Oznaka: interna revizija

  • Godišnji plan rada interne revizije

    Uvod

     

    Planiranje je ključni deo procesa revizije i sastoji se iz tri faze:

    1) strateški plan revizije,

    2) godišnji plan revizije,

    3) planovi pojedinačne revizije (operativni planovi).

     

    Planiranje revizije je neophodno kako bi omogućilo ostvarivanje ciljeva, utvrđivanje prioriteta i osiguravanje efikasnog i efektivnog korišćenja resursa interne revizije.

    Planiranje pruža:

    1. osnovu za procenu budućih potreba za resursima;
    2. ovlašćenje da se postupa po planu nakon što plan odobri više rukovodstvo;
    3. merilo na osnovu kojeg može da se izmeri stvaran učinak;
    4. sredstvo za dobijanje podrške rukovodstva da prihvati poslove koje obavlja interna revizija;

    5. stalnu evidenciju faktora koji su uzeti u obzir prilikom utvrđivanja plana, kao i donetih odluka.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS29-95.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 95
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Vesna Jovičić, ovlašćeni interni revizor
    Godišnji plan rada interne
    revizije
    Uvod
    Planiranje je ključni deo procesa revizije i
    sastoji se iz tri faze:
    1) strateški plan revizije,
    2) godišnji plan revizije,
    3) planovi pojedinačne revizije (operativni
    planovi).
    Planiranje revizije je neophodno kako bi
    omogućilo ostvarivanje ciljeva, utvrđivanje
    prioriteta i osiguravanje efikasnog i efektiv-
    nog korišćenja resursa interne revizije.
    Planiranje pruža:
    1. osnovu za procenu budućih potreba za resur-
    sima;
    2. ovlašćenje da se postupa po planu nakon što
    plan odobri više rukovodstvo;
    3. merilo na osnovu kojeg može da se izmeri
    stvaran učinak;
    4. sredstvo za dobijanje podrške rukovodstva da
    prihvati poslove koje obavlja interna revizija;
    5. stalnu evidenciju faktora koji su uzeti u ob-
    zir prilikom utvrđivanja plana, kao i donetih
    odluka.
    Strateško planiranje je prvi deo u kojem se
    utvrđuju vizija, misija i ciljevi jedinice za in-
    ternu reviziju i način ostvarivanja tih ciljeva.
    Ono predstavlja osnovu za planiranje revizije
    tokom celokupnog strateškog perioda. Strate-
    ški plan nije potrebno donositi ili obnavlja-
    ti svake godine jer najčešće obuhvata period od
    tri do pet godina. Drugi deo strateškog plana
    je izrada operativnog višegodišnjeg plana u
    kojem se utvrđuju potrebni resursi i obim re-
    vizije za period koji pokriva plan. Ažuriranje
    operativnog višegodišnjeg plana vrši se sva-
    ke godine u skladu sa procenjenim rizikom i po-
    stignutim napretkom.
    Druga faza je izrada godišnjeg plana revizije
    kojim se planiraju specifični revizorski zada-
    ci, vrši se alokacija resursa za svaku reviziju i
    određuje vrsta revizije.
    Treća faza odnosi se na izradu plana same in-
    dividualne revizije na početku obavljanja iste
    iz godišnjeg plana.
    Strategijom se objašnjava svrha interne re-
    vizije, kao i doprinosi koje ona, kroz odluke i
    aktivnosti, želi da ostvari u svom radu. Stra-
    tegija interne revizije definiše upravljanje
    finansijskim i ljudskim resursima kako bi po-
    stigla svoje ciljeve.
    Strateški plan interne revizije fokusira
    se na:
    ● poziciju interne revizije kod korisnika jav-
    nih sredstava (u daljem tekstu: KJS), pri čemu
    se pod pozicijom podrazumeva kredibilitet,
    poštovanje i integritet interne revizije u or-
    ganizaciji;
    ● proces, metodologiju i aktivnosti interne
    revizije, imajući u vidu potrebe KJS;
    ● osoblje – iskustvo, veštine i znanje internih
    revizora treba da budu primereni obavljanju
    revizorskih zadataka.
    Strateški plan interne revizije:
    ● usklađuje aktivnosti interne revizije sa ci-
    ljevima i prioritetima organizacije,
    ● ukazuje na načine prevazilaženja nedostataka
    resursa interne revizije,
    ● usmerava resurse interne revizije ka ključ-
    nim rizicima KJS,
    ● obezbeđuje rukovodiocu interne revizije
    osnovu za merenje uspešnosti,
    ● služi kao osnova za dalje revizorske planove.
    Izrada godišnjeg plana rada interne
    revizije
    Godišnji plan rada interne revizije razvija
    se iz strateškog plana. Na godišnjem nivou pri-
    prema ga rukovodilac jedinice za internu revi-
    ziju, a odobrava rukovodilac KJS. Godišnjim
    planom definišu se zadaci koje treba obaviti
    i identifikuju se kritične oblasti, postavljaju
    ciljni datumi i raspodeljuju resursi za nared-
    96 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    nu godinu. Predlog godišnjeg plana treba da se
    završi i o njemu postigne dogovor pre početka
    godine u kojoj se vrši revizija. On mora da uzme
    u obzir sledeće elemente:
    ● da li je došlo do promena u aktivnostima KJS
    koje nisu unete u strateški plan;
    ● da li je prvobitna procena rizika i priorite-
    ta još uvek adekvatna;
    ● da li ima dovoljan broj revizora na raspola-
    ganju i da li su stekli više ili manje iskustva od
    predviđenog, na primer da li su u međuvremenu
    položili ispit za ovlašćenog internog revizo-
    ra u javnom sektoru;
    ● da li je došlo do izmene u prethodnim godi-
    šnjim planovima interne revizije.
    Izrada godišnjeg plana obuhvata sledeće
    faze:
    1. određivanje broja revizora i drugih resursa
    koji su raspoloživi tokom perioda planiranja;
    2. odabir revizije iz strateškog plana u skladu
    sa trenutnim kapacitetima;
    3. određivanje revizora/dana za svaku reviziju.
    Rukovodilac interne revizije treba da po-
    znaje raspoložive interne revizore i omogući
    njihovo usavršavanje i obuku. Viši revizori na
    čelu revizorskih timova mogu biti zaduženi za
    posebne delove revizije – po funkciji, lokaciji
    ili programu.
    Model nacrta godišnjeg plana rada
    interne revizije
    Model može da ima i druge elemente u zavi-
    snosti od specifičnosti revizija, procedura i
    drugih akata koji se odnose na internu reviziju.
    LOGO KJS
    BROJ: 447-9/2018
    28. 12. 2018.
    Nacrt godišnjeg plana rada Jedinice za
    internu reviziju za 2019. godinu
    decembar 2018. godine
    1. Uvod
    Ovim planom uređuje se rad Jedinice za in-
    ternu reviziju za 2019. godinu, a zasniva se na
    Strateškom planu za period 2018–2020. godine.
    Godišnji plan urađen je na bazi procene rizi-
    ka u okviru identifikovanih sistema, procesa
    i aktivnosti u revizorskom okruženju, u skladu
    sa Poveljom interne revizije.
    2. Pravni osnov
    Izrada Godišnjeg plana rada Jedinice za in-
    ternu reviziju definisana je članom 17. stav 1.
    tačka 1) i članom 25. Pravilnika o zajedničkim
    kriterijumima za organizovanje i standardima
    i metodološkim uputstvima za postupanje i iz-
    veštavanje interne revizije u javnom sektoru
    („Sl. glasnik RS”, br. 99/2011 i 106/13).
    3. Raspodela resursa za obavljanje
    revizija
    U 2019. godini revizije će obavljati tri ovla-
    šćena interna revizora u javnom sektoru, od ko-
    jih jedan obavlja poslove rukovodioca interne
    revizije.
    Raspoloživi resursi za obavljanje
    interne revizije 2019
    Rukovodilac jedinice
    Interni revizor
    1
    1 1
    Raspodela radnih dana po
    revizoru
    Ukupno dana u godini 365 365 365
    Vikend dani, praznici, godišnji
    odmori 144 144 144
    Ukupno radnih dana u kalendarskoj
    godini 221 221 221
    Sastanci, konsultacije,
    savetovanja 45 15 15
    Seminari i edukacije 15 15 15
    Procena rizika, izrada planova i
    izveštaja 30 10 10
    Vanredne revizije ili posebni
    angažmani 30 40 40
    Ukupno revizorskih dana u jednoj
    godini 101 141 141
    4. Tabelarni prikaz plana rada
    U tabeli koja sledi definisani su ciljevi,
    ciljni sistemi (subjekti za revidiranje), način
    realizacije zadatih ciljeva i očekivani rezul-
    tati:
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 97
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Ciljevi: ■ ocena efektivnosti i efikasnosti internih kontrola u sistemima koji su predmet revizije;
    ■ konsultantska uloga interne revizije u cilju unapređenja rada poslovnog sistema;
    ■ stručno usavršavanje internih revizora u 2019. godini.
    Subjekti revizije: ■ direktni i indirektni korisnici budžetskih sredstava, kao i ostali korisnici budžetskih
    sredstava, u skladu sa Poveljom interne revizije, a prioritetno u 2019. godini:
    ● Sistem planiranja, pripreme i izvršenja budžeta,
    ● Sistem nabavki,
    ● Sistem zarada,
    ● Sistem rashoda i izdataka,
    ● Informacioni sistem,
    ● praćenje i realizacija datih preporuka u sprovedenim revizijama u 2018. godini,
    ● revizije po zahtevu rukovodioca KJS.
    Način i dinamika
    realizacije
    postavljenih
    ciljeva:
    ■ provera usaglašenosti poslovanja sa zakonima i propisima kroz planirane interne revizije;
    ■ praćenje izvršenja datih preporuka;
    ■ stručno usavršavanje internih revizora u 2019. godini učestvovanjem na obukama,
    radionicama i seminarima iz delokruga interne revizije, oblasti upravljanja imovinom, javnih
    nabavki, finansijskog upravljanja.
    Očekivani
    rezultati:
    ■ poslovni sistem KJS funkcioniše u skladu sa zakonima i propisima;
    ■ ostvarenje strateških ciljeva KJS.
    Nosilac
    aktivnosti:
    ■ ovlašćeni interni revizor – rukovodilac Jedinice za internu reviziju,
    ■ ovlašćeni interni revizor,
    ■ ovlašćeni interni revizor.
    5. Tabelarni prikaz sistema za revidiranje, sa rasporedom revizija
    Sistem Naziv revizije
    Raspored revizija
    I. kvartal II. kvartal III. kvartal IV. kvartal
    1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
    Sistem planiranja, pripreme i izvršenja
    budžeta
    Sistem nabavke
    Sistem zarada
    Sistem rashoda i izdataka
    Informacioni sistem
    Revizije po zahtevu rukovodioca KJS
    Na osnovu predloženog, a u skladu sa članovima 23, 24. i 25. Pravilnika o zajedničkim kriteri-
    jumima za organizovanje i standardima i metodološkim uputstvima za postupanje i izveštavanje
    interne revizije u javnom sektoru („Sl. glasnik RS”, br. 99/2011 i 106/13), rukovodilac jedinice za
    internu reviziju predlaže rukovodiocu KJS da odobri godišnji plan rada jedinice za internu re-
    viziju za 2019. godinu.
    Rukovodilac interne revizije odobrio:
    Rukovodilac KJS
    Zaključak
    Plan interne revizije ima ključni značaj za
    upravljanje aktivnošću interne revizije. Plan
    revizije je osnova za izradu plana ljudskih re-
    sursa i finansijskog plana, koji su potrebni za
    adekvatnu pokrivenost planiranog posla. Kraj-
    nji rezultat procesa planiranja jeste sveobu-
    hvatni revizorski plan, koji obuhvata i usluge
    uveravanja i usluge konsaltinga interne revizi-
    je. Predlog plana za reviziju odobrava najviši
    rukovodilac KJS. Sve značajne promene u planu
    rada takođe se dostavljaju višem rukovodstvu
    radi informisanja i odobrenja. Plan rada in-
    terne revizije može da se menja, odnosno tada
    se donosi novi dokument koji se naziva Izmena
    plana rada interne revizije, a isti mora da bude
    odobrene od strane najvišeg rukovodioca KJS. PS
  • Istine i zablude o internoj reviziji

    Interna revizija je vrlo značajna funkcija u svakoj organizaciji zato što interni revizor daje preporuke koje dodaju vrednost organizaciji. Uspostavljanje interne revizije definisano je odredbama Zakona o budžetskom sistemu.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS28-87.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 87
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Vesna Jovičić, ovlašćeni interni revizor
    Istine i zablude o internoj
    reviziji
    Interna revizija je vrlo značajna funkcija u svakoj organizaciji zato što in-
    terni revizor daje preporuke koje dodaju vrednost organizaciji. Uspostavlja-
    nje interne revizije definisano je odredbama Zakona o budžetskom sistemu.
    Uvod
    Interna revizija je prošla dug put u posled-
    nje tri decenije. U prošlosti se na internu revi-
    ziju gledalo kao na mehanizam za proveru više
    hiljada finansijskih transakcija. U odeljenju za
    računovodstvo bio je formiran mali tim za pre-
    gled finansijskih transakcija i proveru isprav-
    nosti. Akcenat je bio na greškama otkrivenim u
    svakoj reviziji. Što je veći broj grešaka identi-
    fikovan, to je revizija bila bolja. Vremenom se
    javila potreba da revizori prestanu da se vezuju
    samo za finansije.
    Karijera u internoj reviziji je vrlo složena,
    a izazovi su razni. Ona predstavlja nešto više
    od same profesionalne kompetentnosti. Biti
    interni revizor nije ni malo jednostavno, na-
    protiv, to je vrlo složen i zahtevan posao, u kom
    se nailazi na razna nerazumevanja i prepreke u
    okruženju u kojem se posao obavlja. Potrebno je
    da interni revizor bude fleksibilna osoba,
    koja ima razvijenu veštinu komunikacije i ume
    da sluša i razume osobe sa kojima komunicira,
    88 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    kako bi razmotrila i donela odluku o stavu koji
    će zauzeti, čak i kada ima nedosledne odnosno
    nepotpune informacije. Uspostavljanje ravnote-
    že između konsultantske uloge i potrebe zadr-
    žavanja profesionalne objektivnosti revizora
    predstavlja pravo dostignuće. Revizor je čovek
    koji je spreman da završi započeto i koji prihva-
    ta nove izazove.
    Interni revizor mora da bude fokusiran na
    reviziju, odnosno na cilj revizije. To podrazu-
    meva rezultat koji se ogleda u davanju preporuka
    koje će dodati vrednost organizaciji u kojoj je
    zaposlen. Interni revizor je pre svega koristan
    za organizaciju. Dobri interni revizori u sta-
    nju su da pomognu rukovodiocima. Oni moraju da
    prepoznaju rizike i da utvrde najbolji način za
    upravljanje njima. Obavezni su da obelodanjuju
    sve materijalne činjenice i da zadrže profesi-
    onalnu objektivnost u svakom trenutku. Zadatak
    revizije nije lak, naprotiv, složen je i zahteva
    dosta napora. Svaka revizija koja se započne mora
    i da se sprovede do kraja. To znači da mora da se
    uđe u suštinu i otkrije stvarno stanje stvari. Sve
    ovo podrazumeva da revizor bude uporan, ali i
    nepopustljiv u istrazi, bez obzira na sve što bi
    moglo biti neprijatno za druge jer postoji mnogo
    informacija koje ljudi ne žele da čuju. Interni
    revizor mora da bude odlučan i ne može da po-
    smatra situaciju sa strane i da ne formira svoje
    mišljenje. Dobri revizori ne izveštavaju jed-
    nostavno o činjenicama i nastavljaju dalje. Oni
    su tu da formulišu jasno viđenje o kontrolama
    i da istraže relevantne implikacije. Revizor
    mora biti pravedan kako prema ljudima kod kojih
    vrši reviziju tako i prema višem rukovodstvu i
    revizorskom odboru.
    Zablude o internoj reviziji
    Mnogo je zabluda o internoj reviziji. Neki
    smatraju da je uloga interne revizije „pisanje
    procedura”. U mnogim organizacijama očeku-
    je se da interni revizor napiše procedure za
    sve sisteme. To je nemoguće i neprihvatljivo jer
    interni revizor ne može da dizajnira jedan si-
    stem kontrola i da onda isti revidira. Pisanje
    procedura regulisano je odredbama Pravilnika
    o zajedničkim kriterijumima za uspostavljanje,
    funkcionisanje i izveštavanje o sistemu finan-
    sijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru
    („Sl. glasnik RS”, br. 99/2011 i 106/2013).
    Takođe se pravi zamena teza u vezi sa tim da
    interni revizor može da bude koordinator za
    finansijsko upravljanje i kontrolu, što je ap-
    solutno nespojivo. Članom 10. Pravilnika de-
    finisano je da je za uspostavljanje, održavanje
    i unapređenje sistema finansijskog upravljanja
    i kontrole odgovoran rukovodilac korisnika
    javnih sredstava.
    Za druge pak interni revizor je osoba koja tre-
    ba da sprovodi procedure, premda procedure
    treba da sprovode zaposleni na koje se procedu-
    ra odnosi. Ne može interni revizor da učestvu-
    je u kontroli obračuna plata ili, primera radi,
    prilikom javnih nabavki u kontroli konkursne
    dokumentacije ili u popisnoj komisiji.
    Čest problem u praksi je da se od internog
    revizora zahteva da potpisuje dokumentaci-
    ju, odnosno da bude likvidator ili interni
    kontrolor, što je zasnovano na logici da se
    time potvrđuje tačnost nečega za plaćanje.
    Interni revizor to ne može da radi jer nije
    kontrolor.
    Neki smatraju da interni revizor radi ono
    što od njega rukovodilac traži. Tako, kada in-
    terni revizor dođe u reviziju određenog siste-
    ma koji je predmet revizije, kolege u tom sektoru
    smatraju da je došao kod njih jer postoje proble-
    mi u komunikaciji s njima, što nije tačno jer in-
    terni revizor postupa u skladu sa strateškim,
    odnosno godišnjim planom rada, koji je potpisan
    od strane najvišeg rukovodioca u organizaciji.
    Ovi planovi se baziraju na rizicima. Akcenat je
    na rangu rizika, a ne na simpatijama ili netrpe-
    ljivosti prema nekom organizacionom delu koji
    će biti predmet revizije.
    Pored toga, revizija se smatra i davanjem bez-
    broj preporuka. Međutim, preporuke koje daje
    interni revizor su osnovane i uporište imaju u
    zakonima, podzakonskim aktima i dobroj praksi,
    a daju se u smislu donošenja pisanih procedura,
    uvođenja novih kontrola i smanjivanja nepotreb-
    nih kontrola, sve u nastojanju da se utegne sistem
    kako bi bolje funkcionisao.
    Za neke revizori tolerišu rizik. I to je za-
    bluda zato što interni revizor ne odlučuje o
    tome kako će se rešavati rizik niti pak donosi
    strategiju za upravljanje rizicima, registar ri-
    zika i druge dokumente koji pomažu da se rizi-
    cima bolje upravlja.
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 89
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Mnogi revizora vide kao doušnika rukovod-
    stva, odnosno predstavnika rukovodstva koji
    otkriva greške, netačne informacije, loše
    odluke i tome slično. Zabluda je da zaposleni
    u reviziji traže loše radnike i supervizore i
    da love greške svojih kolega. Naprotiv, oni po-
    smatraju i ocenjuju sistem funkcionisanja inter-
    nih kontrola. Pogrešno je uverenje da je revizor
    tzv. terminator ili čovek bez emocija, kao i da
    njegov izveštaj treba da posluži višem rukovo-
    diocu kao alat za smenu određenih zaposlenih.
    Navedeni izveštaj u stvari treba da posluži za
    unapređenje sistema funkcionisanja internih
    kontrola, odnosno za bolje korišćenje resursa
    u cilju upravljanja rizikom.
    Interni revizor nije ni korektor. Dakle, ne
    koriguje podatke niti vrši određene ispravke,
    već testiranjem utvrđuje postojeće kontrole i
    upoređuje ih sa očekivanim kontrolama, pa na taj
    način vrši ocenu istih.
    Pored svega, pogrešno je i internog revizo-
    ra poistovećivati sa inspektorom. Velika je ra-
    zlika između njih. Primera radi, kada budžetski
    inspektor vrši kontrolu kod korisnika budžet-
    skih sredstava, on postupa tako što na kraju svog
    rada sačinjava Zapisnik o namenskom i zakoni-
    tom trošenju budžetskih sredstava. Inspektor na
    osnovu utvrđenog činjeničnog stanja i uočenih
    nepravilnosti nalaže određene mere: na pri-
    mer vraćanje novčanih sredstava koja su nena-
    menski utrošena na račun izvršenja budžeta. U
    zavisnosti od nalaza u zapisniku često se pod-
    nosi prijava protiv odgovornih lica. Za razli-
    ku od inspektora, interni revizor po obavljenoj
    reviziji sačinjava Nacrt izveštaja o reviziji.
    Plan aktivnosti je sastavni deo Nacrta izvešta-
    ja. U Planu aktivnosti navedene su preporuke i
    nivo rizika, a o sprovođenju preporuka ne odlu-
    čuje interni revizor, već rukovodilac kojem se
    uručuje Nacrt izveštaja. Osim toga, ne treba od
    revizora tražiti da odredi odgovorna lica za
    implementaciju preporuka i rokove za njihovo
    sprovođenje. Interni revizor radi u skladu sa
    Međunarodnim standardima za profesionalnu
    praksu interne revizije.
    Istine o internoj reviziji
    Interni revizor kreira dodatnu vrednost za
    organizaciju. Institut internih revizora je do-
    davanje vrednosti opisao ovako: „Organizacije
    postoje da bi stvarale vrednost ili korist svo-
    jim vlasnicima, drugim kupcima i klijentima”.
    Ovaj koncept obezbeđuje svrhu njihovog postoja-
    nja. Vrednost se obezbeđuje razvojem proizvoda
    i usluga i korišćenjem resursa za unapređenje
    ovih proizvoda i usluga. U procesu prikupljanja
    podataka u cilju razumevanja i procenjivanja
    rizika interni revizori stiču značajni uvid u
    operacije i mogućnosti za poboljšanje, koje mogu
    biti izuzetno korisne za organizaciju. Infor-
    macije ove vrednosti mogu da imaju formu kon-
    sultacija, saveta, pisanih saopštenja ili drugih
    proizvoda, od kojih svi treba da se adekvatno
    saopšte odgovarajućem rukovodstvu ili opera-
    tivnom kadru.
    Komunikacija je izuzetno važna za internog
    revizora. Komunikacija je po definiciji pre-
    nošenje informacija od jednog lica drugom.
    Razgovori su ključni deo procesa revizije i
    predstavljaju važan način za dobijanje i potvrdu
    podataka koji se odnose na funkcionisanje si-
    stema i kontrola. Istovremeno, razgovori pred-
    stavljaju i priliku da se ostvari dobra saradnja
    između službe za internu reviziju i subjekata
    revizije, kao i da se na subjekat revizije ostavi
    utisak profesionalnosti. Ne postoji najbolji
    način za vođenje razgovora. Pristup koji će biti
    primenjen zavisi od lica sa kojim se razgovara,
    prirode same revizije i vrste podataka koji su
    potrebni, kao i od vremena koje je na raspola-
    ganju. U mnogim slučajevima razgovori zapravo
    predstavljaju kombinaciju dva navedena pristu-
    pa, tako što započinju direktnim pristupom sa
    ciljem da se dobiju potrebni podaci, a završa-
    vaju indirektnim pristupom koji sagovorniku
    omogućava da proširi diskusiju. Dakle, vešti-
    na vođenja razgovora veoma je važna za svakog
    revizora jer se često u praksi susreće sa kon-
    fliktnim ličnostima koje teže raspravi i su-
    kobu, a to su situacije u kojima revizor mora da
    se ponaša krajnje objektivno i profesionalno,
    izbegavajući navedene situacije. Uz to, internim
    revizorima je dodatno teško zato što potiču iz
    okruženja u kome vrše reviziju, za razliku od
    inspektora ili eksternog revizora koji svoj po-
    sao obavlja kod drugih korisnika.
    Interni revizori sarađuju sa licima zadu-
    ženim za upravljanje, kao što su odbor, komitet
    za reviziju, više rukovodstvo, kako bi obezbe-
    dili osmišljavanje i primenu odgovarajućih
    sistema interne kontrole. Interna revizija
    90 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    može da pruža pomoć u pogledu ostvarivanja
    opštih i konkretnih ciljeva, jačanja kontrole
    i poboljšanja efikasnosti i delotvornosti po-
    slovanja i usklađenosti sa ovlašćenjima. Važno
    je razjasniti da interna revizija ne treba da
    obavlja upravljačke ili operativne dužnosti,
    iako može da pruža pomoć u pogledu interne
    kontrole.
    Od internih revizora očekuje se da primenju-
    ju i promovišu sledeće principe:
    Integritet – Interni revizori kroz svoj
    integritet stiču poverenje, pa time obezbeđuju
    osnovu za pouzdavanje u njihov stav.
    Objektivnost – Interni revizori moraju da
    pokažu najviši stepen objektivnosti u priku-
    pljanju, oceni i predočavanju podataka vezanih
    za aktivnost, odnosno proceduru koja je predmet
    revizije. Oni pružaju izbalansiranu ocenu svih
    relevantnih okolnosti, bez nepotrebnog utica-
    ja sopstvenih interesa, odnosno uticaja drugih
    lica na njihovo mišljenje.
    Poverljivost – Interni revizori poštuju
    vrednost i vlasništvo podataka koje prime i
    ne obelodanjuju ih bez odgovarajućeg ovlašćenja,
    izuzev u slučajevima kada postoji zakonska ili
    profesionalna obaveza da to učine.
    Stručnost – Interni revizori u obavljanju
    poslova interne revizije primenjuju neophodno
    znanje, veštine i iskustvo.
    Interni revizori:
    ● rade isključivo na poslovima za koje poseduju
    neophodno znanje, veštine i iskustvo;
    ● obavljaju poslove interne revizije u skladu sa
    standardima i metodologijama interne revizije
    koje je utvrdio ministar finansija;
    ● vode računa o tome da steknu neophodne
    osnovne veštine potrebne za vršenje revizije
    na efektivan i profesionalan način;
    ● preuzimaju odgovornost za kontinuirano usa-
    vršavanje svoje stručnosti kako bi kvalitet i
    efektivnost interne revizije podigli na viši
    nivo.
    Interna revizija pruža usluge konsultaci-
    ja koje se sastoje od saveta, smernica, obuke,
    pomoći ili drugih usluga u cilju povećanja
    vrednosti i poboljšanja procesa upravljanja
    datom organizacijom, upravljanja rizicima i
    kontrolnim aktivnostima.
    Konsultantski rad predstavlja dodatnu
    vrednost mogućnosti organizacije da ostvari
    rezultate – ciljeve.
    U vršenju funkcije revizori primenjuju me-
    đunarodne standarde interne revizije, etički
    kodeks interne revizije i principe objektiv-
    nosti, stručnosti i integriteta.
    Interni revizori su obavezni da čuvaju taj-
    nost službenih i poslovnih podataka.
    Organizaciona i funkcionalna nezavi-
    snost interne revizije osnov je objektivnosti.
    Interni revizori u javnom sektoru dužni su
    da pomognu organizacijama da poboljšaju svoje
    poslovanje. Funkcija interne revizije u javnom
    sektoru predstavlja element koji se nalazi u te-
    melju snažnog upravljanja navedenim sektorom.
    S obzirom na raznovrsnost javnog sektora, sve je
    veći značaj uobičajenog poimanja nezavisnosti,
    budući da je ona od ključnog značaja za kredibi-
    litet svakog revizora. Ostvarivanje i očuvanje
    nezavisnosti predstavlja još veći izazov s obzi-
    rom na to da su interni revizori sastavni deo
    organizacije.
    Znanje, veštine i druge sposobnosti predsta-
    vljaju izraze za profesionalnu stručnost koja je
    internim revizorima potrebna radi efektiv-
    nog vršenja profesionalnih obaveza. Posedo-
    vanje iskustva i primena znanja i veština jeste
    i etička obaveza internih revizora. Četvrto
    načelo Etičkog kodeksa Instituta internih re-
    vizora pod nazivom „Stručnost” govori o tome
    da interni revizori primenjuju potrebna znanja,
    veštine i iskustva koja su potrebna za pružanje
    usluga interne revizije. Pravila koja proističu
    iz ovog načela kažu da interni revizori pružaju
    samo one usluge za koje poseduju potrebna znanja,
    veštine i iskustvo, tako da se od njih zahteva da
    stalno unapređuju svoju stručnost, efektivnost
    i kvalitet svojih usluga.
    Revizor takođe mora da poseduje veštinu
    timskog rada, što podrazumeva saradnju sa ko-
    legama i kvalitetnu komunikaciju unutar tima.
    Timski rad je veoma važan, naročito prilikom
    složenih revizija koje zahtevaju znanja i iz dru-
    gih oblasti (kao što su tehnika, informatika i
    dr.). To ne znači da, ako je revizor diplomirani
    pravnik ili diplomirani ekonomista, samo-
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 91
    BUDŽETSKI KORISNICI
    stalno može da obavlja revizije koje zahtevaju
    druga znanja, na primer inženjerska.
    Pravilnikom o zajedničkim kriterijumima za
    organizovanje i standardima i metodološkim
    uputstvima za postupanje i izveštavanje interne
    revizije u javnom sektoru definisani su načini
    organizovanja interne revizije kod korisnika
    javnih sredstava. I tu je jedan od načina organi-
    zovanja uspostavljanje jedinice za internu re-
    viziju, koja uvek mora biti dobar tim, spreman
    da radi i najsloženije revizije sistema. Dakle,
    predmet revizije su svi sistemi, a ne samo si-
    stemi iz oblasti finansija. Timski rad u revi-
    ziji je nužan i bitan. Samo dobrom saradnjom u
    okviru tima može da se stvori potpuna slika o
    tome kako jedan sistem funkcioniše, kako bi
    bile date i dobre preporuke koje će unaprediti
    pomenuti sistem.
    Zaključak
    Interni revizor je čovek koji ima određene
    veštine i znanje. Da bi interna revizija funk-
    cionisala, nužno je da ima podršku najvišeg
    rukovodioca. Upravo taj ton sa vrha olakšava
    rad internom revizoru, koji pomaže da se uteg-
    nu kontrole u sistemu koji je predmet revizije.
    Rizik da bilo koja kontrola posle toga pronađe
    neku nepravilnost u radu sveden je na prihva-
    tljiv ili je stepen rizika zanemarljiv. Suština
    je da svi budžetski korisnici moraju da poštuju
    odredbe Zakona o budžetskom sistemu, Zakona o
    budžetu RS i drugih zakona i podzakonskih akata
    koji se odnose na namensko i zakonito korišće-
    nje budžetskih sredstava, koje su im date na ras-
    polaganje. Trošenjem budžetskih sredstava mora
    biti poštovan princip 3E – ekonomično, efek-
    tivno i efikasno. PS