Oznaka: imovina

  • Obezvređenje vrednosti imovine

    Računovodstveni propisi i sva tri okvira finansijskog izveštavanja imaju za cilj da se vrednost imovine u poslovnim knjigama iskaže realno, odnosno da vrednost imovine ne bude precenjena, što se postiže obezvređenjem. Društva koja primenjuju MSFI za MSP i Pravilnik za mikro i druga pravna lica, koriste isti postupak za umanjenje vrednosti imovine kao i pravna lica koja primenjuju MRS/MSFI.

     

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS28-34.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    RAČUNOVODSTVO
    Mr Milica Bjelić, ovlašćeni interni i eksterni revizor
    Obezvređenje vrednosti imovine
    Računovodstveni propisi i sva tri okvira finansijskog izveštavanja imaju
    za cilj da se vrednost imovine u poslovnim knjigama iskaže realno, odnosno
    da vrednost imovine ne bude precenjena, što se postiže obezvređenjem. Dru-
    štva koja primenjuju MSFI za MSP i Pravilnik za mikro i druga pravna lica,
    koriste isti postupak za umanjenje vrednosti imovine kao i pravna lica koja
    primenjuju MRS/MSFI.
    Uvod
    Nekoliko MRS/MSFI reguliše pitanje uma-
    njenja vrednosti imovine, ali zbog značaja koju
    ima umanjenje vrednosti imovine donesen je po-
    seban Međunarodni računovodstveni standard,
    MRS 36 – Umanjenje vrednosti imovine („Sl. gla-
    snik RS”, br. 35/2014 – u daljem tekstu: MRS 36).
    Međunarodni standard finansijskog izveštava-
    nja za mala i srednja pravna lica („Sl. glasnik
    RS”, br. 83/2018 ), kao i Pravilnik o načinu pri-
    znavanja, vrednovanja, prezentacije i obeloda-
    njivanja pozicija u pojedinačnim finansijskim
    izveštajima mikro i drugih pravnih lica („Sl.
    glasnik RS”, br. 118/2013 i 95/2014), propisuje
    obavezu umanjenja vrednosti imovine ako se za
    to ispune određeni uslovi. Imajući u vidu da se
    ti uslovi podudaraju sa odredbama iz MRS 36,
    znači da društva koja primenjuju MSFI za MSP
    i Pravilnik za mikro i druga pravna lica, kori-
    ste isti postupak za umanjenje vrednosti imovi-
    ne kao i pravna lica koja primenjuju MRS/MSFI.
    Knjiženje obezvređenja imovine propisano
    je Pravilnikom o Kontnom okviru i sadržini
    računa u Kontnom okviru za privredna društva,
    zadruge i preduzetnike („Sl. glasnik RS”, br.
    95/2014 – u daljem tekstu: Pravilnik), po kome se
    rashodi po osnovu umanjenja vrednosti imovi-
    ne iskazuju preko grupe računa 58 – Rashodi po
    osnovu obezvređenja imovine koje se vrednuje
    po fer vrednosti kroz Bilans uspeha, a ukidanje
    umanjenja vrednosti imovine iskazuje se preko
    grupe računa 68 – Prihodi od usklađivanja vred-
    nosti imovine.
    Prema članu 47. Pravilnika, na računima gru-
    pe 58 – Rashodi po osnovu obezvređenja imovine
    koje se vrednuje po fer vrednosti kroz Bilans
    uspeha – iskazuju se negativni efekti vred-
    nosnih usklađivanja nematerijalnih ulaganja,
    nekretnina, postrojenja, opreme i bioloških
    sredstava, dugoročnih i kratkoročnih finan-
    sijskih plasmana, zaliha, hartija od vrednosti
    i potraživanja u skladu sa MRS 36 i drugim re-
    levantnim MRS i računovodstvenom politikom
    prema nazivima računa ove grupe.
    Indikatori umanjenja vrednosti
    imovine
    Kada se procenjuje ima li bilo kakvih naznaka
    da je došlo do umanjenja vrednosti nekog sred-
    stva odnosno imovine, društvo treba da uzme u
    obzir najmanje sledeće naznake iz eksternih i
    internih izvora informacija.
    Eksterni izvori informacija:
    (a) uočljive naznake o značajnom padu tržišne
    vrednosti sredstva u toku perioda, mnogo veće
    nego što bi se to očekivalo, kao rezultat proto-
    ka vremena ili uobičajene upotrebe;
    (b) značajne promene, sa negativnim dejstvom na
    društvo, nastale u toku perioda ili će nastati
    u bliskoj budućnosti u tehnološkom, tržišnom,
    ekonomskom ili zakonskom okruženju u kome
    društvo posluje ili na tržištu kome je dato
    sredstvo namenjeno.
    Interni izvori informacija:
    (e) postojanje raspoloživih dokaza o zastarelo-
    sti ili fizičkom oštećenju sredstva;
    (f) nastanak značajnih promena sa negativnim dej-
    stvom na društvo u toku perioda ili očekivanje
    da će takve promene nastati u bliskoj budućnosti,
    pri čemu ove promene podrazumevaju prestanak
    korišćenja sredstva, planove za obustavljanje
    ili restrukturiranje poslovanja jedinice kojoj
    dato sredstvo pripada ili planove za otuđivanje
    sredstva pre prethodno očekivanog datuma itd.;
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 35
    RAČUNOVODSTVO
    (g) postojanje raspoloživog dokaza na osnovu in-
    ternih izveštaja koji ukazuje na to da je ekonom-
    ski učinak sredstva lošiji ili će biti lošiji
    od očekivanog.
    Postupak obezvređenja u skladu sa
    MRS 36
    MRS 36 primenjuje se na sledeća sredstva:
    ● nematerijalnu imovinu;
    ● nekretnine, postrojenja i opremu;
    ● finansijska sredstva klasifikovana kao ula-
    ganja u zavisna pravna lica, ulaganja u pridruže-
    na pravna lica i ulaganja u zajedničke poduhvate.
    MRS 36 propisuje postupak koji društvo pri-
    menjuje radi obezbeđenja da se imovina ne knji-
    ži po vrednosti koja je veća odnosno manja od
    nadoknadivog iznosa.
    Gubitak zbog umanjenja vrednosti nastaje
    kada knjigovodstvena vrednost sredstva pre-
    vazilazi nadoknadivi iznos. Ako i samo ako je
    nadoknadivi iznos sredstva manji od njegove
    knjigovodstvene vrednosti, društvo treba da
    smanji knjigovodstvenu vrednost na nadoknadi-
    vi iznos.
    Nadoknadiva vrednost predstavlja fer vred-
    nost umanjenu za troškove prodaje ili upotreb-
    nu vrednost sredstva, u zavisnosti od toga koja
    je od ove dve vrednosti veća.
    Fer vrednost umanjena za troškove proda-
    je jeste iznos koji može da se dobije prodajom
    nekog sredstva ili jedinice koja generiše goto-
    vinu u nezavisnoj transakciji između upoznatih
    voljnih strana, umanjen za troškove otuđenja.
    Upotrebnu vrednost čini sadašnja vrednost
    procenjenih budućih neto novčanih tokova koji
    se očekuju od kontinuiranog korišćenja sred-
    stva i od njegove prodaje na kraju korisnog veka
    trajanja.
    Nije uvek neophodno da se utvrđuje i fer
    vrednost umanjena za troškove otuđenja sred-
    stva, kao i njegova upotrebna vrednost. Ako bilo
    koji od ova dva iznosa premašuje knjigovodstve-
    nu vrednost, vrednost sredstva nije umanjena i
    nije neophodno vršiti procenu drugog iznosa.
    Postupak umanjenja vrednosti nekretnina,
    postrojenja i opreme
    Prilikom vrednosnog usklađivanja nekret-
    nina, postrojenja i opreme primenjuje se načelo
    niže vrednosti, što znači da se upoređuje knji-
    govodstvena vrednost, odnosno neto (sadašnja)
    knjigovodstvena vrednost, sa nadoknadivim iz-
    nosom tog sredstva. U postupku umanjenja vred-
    nosti nekretnina, postrojenja i opreme prvo se
    utvrđuje da li postoji neko sredstvo kod kojeg
    ima indicija da je obezvređeno i ako se utvrdi
    da postoji, vrši se procena vrednosti tog sred-
    stva koja može da se povrati.
    Procenjeni iznos sredstva koji može da se
    povrati upoređuje se sa sadašnjom vrednosti
    tog sredstva koja se vodi u poslovnim knjigama i
    ako je utvrđena vrednost sredstva koja može da
    se povrati manja od sadašnje vrednosti, utvrđu-
    je se razlika između te dve vrednosti, odnosno
    utvrđuje se iznos koji treba knjižiti kao rashod
    po osnovu obezvređivanja nekretnina postroje-
    nja i opreme. Pre evidentiranja razlike između
    procenjene vrednosti sredstva koja može da se
    povrati i sadašnje vrednosti tog sredstva, utvr-
    đuje se da li se sredstvo u poslovnim knjigama
    vodi po revalorizovanoj vrednosti.
    Ako se navedeno sredstvo ne vodi po revalo-
    rizovanoj vrednosti, ceo iznos utvrđene razli-
    ke knjiži se na teret računa 582 – Obezvređenje
    nekretnina, postrojenja i opreme u korist odgo-
    varajućih analitičkih računa ispravke vredno-
    sti nekretnina, postrojenja i opreme po osnovu
    obezvređenja u grupi računa 02.
    Primer: Obezvređenje nekretnine
    Društvo poseduje poslovni prostor čija je
    nabavna vrednost bila 5.000.000 dinara. Nakon
    nekoliko godina, zbog promene tržišnih uslo-
    va dolazi do pada cene građevinskih objekata u
    zoni grada u kojoj se nalazi poslovni prostor,
    tako da isti vredi 3.500.000 dinara.
    Konto Opis Dug. Potr.
    582 Obezvređenje nekretnina,
    postrojenja i opreme 1.500.000
    0292 Ispravka vrednosti
    građevinskih objekata 1.500.000
    – za smanjenje vrednosti nekretnina
    U slučaju da se navedeno sredstvo vodi po re-
    valorizovanoj vrednosti, gubitak po osnovu uma-
    njenja vrednosti građevinskog objekta upoređuje
    se sa iznosom revalorizacije tog sredstva koji
    je evidentiran na analitičkom računu u okviru
    računa 330 – Revalorizacione rezerve po osnovu
    revalorizacije nematerijalne imovine, nekret-
    nina, postrojenja i opreme.
    36 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Ako je utvrđeni iznos gubitka zbog umanje-
    nja vrednosti sredstva manji ili jednak iznosu
    revalorizovane vrednosti tog sredstva, ceo
    iznos se knjiži na teret računa revalorizaci-
    onih rezervi, u korist računa ispravke vredno-
    sti nekretnina, postrojenja i opreme po osnovu
    umanjenja u grupi računa 02.
    Ako je utvrđeni gubitak zbog umanjenja vred-
    nosti osnovnog sredstva veći od iznosa revalo-
    rizacionih rezervi tog sredstva, iznos iznad
    revalorizacionih rezervi priznaje se u Bilansu
    uspeha kao rashod i evidentira se preko računa
    582, a iznos u visini revalorizacionih rezer-
    vi tog sredstva knjiži se na teret analitičkog
    računa 330.
    Ukupan iznos gubitka zbog umanjenja vred-
    nosti sredstva knjiži se u korist računa 029 –
    Ispravka vrednosti nekretnina, postrojenja i
    opreme.
    Primer: Obezvređenje opreme
    Pravno lice je pre pet godina nabavilo te-
    retni kamion čija nabavna vrednost iznosi
    4.000.000 dinara. Vrednost opreme se, u skladu
    sa aktom o računovodstvenim politikama, meri
    po modelu revalorizacije. Pripadajuća reva-
    lorizaciona rezerva na dan bilansa je 200.000
    dinara.
    Stanje u knjigama na dan bilansa je:
    nabavna vrednost 4.400.000
    ispravka vrednosti 2.200.000
    sadašnja vrednost 2.200.000
    U martu 2019. godine utvrđeno je da je vred-
    nost teretnog kamiona umanjena i da vredi
    2.000.000 dinara. Razlika između vrednosti
    koja se vodi u poslovnim knjigama i tržišne
    vrednosti iznosi 200.000 dinara. Gubitak po
    osnovu ovog umanjenja jednak je 0 dinara zato što
    ovo sredstvo ima raspoložive revalorizacio-
    ne rezerve u iznosu od 200.000 dinara, koje će
    biti ukinute.
    Konto Opis Dug. Potr.
    3301 Revalorizacione
    rezerve opreme
    200.000
    0293 Ispravka vrednosti
    opreme
    200.000
    – za obezvređenje
    Postupak obezvređenja nematerijalne
    imovine
    Prema odredbama MRS 36, na svaki datum bi-
    lansa društvo treba da proceni da li postoji
    neki pokazatelj da vrednost određenog sredstva
    može biti umanjena (smanjenje tržišne vredno-
    sti, tehnološka zastarelost ili fizičko ošte-
    ćenje i sl.).
    Ako se utvrdi da je nadoknadivi iznos sred-
    stava manji od knjigovodstvene vrednosti,
    knjigovodstvenu vrednost treba umanjiti do
    nadoknadivog iznosa. To smanjenje predstavlja
    gubitak po osnovu umanjenja vrednosti.
    Pored zahteva navedenih u MRS 36, obezvre-
    đivanje nematerijalne imovine vrši se i na
    osnovu posebnih zahteva iz MRS 38.
    Prema odredbama MRS 38, društvo vrši
    najmanje jednom godišnje obračun nadoknadi-
    vog iznosa nematerijalne imovine ako je njegov
    korisni vek trajanja duži od dvadeset godina,
    računajući od dana kada je društvo stavilo u
    upotrebu tu imovinu.
    Knjiženje obezvređenja nematerijalne imo-
    vine vrši se na teret računa 330 – Revalorizaci-
    one rezerve i 581 – Obezvređenje nematerijalne
    imovine, u korist računa 019 – Ispravka vred-
    nosti nematerijalne imovine. Ukidanje obezvre-
    đenja knjiži se na teret računa 019, a u korist
    računa 681 – Prihodi od usklađivanja vrednosti
    nematerijalne imovine i računa 330 – Revalori-
    zacione rezerve.
    Primer: Obezvređenje licence
    Pravno lice na osnovu ugovora o licenci
    koristi tehnološki postupak za proizvodnju
    svog proizvoda. Licenca je plaćena za pet godi-
    na u iznosu od 10.000.000 dinara. Krajem treće
    godine, zbog pojave novog tehnološkog procesa
    proizvodnje, pravno lice napušta stari tehno-
    loški proces i na osnovu odluke o vrednosnom
    usklađivanju nematerijalne imovine vrši otpis
    neamortizovane vrednosti stare licence.
    Stanje u knjigama:
    1. Nabavna vrednost 10.000.000
    2. Amortizovana vrednost 6.000.000
    3. Sadašnja vrednost (neotpisana) 4.000.000
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 37
    RAČUNOVODSTVO
    Knjiženje:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    581 Obezvređenje
    nematerijalne
    imovine 4.000.000
    0191 Ispravka vrednosti
    nematerijalne
    imovine –
    obezvređenje
    licence 4.000.000
    – za vrednosno usklađivanje po odluci organa
    2.
    0190 Ispravka vrednosti
    nematerijalne
    imovine – licence 6.000.000
    0191 Ispravka vrednosti
    nematerijalne
    imovine –
    obezvređenje
    licence 4.000.000
    011 Koncesije, patenti,
    licence, robne i
    uslužne marke 10.000.000
    – za isknjižavanje licence iz knjigovodstvene evidencije
    Postupak obezvređenja dugoročnih
    finansijskih plasmana i drugih hartija od
    vrednosti raspoloživih za prodaju
    Na računu 583 – Obezvređenje dugoročnih fi-
    nansijskih plasmana i drugih hartija od vred-
    nosti raspoloživih za prodaju – obuhvataju se
    iznosi vrednosnih usklađivanja dugoročnih
    finansijskih plasmana (dugoročne finansijske
    imovine – knjižene na grupi računa 04). Za iznos
    vrednosnih usklađivanja ne smanjuje se direkt-
    no vrednost dugoročnih finansijskih plasmana,
    nego se odobrava račun 049 – Ispravka vredno-
    sti dugoročnih finansijskih plasmana.
    U finansijske instrumente raspoložive za
    prodaju, u skladu sa MRS 39, spadaju ulozi u za-
    visna i pridružena pravna lica, ostali ulozi
    i akcije i dužnički instrumenti (obveznice i
    slično).
    Akcije i ulozi u zavisna pravna lica iskazu-
    ju se u pojedinačnim finansijskim izveštajima
    matičnog pravnog lica po nabavnim cenama ili
    u skladu sa MSFI 9, odnosno MRS 39 (s obzirom
    na to da MSFI 9 nije preveden).
    Vrednovanje u skladu sa MRS 39 znači da na-
    vedeni ulozi koji se kotiraju na berzi u poje-
    dinačnim finansijskim izveštajima matičnog
    pravnog lica mogu da se vrednuju po tržišnoj,
    odnosno fer vrednosti. Reč je o finansijskim
    instrumentima kojima se trguje na organizova-
    nom finansijskom tržištu (berze), za koje je
    poznata tržišna vrednost. Dobici i gubici po
    osnovu promene fer (tržišne) vrednosti fi-
    nansijskih sredstava raspoloživih za prodaju
    iskazuju se u okviru revalorizacionih rezervi
    sve do prodaje ili otuđenja tih sredstava, kada
    se neto dobitak ili gubitak iskazan u okviru re-
    valorizacionih rezervi prenosi u prihode ili
    rashode.
    Finansijski instrumenti raspoloživi za
    prodaju, čiju fer vrednost nije moguće pouzda-
    no utvrditi jer se ne kotiraju na tržištu, vode
    se po nabavnoj vrednosti. Na datum bilansiranja
    vrši se procena da li njihova vrednost može
    da se nadoknadi u skladu sa MRS 36. Ako se tom
    prilikom utvrdi obezvređenje, isto se eviden-
    tira kroz bilans na teret računa 583 – Obez-
    vređenje dugoročnih finansijskih plasmana i
    drugih hartija od vrednosti raspoloživih za
    prodaju, u korist računa 049 – Ispravka vredno-
    sti dugoročnih finansijskih plasmana. Kada se
    ustanovi da obezvređenje više ne postoji, vrši
    se ukidanje obezvređenja knjiženjem na teret
    računa 049 – Ispravka vrednosti dugoročnih
    finansijskih plasmana, u korist računa 683 –
    Prihodi od usklađivanja vrednosti dugoročnih
    finansijskih plasmana i hartija od vrednosti
    raspoloživih za prodaju. Povećanje nadoknadi-
    ve vrednosti iznad nabavne vrednosti ne evi-
    dentira se u poslovnim knjigama sve do otuđenja
    ili prodaje finansijskog sredstva.
    Primer: Obezvređenje učešća u kapitalu
    zavisnog pravnog lica
    Pravno lice ima učešće u kapitalu kod za-
    visnog pravnog lica u vrednosti od 2.000.000
    dinara. Na datum sastavljanja kvartalnih fi-
    nansijskih izveštaja, poređenjem sa tržišnom
    vrednošću, utvrđeno je da plasmane treba uma-
    njiti za 500.000 dinara jer je nova vrednost
    1.500.000 dinara.
    Konto Opis Dug. Potr.
    583 Obezvređenje dugoročnih
    finansijskih plasmana i
    drugih hartija od vrednosti
    raspoloživih za prodaju 500.000
    049 Ispravka vrednosti
    dugoročnih finansijskih
    plasmana 500.000
    – za obezvređenje vrednosti učešća u kapitalu zavisnog
    pravnog lica
    38 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Postupak obezvređenja zaliha
    Zalihe se mere po nabavnoj vrednosti, odno-
    sno po neto ostvarivoj (prodajnoj) ceni, ako je
    ona niža.
    Neto ostvariva, odnosno prodajna vrednost
    jeste procenjena cena prodaje u okviru redovnog
    poslovanja, umanjena za procenjene troškove do-
    vršenja i procenjene troškove neophodne za re-
    alizaciju prodaje.
    Nabavna vrednost, odnosno cena koštanja za-
    liha možda neće moći da se nadoknadi ako su:
    ● zalihe oštećene,
    ● ako su potpuno ili delimično zastarele,
    ● ako je došlo do pada prodajnih cena,
    ● ako je došlo do povećanja procenjenih tro-
    škova dovršenja ili procenjenih troškova koji
    će nastati da bi se obavila prodaja.
    Praksa svođenja zaliha ispod njihove nabav-
    ne vrednosti/cene koštanja do neto ostvarive
    cene u skladu je sa principom da imovina ne
    treba da se evidentira po iznosima višim od
    iznosa čije se ostvarenje očekuje njenom proda-
    jom ili upotrebom. Iz tog razloga na dan bilansa
    upoređuje se nabavna, odnosno cena koštanja za-
    liha sa njihovim neto prodajnim cenama. Ako je
    neto prodajna cena niža, neophodno je sprovesti
    obezvređenje zaliha.
    Zalihe se obično svode na neto ostvarivu
    vrednost po principu stavka po stavka. Među-
    tim, u nekim okolnostima može da bude oprav-
    dano grupisanje sličnih ili povezanih stavki.
    To može biti slučaj sa zalihama artikala iste
    proizvodne linije, sa sličnom namenom ili kraj-
    njom upotrebom, koje se proizvode i prodaju na
    istom geografskom području i ne mogu da se pro-
    cenjuju odvojeno od drugih stavki iz te proizvod-
    ne linije.
    Pri proceni neto ostvarive vrednosti pola-
    zi se od najpouzdanijih dokaza raspoloživih u
    vreme procene iznosa po kojima zalihe mogu da
    se realizuju. Ove procene uzimaju u obzir fluk-
    tuacije cena ili troškova direktno povezanih
    sa događajima nakon završetka perioda u meri
    u kojoj takvi događaji potvrđuju okolnosti koje
    postoje na kraju perioda.
    U skladu sa MRS 2, osnovni i pomoćni materi-
    jal koji se drži radi korišćenja u proizvodnji
    zaliha ne otpisuje se ispod nabavne vrednosti/
    cene koštanja ako se očekuje da će se gotovi pro-
    izvodi u kojima će oni biti sadržani prodavati
    po ceni koja je jednaka ceni koštanja ili viša
    od nje. Međutim, kada pad cene materijala uka-
    zuje na to da će cena koštanja gotovog proizvoda
    biti veća od neto ostvarive vrednosti, materi-
    jal se otpisuje do neto ostvarive vrednosti. U
    takvim okolnostima trošak zamene materijala
    može biti najbolje raspoloživo merilo njegove
    neto ostvarive vrednosti.
    Kad više ne postoje okolnosti koje su rani-
    je uslovljavale svođenje zaliha ispod nabavne
    vrednosti/cene koštanja ili kad postoje jasni
    dokazi o povećanju neto ostvarive vrednosti
    usled promenjenih ekonomskih okolnosti, ot-
    pisani iznos se vraća (ovakvo vraćanje ograni-
    čeno je na iznos prvobitnog otpisa), tako da je
    nova knjigovodstvena vrednost jednaka nabav-
    noj vrednosti/ceni koštanja ili promenjenoj
    neto ostvarivoj vrednosti, u zavisnosti od toga
    koja je niža. Ovo se dešava, na primer, kada se
    stavka zaliha koja je iskazana po neto ostvari-
    voj vrednosti, zbog smanjenja njene prodajne
    cene još uvek nalazi u skladištu u narednom
    periodu, ali je došlo do povećanja prodajne
    cene.
    Svođenje na nižu neto prodajnu vrednost za-
    liha vrši se na teret računa 584 – Obezvređenje
    zaliha materijala i robe, u korist odgovarajućeg
    računa ispravke vrednosti zaliha (109 i 139).
    Ukidanje obezvređenja zaliha koje nastaje
    zbog povećanja neto prodajne vrednosti knjiži
    se na teret računa 109 i 139, a u korist računa 684
    – Prihodi od usklađivanja vrednosti zaliha.
    Knjiženje obezvređenja zaliha nedovršene
    proizvodnje i gotovih proizvoda vrši se na ra-
    čunima tih zaliha u grupama 95 – Nosioci tro-
    škova i 96 – Gotovi proizvodi, kao i na računu
    983 – Otpisi.
    Primer: Obezvređenje zaliha materijala – 1
    U postupku procene vrednosti zaliha materi-
    jala na dan bilansa društvo je konstatovalo da
    treba izvršiti obezvređenje određenih zaliha
    materijala:
    Mate-
    rijal
    Procenjena
    vrednost
    Knjigovodstvena
    vrednost
    Iznos ispravke
    vrednosti
    A 80.000 100.000 20.000
    B 100.000 140.000 40.000
    Ukupno: 60.000
    Prethodno stanje računa 109 10.000
    Iznos dodatnog obezvređenja 50.000
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 39
    RAČUNOVODSTVO
    Konto Opis Dug. Potr.
    584 Obezvređenje zaliha
    materijala i robe 50.000
    109 Ispravka vrednosti
    materijala 50.000
    – za obezvređenje zaliha materijala
    Primer: Obezvređenje zaliha materijala – 2
    Pravno lice je u postupku procene vrednosti
    zaliha gotovih proizvoda i materijala na dan
    bilansa ustanovilo da se na zalihama nalazi
    proizvod čija cena koštanja po komadu iznosi
    10.000 dinara, kao i da u ceni koštanja tog pro-
    izvoda učestvuje materijal u vrednosti od 5.000
    dinara.
    Procenom je utvrđeno da neto prodajna cena
    gotovog proizvoda iznosi 9.000 dinara po koma-
    du, odnosno za 10% niže (10.000 x 10% = 1.000), što
    znači da i cena materijala treba da se obezvre-
    di za 10%. Popisom je utvrđeno da se na zaliha-
    ma ovog materijala nalazi 2.000.000 dinara po
    nabavnoj vrednosti, kao i da ta vrednost zaliha
    treba da se obezvredi za 10%, odnosno za 200.000
    dinara.
    Konto Opis Dug. Potr.
    584 Obezvređenje zaliha
    materijala i robe 200.000
    109 Ispravka vrednosti
    materijala 200.000
    – za obezvređenje zaliha materijala na dan bilansa
    PS