Oznaka: greške

  • Računovodstveno evidentiranje ispravke materijalno značajnih i beznačajnih grešaka

    Greške iz prethodnog perioda predstavljaju izostavljene ili pogrešno iskazane podatke iz finansijskih izveštaja za jedan ili više perioda koji proističu iz neupotrebljavanja ili pogrešne upotrebe pouzdanih informacija. Evidentiranje ispravke grešaka zavisi od njihove materijalnosti.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS29-75.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 75
    RAČUNOVODSTVO
    Mr Milica Bjelić, ovlašćeni eksterni i interni revizor
    Računovodstveno evidentiranje
    ispravke materijalno značajnih i
    beznačajnih grešaka
    Greške iz prethodnog perioda predstavljaju izostavljene ili pogrešno iska-
    zane podatke iz finansijskih izveštaja za jedan ili više perioda koji proi-
    stiču iz neupotrebljavanja ili pogrešne upotrebe pouzdanih informacija.
    Evidentiranje ispravke grešaka zavisi od njihove materijalnosti.
    Uvod
    Srednja i velika pravna lica i ostali pri-
    vredni subjekti koji primenjuju Međunarodne ra-
    čunovodstvene standarde, odnosno Međunarodne
    standarde finansijskog izveštavanja (dalje:
    MRS/MSFI), ispravku računovodstvenih greša-
    ka iz prethodnog perioda za 2018. godinu vrše
    u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim
    standardom – MRS 8 Računovodstvene politike,
    promene računovodstvenih procena i greške
    („Sl. glasnik RS”, br. 35/2014).
    Mala i srednja pravna lica koja primenjuju
    MSFI za MSP, ispravku materijalno značajnih
    grešaka vrše u skladu sa odeljkom 10 Računovod-
    stvene politike, procene i greške Međunarod-
    nog standarda finansijskog izveštavanja (IFRS)
    za male i srednje entitete („Sl. glasnik RS”, br.
    83/2018).
    Mikro i druga pravna lica koja primenjuju
    Pravilnik o načinu priznavanja, vrednovanja,
    prezentacije i obelodanjivanja pozicija u po-
    jedinačnim finansijskim izveštajima mikro
    i drugih pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br.
    118/2013 i 95/2014), na isti način vrše ispravku
    materijalno značajnih grešaka kao i pravna lica
    koja primenjuju MRS/MSF i MSFI za MSP.
    Pojam i vrste grešaka
    Greške iz prethodnog perioda predstavlja-
    ju izostavljene ili pogrešno iskazane podatke
    iz finansijskih izveštaja za jedan ili više
    perioda koji proističu iz neupotrebljavanja
    ili pogrešne upotrebe pouzdanih informaci-
    ja, koje:
    ● bile su dostupne kada su finansijski izve-
    štaji za date periode bili odobreni za izda-
    vanje, i
    ● za koje je moglo razumno da se očekuje da budu
    dobijene i uzete u obzir pri sastavljanju i pre-
    zentaciji tih finansijskih izveštaja.
    U takve greške ubrajaju se efekti matematič-
    kih grešaka i grešaka pri primenjivanju raču-
    novodstvenih politika, kao i efekti pogrešnog
    tumačenja činjenica, prevare ili previda. Gre-
    ške mogu da se pojave u vezi sa priznavanjem,
    odmeravanjem, prezentacijom ili obelodanji-
    vanjem elemenata finansijskih izveštaja.
    Greške koje se odnose na priznavanje jesu
    greške koje nastaju prilikom početnog eviden-
    tiranja određene stavke, odnosno prilikom
    inicijalnog priznavanja. Na primer, određeni
    iznos prilikom nabavke evidentiran je na teret
    rashoda perioda u Bilansu uspeha, umesto da se
    uključi u vrednost sredstva i prikaže kao imo-
    vina u Bilansu stanja i sl.
    Greške koje se odnose na odmeravanje (vred-
    novanje) predstavljaju greške i nepravilnosti u
    vrednovanju imovine, potraživanja i obaveza na
    dan bilansiranja, u skladu sa konkretnim zahte-
    vima MRS/MSFI i izabranim računovodstvenim
    politikama (neadekvatno vrednovanje zaliha,
    hartija od vrednosti, neadekvatna procena na-
    plativosti potraživanja i sl.).
    Greške koje se odnose na prezentaciju jesu
    greške nastale prilikom pogrešne klasifika-
    cije i prezentacije određene stavke imovine,
    76 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    obaveza, prihoda i rashoda, na primer greška
    u pogrešnom klasifikovanju dela dugoročnih
    obaveza na kratkoročne i obratno, pogrešna
    klasifikacija hartija od vrednosti, nedosled-
    nost u prezentaciji stavki i sl.
    Greške koje se odnose na obelodanjivanja jesu
    one greške koje nastaju usled neobelodanjivanja,
    neadekvatnog ili nepotpunog obelodanjivanja
    značajnih računovodstvenih politika, kori-
    šćenih pretpostavki i procena, kao i ostalih
    informacija i podataka u Napomenama uz finan-
    sijske izveštaje, u skladu sa pojedinačnim zahte-
    vima MRS/MSFI.
    Materijalna značajnost greške
    Utvrđivanje da li je greška materijalno zna-
    čajna ili ne zahteva procenu rukovodstva i utvr-
    đivanje praga materijalnosti. Društvo može da:
    ● računovodstvenom politikom definiše gre-
    šku u apsolutnom ili relativnom iznosu u svom
    opštem aktu, odnosno Pravilniku o računovod-
    stvu i računovodstvenim politikama;
    ● u svakom konkretnom slučaju procenjuje da li
    je greška materijalno značajna ili ne.
    Korisnije, jednostavnije i uz isključivanje su-
    bjektivnosti i mogućnosti pojave grešaka jeste
    da društvo u svom opštem aktu, odnosno u Pra-
    vilniku o računovodstvu i računovodstvenim
    politikama definiše prag materijalnosti.
    Način ispravke materijalno značajnih
    grešaka
    Način računovodstvenog obuhvatanja isprav-
    ki materijalno značajnih grešaka iz prethodnog
    perioda zavisi od toga da li je greška uticala
    na pozicije Bilansa uspeha ili Bilansa stanja
    ili na elemente oba finansijska izveštaja.
    Ukoliko greška utiče samo na promenu struk-
    ture aktive ili pasive, vrši se korekcija počet-
    nog stanja bilansnih pozicija na koje se greška
    odnosi, ali se ne vrši korekcija početnog stanja
    rezultata ranijih godina.
    Ukoliko greška iz prethodnog perioda uti-
    če na pozicije Bilansa uspeha, za iznos isprav-
    ke greške vrši se korekcija početnog stanja
    neraspoređene dobiti ili gubitka iz ranijih
    godina.
    U skladu sa MRS 8, pravno lice treba da iz-
    vrši retroaktivno ispravljanje materijalno
    značajnih grešaka iz prethodnog perioda u pr-
    vom setu finansijskih izveštaja odobrenom za
    izdavanje nakon otkrivanja tih grešaka.
    Ispravka materijalno značajnih grešaka
    vrši se tako da se sprovodi retroaktivna korek-
    cija materijalno značajnih grešaka iz prethod-
    nog perioda u prvom setu finansijskih izveštaja
    odobrenom za objavljivanje nakon otkrivanja tih
    grešaka, tako što će Društvo:
    a) prepraviti uporedne iznose za prezentova-
    n(e) raniji(e) period(e) u kojem(ima) su se gre-
    ške dogodile; ili
    b) ako se greška dogodila pre najranijeg pre-
    zentovanog prethodnog perioda, prepraviti
    početna stanja imovine, obaveza i kapitala za
    najraniji prezentovani prethodni period.
    Ističemo da se za sva pravna lica, nezavi-
    sno od toga koji okvir finansijskog izvešta-
    vanja koriste, ispravka materijalno značajne
    greške vrši na isti način.
    Naime, prema Pravilniku o sadržini i for-
    mi obrazaca finansijskih izveštaja za pri-
    vredna društva, zadruge i preduzetnike („Sl.
    glasnik RS”, br. 95/2014 i 144/2014), ako su po-
    daci iz prethodne godine korigovani u skladu
    sa propisima, u kolone 6 i 7 aktive i kolone 6 i
    7 pasive unose se tako korigovani podaci, pri
    čemu se u kolonu 6 aktive i pasive unose podaci
    prethodne godine, a u kolonu 7 korigovani po-
    daci. Dakle, podaci u koloni 7 iskazuju se samo
    u slučaju retrospektivne primene računovod-
    stvene politike ili retrospektivnog prepra-
    vljanja stavki u finansijskim izveštajima ili
    kada se reklasifikuju stavke u finansijskim
    izveštajima.
    Takođe, ako su podaci iz Bilansa uspeha pret-
    hodne godine korigovani u skladu sa propisima,
    u kolonu 6 unose se tako korigovani podaci.
    Suština ovog retroaktivnog postupka ogleda
    se u tome da se finansijski izveštaji, uključuju-
    ći i uporedne podatke iz prethodnih perioda,
    prezentuju kao da je greška bila ispravljena u
    periodu u kome je i nastala, odnosno kao da gre-
    ška nije ni napravljena, jer da nije bilo greške,
    početno stanje rezultata bilo bi drugačije, pa je
    to razlog zbog kog se korekcija sprovodi preko
    pozicije neraspoređene dobiti ili gubitka iz
    ranijih godina, u zavisnosti od rezultata koji je
    društvo iskazalo.
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 77
    RAČUNOVODSTVO
    Primer: Računovodstveno evidentiranje
    ispravke materijalno značajnih grešaka
    Nezavisni revizor izvršio je reviziju godi-
    šnjih finansijskih izveštaja za 2018. godinu i
    izrazio mišljenje s rezervom zbog postojanja
    materijalno značajnih grešaka. Nadležni organ
    društva doneo je odluku o usvajanju mišljenja re-
    vizora i sprovođenju korekcija u finansijskim
    izveštajima za 2018. godinu.
    Društvo je sprovelo sledeća knjiženja po
    osnovu ispravke materijalno značajnih grešaka.
    1) Deo dugoročnih obaveza po osnovu finan-
    sijskog lizinga koji dospeva za plaćanje u 2019.
    godini u iznosu od 1.000.000 dinara, na dan bi-
    lansa nije reklasifikovan sa računa 416 – Oba-
    veze po osnovu finansijskog lizinga na račun 425
    – Deo ostalih dugoročnih obaveza koje dospevaju
    do jedne godine.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    416 Obaveze po osnovu
    finansijskog
    lizinga 1.000.000
    425 Deo ostalih
    dugoročnih obaveza
    koje dospevaju do
    jedne godine 1.000.000
    – za korekciju početnog stanja
    U korigovanim finansijskim izveštajima za
    2018. godinu za ovaj iznos smanjuju se dugoročne
    obaveze, a povećava se iznos kratkoročnih fi-
    nansijskih obaveza.
    2) Društvo nije sprovelo ukidanje neiskori-
    šćenih dugoročnih rezervisanja za zadržane
    kaucije i depozite u iznosu od 4.000.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    2.
    402 Rezervisanja za
    zadržane kaucije i
    depozite 5.000.000
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 5.000.000
    – za korekciju početnog stanja
    U korigovanim finansijskim izveštajima za
    2018. godinu za ovaj iznos smanjuju se dugoročna
    rezervisanja, a ostali prihodi se povećavaju, jer
    da je ova promena evidentirana u 2018. godini,
    ukidanje neiskorišćenih dugoročnih rezervi-
    sanja bilo bi evidentirano u korist konta 678 –
    Prihodi od ukidanja dugoročnih i kratkoročnih
    rezervisanja.
    3) Društvo nije sprovelo usklađivanje harti-
    ja od vrednosti kojima se trguje sa fer vredno-
    šću na dan 31. decembra 2018. godine, čiji efekti
    iznose 1.000.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    3.
    236 Fin. sredstva koja
    se vrednuju po fer
    vrednosti kroz
    Bilans uspeha 2.000.000
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 2.000.000
    – za korekciju početnog stanja
    U korigovanim finansijskim izveštajima za
    2018. godinu za ovaj iznos povećaće se kratkoroč-
    ni finansijski plasmani i ostali prihodi, jer
    da je ova promena evidentirana u 2018. godini,
    usklađivanje sa fer vrednošću na dan bilansa
    bilo bi evidentirano u korist konta 685 – Pri-
    hodi od usklađivanja vrednosti potraživanja i
    kratkoročnih finansijskih plasmana.
    4) Društvo nije evidentiralo kamatu po osno-
    vu kratkoročnih finansijskih pozajmica datih
    pravnim licima u zemlji. Ugovorom je predviđe-
    na kamata od 5% na ostatak duga od 5.000.000, što
    ukupno iznosi 250.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    4.
    232 Kratkoročni krediti
    i zajmovi u zemlji 250.000
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 250.000
    – za korekciju početnog stanja
    U korigovanim finansijskim izveštajima za
    2018. godinu za ovaj iznos povećaće se kratkoroč-
    ni finansijski plasmani i finansijski prihodi,
    jer da je ova promena evidentirana u 2018. godi-
    ni, obračunati prihod od kamate pravnih lica u
    zemlji na dan bilansa bio bi evidentiran u ko-
    rist konta 662 – Prihodi od kamata.
    5) Društvo na dan bilansa nije sprovelo
    ispravku vrednosti potraživanja u skladu sa
    usvojenom računovodstvenom politikom u izno-
    su od 4.500.000 dinara.
    78 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    5.
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 4.500.000
    209 Ispravka vrednosti
    potraživanja od
    prodaje 4.500.000
    – za korekciju početnog stanja
    U korigovanim finansijskim izveštajima za
    2018. godinu za ovaj iznos smanjiće se vrednost
    potraživanja, a povećaće se ostali rashodi, jer
    da je ova promena evidentirana u 2018. godini,
    evidentiralo bi se obezvređenje potraživanja
    na kontu 585 – Obezvređenje potraživanja i krat-
    koročnih finansijskih plasmana.
    6) Društvo je propustilo da sprovede uskla-
    đivanje hartija od vrednosti raspoloživih
    za prodaju na dan 31. decembra 2018. godine sa
    nižom fer vrednošću u ukupnom iznosu od
    3.000.000 dinara. Postoje revalorizacione re-
    zerve za ove hartije i iznose 1.000.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    6.
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 2.000.000
    337 Dobici ili gubici
    po osnovu hartija od
    vrednosti raspolo-
    živih za prodaju 1.000.000
    042 Učešća u kapitalu
    ostalih pravnih
    lica i druge hartije
    od vrednosti raspo-
    ložive za prodaju 3.000.000
    – za korekciju početnog stanja
    U korigovanim finansijskim izveštajima za
    2018. godinu za iznos od 3.000.000 smanjuju se uče-
    šća u kapitalu ostalih pravnih lica, a postoje-
    će rezerve za ovu hartiju smanjuju se za 1.000.000
    dinara, dok za razliku preko raspoloživih re-
    valorizacionih rezervi treba uvećati grupu
    58, odnosno konto 583 – Obezvređenje dugoroč-
    nih finansijskih plasmana i drugih hartija od
    vrednosti raspoloživih za prodaju – u iznosu
    od 2.000.000 dinara.
    7) Prethodno sprovedena knjiženja biće pri-
    kazana zbirno kako bi se sagledao ukupan uticaj
    grešaka prethodnog perioda na rezultat ranijih
    godina, odnosno na neraspoređenu dobit.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    7.
    416 Obaveze po osnovu
    finansijskog
    lizinga 1.000.000
    402 Rezervisanja za
    zadržane kaucije i
    depozite 5.000.000
    236 Hartije od vredno-
    sti kojima se trguje 2.000.000
    232 Kratkoročni
    krediti i zajmovi u
    zemlji 250.000
    337 Dobici ili gubici
    po osnovu hartija
    od vrednosti
    raspoloživih za
    prodaju 1.000.000
    209 Ispravka vrednosti
    potraživanja od
    kupaca 4.500.000
    425 Deo ostalih
    dugoročnih obaveza
    koje dospevaju do
    jedne godine 1.000.000
    042 Učešća u kapitalu
    ostalih pravnih
    lica i druge hartije
    od vrednosti
    raspoložive za
    prodaju 3.000.000
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 750.000
    – za korekciju početnog stanja
    8) Nakon utvrđivanja korigovanog neraspore-
    đenog dobitka evidentira se i razlika obaveze
    za porez na dobit (750.000 x 15%).
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    8.
    340 Neraspoređeni dobitak
    ranijih godina 112.500
    481 Obaveza za porez iz
    rezultata 112.500
    – za korekciju početnog stanja
    Ispravka greške koja je nastala po osnovu po-
    grešno utvrđene obaveze za porez iz rezultata
    za prethodnu godinu specifična je po tome što
    se njena korekcija u tekućoj godini uvek vrši
    korekcijom rezultata prethodnog perioda, ne-
    zavisno od toga da li je greška materijalna ili
    ne. Naime, na računu 481 – Obaveze za porez iz
    rezultata – iskazuje se obračunati porez na do-
    bitak zaduženjem računa 721 – Poreski rashod
    perioda. U narednoj godini kada se greška ot-
    krije (ili je društvo radilo ukalkulisavanje
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 79
    RAČUNOVODSTVO
    po preliminarnom poreskom bilansu, dok je po
    konačnom utvrđena obaveza manja ili veća od
    ukalkulisane), knjiženje će se vršiti na slede-
    ći način:
    ● ako je greškom bio utvrđen niži iznos poreske
    obaveze, knjiženje se vrši stavom 340, (350)/481;
    ● ako je greškom bio utvrđen viši iznos poreske
    obaveze, knjiženje se vrši stavom 481/340, (350).
    Ispravke materijalno beznačajnih
    grešaka
    Greške koje nisu materijalno značajne i efek-
    ti promena računovodstvenih politika koji
    nisu materijalno značajni uključuju se u prihode
    i rashode tekućeg perioda. Pravilnikom o kont-
    nom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru
    za privredna društva, zadruge i preduzetnike
    predviđeni su sledeći računi:
    ● račun 592 – Rashodi po osnovu ispravki gre-
    šaka iz ranijih godina koje nisu materijalno
    značajne – iskazuju se efekti ispravke grešaka
    iz ranijih godina koje nisu materijalno značajne;
    ● račun 692 – Prihodi po osnovu ispravki gre-
    šaka iz ranijih godina koje nisu materijalno
    značajne – iskazuju se efekti ispravke grešaka
    iz ranijih godina koje nisu materijalno značajne.
    Primer: Računovodstveno evidentiranje na
    računu 592
    Nakon sastavljanja finansijskih izveštaja
    za 2018. godinu društvo je konstatovalo da nije
    proknjižena faktura za održavanje poslovnog
    prostora, izdata od strane preduzetnika koji
    nije u sistemu PDV-a, u iznosu od 30.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    592 Rashodi po osnovu
    ispravki grešaka iz
    ranijih godina koje
    nisu materijalno
    značajne 30.000
    435 Dobavljači u zemlji 30.000
    – za ispravku materijalno beznačajne greške
    Primer: Računovodstveno evidentiranje na
    računu 692
    Nakon sastavljanja finansijskih izveštaja za
    2018. godinu društvo je utvrdilo da nije proknji-
    žena faktura za usluge pružene u decembru 2018.
    godine, u iznosu od 100.000 dinara plus PDV u
    iznosu od 20.000 dinara. S obzirom na to da gre-
    ška nije materijalno značajna, nije vršena ni ko-
    rekcija početnog stanja rezultata, već je priznat
    prihod iz ranijih godina.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    204 Kupci u zemlji 120.000
    470 Obaveze za porez na
    dodatu vrednost po
    izdatim fakturama po
    opštoj stopi 20.000
    692 Prihodi po osnovu
    ispravki grešaka iz
    ranijih godina koje nisu
    materijalno značajne 100.000
    – za prihode iz ranijih godina koji nisu materijalno
    značajni
    Zamena javno objavljenih finansijskih
    izveštaja
    U skladu sa članom 36. Pravilnika o uslovima i
    načinu javnog objavljivanja finansijskih izveštaja
    i vođenju Registra finansijskih izveštaja („Sl. gla-
    snik RS”, br. 127/2014, 101/2016 i 111/2017), obveznik
    može da zahteva zamenu finansijskog izveštaja
    koji je upisan u Registar i javno objavljen ako utvr-
    di da u njemu rezultati poslovanja i finansijski
    položaj nisu iskazani istinito i objektivno, a
    Skupština, odnosno drugi nadležni organ obve-
    znika donese odluku o usvajanju finansijskog izve-
    štaja izmenjene sadržine u odnosu na izveštaj koji
    je javno objavljen na internet stranici Agencije,
    podnošenjem zahteva za zamenu javno objavljenog
    finansijskog izveštaja. U navedenim slučajevima,
    uz zahtev za zamenu, obveznik dostavlja i finansij-
    ski izveštaj i odluku o usvajanju tog izveštaja izme-
    njene sadržine, kao i ostalu dokumentaciju iz člana
    34. Zakona o računovodstvu.
    Dakle, zamenu javno objavljenih finansijskih
    izveštaja za 2018. godinu, kao i dokumentacije,
    obveznik može da zahteva najkasnije do 31. decem-
    bra 2019. godine, ako utvrdi da u finansijskom
    izveštaju za 2018. godinu rezultati poslovanja
    i finansijski položaj nisu iskazani istinito i
    objektivno, a Skupština, odnosno drugi nadle-
    žni organ obveznika donese odluku o usvajanju
    finansijskog izveštaja izmenjene sadržine u
    odnosu na izveštaj koji je javno objavljen. PS
  • Računovodstveno evidentiranje transakcija u 2019. godini koje se odnose na promet roba i usluga 2018. godine

    U praksi su česte situacije da društva dobijaju fakture i drugu dokumentaciju za knjiženje nakon isteka poslovne godine, pri čemu se iste odnose na promet roba i usluga iz prethodne godine. Računovodstveno evidentiranje navedenih transakcija zavisi od toga da li je društvo već predalo Agenciji za privredne registre finansijske izveštaje za javno objavljivanje ili nije, s obzirom na to da je zakonski rok za njihovu predaju do kraja juna 2019. godine.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS28-41.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 39
    RAČUNOVODSTVO
    Mr Milica Bjelić, ovlašćeni interni i eksterni revizor
    Računovodstveno evidentiranje
    transakcija u 2019. godini koje
    se odnose na promet roba i usluga
    2018. godine
    U praksi su česte situacije da društva dobijaju fakture i drugu dokumentaciju
    za knjiženje nakon isteka poslovne godine, pri čemu se iste odnose na promet
    roba i usluga iz prethodne godine. Računovodstveno evidentiranje navedenih
    transakcija zavisi od toga da li je društvo već predalo Agenciji za privredne
    registre finansijske izveštaje za javno objavljivanje ili nije, s obzirom na to
    da je zakonski rok za njihovu predaju do kraja juna 2019. godine.
    Evidentiranje računa nakon javnog
    objavljivanja finansijskih izveštaja
    za 2018. godinu
    Primer: Račun dobavljača
    Društvo je do kraja februara 2019. godine
    predalo Agenciji za privredne registre isto-
    vremeno finansijske izveštaje za statističke
    potrebe i javno objavljivanje. Nakon predaje fi-
    nansijskih izveštaja stigla je faktura za odr-
    žavanje poslovnog prostora, izdata od strane
    preduzetnika koji nije u sistemu PDV-a, u iznosu
    od 40.000 dinara.
    Konto Opis Dug. Potr.
    592 Rashodi po osnovu ispravki
    grešaka iz ranijih godina koje
    nisu materijalno značajne 40.000
    435 Dobavljači u zemlji 40.000
    – ispravka materijalno beznačajne greške za fakturu iz
    ranijeg perioda
    Knjiženje će se vršiti na računu 592 jer se
    radi o nematerijalnom iznosu i neće se knjiži-
    ti na račune grupe 55 jer se radi o trošku koji se
    odnosi na prethodnu godinu.
    40 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Primer: Faktura kupcu
    Nakon predaje finansijskih izveštaja za jav-
    no objavljivanje za 2018. godinu, koje je društvo
    predalo u martu, društvo je utvrdilo da nije
    proknjižena faktura za usluge pružene u decem-
    bru 2018. godine, u iznosu od 100.000 dinara plus
    PDV u iznosu od 20.000 dinara. S obzirom na to
    da greška nije materijalno značajna, priznat je
    prihod iz ranijih godina.
    Konto Opis Dug. Potr.
    204 Kupci u zemlji 120.000
    470 Obaveze za porez na dodatu
    vrednost po izdatim
    fakturama po opštoj stopi 20.000
    692 Prihodi po osnovu ispravki
    grešaka iz ranijih godina
    koje nisu materijalno značajne 100.000
    – za prihode iz ranijih godina koji nisu materijalno
    značajni
    Knjiženje će se vršiti na računu 692 jer se
    radi o nematerijalnom iznosu i neće se knjiži-
    ti na račune grupe 61 jer se radi o prihodu koji
    se odnosi na prethodnu godinu.
    Evidentiranje građevinskih situacija
    koje se odnose na 2018. godinu, a
    obaveza za PDV nastaje u 2019. godini
    Zbog vremenskog trajanja radova u građevi-
    narstvu neophodno je da se na kraju obračunskog
    perioda, a i kraće, ispostave privremene građe-
    vinske situacije.
    U pogledu privremenih građevinskih situa-
    cija ne dolazi do isporuke građevinskog objek-
    ta, već do preseka izvedenih radova, koji treba
    da se naplate do konačne situacije overene od
    strane nadzornog organa.
    Privremena građevinska situacija može da
    se ispostavi investitoru radova tek nakon ove-
    re od strane nadzornog organa.
    Zbog takve procedure, privremenu situaciju
    za građevinske radove koji su izvedeni u decem-
    bru tekuće godine nadzorni organ može da ove-
    ri posle isteka te godine, odnosno u narednoj
    godini. Bez obzira na to, ova građevinska situa-
    cija mora da se proknjiži u poslovnim knjigama
    za tekuću godinu ako društvo još uvek nije javno
    objavilo finansijske izveštaje, jer se ista od-
    nosi na presek radova u prethodnoj godini.
    Odredbom člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona o
    PDV-u propisano je da se poreskim dužnikom
    smatra primalac dobara i usluga iz oblasti
    građevinarstva, obveznik PDV-a, odnosno lice
    iz člana 9. stav 1. ovog zakona, za promet izvr-
    šen od strane obveznika PDV-a, pod sledećim
    uslovima:
    ● radi se o prometu dobara i usluga koji je ak-
    tom ministra finansija (Pravilnik o utvrđiva-
    nju dobara i usluga iz oblasti građevinarstva za
    svrhu određivanja poreskog dužnika za porez na
    dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 86/2015))
    definisan kao promet dobara i usluga iz obla-
    sti građevinarstva u skladu sa Zakonom o PDV-u;
    ● promet dobara i usluga vrši obveznik PDV-a
    i
    ● primalac dobara ili usluga je obveznik PDV-a
    ili lice iz člana 9. stav 1. Zakona o PDV-u (Re-
    publika Srbija i njeni organi, organi terito-
    rijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i
    pravna lica osnovana Zakonom, odnosno aktom
    organa Republike, teritorijalne autonomije ili
    lokalne samouprave u cilju obavljanja poslova
    državne uprave ili lokalne samouprave).
    Primer: Privremena građevinska situacija
    Privredno društvo – izvođač građevinskih
    radova – izdalo je investitoru privremenu si-
    tuaciju za izvršene građevinske usluge koja je
    overena od strane nadzornog organa 1. marta
    2019. godine, za radove koji se odnose na novem-
    bar i decembar 2018. godine. Vrednost radova
    iznosi 5.000.000 dinara. Privremena situacija
    o izvedenim građevinskim radovima u prethod-
    noj 2018. godini ispostavljena je pre odobre-
    nja finansijskih izveštaja za tu godinu i kod
    investitora i kod izvođača radova, pa shodno
    tome treba izvršiti knjiženje kod građevin-
    skog društva i kod investitora u 2018. godini.
    Investitor je, kao poreski dužnik, obračunao
    PDV u martu 2019. godine na osnovu privremene
    situacije. U ovom primeru radi se o izvedenim
    radovima u 2018. godini po osnovu kojih su kod
    izvođača radova nastali troškovi u toj godini,
    tako da po tom osnovu treba da se utvrdi prihod
    za 2018. godinu, u skladu sa načelom nastanka po-
    slovnog događaja i načelom uzročnosti prihoda
    i rashoda.
    Knjiženje u 2018. godini
    a) kod izvođača radova
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 41
    RAČUNOVODSTVO
    Konto Opis Dug. Potr.
    204 Kupci u zemlji 5.000.000
    614 Prihodi od prodaje
    proizvoda i usluga na
    domaćem tržištu
    5.000.000
    – za izvedene radove u 2018. godini po privremenoj
    građevinskoj situaciji koja je overena od strane
    nadzornog organa u 2019. godini
    S obzirom na to da izvođač radova nema oba-
    vezu da obračuna PDV, već obračun vrši inve-
    stitor kao poreski dužnik, izvođač u svojim
    knjigama na dan bilansa vrši samo knjiženje
    prihoda i potraživanja jer su radovi izvršeni
    u novembru i decembru 2018. godine. U 2019. godi-
    ni izvođač radova u konkretnom slučaju ne vrši
    nikakva dodatna knjiženja.
    b) kod investitora
    Konto Opis Dug. Potr.
    026 Nekretnine, postrojenja i
    oprema u pripremi 5.000.000
    2709 Porez na dodatu vrednost
    u primljenim fakturama
    po opštoj stopi (osim
    plaćenih avansa) –
    razgraničeni PDV 1.000.000
    435 Dobavljači u zemlji 5.000.000
    4709 Obaveze za porez na do-
    datu vrednost po izdatim
    fakturama po opštoj
    stopi (osim primljenih
    avansa) – razgraničene
    obaveze za PDV 1.000.000
    – za primljene radove iz 2018. godine po privremenoj
    građevinskoj situaciji koja je overena od strane
    nadzornog organa u martu 2019. godine
    Knjiženje u 2019. godini kod investitora
    Konto Opis Dug. Potr.
    2701 Porez na dodatu vrednost
    u primljenim fakturama po
    opštoj stopi (osim plaćenih
    avansa) 1.000.000
    2709 Porez na dodatu vrednost
    u primljenim fakturama po
    opštoj stopi (osim plaćenih
    avansa) – razgraničeni PDV 1.000.000
    4709 Obaveze za porez na dodatu
    vrednost po izdatim
    fakturama po opštoj stopi
    (osim primljenih avansa) –
    razgraničene obaveze za PDV 1.000.000
    4701 Obaveze za porez na dodatu
    vrednost po izdatim
    fakturama po opštoj stopi
    (osim primljenih avansa) 1.000.000
    – za obračun PDV-a kao poreski dužnik po poreskoj prijavi za
    mart 2019. godine
    ëSkrećemo pažnju na to da su ukinuti ra-
    čuni 287 – Razgraničeni porez na doda-
    tu vrednost i 497 – Razgraničene obaveze za
    porez na dodatu vrednost. Umesto ovih raču-
    na, preporuka je da obveznici otvore analitičke
    podračune u okviru odgovarajućeg računa
    grupa 27 i 47, na kojima će iskazivati PDV po
    osnovu poslovnih promena koje se, prema raču-
    novodstvenim pravilima, evidentiraju u teku-
    ćem obračunskom periodu, dok obaveza za PDV,
    odnosno pravo na odbitak prethodnog poreza,
    u skladu sa Zakonom o PDV-u, dospeva odno-
    sno nastaje u narednom obračunskom periodu.
    Evidentiranje naknadno odobrenog
    (super)rabata kupcima na promet
    izvršen u 2018. godini
    Odobrenje naknadno odobrenih superrabata
    i drugih popusta kupcima za promet izvršen u
    tekućoj godini najčešće se vrši po isteku ka-
    lendarske godine, odnosno u januaru naredne
    godine.
    Naknadno odobreni popusti (kasa-skonto, su-
    perrabat, bonifikacije i sl.) odnose se na rani-
    je obavljani promet za koji je izdat račun u kojem
    je iskazan PDV i koji je plaćen i iskazan u PP PDV
    za odgovarajući period. Izdavanjem računa izvr-
    šena su i knjiženja u poslovnim knjigama kako
    kod prodavca tako i kod kupca, gde su iskazani
    troškovi, prihodi i odgovarajuće obaveze i po-
    traživanja. Naknadno odobreni popusti menjaju
    navedena knjiženja u poslovnim knjigama, kao
    i osnovicu za promet dobara i usluga koji je
    oporeziv PDV-om, jer su i podaci o ranijem
    prometu izmenjeni.
    Ti popusti se vrše na osnovu ranije ugovo-
    renih kriterijuma prodaje, ali oni istovre-
    meno utiču na već obračunat PDV po izdatim
    fakturama za izvršen promet robe i usluga.
    Prema članu 4. st. 1. i 2. Pravilnika o načinu
    izmene poreske osnovice za obračunavanje po-
    reza na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br.
    86/2015), ako se osnovica za oporezivi promet
    dobara ili usluga naknadno smanji, obveznik
    PDV-a koji je izvršio promet dobara ili uslu-
    ga, a koji je poreski dužnik za taj promet u skla-
    du sa Zakonom o PDV-u, može da smanji iznos
    obračunatog PDV-a ako obveznik PDV-a kome
    je izvršen promet dobara ili usluga ispravi
    42 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    odbitak prethodnog poreza i o tome pismeno oba-
    vesti isporučioca dobara ili usluga.
    Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako je promet
    dobara ili usluga izvršen obvezniku PDV-a,
    odnosno drugom licu koje nema pravo na odbi-
    tak prethodnog poreza, obveznik PDV-a može da
    smanji osnovicu i iznos obračunatog PDV-a ako
    poseduje dokument o smanjenju osnovice izdat u
    skladu sa pravilnikom kojim se određuju sluča-
    jevi u kojima nema obaveze izdavanja računa i o
    računima kod kojih mogu da se izostave pojedini
    podaci, odnosno drugi dokument kojim se doka-
    zuje da je smanjena naknada za promet dobara ili
    usluga, izdat od strane obveznika PDV-a koji je
    izvršio promet dobara ili usluga, a potvrđen
    od strane primaoca dobara ili usluga.
    Iz Mišljenja Ministarstva finansija br.
    011–00–1190/2014–04 od 14. 4. 2015. godine:
    Ako se osnovica za oporezivi promet dobara
    i usluga naknadno izmeni – smanji, obveznik PDV-a
    koji je izvršio promet dobara i usluga može izme-
    niti iznos PDV-a samo ako obveznik PDV-a kome je
    izvršen promet dobara i usluga ispravi odbitak
    prethodnog PDV-a i ako o tome pismeno obavesti
    obveznika PDV-a – isporučioca dobara i usluga.
    Dakle, obveznik PDV-a koji je izvršio oporezivi
    promet dobara i usluga može da, posle izvršenog
    prometa, smanji osnovicu za obračunavanje PDV-a
    i iznos obračunatog PDV-a, pod uslovom da je ob-
    veznik PDV-a kome je izvršen promet dobara i
    usluga ispravio odbitak prethodnog poreza i da
    je o tome pismeno obavestio obveznika PDV-a –
    isporučioca dobara i usluga. U slučaju smanjenja
    osnovice za obračunavanje PDV-a, obveznik PDV-a
    koji je izvršio oporezivi promet dobara i usluga
    izdaje dokument u skladu sa članom 15. Pravilni-
    ka o određivanju slučajeva u kojima nema obaveze
    izdavanja računa i o računima kod kojih se mogu
    izostaviti pojedini podaci („Sl. glasnik RS”,
    br. 123/2012 – dalje: Pravilnik), koji treba da
    sadrži sledeće podatke: naziv, adresu i PIB ob-
    veznika – izdavaoca dokumenta, mesto i datum
    izdavanja i redni broj dokumenta, naziv, adresu
    i PIB obveznika – primaoca dokumenta, iznos za
    koji je smanjena osnovica za obračunavanje PDV-a,
    poresku stopu koja se primenjuje, iznos za koji je
    smanjen iznos obračunatog PDV-a i broj i datum
    izdavanja računa za izvršeni promet dobara i
    usluga.
    Dakle, ako je promet izvršen poreskom ob-
    vezniku koji ima pravo na odbitak PDV-a za iz-
    vršen promet, izmena poreske osnovice zavisi
    i uslovljena je posedovanjem obaveštenja da je
    primalac dobara ili usluga izvršio ispravku
    odbitka prethodnog poreza (ovo obaveštenje
    kupac može da dâ na samom dokumentu iz člana
    15. Pravilnika o određivanju slučajeva u kojima
    nema obaveze izdavanja računa i o računima kod
    kojih se mogu izostaviti pojedini podaci („Sl.
    glasnik RS”, br. 123/2012 i 86/2015, 52/2018), koji
    mu je dostavljen od strane prodavca).
    Primer: Odobreni superrabat
    Privredno društvo – prodavac, obveznik
    PDV-a, odobrava privrednom društvu – kupcu,
    obvezniku PDV-a, superrabat za isporučenu robu
    u toku 2018. godine – iznos od 2.400.000 dinara
    sa PDV-om. O tome prodavac dostavlja kupcu knji-
    žno odobrenje 27. februara 2019. godine, kojim
    ga obaveštava da popust iznosi 2.400.000 dina-
    ra, a da se 400.000 dinara odnosi na PDV po op-
    štoj stopi od 20%. Prodata je sva roba na koju se
    odnosi rabat.
    Uz knjižno odobrenje dostavljen je i obračun
    utvrđenog superrabata. U vezi sa dobijenim knji-
    žnim odobrenjem kupac dostavlja prodavcu po-
    tvrdu o umanjenju prenetog PDV-a po tom osnovu
    u iznosu od 400.000 dinara.
    Knjiženje na dan 31. 12. 2018. godine
    a) kod prodavca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    204 Kupci u zemlji – 2.400.000
    604 Prihodi od prodaje
    robe na domaćem
    tržištu – 2.000.000
    2709 Porez na dodatu
    vrednost u primljenim
    fakturama po opštoj
    stopi (osim plaćenih
    avansa) – razgraničeni
    PDV 400.000
    – za naknadno odobren superrabat
    b) kod kupca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    4709 Obaveze za porez na
    dodatu vrednost po
    osnovu sopstvene
    potrošnje po opštoj
    stopi – razgraničene
    obaveze za PDV
    400.000
    435 Dobavljači u zemlji –2.400.000
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 43
    RAČUNOVODSTVO
    Konto Opis Dug. Potr.
    501 Nabavna vrednost
    prodate robe
    – 2.000.000
    – za dobijeno knjižno odobrenje
    Knjiženje u 2019. godini
    a) kod prodavca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    279 Potraživanja za više
    plaćeni porez na dodatu
    vrednost 400.000
    2709 Porez na dodatu vrednost
    u primljenim fakturama po
    opštoj stopi (osim plaćenih
    avansa) – razgraničeni PDV 400.000
    – za prenos razgraničenog PDV-a za knjižno odobrenje
    izdato u februaru 2019. godine, koje se odnosi na promet
    iz 2018. godine
    b) kod kupca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    4709 Obaveze za porez na dodatu
    vrednost po izdatim
    fakturama po opštoj stopi
    (osim primljenih avansa)
    – razgraničene obaveze za
    PDV 400.000
    Konto Opis Dug. Potr.
    479 Obaveze za porez na
    dodatu vrednost po osnovu
    razlike obračunatog poreza
    na dodatu vrednost i
    prethodnog poreza 400.000
    – za prenos razgraničenog PDV-a za knjižno odobrenje
    dobijeno u februaru 2019. godine, koje se odnosi na
    promet iz 2018. godine
    Uobičajeno je da društva, pogotovo ona koja
    se bave maloprodajom, s dobavljačima ugova-
    raju godišnje bonuse ili rabate, tj. odobrenja
    koja zavise od ostvarenog godišnjeg prometa.
    Iako se u praksi takve vrste odobrenja veći-
    nom u celosti priznaju u prihod, ona imaju
    obeležje naknadno odobrenog popusta za na-
    bavljenu robu, pa bi u stvari trebalo da se za
    te iznose koriguje trošak nabavne vrednosti
    prodate robe.
    Pritom treba voditi računa o tome da deo
    robe koja je nabavljena od dobavljača još nije
    prodat, već stoji na zalihama. Mišljenja smo
    da za tu robu iznos navedenog odobrenja ne bi
    trebalo priznati u Bilansu uspeha, nego bi za
    iznos ostvarenoga bonusa trebalo smanjiti
    vrednost zaliha trgovačke robe. Time bi se
    ostvarilo pravilno povezivanje prihoda i ras-
    hoda, a i umanjenje osnovice poreza na dobit.
    PS