, broju prijava podnetih protiv
    odgovornih lica i najčešćim nepravilnostima
    i nezakonitostima utvrđenim u sprovedenim in-
    spekcijskim kontrolama.
    Na osnovu Zakona Vlada je 16. oktobra 2017.
    godine donela Uredbu o radu, ovlašćenjima i
    obeležjima Budžetske inspekcije (dalje: Uredba),
    kojom je bliže uredila način rada, ovlašćenja
    i obeležja Budžetske inspekcije i službe za bu-
    džetsku inspekciju autonomne pokrajine, odnosno
    jedinice lokalne samouprave.
    Vođenje postupka inspekcijske kontrole,
    pored pomenutih propisa, odnosno Zakona i
    Uredbe, reguliše i Zakon o opštem upravnom
    postupku („Sl. glasnik RS”, br. 18/2016 i 95/2018
    – autentično tumačenje).
    Funkcija i svrha kontrole Budžetske
    inspekcije
    Republika Srbija se u kratkoročnom i sred-
    njoročnom periodu suočava sa više izazova koji
    su vezani za kontrolu i odgovornost u pogledu
    korišćenja svojih javnih sredstava.
    To se, pre svega, odnosi na mehanizme za
    očuvanje budžetske discipline u izvršenju dr-
    žavnog budžeta na godišnjem nivou, kako cen-
    tralnog tako i lokalnih, u nameri da se spreči
    premašivanje planiranih rashoda i budžetski
    deficiti koji bi iz toga proizašli.
    Pored neposrednih pitanja kontrole preu-
    zetih obaveza i dospelih neizmirenih obaveza,
    delotvorne kontrole, čiji je cilj obuzdavanje
    godišnje i višegodišnje potrošnje, od ključne
    su važnosti za obezbeđivanje poštovanja defi-
    nisanih fiskalnih pravila i podršku general-
    nom kredibilitetu budžeta na srednji rok.
    Takođe, važna pitanja u vezi sa uvođenjem
    programskog budžetiranja uključuju kontrolisanje
    i upravljanje učinkom postojećih programa, kao i
    staranje da se sredstva troše u cilju ispunjenja
    definisanih ciljeva.
    Cilj delovanja Budžetske inspekcije jeste
    unapređenje finansijske discipline, pravilno
    JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 97
    BUDŽETSKI KORISNICI
    poslovanje korisnika javnih sredstava i uskla-
    đenost poslovanja korisnika javnih sredstava sa
    zakonima, propisima, politikama, planovima i
    postupcima, pri čemu predstavlja mehanizam ex
    post kontrole zakonitosti pojedinačnih transakcija.
    Svrha kontrole Budžetske inspekcije je za-
    štita imovine i drugih resursa od gubitaka
    uzrokovanih lošim upravljanjem, neopravda-
    nim trošenjem i korišćenjem sredstava, kao
    i zaštita od nepravilnosti i prevara. Svojim
    delovanjem ona indirektno utiče na jačanje od-
    govornosti za uspešno ostvarivanje ciljeva i
    zadataka, kao i blagovremeno finansijsko izve-
    štavanje i praćenje rezultata poslovanja.
    LBudžetskoj inspekciji poverena je funk-
    cija vršenja inspekcijske kontrole
    primene zakona u oblasti materijalno-finan-
    sijskog poslovanja i namenskog i zakonitog
    korišćenja sredstava korisnika budžetskih
    sredstava, organizacija, preduzeća, pravnih
    lica i drugih subjekata. Ona vrši kontrolu
    sticanja i trošenja javnih sredstava i sred-
    stava koja je korisnik stekao po drugom osnovu.
    Postupak inspekcijske kontrole
    Postupak inspekcijske kontrole pokreće se
    i vodi po službenoj dužnosti. Kada je u pitanju
    ocena postojanja razloga za pokretanje postupka,
    uzimaju se u obzir predstavke, kao i upozorenja
    nadležnih organa. Predstavke imaju dejstvo
    inicijative za pokretanje postupka, a podnosi-
    oci tih inicijativa nemaju svojstvo stranke u
    postupku koji može da se pokrene na osnovu te
    inicijative. Postupak po službenoj dužnosti ne
    pokreće se na osnovu predstavke ako je proce-
    njen neznatan rizik ili je posredi zloupotreba
    prava.
    Redovne inspekcijske kontrole obavljaju se
    po programu rada koji utvrđuje ministar finan-
    sija, odnosno nadležni organ lokalne vlasti.
    Program rada sačinjava se prvenstveno na osno-
    vu prijava, predstavki, prigovora i zahteva za
    vršenje kontrole, pristiglih od organa, organi-
    zacija, pravnih i fizičkih lica. Pod predstav-
    kama i prijavama podrazumevaju se prvenstveno
    one iz kojih proizlazi sumnja na nepravilnosti
    i nezakonitosti, prevare i dr. Izuzetno, a po
    zahtevu ministra, odnosno nadležnog organa
    lokalne vlasti, vrše se vanredne inspekcijske
    kontrole koje nisu bile predviđene u programu
    rada.
    Inspekcijska kontrola počinje kada inspek-
    tor uruči subjektu kontrole nalog za inspekcij-
    sku kontrolu. Rukovodilac Budžetske inspekcije
    ili drugo ovlašćeno lice izdaje pisani nalog za
    inspekcijsku kontrolu.
    Nalogom moraju biti određeni:
    1) pravni osnov,
    2) procenjeni rizik,
    3) budžetski inspektor, odnosno budžetski inspek-
    tori koji će vršiti inspekcijsku kontrolu,
    4) subjekat inspekcijske kontrole,
    5) predmet inspekcijske kontrole,
    6) planirano vreme u kome će se inspekcijska
    kontrola obaviti.
    Vreme trajanja inspekcijske kontrole može
    biti duže od planiranog ukoliko se oceni da za
    to postoje objektivni razlozi. Ako u toku vrše-
    nja inspekcijske kontrole budžetski inspektor
    otkrije nezakonitost koja je izvan granica nalo-
    gom utvrđenog predmeta inspekcijske kontrole,
    budžetski inspektor o tome obaveštava rukovo-
    dioca Budžetske inspekcije i pribavlja dopunu
    tog naloga (dopunski nalog), nakon čega se postu-
    pak nastavlja. Rukovodilac Budžetske inspekcije
    izdaje dopunski nalog i u slučaju:
    1) povećanja broja budžetskih inspektora koji
    vrše inspekcijsku kontrolu;
    2) zamene budžetskog inspektora, odnosno budžet-
    skih inspektora;
    3) produžavanja vremena trajanja inspekcijske
    kontrole.
    LBudžetski inspektor je dužan da najavi
    inspekcijsku kontrolu rukovodiocu
    subjekta inspekcijske kontrole kod kojeg će
    se ista vršiti najkasnije tri radna dana pre
    otpočinjanja inspekcijske kontrole.
    Inspekcijska kontrola neće biti najavlje-
    na ako je to izričito navedeno u nalogu za in-
    spekcijsku kontrolu (najčešće u slučajevima
    vanrednih kontrola, odnosno kontrola koje
    nisu predviđene programom rada).
    Budžetski inspektori imaju svojstvo ovlašće-
    nog službenog lica koje vodi postupak. Budžetski
    inspektor svojstvo ovlašćenog službenog lica
    koje vodi postupak dokazuje nalogom za vršenje
    98 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    inspekcijske kontrole i službenom legitimaci-
    jom. Službena legitimacija budžetskog inspekto-
    ra propisana je Uredbom – obrazac LBI.
    Prava i dužnosti učesnika u postupku
    inspekcije kontrole
    Inspekcijska kontrola vrši se uvidom u
    poslovne knjige, izveštaje, evidencije i drugu
    dokumentaciju subjekta inspekcijske kontro-
    le. Budžetska inspekcija ima pravo uvida u
    dokumentaciju o poslu koji je predmet inspek-
    cijske kontrole i kod drugih lica, učesnika
    u tom poslu.
    Subjekt inspekcijske kontrole (kao i druga
    lica, učesnici u poslu) obavezan je da budžetskom
    inspektoru omogući nesmetano sprovođenje in-
    spekcijske kontrole i da obezbedi adekvatan
    radni prostor za rad tokom inspekcijske kon-
    trole, kao i da na njegov zahtev odredi službena
    lica koja će prisustvovati inspekcijskim rad-
    njama. Na zahtev budžetskog inspektora subjekat
    inspekcijske kontrole dužan je da stavi na uvid
    i raspolaganje poslovne knjige, opšte i poje-
    dinačne akte, evidencije, izveštaje, ugovore i
    drugu dokumentaciju od značaja za inspekcijsku
    kontrolu, kao i da po potrebi istu kopira i ove-
    ri u potrebnom broju primeraka ili da je preda
    u elektronskoj formi i da pruži sve druge po-
    trebne informacije.
    Odgovorna lica, kao i službena lica subjekta
    inspekcijske kontrole, obavezna su da sarađuju sa
    budžetskim inspektorom, da postupaju po njegovim
    nalozima, predloženim merama i zaključcima u
    ostavljenim rokovima, kao i da blagovremeno
    dostavljaju potpune i tačne podatke i da se na za-
    htev budžetskog inspektora izjasne o činjenicama
    bitnim za potpuno i pravilno utvrđivanje činje-
    ničnog stanja i ponuđenim dokazima.
    Zaključak (upravni akt)
    Ako se u postupku inspekcijske kontrole utvr-
    di da nije izvršen popis, da nije iskazano stanje
    imovine, kapitala, obaveza, prihoda i rashoda
    ili finansijskog rezultata, odnosno da knjigo-
    vodstvene evidencije i obračuni nisu potpuni,
    uredni ili ažurni, usled čega nije moguće oba-
    viti potpunu inspekcijsku kontrolu, budžetski
    inspektor naložiće zaključkom da se nedostaci
    otklone. Rok za izvršenje naloga iz zaključka ne
    može biti duži od 30 radnih dana od dana do-
    stavljanja tog zaključka. Protiv zaključka nije do-
    zvoljena žalba niti može da se pokrene upravni
    spor, ali može da se pobija žalbom, odnosno tu-
    žbom protiv rešenja.
    Zapisnik (javna isprava)
    Budžetski inspektor nakon sprovedene inspek-
    cijske kontrole sačinjava zapisnik o kontroli,
    u kome navodi činjenično stanje utvrđeno u po-
    stupku inspekcijske kontrole i predlaže mere
    za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepra-
    vilnosti u radu kontrolisanog subjekta, sagla-
    sno Zakonu i podzakonskim aktima donetim u
    skladu sa Zakonom. Zapisnik predstavlja javnu
    ispravu i dokaz o toku i sadržini preduzetih
    radnji i datih izjava, a dostavlja se korisnicima
    budžetskih sredstava, organizacijama, preduze-
    ćima, pravnim licima i drugim subjektima iz čl.
    84. i 85. Zakona, kod kojih je izvršena inspekcij-
    ska kontrola.
    Subjekt inspekcijske kontrole pisanim
    putem može da uloži primedbe na zapisnik
    o kontroli u roku od pet radnih dana od dana
    prijema zapisnika. Ukoliko su primedbe osno-
    vane, budžetski inspektor sastavlja dopunu za-
    pisnika o kontroli, koju u roku od 15 radnih
    dana od prijema istih dostavlja subjektu in-
    spekcijske kontrole. Na dopunu zapisnika o
    kontroli ne mogu da se stavljaju primedbe.
    Ukoliko su primedbe neosnovane, budžetski
    inspektor o tome pisanim putem obaveštava
    subjekta inspekcijske kontrole u roku od 15
    radnih dana od prijema istih.
    Subjekat inspekcijske kontrole o postupanju
    po predloženim merama obaveštava budžetskog
    inspektora u roku od pet radnih dana od isteka
    roka za izvršenje mera koje su predložene za-
    pisnikom o kontroli. Budžetski inspektor vrši
    inspekcijsku kontrolu izvršenja predloženih
    mera zapisnikom o kontroli, neposrednim uvi-
    dom ili posredno na bazi uvida u priloženu
    dokumentaciju, o čemu sačinjava službenu be-
    lešku.
    Rešenje (upravni akt)
    U slučaju da kontrolisani subjekt ne postupi
    po predloženim merama iz zapisnika o inspek-
    cijskoj kontroli, Budžetska inspekcija rešenjem
    JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 99
    BUDŽETSKI KORISNICI
    nalaže mere za njihovo otklanjanje i preduzima
    druge Zakonom utvrđene radnje.
    Subjekt inspekcijske kontrole dužan je
    da u roku od osam radnih dana od dana isteka
    roka za preduzimanje mera naloženih reše-
    njem budžetskog inspektora obavesti Budžetsku
    inspekciju o izvršenju naloženog. Ukoliko
    subjekat inspekcijske kontrole nije postupio
    po rešenju ili je postupio delimično, Budžet-
    ska inspekcija o tome obaveštava ministra
    i druge nadležne organe radi preduzimanja
    mera iz njihove nadležnosti, u skladu sa Za-
    konom i drugim propisima.
    U slučaju utvrđenih nepravilnosti pri kori-
    šćenju javnih sredstava, rešenjem se nalaže po-
    vraćaj u budžet onih sredstava koja su nezakonito
    isplaćena, odnosno nenamenski utrošena. Reše-
    nje Budžetske inspekcije je konačno i protiv njega
    može da se pokrene upravni spor. Tužba kojom
    je pokrenut upravni spor ne zadržava izvršenje
    rešenja.
    Zakonom je propisano da, ukoliko korisni-
    ci budžetskih sredstava (iz člana 84. stav 1. t. 1),
    2) i 3) Zakona o budžetskom sistemu) ne postupe
    po konačnom rešenju Budžetske inspekcije, mi-
    nistar može da izda nalog da im se obustavi
    prenos sredstava budžeta u tekućem periodu,
    osim sredstava za plate, u visini nenamenski
    i nezakonito utrošenih sredstava za koja im
    je, po konačnom rešenju Budžetske inspekcije,
    naloženo da ih vrate. Ukoliko korisnici bu-
    džetskih sredstava (iz čl. 85. stav 1. t. 1), 2) i
    3) i stav 3. t. 1) i 2) Zakona o budžetskom siste-
    mu) ne postupe po konačnom rešenju Službe za
    budžetsku inspekciju, nadležni izvršni organ
    lokalne vlasti može da izda nalog da im se
    obustavi prenos sredstava budžeta u tekućem
    periodu, osim sredstava za plate, u visini ne-
    namensko i nezakonito utrošenih sredstava
    za koja im je, po konačnom rešenju Službe za
    budžetsku inspekciju autonomne pokrajine, od-
    nosno jedinice lokalne samouprave, naloženo
    da ih vrate. Ukoliko autonomna pokrajina ne
    postupi po rešenju Budžetske inspekcije, mi-
    nistar može privremeno da obustavi prenos
    pripadajućeg dela poreza na zarade i poreza
    na dobit preduzeća, odnosno prenos transfer-
    nih sredstava iz budžeta Republike Srbije auto-
    nomnoj pokrajini.
    Izveštavanje
    Budžetska inspekcija dostavlja ministru,
    odnosno nadležnom organu lokalne vlasti iz-
    veštaj o izvršenoj inspekcijskoj kontroli, sa
    nalazima i merama. Ministar dostavlja Godi-
    šnji izveštaj o radu Budžetske inspekcije Vladi,
    koja ga podnosi Narodnoj skupštini do 31. marta
    tekuće za prethodnu budžetsku godinu.
    Obaveze budžetskog inspektora u slučaju
    utvrđene nezakonitosti
    Budžetski inspektor, ukoliko kod subjekta
    inspekcijske kontrole otkrije nezakonitost
    koja je kažnjiva prema Zakonu ili drugom pro-
    pisu, dužan je da nadležnom pravosudnom
    organu podnese krivičnu prijavu, prijavu za
    privredni prestup ili zahtev za pokretanje
    prekršajnog postupka.
    Prekršajne odredbe
    Odredbama čl. 103–103b Zakona o budžetskom
    sistemu utvrđeni su prekršaji za odgovorna
    lica budžetskih sredstava, organizacija za oba-
    vezno socijalno osiguranje ili druga odgovorna
    lica (član 103), kao i za pravna lica i korisnike
    javnih sredstava (član 103a i 103b), ako ne poštu-
    ju odredbe ovog zakona.
    Za prekršaje iz člana 103a Zakona propisana
    je novčana kazna u iznosu od 100.000 do 2.000.000
    dinara za pravno lice, drugog korisnika javnih
    sredstava, odnosno novčana kazna u iznosu od
    10.000 do 2.000.000 dinara za odgovorno lice
    drugog korisnika javnih sredstava ili drugo
    odgovorno lice.
    Za prekršaje iz člana 103b Zakona propisana
    je novčana kazna u iznosu 500.000 do 2.000.000
    dinara za korisnika javnih sredstava, odnosno
    novčana kazna u iznosu od 30.000 do 2.000.000 di-
    nara za odgovorno lice korisnika javnih sred-
    stava.
    U slučaju da direktni odnosno indirektni
    korisnici budžetskih sredstava i korisnici
    sredstava organizacija za obavezno socijalno
    osiguranje ne poštuju odredbe člana 27e st. 34,
    35, 36. i 37. Zakona, ministar će rešenjem:
    ● privremeno obustaviti izvršenje aproprija-
    cija namenjenih za isplatu plata, odnosno pri-
    manja zaposlenim, izabranim, postavljenim i
    angažovanim licima kod korisnika budžetskih
    100 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    sredstava i korisnika sredstava organizacija
    za obavezno socijalno osiguranje;
    ● privremeno obustaviti prenos transfernih
    sredstava iz budžeta Republike Srbije, odnosno
    pripadajućeg dela poreza na zarade i poreza na
    dobit pravnih lica jedinici lokalne vlasti.
    Krivični zakonik
    Krivičnim zakonikom, članom 362a, utvrđena
    je odgovornost za nenamensko korišćenje budžet-
    skih sredstava, tj. da će se odgovorno lice kori-
    snika budžetskih sredstava ili odgovorno lice
    u organizaciji obaveznog socijalnog osiguranja
    koje stvori obaveze ili na teret računa budžeta
    odobri plaćanje rashoda i izdataka preko izno-
    sa od milion dinara u odnosu na iznos utvrđen
    budžetom, finansijskim planom ili aktom Vlade
    kojim se utvrđuje iznos sredstava pozajmice, ka-
    zniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
    jedne godine.
    Odredbama člana 228. Krivičnog zakonika
    propisano je da će se zatvorom od šest meseci
    do pet godina kazniti odgovorno ili službeno
    lice u naručiocu javne nabavke koje, iskorišća-
    vanjem svog položaja ili ovlašćenja prekora-
    čenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem
    svoje dužnosti, krši zakon ili druge propise
    u javnim nabavkama i time prouzrokuje štetu
    javnim sredstvima, a ukoliko je delo učinjeno u
    vezi sa javnom nabavkom čija vrednost prelazi
    iznos od sto pedeset miliona dinara, učinilac
    će se kazniti zatvorom od jedne do deset godi-
    na.
    Odredbama člana 104. Zakona o budžetskom
    sistemu propisan je rok zastarelosti za po-
    kretanje prekršajnog postupka iz čl. 103, 103a
    i 103b ovog zakona, koji ne može da se pokrene
    ako protekne pet godina od dana kada je pre-
    kršaj učinjen.
    Zaključak
    Na kraju može da se zaključi da Budžetska inspek-
    cija predstavlja važan instrument za unapređenje
    finansijske discipline i upravljanje nepravil-
    nostima prilikom upotrebe javnih sredstava.
    Naime, povećanje odgovornosti, obezbeđi-
    vanje dobrog finansijskog upravljanja i dobre
    uprava, kao i poboljšanje efikasnosti i delo-
    tvornosti upravljanja javnim resursima u Re-
    publici Srbiji, pored drugih faktora koji to
    obezbeđuju, treba da bude i rezultat delotvorne
    finansijske kontrole koju obavlja Budžetska in-
    spekcija, kao deo sistema interne finansijske
    kontrole u javnom sektoru. PS