Oznaka: glavna knjiga

  • Komentar priliva i odliva novčanih sredstava putem evidencionih računa otvorenih u Upravi za trezor i računovodstveni aspekt

    U ovom članku biće reči o evidenciji poslovnih promena s aspekta naplate javnih prihoda i primanja budžeta, kao i o plaćanjima iz budžeta. Izvod sa evidencionog računa služi upravo za proknjižavanje poslovnih promena i u Glavnoj knjizi korisnika sredstava u vezi sa nastalim prihodima i primanjima, kao i rashodima i izdacima. Stanje evidencionog računa na kraju poslovne godine mora da bude zatvoreno i saldo mu je nula.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS28-75.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

     

    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 75
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Uvod
    Kada je reč o pravnim licima koja imaju otvo-
    rene evidencione račune, radi se zapravo o ko-
    risnicima budžetskih sredstava i korisnicima
    sredstava organizacija obaveznog socijalnog
    osiguranja (u daljem tekstu: obveznik vođenja
    poslovnih knjiga).
    Najznačajniji propisi kojima je uređena ova
    materija su:
    ● Zakon o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS”,
    br. 54/2009… 95/2018 – u daljem tekstu: Zakon);
    ● Uredba o budžetskom računovodstvu („Sl. gla-
    snik RS”, br. 125/2003 i 12/2006 – u daljem tekstu:
    Uredba);
    ● Pravilnik o načinu pripreme, sastavljanja i
    podnošenja finansijskih izveštaja korisnika
    budžetskih sredstava, korisnika sredstava or-
    ganizacija za obavezno socijalno osiguranje i
    budžetskih fondova („Sl. glasnik RS”, br. 18/2015
    i 104/2018 – u daljem tekstu: Pravilnik o finan-
    sijskim izveštajima);
    ● Pravilnik o uslovima i načinu vođenja raču-
    na za uplatu javnih prihoda i raspored sredsta-
    va sa tih računa („Sl. glasnik RS”, br. 16/2016…
    104/2018 – u daljem tekstu: Pravilnik o uplati
    javnih prihoda);
    ● Pravilnik o sistemu izvršenja budžeta Re-
    publike Srbije („Sl. glasnik RS”, br. 83/2010…
    110/2017 – u daljem tekstu: Pravilnik o izvršenju
    budžeta);
    ● Pravilnik o načinu utvrđivanja i evidenti-
    ranja korisnika javnih sredstava i o uslovima
    i načinu za otvaranje i ukidanje podračuna kon-
    solidovanog računa kod Uprave za trezor („Sl.
    glasnik RS”, br. 99/2018 – u daljem tekstu: Pra-
    vilnik o evidenciji korisnika javnih sredsta-
    va);
    ● Pravilnik o planu podračuna konsolido-
    vanog računa trezora („Sl. glasnik RS”, br.
    42/2010 i 24/2016 – u daljem tekstu: Pravilnik o
    planu podračuna).
    S obzirom na činjenicu da, shodno Zakonu,
    postoji konsolidovani račun trezora Repu-
    blike Srbije i konsolidovani račun trezora
    lokalne vlasti, koji se vode u Upravi za tre-
    zor, potrebno je imati u vidu i propise koji
    regulišu naplatu javnih prihoda i primanja,
    kao i plaćanja iz budžeta na nivou lokalne vla-
    sti. Po pravilu, pomenuta materija reguliše
    se aktima kao što su pravilnici o budžetskom
    računovodstvu i uputstva koja donose nadle-
    žni organi za finansije na lokalnom nivou.
    Svaki od pomenutih akata na lokalnom nivou
    ima svoje specifičnosti, što zavisi od broja
    direktnih i indirektnih korisnika budžetskih
    sredstava i složenosti organizacije njihovog
    poslovanja.
    Mr Jovan Čanak
    Komentar priliva i odliva
    novčanih sredstava putem
    evidencionih računa
    otvorenih u Upravi za trezor i
    računovodstveni aspekt
    U ovom članku biće reči o evidenciji poslovnih promena s aspekta napla-
    te javnih prihoda i primanja budžeta, kao i o plaćanjima iz budžeta. Izvod sa
    evidencionog računa služi upravo za proknjižavanje poslovnih promena i u
    Glavnoj knjizi korisnika sredstava u vezi sa nastalim prihodima i primanji-
    ma, kao i rashodima i izdacima. Stanje evidencionog računa na kraju poslovne
    godine mora da bude zatvoreno i saldo mu je nula.
    76 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    ëOvu materiju potrebno je prokomenta-
    risati zato što se prilikom otvaranja
    podračuna ili evidencionih računa u okviru
    konsolidovanog računa trezora pojavljuju di-
    leme ili čak različita organizaciona rešenja
    u praksi u pogledu toga šta bi trebalo da se
    evidentira u Glavnoj knjizi, a šta u pomoćnim
    knjigama subjekata u vezi sa naplatom priho-
    da i primanja, odnosno plaćanja iz budžeta. U
    svakom slučaju treba poći od činjenice da sve
    poslovne promene treba i moraju da se evi-
    dentiraju u Glavnoj knjizi obveznika vođenja
    poslovnih knjiga.
    Na primer, šta znači u Glavnoj knjizi prika-
    zati potraživanja od kupaca ili obaveze prema
    dobavljačima ako se, s druge strane, ne bi imala
    u vidu i analitička evidencija naplate javnih
    prihoda i primanja i plaćanja obaveza iz budžeta.
    Osvrt na najznačajnije odredbe
    propisa o konsolidovanom računu
    trezora i evidencionom računu s
    aspekta knjiženja poslovnih promena
    u vezi sa prilivima i odlivima
    novčanih sredstava
    U cilju racionalnog i ekonomičnog raspo-
    laganja novčanim sredstvima koja se slivaju u
    budžet, kao i plaćanja obaveza koja čine odliv
    sredstava iz budžeta, ustanovljeno je, kao najop-
    timalnije zakonsko rešenje, da se uspostavi kon-
    solidovani račun trezora. Ovakvo opredeljenje
    predstavlja rešenje prema kome se sva novčana
    sredstva u vezi sa naplatom javnih prihoda i
    primanja slivaju na jedan račun, dok se s druge
    strane sva plaćanja obaveza za rashode i izdatke
    iz budžeta vrše sa podračuna otvorenog u okviru
    konsolidovanog (jedinstvenog) računa trezora.
    U tom smislu u nastavku će uslediti komentar
    najznačajnijih odredaba iz zakonskih propisa
    navedenih u uvodu, uz ukazivanje na to da li su
    neke od njih u suprotnosti sa odredbama propisa
    o budžetskom računovodstvu.
    Zakon o budžetskom sistemu
    U skladu sa članom 2. tačka 40) Zakona, konso-
    lidovani račun trezora Republike Srbije pred-
    stavlja objedinjeni račun dinarskih i deviznih
    sredstava korisnika sredstava budžeta Republi-
    ke Srbije, korisnika sredstava organizacija za
    obavezno socijalno osiguranje i drugih kori-
    snika javnih sredstava koji su uključeni u konso-
    lidovani račun trezora Republike Srbije, koji
    se otvara Republici Srbiji i vodi u Upravi za
    trezor.
    Prema tački 41. istog člana Zakona, konsoli-
    dovani račun trezora lokalne vlasti predsta-
    vlja objedinjeni račun dinarskih i deviznih
    sredstava pripadajućih korisnika budžeta lokal-
    ne vlasti i drugih korisnika javnih sredstava
    koji su uključeni u konsolidovani račun trezora
    lokalne vlasti, koji se otvara lokalnoj vlasti i
    vodi u Upravi za trezor.
    Shodno tački 49. istog člana Zakona, podra-
    čun predstavlja evidencioni račun korisnika
    budžetskih sredstava i korisnika sredstava
    organizacija za obavezno socijalno osiguranje,
    odnosno transakcioni račun drugih korisni-
    ka javnih sredstava, i to dinarskih i deviznih
    sredstava, koji se otvara u okviru pripadajućeg
    konsolidovanog računa trezora i vodi u Upravi
    za trezor.
    Dakle, vidljivo je da postoji razlika izme-
    đu podračuna i evidencionog računa. Preko
    podračuna se vrši promet sredstava i izvr-
    šavaju platne transakcije, a otvara se u okviru
    pripadajućeg konsolidovanog računa trezora.
    Konsolidovani račun je zajednički i jedin-
    stveni račun u okviru kojeg su otvoreni podra-
    čuni preko kojih se obavlja promet novčanih
    sredstava (uplata i isplata) za sve korisnike
    javnih sredstava koji su uključeni u konsolido-
    vani račun trezora otvoren u Upravi za trezor.
    Evidencioni račun je račun koji se odnosi
    na evidenciju svih uplata i isplata korisnika
    budžetskih sredstava, koji se otvara u okviru pri-
    padajućeg konsolidovanog računa trezora i vodi
    u Upravi za trezor. Putem evidencionog računa
    ne vrše se platne transakcije jer je on isključi-
    vo evidencionog karaktera, kako mu i sam naziv
    kaže. To znači da se sve uplate i isplate koje su
    se vršile preko konsolidovanog računa trezo-
    ra evidentiraju i preko evidencionih računa
    za svakog obveznika vođenja poslovnih knjiga.
    Koji podaci treba da se unesu u dokumentaciju na
    osnovu koje se vrši uplata javnih prihoda i pri-
    manja budžeta, kao i podaci u vezi sa plaćanjem
    obaveza iz budžeta, regulisano je podzakonskim
    aktima ovog zakona (Pravilnik o uplati javnih
    prihoda i Pravilnik o izvršenju budžeta).
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 77
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Naplata prihoda i primanja budžeta propisana
    je odredbom člana 49. Zakona. Prihodi i prima-
    nja iz budžeta Republike Srbije i budžeta lokalne
    vlasti prikupljaju se i naplaćuju u skladu sa Za-
    konom i drugim propisima, nezavisno od iznosa
    utvrđenih u budžetu za pojedine vrste prihoda i
    primanja. Javni prihodi i primanja uplaćuju se
    preko uplatnih računa javnih prihoda koje po-
    sebnim aktom propisuje ministar finansija.
    Taj podzakonski akt je Pravilnik o uplati jav-
    nih prihoda. Direktni i indirektni korisni-
    ci budžetskih sredstava obavezni su da na dan
    realizacije obezbede potpuno i pravovremeno
    uplaćivanje prihoda i primanja budžeta iz okvira
    svoje nadležnosti na propisani račun odgovara-
    jućeg konsolidovanog računa trezora, za potrebe
    raspoređivanja u budžetu, u skladu sa Zakonom.
    Odredbe člana 58. Zakona odnose se na plaća-
    nje iz budžeta. Prema 1. stavu ovog člana, rashod i
    izdatak iz budžeta zasniva se na računovodstve-
    noj dokumentaciji. Ova odredba je vrlo bitna
    u otklanjanju dileme ko treba da vodi pomoćne
    knjige dobavljača. Ako navedenu knjigu treba da
    vode obveznici vođenja poslovnih knjiga koji
    imaju otvoren evidencioni račun u Upravi za
    trezor, onda je sasvim logično i da analitička
    evidencija izvršenih plaćanja takođe treba da
    se vodi kod obveznika vođenja poslovnih knjiga,
    nezavisno od toga što se plaćanja vrše preko
    podračuna otvorenog u okviru konsolidovanog
    računa trezora. Dakle, na evidencionom raču-
    nu svakog pojedinačnog korisnika budžetskih
    sredstava i korisnika sredstava organizacija
    za obavezno socijalno osiguranje treba da bude
    vidljiva struktura svih izvršenih plaćanja, u
    skladu sa metodologijom propisanom Pravil-
    nikom o izvršenju budžeta i Uputstvom o radu
    trezora na lokalnom nivou. To znači da Uprava
    za trezor u kojoj je otvoren evidencioni račun
    treba da obezbedi i dostavi svakom korisniku
    koji ima otvoren evidencioni račun tabelarni
    pregled – analitičku evidenciju svih izvrše-
    nih plaćanja iz budžeta. Na taj način stvoren je
    preduslov da svaki korisnik koji ima otvoren
    evidencioni račun u svom računovodstvu može
    da proknjiži promene izvršenih plaćanja i na
    osnovu ovog knjiženja da ima prave podatke u
    Glavnoj knjizi o stanju dobavljača čije obaveze
    još nisu izmirene.
    Prema stavu 2. člana 58. Zakona, pravni osnov
    u skladu sa Zakonom i iznos preuzetih obaveza,
    koji proističe iz izvorne računovodstvene do-
    kumentacije, moraju biti sačinjeni i potvrđeni
    u pisanoj formi pre plaćanja obaveze.
    Na osnovu stava 3. istog člana Zakona, mini-
    star finansija bliže uređuje način nastanka
    obaveze, izveštavanje o preuzetim obavezama
    i način plaćanja koji se vrši iz republičkog,
    odnosno budžeta lokalne vlasti. Ministar je,
    shodno iznetom, doneo Pravilnik o izvršenju
    budžeta, odnosno nadležni organi za finansije
    na lokalnom nivou doneli su takođe odgovara-
    juća uputstva.
    U skladu sa stavom 4. ovog člana Zakona, pla-
    ćanje iz budžeta neće biti izvršeno ukoliko nisu
    poštovane procedure iz člana 56. st. 3. Zakona,
    što znači da su korisnici budžetskih sredstava
    dužni da obaveste Upravu za trezor, odnosno
    trezor lokalne vlasti:
    ● o nameri preuzimanja obaveze,
    ● nakon potpisivanja ugovora ili drugog prav-
    nog akta kojim se preuzima obaveza o preuzima-
    nju obaveze i predviđenim uslovima i rokovima
    plaćanja,
    ● o svakoj promeni koja se tiče iznosa, rokova
    i uslova plaćanja navedenih u prethodnoj tački,
    ● podnesu zahtev za plaćanje u roku propisanom
    aktom ministra iz člana 58. Zakona (Pravilnik
    o izvršenju budžeta).
    Odredbe stavova od 1. do 3. ovog člana shod-
    no se primenjuju na obaveze korisnika sredstava
    organizacija za obavezno socijalno osiguranje.
    Prema poslednjem stavu ovog člana, plaćanja
    sa konsolidovanog računa trezora za realiza-
    ciju obaveza drugih korisnika javnih sredstava
    koji su uključeni u sistem konsolidovanog raču-
    na trezora neće se vršiti ukoliko ovi korisni-
    ci nisu dobili saglasnost za finansijski plan
    na način propisan Zakonom, odnosno aktom Skup-
    štine lokalne vlasti i ukoliko taj plan nisu do-
    stavili Upravi za trezor.
    Shodno članu 96. Zakona propisana su ovla-
    šćenja ministra finansija u vezi sa uslovima
    i načinom otvaranja i ukidanja podračuna kon-
    solidovanog računa trezora, planom tih podra-
    čuna, načinom i postupkom vršenja unutrašnje
    kontrole, kao i drugim pitanjima od značaja za
    funkcionisanje trezora.
    Uredba o budžetskom računovodstvu
    U traženju odgovora na pitanje da li je ili nije
    potrebno da se u Glavnoj knjizi vode poslovne
    78 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    promene u kontekstu priliva i odliva novčanih
    sredstava koji su evidentirani kod obveznika
    vođenja poslovnih knjiga koji ima otvoren evi-
    dencioni račun, polazi se od odredbi članova
    od 9 do 15 iz Uredbe, koje uređuju poslovne knjige
    i vrste tih knjiga.
    Članom 9. Uredbe reguliše se da poslovne
    knjige predstavljaju sveobuhvatne evidencije
    o finansijskim transakcijama korisnika bu-
    džetskih sredstava i organizacija obaveznog so-
    cijalnog osiguranja, kao i korisnika sredstava
    Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje,
    uključujući stanje i promene na imovini, potra-
    živanjima, obavezama, izvorima finansiranja,
    rashodima, izdacima, prihodima i primanjima.
    Smatramo da upravo ova odredba otklanja dile-
    mu da li u Glavnoj knjizi direktnih i indirekt-
    nih korisnika budžetskih sredstava i korisnika
    sredstava OOSO-a treba da se evidentiraju pri-
    livi i odlivi novčanih sredstava koji se preko
    evidencionog računa prikazuju pojedinačno za
    svakog od njih.
    Dosledna primena ove odredbe znači da je
    potrebno da se i u Glavnoj knjizi obveznika vo-
    đenja poslovnih knjiga evidentiraju prilivi
    i odlivi novčanih sredstava preko evidenci-
    onog računa, koji se na osnovu dnevnog izvoda
    evidencionog računa dostavljaju svakom kori-
    sniku. Svako drugo rešenje koje bi upućivalo
    na to da ne mora da se vodi posebna evidencija
    o prilivima i odlivima novčanih sredstava
    koji su prikazani u tabelarnom pregledu (li-
    stingu) evidencionog računa bilo bi pogre-
    šno jer ne bi predstavljalo sveobuhvatnu
    evidenciju svih poslovnih promena, pa tako i
    finansijskih transakcija koje su u vezi sa pri-
    livom i odlivom novčanih sredstava.
    Prema članu 10. Uredbe propisane su vrste po-
    slovnih knjiga: Dnevnik, Glavna knjiga i pomoćne
    knjige i evidencije. Sistem Glavne knjige čine:
    Glavna knjiga trezora, Glavna knjiga direktnih i
    indirektnih korisnika i Glavna knjiga organiza-
    cija obaveznog socijalnog osiguranja.
    U skladu sa članom 11. Uredbe, Glavnu knji-
    gu trezora za budžet Republike Srbije i budžete
    autonomije i lokalne samouprave vodi repu-
    blički organ nadležan za poslove finansija,
    odnosno lokalni organ uprave nadležan za fi-
    nansije.
    Glavna knjiga trezora sadrži računovodstve-
    ne evidencije za svakog direktnog i indirekt-
    nog korisnika, kao i za organizacije obaveznog
    socijalnog osiguranja.
    Glavna knjiga trezora predstavlja osnovu za
    pripremanje konsolidovanih finansijskih iz-
    veštaja.
    Shodno članu 12. Uredbe, direktni i indi-
    rektni korisnici koji svoje finansijsko poslo-
    vanje obavljaju preko sopstvenih računa vode
    Glavnu knjigu.
    Podaci iz glavnih knjiga direktnih i in-
    direktnih korisnika sintetizuju se i knjiže u
    Glavnoj knjizi trezora na osnovu periodičnih
    obračuna i završnih računa.
    Direktni i indirektni korisnici budžetskih
    sredstava koji svoje finansijsko poslovanje ne
    obavljaju preko sopstvenog računa, vode samo
    pomoćne knjige i evidencije čije su vrste pro-
    pisane članom 14. Uredbe. Smatramo da pomenu-
    ti stav iz čl. 12. Uredbe nije u praksi zaživeo,
    kao i da je u suprotnosti sa članom 9. Uredbe,
    prema kom poslovne knjige treba da predsta-
    vljaju sveobuhvatnu evidenciju o finansijskim
    transakcijama korisnika budžetskih sredstava
    i korisnika sredstava organizacija obaveznog
    socijalnog osiguranja, kao i korisnika sredsta-
    va Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje,
    uključujući stanje i promene na imovini, potra-
    živanjima, obavezama, izvorima finansiranja,
    rashodima i izdacima, prihodima i primanji-
    ma. Naime, ne može da se govori o sveobuhvat-
    nosti računovodstvene evidencije poslovnih
    promena ako bi se vodile samo pomoćne knjige
    i pomoćne evidencije čiji podaci nisu obuhva-
    ćeni i usklađeni sa podacima u Glavnoj knjizi.
    Takođe, napominjemo da je softverski program
    za vođenje budžetskog računovodstva identičan
    za sve korisnike sredstava, bez obzira na to da
    li imaju ili nemaju sopstveni račun za obavlja-
    nje finansijskog poslovanja. Prema tom progra-
    mu vodi se Glavna knjiga i sve pomoćne knjige i
    pomoćne evidencije.
    Navedena odredba o vođenju pomoćnih knjiga
    i evidencija odnosi se svakako i na evidenciju
    priliva i odliva novčanih sredstava, što je još
    jedan dokaz da u Glavnoj knjizi obveznika vođenja
    poslovnih knjiga koji imaju otvoren evidencio-
    ni račun moraju da se iskazuju poslovne prome-
    ne o prilivima i odlivima novčanih sredstava
    evidentiranih preko evidencionog računa. Po-
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 79
    BUDŽETSKI KORISNICI
    menute poslovne promene iskazuju se, shodno
    članu 14. Uredbe, kroz
    ● pomoćnu evidenciju izvršenih isplata koja
    obezbeđuje detaljne podatke o svim rashodima
    i izdacima,
    ● pomoćnu evidenciju ostvarenih priliva koja
    obezbeđuje detaljne podatke i svim prihodima
    i primanjima,
    ● pomoćnu evidenciju plasmana koja obezbeđu-
    je detaljne podatke o svim kratkoročnim i dugo-
    ročnim plasmanima,
    ● pomoćnu evidenciju duga koja obezbeđuje de-
    taljne podatke o svim kratkoročnim i dugoroč-
    nim instrumentima duga.
    Na osnovu iznetog, a shodno članu 14. Uredbe
    propisane su pomoćne knjige i evidencije. Sva-
    kako da postoje razlike između ove dve vrste
    knjiga. Pomoćne knjige su one knjige koje pred-
    stavljaju analitičku evidenciju i vode se u ra-
    čunovodstvu korisnika budžetskih sredstava i
    korisnika sredstava organizacija za obavezno
    socijalno osiguranje. Tako, na primer, pomoćna
    knjiga kupaca koju vodi direktni i indirektni
    korisnik obezbeđuje detaljne podatke o svim
    potraživanjima od kupaca. Pomoćna knjiga doba-
    vljača obezbeđuje detaljne podatke o svim obave-
    zama prema dobavljačima.
    Pomoćne evidencije su vrste analitičkih
    podataka koji se ne vode u računovodstvu obve-
    znika vođenja poslovnih knjiga, već se, u skladu
    sa postavljenom organizacijom, vode na drugom
    mestu, tj. u Glavnoj knjizi trezora u Upravi za tre-
    zor. Uprava za trezor na osnovu uspostavljenog
    sistema evidencionih računa dostavlja svakom
    korisniku koji ima otvoren evidencioni račun
    pregled izvršenog priliva i odliva novčanih
    sredstava, tako da na osnovu takve pomoćne
    evidencije u Glavnoj knjizi obveznika vođenja
    poslovnih knjiga mogu da se dobiju podaci o pra-
    vom stanju nenaplaćenih potraživanja od kupaca
    i neizmirenih obaveza prema dobavljačima, kao
    i o stanju kratkoročnih i dugoročnih plasmana i
    sl. Kada se ne bi vodili podaci u Glavnoj knjizi
    i na osnovu pomoćnih evidencija, takvo računo-
    vodstvo bilo bi nepotpuno i ne bi se imao pravi
    uvid u stanje kupaca, dobavljača, kredita. Nije
    dovoljno samo prikazati podatke iz pomoćnih
    knjiga kupaca i dobavljača ako ne postoji i dru-
    ga vrsta podataka koja govori o tome kolika je
    izvršena naplata od kupaca, odnosno kolike su
    izmirene obaveze prema dobavljačima i sl.
    Pravilnik o načinu pripreme, sastavljanja
    i podnošenja finansijskih izveštaja
    korisnika budžetskih sredstava, korisnika
    sredstava organizacija za obavezno
    socijalno osiguranje i budžetskih fondova
    U članu 5. st. 1. Pravilnika o finansijskim
    izveštajima propisano je da direktni i indi-
    rektni korisnici budžetskih sredstava iz člana
    12. st. 3. Uredbe (to su oni korisnici koji svoje
    finansijsko poslovanje ne obavljaju preko sop-
    stvenog računa, već vode samo pomoćne knjige
    i evidencije) dostavljaju godišnje finansijske
    izveštaje na obrascima iz člana 3. st. 1. t. 1) i 5)
    ovog pravilnika. To su Bilans stanja – obrazac 1
    i Izveštaj o izvršenju budžeta – obrazac 5.
    Ovakva odredba Pravilnika o finansijskim
    izveštajima na indirektan način govori o
    tome da i pomenuti direktni i indirektni ko-
    risnici budžetskih sredstava iz člana 12. st. 3.
    Uredbe treba da vode i Glavnu knjigu, a ne samo
    pomoćne knjige i evidencije. Kada ne bi bilo
    tako, postavlja se pitanje kako bi korisnici bu-
    džetskih sredstava o kojima je ovde reč mogli da
    sastavljaju finansijski izveštaj Bilans stanja
    ako ne bi imali podatke iz Glavne knjige o svim
    poslovnim promenama na imovini, obavezama,
    kapitalu, utvrđivanju rezultata poslovanja i
    vanbilansnoj evidenciji. Zato smatramo da bi
    ovu odredbu iz člana 12. st. 3. Uredbe trebalo
    nadopuniti u tom smislu da i korisnici budžet-
    skih sredstava koji svoje finansijsko poslova-
    nje ne obavljaju preko sopstvenog računa moraju
    da vode i Glavnu knjigu, osim pomoćnih knjiga i
    evidencija.
    Pravilnik o uslovima i načinu vođenja
    računa za uplatu javnih prihoda i raspored
    sredstava sa tih računa
    Saglasno osnovnim odredbama Pravilnika o
    uplati javnih prihoda (čl. 1–4) propisano je sle-
    deće:
    ● Pravilnikom se propisuju računi za uplatu
    javnih prihoda na koje se uplaćuju javni priho-
    di i primanja, kao podračuni sistema konsoli-
    dovanog računa trezora (u daljem tekstu: računi
    za uplatu javnih prihoda), zatim uslovi i način
    vođenja računa za uplatu javnih prihoda, kao i
    raspored sredstava sa tih računa, u Upravi za
    trezor;
    ● računi za uplatu javnih prihoda propisuju se
    na osnovu zahteva nadležnog organa, odnosno
    80 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    organizacije za obavezno socijalno osiguranje, u
    kojem je naveden zakon, odnosno drugi propis ko-
    jim se uvode javni prihodi i primanja, pri čemu
    se javni prihodi i primanja uplaćuju isključivo
    preko računa za uplatu javnih prihoda propisa-
    nih ovim pravilnikom;
    ● javni prihodi i primanja za čiju su uplatu pro-
    pisani računi ovim pravilnikom raspoređuju se
    u budžet Republike, odnosno budžet lokalne vla-
    sti, organizacijama za obavezno socijalno osi-
    guranje i drugim korisnicima koji su uključeni u
    sistem konsolidovanog računa trezora;
    ● računi za uplatu javnih prihoda vode se prema
    Planu računa za uplatu javnih prihoda u okviru
    konsolidovanog računa trezora, koji je odštam-
    pan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
    S obzirom na to da je tema ovog članka pro-
    blematika evidencionih računa, u nastavku je
    akcenat stavljen na odredbe 6. poglavlja (čl.
    15–17) Pravilnika za uplatu javnih prihoda, koje
    propisuju uplatu javnih prihoda na evidencione
    i račune za objedinjenu naplatu prihoda za po-
    sebne namene.
    Saglasno st. 1. člana 15. Pravilnika o javnim
    prihodima (uz izuzetak odredbi člana 5, kojim
    je propisana struktura broja računa za uplatu
    javnih prihoda, i člana 8, koji propisuje obave-
    zno unošenje elementa broja tekućeg računa, tj.
    unošenje broja računa za uplatu javnog prihoda
    iz člana 5. ovog pravilnika, kao i odredbi člana
    11, kojima je propisana struktura poziva na broj
    odobrenja računa za uplatu javnih prihoda), radi
    obezbeđivanja posebnih evidencija i objedinja-
    vanja naplate prihoda određeni javni prihodi
    uplaćuju se na račune sa oznakom 845 – Evidenci-
    oni računi prihoda organa i drugih korisnika
    javnih sredstava koji su uključeni u sistem kon-
    solidovanog računa trezora, i oznakom 848 – Ra-
    čuni za objedinjenu naplatu prihoda za posebne
    namene. Sa računa iz stava 1. ovog člana sredstva
    se prenose na odgovarajuće račune za uplatu jav-
    nih prihoda – računi 843.
    Prema članu 16. Pravilnika o javnim prihodi-
    ma, na račun 845 – Evidencioni računi prihoda
    organa i drugih korisnika javnih sredstava koji
    su uključeni u sistem konsolidovanog računa tre-
    zora – uplaćuju se:
    1. prihodi koje organi uprave i pravosudni orga-
    ni ostvare obavljanjem svoje delatnosti;
    2. prihodi od carina i drugih uvoznih dažbina,
    akciza i poreza na dodatu vrednost pri uvozu,
    kao i drugi prihodi koje naplati Uprava cari-
    na, osim akciza i poreza na dodatu vrednost pri
    uvozu reklamnog materijala i uzoraka koji se
    besplatno primaju iz inostranstva;
    3. prihodi direktnih korisnika budžetskih sred-
    stava Republike Srbije;
    4. donacije, pomoći i transferi u korist nivoa
    Republike Srbije;
    5. javni prihodi naplaćeni u postupku prinudne
    naplate;
    6. sredstva ostvarena od prodaje kapitala u po-
    stupku privatizacije;
    7. sredstva ostvarena od prodaje akcija Akcio-
    narskog fonda;
    8. prihodi ustanova kulture;
    9. prihodi zavoda za izvršenje krivičnih sank-
    cija;
    10. prihodi odnosno primanja ustanova socijal-
    ne zaštite.
    Prihodi od administrativnih i sudskih
    taksi u celosti se raspoređuju na račune 843 –
    Republička administrativna taksa, odnosno
    Republička sudska taksa.
    Sredstva ostvarena od prodaje kapitala u
    postupku privatizacije i sredstva ostvarena od
    prodaje akcija Akcionarskog fonda sa evidenci-
    onih računa 845 raspoređuje Uprava za trezor po
    dobijanju obaveštenja od ministarstva nadle-
    žnog za poslove privrede.
    Saglasno članu 17. Pravilnika o javnim pri-
    hodima, na račun 848 – Računi za objedinjenu na-
    platu prihoda za posebne namene – uplaćuju se
    objedinjeno javni prihodi za određene namene.
    Raspoređivanje objedinjene naplate prihoda za
    posebne namene vrši se po elementima koje za-
    daje nadležni organ na osnovu popunjenog poziva
    na broj zaduženja po modelu 97, sa kontrolnim
    brojem.
    Za detaljnije poznavanje problematike koja
    se odnosi na evidentiranja javnih prihoda na
    evidencione račune i račune za objedinjenu na-
    platu prihoda za posebne namene važno je ima-
    ti u vidu odredbe iz poglavlja 7, koje se odnose
    na strukturu broja evidencionog računa i ra-
    čuna za objedinjenu naplatu za posebne namene
    (čl. 18. i 19. Pravilnika), kao i odredbe iz po-
    glavlja 8, koje se odnose na strukturu poziva na
    broj odobrenja prilikom uplate javnih prihoda
    na evidencione račune i račune za objedinjenu
    naplatu prihoda za posebne namene (čl. 20–25.
    Pravilnika).
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 81
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Prema članu 26. Pravilnika o javnim priho-
    dima, uplata doprinosa za obavezno zdravstve-
    no osiguranje zaposlenih (na teret zaposlenog
    i na teret poslodavca) vrši se na propisane ra-
    čune prema opštini odnosno gradu u kojoj/kom
    zaposleni ima prebivalište. Izuzetak od ovog
    člana je to što doprinos za zdravstveno osigu-
    ranje za zaposlene koji imaju prebivalište na
    teritoriji grada Beograda i grada Niša može
    da se uplati i na propisane račune prema grad-
    skoj opštini na čijoj je teritoriji sedište po-
    slodavca.
    Na osnovu člana 27. Pravilnika o javnim pri-
    hodima Uprava za trezor vrši raspored i pre-
    nos sredstava sa računa za uplatu javnih prihoda
    na račune korisnika javnih prihoda i primanja.
    Uplaćeni javni prihodi i primanja raspore-
    đuju se korisnicima javnih prihoda i primanja u
    skladu sa Zakonom, odnosno prema pripadnosti
    i propisanim stopama učešća pojedinih kori-
    snika u rasporedu tih prihoda i primanja.
    Raspored javnih prihoda i primanja prema
    pripadnosti sadržan je u koloni 9 Priloga 1:
    1) oznaka 1 – prihodi i primanja koji pripadaju
    opštini;
    2) oznaka 2 – prihodi i primanja koji pripadaju
    gradu;
    3) oznaka 2/o – prihodi koji pripadaju filijali
    organizacije za obavezno socijalno osiguranje;
    4) oznaka 3 – prihodi i primanja koji pripadaju
    autonomnoj pokrajini;
    5) oznaka 4 – prihodi i primanja koji pripadaju
    Republici;
    6) oznaka 4/o – prihodi i primanja koji pripadaju
    organizacijama za obavezno socijalno osigura-
    nje;
    7) oznaka 4/p – prihodi koji pripadaju Javnom
    preduzeću „Putevi Srbije”.
    Uplaćeni javni prihodi i primanja raspore-
    đuju se korisnicima svakog radnog dana.
    Korisnici javnih prihoda i primanja u sarad-
    nji sa Upravom za trezor mogu da utvrde i druge
    rokove za raspored uplaćenih javnih prihoda i
    primanja.
    Saglasno članovima 29. i 30. Pravilnika o jav-
    nim prihodima propisan je način izveštavanja o
    naplaćenim i raspoređenim javnim prihodima
    i primanjima. Uprava za trezor izveštava na-
    dležni organ Republike, autonomne pokrajine,
    opštine, grada i organizacije za obavezno soci-
    jalno osiguranje o uplatama i rasporedu javnih
    prihoda i primanja, odnosno dostavlja izveštaj
    o bruto naplati, povraćaju i rasporedu javnih
    prihoda i primanja. Navedeni izveštaj Uprava
    za trezor dostavlja nadležnim organima i or-
    ganizacijama za obavezno zdravstveno osigura-
    nje najkasnije trećeg radnog dana za prethodni
    mesec, prema pripadnosti javnih prihoda i pri-
    manja.
    Uprava za trezor dostavlja nadležnom pore-
    skom organu pojedinačne dnevne podatke o pro-
    metu računa za uplatu javnih prihoda. Uprava
    za trezor na zahtev korisnika javnih prihoda i
    primanja može da dostavlja izveštaje o stanju i
    promenama na računima javnih prihoda.
    Način vođenja računa za uplatu javnih pri-
    hoda propisan je veoma precizno Pravilnikom
    o javnim prihodima, kao i kako i na koje račune
    se vrši uplata javnih prihoda, odnosno kako
    se vrši evidencija javnih prihoda na eviden-
    cione račune i račune za objedinjenu naplatu
    prihoda za posebne namene. Uspostavljen je
    transparentan sistem izveštavanja o naplati
    javnih prihoda i njihovom rasporedu na pri-
    padajuće korisnike, koji na taj način podržava
    sveobuhvatnu evidenciju poslovnih događa-
    ja koji treba da se evidentiraju u poslovnim
    knjigama svakog obveznika vođenja poslovnih
    knjiga, u skladu sa odredbama propisa o budžet-
    skom računovodstvu.
    Pravilnik o sistemu izvršenja budžeta
    Republike Srbije
    Pravilnik o izvršenju budžeta je podzakonski
    akt donet na osnovu članova 53, 58. i 96. Zakona o
    budžetskom sistemu. Prema članu 1. tog pravilni-
    ka uređuju se procesi i postupci funkcionisanja
    sistema izvršenja budžeta Republike Srbije kao
    dela sistema upravljanja javnim finansijama
    koji obuhvata procese i postupke koji se sprovo-
    de elektronskom komunikacijom sa Upravom za
    trezor u sastavu Ministarstva finansija, a ko-
    jima se izvršavaju rashodi korisnika sredstava
    utvrđenih u budžetu Republike Srbije, odnosno
    aktom o privremenom finansiranju Republike
    Srbije.
    Sistem izvršenja budžeta obuhvata postupke
    i uslove za određivanje i promenu kvota, koje za
    tromesečni ili neki drugi period, saglasno za-
    konu kojim se uređuje budžetski sistem, utvrđuje
    ministar i bliže uređuje način nastanka obave-
    82 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    ze, izveštavanje o preuzetim obavezama i način
    plaćanja koja se vrše iz budžeta.
    Shodno članu 2. Pravilnika o izvršenju budže-
    ta, u nastavku će biti pomenuti samo neki izrazi
    sa aspekta date teme, kao što su:
    1. korisnik – termin koji podrazumeva korisni-
    ka sredstava budžeta Republike Srbije koji budžet
    izvršava korišćenjem namenske komunikacio-
    ne mreže i opreme Trezora (Uprava za trezor u
    sastavu Ministarstva finansija) za pristup si-
    stemu izvršenja budžeta, u skladu sa odredbama
    ovog pravilnika;
    2. Registar korisnika – predstavlja spisak ko-
    risnika koji su uključeni u konsolidovani račun
    trezora Republike i izvršavaju budžet u skladu
    sa odredbama ovog pravilnika;
    3. Registar računa – predstavlja skup evidenci-
    onih računa na kojima se registruju izvršena
    plaćanja i primanja korisnika u toku fiskalne
    godine;
    4. Registar primalaca sredstava – predstavlja
    spisak pravnih i fizičkih lica kojima se vrši
    plaćanje, koji sadrži podatke o poreskom iden-
    tifikacionom broju (PIB) za pravna lica i je-
    dinstvenom matičnom broju za fizička lica,
    broj tekućih računa primalaca sredstava, a za
    primaoce koji su korisnici budžetskih sredstava
    oznaku vrste korisnika;
    5. evidencioni račun korisnika u sistemu iz-
    vršenja budžeta – predstavlja račun na kome se
    evidentiraju izvršena plaćanja i primanja od
    strane korisnika za sve transakcije, zahtevi za
    plaćanje sa podračuna izvršenja budžeta Republi-
    ke Srbije u toku budžetske godine, koji ne učestvu-
    je u platnom prometu.
    Prema članu 5. Pravilnika propisan je Regi-
    star korisnika, koji se vodi kao elektronska
    baza podataka u okviru sistema izvršenja budže-
    ta, u koju se unose sledeći podaci: jedinstveni
    broj korisnika, naziv korisnika, matični broj
    korisnika, jedinstveni broj i naziv direktnog
    korisnika koji je u budžetskom smislu odgovoran
    za indirektnog korisnika, vrsta organizovanja
    korisnika, model budžetskog planiranja (linij-
    sko, programsko) i period postojanja korisnika.
    Unos, promenu i brisanje podataka u Registru
    korisnika, kao i održavanje baze podataka,
    vrši Uprava za trezor.
    U okviru sistema za izvršenje budžeta otva-
    raju se i vode evidencioni šifarnici sistema
    jedinstvene budžetske klasifikacije (ekonomske
    klasifikacije prihoda i primanja, ekonomske
    klasifikacije rashoda i izdataka, organizaci-
    one klasifikacije, funkcionalne klasifikaci-
    je, programske klasifikacije i klasifikacije
    prema izvorima finansiranja). Uprava za trezor
    održava i ažurira podatke o pomenutim šifar-
    nicima. Korisnik otvara, vodi, ažurira i odr-
    žava šifarnike podekonomske klasifikacije
    prihoda i primanja, podekonomske klasifika-
    cije rashoda i izdataka i podklasifikacije ras-
    hoda i izdataka prema izvorima finansiranja.
    Saglasno članu 9. Pravilnika o izvršenju
    budžeta propisana je odredba o računima ko-
    risnika. Sistem za izvršenje budžeta sadrži
    evidencione račune na kojima se evidentiraju
    izvršena plaćanja i ostvarena primanja za sve
    transakcije zahteva za plaćanje sa podračuna
    izvršenja budžeta Republike Srbije (Registar
    plaćanja).
    Sve ostale evidencije smatraju se pomoćnim
    u odnosu na Registar plaćanja.
    Korisnik ima jedan evidencioni račun za
    evidentiranje plaćanja na teret sredstava odo-
    brenih budžetom – Izvor 01 – Prihodi iz budžeta.
    Evidencioni račun sredstava budžeta u okviru
    sistema izvršenja budžeta jeste račun koji Uprava
    za trezor otvara korisniku.
    Evidencioni račun sredstava budžeta ne uče-
    stvuje u platnom prometu.
    Na evidencionom računu evidentiraju se izvr-
    šene transakcije plaćanja od strane korisnika.
    Početno stanje na evidencionom računu sred-
    stava budžeta u svakoj godini iznosi nula, tako da
    se po izvršenim transakcijama plaćanja na tom
    računu u toku godine iskazuje negativno stanje,
    da bi se u postupku zatvaranja budžetske godine
    saldo na evidencionom računu ponovo sveo na
    nulu.
    Za evidentiranje primanja i izdataka na te-
    ret sredstava ostalih izvora prihoda korisnik
    može da ima više evidencionih računa.
    Evidencioni račun sredstava ostvarenih iz
    ostalih izvora finansiranja jeste račun kori-
    snika u okviru sistema za izvršenje budžeta, koji
    se otvara na zahtev korisnika i na kojem se evi-
    dentiraju sredstva ostvarena iz ostalih izvora
    finansiranja korisnika, ostvarena primanja i
    izvršeni rashodi i izdaci.
    Evidencioni račun drugih sredstava iz pret-
    hodnog stava (stav 9) ovog člana ne učestvuje u
    platnom prometu.
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 83
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Korisnik koji određeni rashod izvršava iz
    sredstava budžeta i iz drugih prihoda obavezan
    je da izmirenje tog rashoda prvo vrši iz priho-
    da iz tih drugih izvora, evidentiranih na evi-
    dencionom računu iz stava 9. ovog člana, nakon
    čijeg se utroška preostali iznos rashoda izvr-
    šava iz sredstava budžeta.
    Na osnovu člana 10. Pravilnika o izvršenju
    budžeta propisan je način otvaranja računa za go-
    tovinu. Račun za gotovinu otvara se u Upravi za
    trezor na osnovu naloga ministra nadležnog za
    poslove finansija.
    Račun za gotovinu otvara se korisniku, odno-
    sno njegovom organizacionom delu.
    Račun za organizacioni deo korisnika iz sta-
    va 2. ovog člana otvara se u okviru računa 806
    – Preneta sredstva za gotovinske isplate (u da-
    ljem tekstu: račun za gotovinu).
    Isplata gotovine pojedinim korisnicima,
    odnosno njihovim organizacionim delovima sa
    računa za gotovinu vrši se preko organizacio-
    nih jedinica Uprave za trezor.
    Korisnik dostavlja Upravi za trezor overen
    spisak lica ovlašćenih za preuzimanje gotovine
    za organizacioni deo korisnika kojem se otvara
    račun.
    Po zahtevu korisnika, sredstva sa računa
    izvršenja budžeta Republike Srbije (u daljem
    tekstu: račun izvršenja budžeta) prenose se na
    račune za gotovinu.
    Isplata gotovine vrši se isključivo lici-
    ma ovlašćenim za preuzimanje gotovine, nave-
    denim u spisku iz stava 5. ovog člana, na osnovu
    naloga za isplatu koji se ispostavlja i overava
    u nadležnoj organizacionoj jedinici Uprave za
    trezor.
    U slučaju da se sredstva ne isplate istog rad-
    nog dana ovlašćenom licu korisnika iz stava 5.
    ovog člana, nadležna organizaciona jedinica
    Uprave za trezor na zahtev korisnika može da
    izvrši isplatu tih sredstava u roku od dva rad-
    na dana, posle kog roka organizaciona jedinica
    Uprave vrši povraćaj neisplaćenog iznosa sred-
    stava sa računa za gotovinu korisnika na račun
    izvršenja budžeta.
    Izuzetno od prethodnog stava 8. ovog člana,
    na posebno obrazloženi zahtev određenog kori-
    snika Uprava za trezor može da odobri stalno
    držanje neophodnog iznosa na računu za gotovi-
    nu, odnosno u blagajni korisnika, za specijalne
    namene, do visine sredstava koju svojim aktom,
    uz saglasnost Uprave za trezor, utvrdi taj kori-
    snik.
    Naknada za promet ostvaren na tom računu
    naplaćuje se na teret računa izvršenja budžeta.
    U skladu sa članom 11. Pravilnika o izvršenju
    budžeta, Uprava za trezor korisnicima elektron-
    skim putem obezbeđuje izvode sa evidencionih
    računa svakog radnog dana za transakcije plaća-
    nja za izvršene rashode i izdatke iz prethodnog
    radnog dana.
    Uprava za trezor obezbeđuje podatke kori-
    snicima o dnevnom prometu evidencionih ra-
    čuna, što znači da obveznik vođenja poslovnih
    knjiga koji ima otvoren evidencioni račun u
    Upravi za trezor može da evidentira promene
    finansijskih transakcija koje su registrovane
    preko evidencionih računa, pri čemu nema me-
    sta dilemi da li u svojim poslovnim knjigama
    treba ili ne treba da vodi poslovne promene
    koje se evidentiraju preko evidencionih ra-
    čuna. To su poslovne promene koje se registru-
    ju u Glavnoj knjizi Uprave za trezor, ali isto
    tako one treba da se na osnovu izvoda sa evi-
    dencionog računa registruju i u Glavnoj knjizi
    obveznika vođenja poslovnih knjiga koji ima
    otvoren evidencioni račun.
    Pravilnik o načinu utvrđivanja i
    evidentiranja korisnika javnih sredstava i
    o uslovima i načinu za otvaranje i ukidanje
    podračuna konsolidovanog računa u Upravi
    za trezor
    Prema članu 1. Pravilnika o evidenciji ko-
    risnika javnih sredstava propisan je način
    utvrđivanja i evidentiranja korisnika javnih
    sredstava, kao i pravnih lica i drugih subjeka-
    ta koji ne pripadaju javnom sektoru, kojima se
    vrši prenos sredstava iz budžeta u Evidenciji
    korisnika javnih sredstava (u daljem tekstu: Evi-
    dencija KJS) Ministarstva finansija – Uprave za
    trezor (u daljem tekstu: Uprava).
    Na osnovu podataka iz navedene Evidencije
    KJS utvrđuju se i evidentiraju korisnici javnih
    sredstava u spisku korisnika javnih sredstava,
    koje posebnim aktom utvrđuje ministar finan-
    sija.
    Na osnovu stava 3. člana 1. pomenutog pravil-
    nika propisuju se i uslovi i način za otvaranje i
    ukidanje dinarskih i deviznih podračuna (u da-
    ljem tekstu: podračuni) konsolidovanog računa
    84 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    trezora u Upravi, koji se vode u Evidenciji po-
    dračuna korisnika javnih sredstava u Upravi (u
    daljem tekstu: Evidencija podračuna KJS).
    Na osnovu člana 13. Pravilnika o evidenciji
    korisnika javnih sredstava sadržana je odred-
    ba o podračunima korisnika javnih sredstava i
    drugih subjekata.
    Prema 1. stavu člana 13, podračun je račun di-
    narskih i deviznih sredstava korisnika javnih
    sredstava preko kojeg se vrši promet sredstava,
    odnosno izvršavaju platne transakcije, koji se
    otvara u okviru pripadajućeg konsolidovanog
    računa trezora, a vodi se u Upravi.
    Stavom 2. istog člana propisano je da se po-
    dračuni korisnika javnih sredstava vode u Evi-
    denciji podračuna KJS kao elektronska baza
    podataka Uprave.
    Stavom 3. istog člana propisuje se da Eviden-
    cija podračuna KJS, pored podataka sadržanih u
    Evidenciji KJS, sadrži i sledeće podatke:
    ● indikator podračuna – din./dev.;
    ● broj podračuna;
    ● naziv podračuna;
    ● aktivnost podračuna;
    ● status podračuna u platnom prometu,
    ● podračun prenosa (ukidanje podračuna sa pre-
    nosom);
    ● namenu sredstava na podračunu;
    ● promet i saldo sredstava, datum promene
    stanja sredstava i broj izvoda na dinarskom po-
    dračunu;
    ● oznaku prinudnog izvršenja (podleže bloka-
    di/oslobođen blokade);
    ● oznaku tarife;
    ● podračun za tarifu/SWIFT troškovi;
    ● datume unosa, promene podataka i ukidanja
    podračuna.
    Što se tiče drugih odredbi u vezi sa otvara-
    njem, promenom podataka i ukidanjem podračuna
    korisnika javnih sredstava i drugih subjekata
    u Evidenciji podračuna KJS, one su regulisane
    članovima od 14. do 18. Pravilnika o evidenciji
    korisnika javnih sredstava.
    Pravilnik o planu podračuna
    konsolidovanog računa trezora
    Pravilnikom o planu podračuna uređuje se
    Plan podračuna konsolidovanog računa Trezo-
    ra (u daljem tekstu: Pravilnik), koji se vodi u
    Upravi za trezor, kao i njegova sadržina, način
    korišćenja i vođenja podračuna. Plan računa je
    odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sa-
    stavni deo.
    Prema članu 2. Pravilnika o planu podračuna,
    podračuni konsolidovanog računa trezora su:
    1. računi gotovine,
    2. računi plasmana,
    3. obračunski računi,
    4. računi korisnika budžetskih sredstava i or-
    ganizacija za obavezno socijalno osiguranje i
    drugih korisnika javnih sredstava koji su uklju-
    čeni u sistem konsolidovanog računa trezora (u
    daljem tekstu: korisnik sredstava),
    4a. posebni namenski dinarski računi uključeni
    u sistem konsolidovanog računa trezora, koji se
    otvaraju ostalim korisnicima javnih sredstava
    i ostalim – posebnim korisnicima javnih sred-
    stava,
    5. računi za uplatu javnih prihoda, računi za ob-
    jedinjenu naplatu prihoda i evidencioni raču-
    ni,
    6. računi vanbilansne evidencije.
    U skladu sa članom 9. Pravilnika, na računi-
    ma korisnika budžetskih sredstava posebno se
    vode:
    1. sredstva izdvojena budžetom, odnosno finan-
    sijskim planom organizacije za obavezno soci-
    jalno osiguranje,
    2. sredstva sopstvenih prihoda koja korisnik
    sredstava ostvaruje u skladu sa Zakonom.
    Na drugim računima i ostalim računima vode
    se sredstva za posebne namene u skladu sa poseb-
    nim propisima.
    U skladu sa članom 13. Pravilnika propisani
    su računi za uplatu javnih prihoda, računi za ob-
    jedinjenu naplatu prihoda i evidencioni raču-
    ni prihoda organa i drugih korisnika, prenos
    naplaćenih javnih prihoda, račun za objedinjenu
    naplatu prihoda za određene namene, računi za
    objedinjenu naplatu prihoda i evidencioni ra-
    čuni za isplatu plata – obrazovanje, kako sledi:
    Na računu 843 – Računi za uplatu javnih pri-
    hoda – evidentiraju se uplate i raspored pore-
    za, taksa, doprinosa i drugih javnih prihoda koji
    pripadaju budžetu Republike Srbije, budžetima
    lokalne vlasti, organizacijama obaveznog soci-
    jalnog osiguranja i drugim korisnicima javnih
    prihoda.
    Na računu 845 – Evidencioni računi prihoda
    organa i drugih korisnika sredstava – eviden-
    tiraju se prihodi koje ostvaruju organi Repu-
    blike, organi lokalne vlasti i drugi korisnici
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 85
    BUDŽETSKI KORISNICI
    sredstava, koji imaju karakter javnih prihoda.
    Na ovom računu mogu da se evidentiraju i pri-
    hodi koje ostvaruju javne agencije i druga regu-
    latorna tela, koji imaju karakter sopstvenih
    prihoda.
    Naplaćeni javni prihodi prenose se sa raču-
    na 845 na račune za uplatu javnih prihoda (843),
    a naplaćeni sopstveni prihodi javnih agencija i
    drugih regulatornih tela na njihove račune sop-
    stvenih prihoda.
    Na računu 848 – Račun za objedinjenu naplatu
    prihoda za određene namene – uplaćuju se obje-
    dinjeno javni prihodi za određene namene na
    osnovu elektronske prijave.
    Na računu 849 – Računi za objedinjenu napla-
    tu prihoda – evidentiraju se prihodi koji se
    naplate objedinjeno i raspoređuju na učesnike
    u tom prihodu.
    Na računu 860 – Evidencioni računi za ispla-
    tu plata – obrazovanje – evidentira se promet
    i stanje sredstava prenetih za isplatu plata,
    dodataka i naknada plata zaposlenih, odnosno
    naknada lica angažovanih po ugovoru kod in-
    direktnih korisnika budžetskih sredstava za
    oblast osnovnog i srednjeg obrazovanja.
    Računovodstveno evidentiranje
    prihoda i primanja na osnovu izvoda
    evidencionog računa koji dostavlja
    Uprava za trezor korisnicima
    sredstava
    Prethodno je konstatovano da korisnici
    sredstava budžeta i korisnici sredstava orga-
    nizacija obaveznog socijalnog osiguranja koji
    imaju otvorene evidencione račune, putem dnev-
    nih izvoda evidencionih računa koje dobijaju
    od Uprave za trezor vrše knjiženje poslovnih
    promena u vezi sa prilivom i odlivom novčanih
    sredstava po osnovu prihoda i primanja, odno-
    sno rashoda i izdataka. U nastavku je prikazano
    računovodstveno evidentiranje priliva i odli-
    va sredstava na osnovu izvoda sa evidencionog
    računa koji dostavlja Uprava za trezor korisni-
    ku sredstava.
    Primer: Knjiženje fakturisanja i
    naplate potraživanja na osnovu izvoda
    evidencionog računa
    Indirektni korisnik budžetskih sredstava
    ispostavio je kupcu u novembru 2018. godine
    fakturu u iznosu od 120.000,00 dinara za par-
    king usluge, u kojoj je sadržan i porez na dodatu
    vrednost u iznosu od 20.000,00 dinara. Obve-
    znik PDV-a platio je obavezu za PDV u poreskom
    periodu 15. 12. 2018. godine, obraćajući se Upravi
    za trezor sa zahtevom da joj izvrši prenos sred-
    stava iz budžeta radi plaćanja PDV-a, s obzirom
    na to da ispostavljena faktura nije naplaćena u
    decembru 2018. godine. Kupac je platio fakturu
    u januaru 2019. godine u iznosu od 120.000,00 di-
    nara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    122111 Potraživanja od
    kupaca 120.000,00
    254111 Obaveze prema
    budžetu 100.000,00
    245241 Obaveze za PDV
    po izdatim
    fakturama po
    opštoj stopi 20.000,00
    – za ispostavljenu fakturu – parkiranje kola za
    novembar 2018.
    2.
    121112 Tekući računi 20.000,00
    791111 Prihodi iz budžeta 20.000,00
    – za prenos sredstava iz budžeta radi plaćanja PDV-a
    3.
    482191 Ostali porezi 20.000,00
    121112 Tekući računi 20.000,00
    – izmirivanje obaveze za PDV
    4.
    121112 Tekući računi 120.000,00
    122111 Potraživanja od
    kupaca 120.000,00
    – naplata fakture od strane kupca
    5.
    254111 Obaveze prema
    budžetu 100.000,00
    245241 Obaveze za PDV
    po izdatim
    fakturama po
    opštoj stopi 20.000,00
    121112 Tekući računi 120.000,00
    – prenos sredstava u budžet
    Primer: Knjiženje odliva novčanih
    sredstava po osnovu obračuna i
    isplate zarada i plaćanja usluga
    tekućeg održavanja zgrade
    Gimnazija iz Kragujevca primila je dnevni
    izvod evidencionog računa Uprave za trezor
    Ministarstva finansija, u kojem su prikazani
    prilivi i odlivi novčanih sredstava:
    a. Priliv novčanih sredstava radi isplate bru-
    to zarada za tri zaposlena radnika (pojednosta-
    vljen primer) za januar 2019. godine u iznosu od
    293.292,00 dinara, u skladu sa odobrenim apro-
    prijacijama u Zakonu o budžetu Republike Srbije
    za 2019. godinu. Obračunata zarada neto za prvog
    86 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    zaposlenog iznosi 55.000,00, za drugog zaposle-
    nog 60.000,00 i za trećeg zaposlenog 65.000,00
    dinara, prema sledećem obračunu prikazanom u
    tabeli 1.
    Tabela 1: Obračun zarade
    Red.
    br. Opis
    Zaposleni
    Radnik 1 Radnik 2 Radnik 3 Iznos
    0 1 2 3 4 5 (2 + 3 + 4)
    1 Obračunata neto zarada 55.000,00 60.000,00 65.000,00 180.000,00
    2. Obračunata bruto zarada (neto – 1500,00) : 0,701 76.320,00 83.452,00 90.585,00 250.357,00
    3. Osnovica za porez (red. br. 2 – 15.000,00) 61.320,00 68.452,00 75.585,00 205.357,00
    4. Osnovica za plaćanje doprinosa (red. br. 2 ) 76.320,00 83.452,00 90.585,00 250.357,00
    5. Porez na zarade (red. br. 3 h 10%) 6.132,00 6.845,00 7.559,00 20.536,00
    6. Doprinosi na teret zaposlenog – zbirno
    (red. br. 4 h 19,9%) 15.188,00 16.607,00 18.026,00 49.821,00
    7. Neto za isplatu (red. br. 2 – red. br. 5 – red. br. 6 =
    red. br. 1) 55.000,00 60.000,00 65.000,00 180.000,00
    – za PIO (red. br. 4 h 14%) 10.685,00 11.683,00 12.682,00 35.050,00
    – za zdravstvo (red. br. 4 h 5,15%) 3.930,00 4.298,00 4.665,00 12.893,00
    – za nezaposlenost (red. br. 4 h 0,75%) 573,00 626,00 679,00 1.878,00
    8. Doprinosi na teret poslodavca – zbirno
    (red. br. 4 h 17,15%) 13.088,00 14.312,00 15.535,00 42.935,00
    – za PIO (red. br. 4 h 12%) 9.158,00 10.014,00 10.870,00 30.042,00
    – za zdravstvo (red. br. 4 h 5.15%) 3.930,00 4.298,00 4.665,00 12.893,00
    9. Ukupni rashodi za zarade (red. br. 2 + red. br. 8) 89.408,00 97.764,00 106.120,00 293.292,00
    b. Uprava za trezor Grada Kragujevca evidenti-
    rala je, u skladu sa Odlukom o budžetu Grada Kra-
    gujevca za 2019. godinu, priliv i odliv novčanih
    sredstava na evidencionom računu, i to:
    1) priliv sredstava iz izvora 01 – Prihodi iz bu-
    džeta lokalne vlasti za pokriće izvršenih usluga
    tekućeg održavanja u iznosu od 150.000,00 dinara;
    2) odliv novčanih sredstava za izvršene usluge
    tekućeg održavanja zgrade u iznosu od 150.000,00
    dinara, u skladu sa odobrenim aproprijacijama
    i nalogom za plaćanje ovlašćenog lica gimnazi-
    je (direktora).
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    121112-1 Evidencioni račun u Upravi za trezor Republike 1293.292,00
    791111 Prihodi iz budžeta Republike 293.292,00
    – evidentiranje priliva sredstava na račun iz izvora 01
    2.
    231111 Obaveze za neto plate i dodatke 180.000,00
    231211 Obaveze po osnovu poreza na plate i dodatke 20.536,00
    231311 Obaveze po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na plate i
    dodatke 35.050,00
    231411 Obaveze po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje na plate i dodatke 12.893,00
    231511 Obaveze po osnovu doprinosa za nezaposlenost na plate i dodatke 1.878,00
    234111 Obaveze po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret
    poslodavca 30.042,00
    234211 Obaveze po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca 12.893,00
    121112-1 Evidencioni račun u Upravi za trezor Republike 293.292,00
    – za evidenciju isplaćenih zarada, poreza i doprinosa na zarade i iz zarada za januar 2019. godine
    121112-2 Evidencioni račun u Upravi za trezor Grada 150.000,00
    791111-1 Prihodi iz budžeta 150.000,00
    – za priliv sredstava iz gradskog budžeta u skladu sa odobrenim aproprijacijama Odluke o budžetu Grada
    252111 Dobavljači u zemlji 150.000,00
    121112-2 Evidencioni račun u Upravi za trezor Grada 150.000,00
    – za plaćanje fakture dobavljača za izvršene usluge tekućih popravki i održavanja zgrade
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Napomena: U ovom primeru nisu prikazana
    kompletna knjiženja obračuna zarada, što se od-
    nosi na terećenje tekućih rashoda, već samo ona
    knjiženja koja su u vezi sa poslovnim promenama
    sa evidencionog računa.
    Zaključak
    Cilj komentara evidencije novčanih sredsta-
    va kod korisnika sredstava koji imaju otvorene
    evidencione račune bio je da eventualno otklo-
    ni neke dileme u vezi sa vođenjem evidencija
    u njihovim glavnim knjigama koje se odnose na
    platni promet. Na osnovu postavljenih pitanja
    uočeno je da su neki korisnici sredstava sma-
    trali da u glavnim knjigama korisnika sredstava
    ne treba da se vodi evidencija platnog prometa
    koja je registrovana na evidencionim računi-
    ma zato što je to pomoćna evidencija koja nije
    u sastavu vođenja njihovih poslovnih knjiga. To
    vođenje pomoćne evidencije o platnom prometu
    u okviru Uprave za trezor na evidencionim raču-
    nima ne može i ne sme da bude alibi da poslovne
    promene o platnom prometu, registrovane pre-
    ko evidencionog računa, ne treba da se vode u
    Glavnoj knjizi korisnika sredstava. Naprotiv,
    poslovne promene u vezi sa platnim prometom,
    registrovane na evidencionom računu, Uprava za
    trezor dostavlja svakodnevno svakom korisniku
    sredstava. Postavlja se pitanje čemu bi služilo
    dostavljanje izvoda sa evidencionog računa ako
    se ne bi knjižili registrovani prilivi i odli-
    vi novčanih sredstava. Ukoliko ne bi bilo knji-
    ženja registrovanog priliva i odliva novčanih
    sredstava putem izvoda evidencionih računa, to
    ne bi bilo u skladu sa načelom sveobuhvatnosti
    evidencije o evidentiranju svih poslovnih pro-
    mena. Dakle, izvod sa evidencionog računa upra-
    vo služi za proknjižavanje poslovnih promena
    i u Glavnoj knjizi korisnika sredstava u vezi sa
    nastalim prihodima i primanjima, kao i rasho-
    dima i izdacima. Stanje evidencionog računa na
    kraju poslovne godine mora da bude zatvoreno i
    saldo mu je nula. Dakle, koliki je bio odliv nov-
    čanih sredstava po raznim namenama u skladu sa
    odobrenim aproprijacijama, toliko bi trebalo
    da iznosi i priliv novčanih sredstava iz izvora
    sredstava za pokriće rashoda i izdataka, što je
    utvrđeno Zakonom o budžetu, odnosno Odlukom o
    budžetu za poslovnu godinu. PS
  • Otvaranje početnog stanja za 2019. godinu u poslovnim knjigama korisnika javnih sredstava koji primenjuju Kontni plan za budžetski sistem

    Uvažavajući načelo neograničenog poslovnog delovanja (Going concern principle) i s tim u vezi nastavljanje kontinuiteta računovodstvenog evidentiranja poslovnih transakcija, korisnici javnih sredstava (korisnici budžetskih sredstava, korisnici sredstava organizacija obaveznog socijalnog osiguranja i drugi korisnici javnih sredstava koji su uključeni u sistem konsolidovanog računa trezora – u daljem tekstu: KJS) obavezni su da pod 1. 1. 2019. godine u Glavnoj knjizi otvore početno stanje. Početno stanje otvara se na osnovu podataka iz zaključnih salda na kontima imovine, obaveza i kapitala, iskazanih pod 31. 12. 2018. godine u Glavnoj knjizi i analitičkom prometnom Bruto bilansu.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F02%2FPS27-96.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

     

    96 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Uvod
    Nakon zatvaranja subanalitičkih konta u ra-
    čunovodstvenim evidencijama na kraju 2018. go-
    dine (obrazac 1 – Bilans stanja) ostala su stanja
    konta sledećih klasa:
    ● 000000 – Nefinansijska imovina;
    ● 100000 – Finansijska imovina;
    ● 200000 – Obaveze i
    ● 300000 – Izvori kapitala, utvrđivanje rezul-
    tata poslovanja i vanbilansna evidencija.
    Nema otvaranja početnog stanja na konti-
    ma uspešnosti, tj. kontima koja su u funkciji
    utvrđivanja rezultata poslovanja (konta klase
    400000, 500000, 700000 i 800000), jer se ta kon-
    ta zatvaraju na kraju poslovne (budžetske) godine
    radi utvrđivanja rezultata poslovanja, pri čemu
    je njihov saldo na kraju godine nula.
    Početni saldo prilikom otvaranja poslovnih
    knjiga za 2019. godinu predstavlja iznos koji se
    prenosi iz zaključenih poslovnih knjiga pret-
    hodne godine (Glavna knjiga i analitički pro-
    metni Bruto bilans). Početni saldo može biti
    aktivan i pasivan.
    Aktivan je onaj saldo koji se odnosi na imo-
    vinu, a pasivan je onaj saldo koji se odnosi na
    obaveze i kapital. Aktivni početni saldo pri-
    likom otvaranja poslovnih knjiga knjiži se na
    dugovnoj strani odgovarajućeg aktivnog subana-
    litičkog konta, a pasivni početni saldo knjiži
    se na potražnoj strani odgovarajućeg pasivnog
    subanalitičkog konta.
    Na nekim subanalitičkim kontima (na pri-
    mer na kontu 011200 – Oprema) na dugovnoj stra-
    ni iskazuje se nabavna vrednost opreme, a na
    potražnoj strani odgovarajućeg subanalitičkog
    konta iskazuje se ispravka vrednosti opreme.
    Drugi primer mogu biti kupci, pri čemu se na
    dugovnoj strani iskazuju potraživanja od kupaca
    (122100 – Potraživanja po osnovu prodaje i druga
    potraživanja), dok se na potražnoj strani is-
    kazuju primljeni avansi (konto 251100 – Primlje-
    ni avansi). Dakle, potraživanje od kupaca, kada
    se posmatra dugovni saldo, umanjuje se za iznos
    primljenog
    avansa.
    U propisima iz oblasti budžetskog računo-
    vodstva (kao i u propisima o računovodstvu za
    privredu – privatni sektor) nije ništa rečeno
    Mr Jovan Čanak
    Otvaranje početnog stanja za 2019.
    godinu u poslovnim knjigama
    korisnika javnih sredstava
    koji primenjuju Kontni plan za
    budžetski sistem
    Uvažavajući načelo neograničenog poslovnog delovanja (Going concern principle)
    i s tim u vezi nastavljanje kontinuiteta računovodstvenog evidentira-
    nja poslovnih transakcija, korisnici javnih sredstava (korisnici budžetskih
    sredstava, korisnici sredstava organizacija obaveznog socijalnog osigura-
    nja i drugi korisnici javnih sredstava koji su uključeni u sistem konsolido-
    vanog računa trezora – u daljem tekstu: KJS) obavezni su da pod 1. 1. 2019. godi-
    ne u Glavnoj knjizi otvore početno stanje. Početno stanje otvara se na osnovu
    podataka iz zaključnih salda na kontima imovine, obaveza i kapitala, iskaza-
    nih pod 31. 12. 2018. godine u Glavnoj knjizi i analitičkom prometnom Bruto
    bilansu.
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 97
    BUDŽETSKI KORISNICI
    u vezi sa otvaranjem poslovnih knjiga za narednu
    poslovnu godinu.
    Naime, početna salda kod imovine, obaveza i
    kapitala otvaraju se u istim iznosima koji su is-
    kazani u zaključnim saldima prethodne godine.
    Međutim, neka subanalitička konta na kojima
    se otvaraju početna salda nisu identična nazi-
    vima nekih subanalitičkih konta na kojima su
    iskazana zaključna salda, pa autor želi da uka-
    že na neke specifičnosti prilikom otvaranja
    početnog stanja za 2019. godinu.
    Preknjižavanje unutar klasa 000000 i
    300000
    U skladu sa članom 10. Pravilnika o standard-
    nom klasifikacionom okviru i Kontnom planu
    za budžetski sistem („Sl. glasnik RS”, br. 16/2016,
    49/2016, 107/2016, 46/2017, 114/2017, 20/2018,
    36/2018 i 93/2018 – u daljem tekstu: Pravilnik o
    Kontnom planu za budžetski sistem) propisano je
    da su „na posebnim subanalitičkim kontima u
    okviru svakog sintetičkog konta gorenavedenih
    grupa propisana konta na kojima se knjiže: pro-
    mene dobiti koje su rezultat promene vrednosti
    i druge promene u obimu, uz odobrenje odgovara-
    jućih subanalitičkih konta u okviru sintetičkog
    konta 331100 – Dobiti koje su rezultat promene
    vrednosti i sintetičkog konta 341100 – Druge
    promene u obimu, kao i ispravka vrednosti po
    osnovu obračunate amortizacije i obračunate
    upotrebe.”
    Dakle, promene dobiti koje su rezultat pro-
    mene vrednosti i druge promene u obimu evi-
    dentiraju se na odgovarajućim subanalitičkim
    kontima koja su sadržana u grupama konta:
    ● 011000 – Nekretnine i oprema,
    ● 012000 – Kultivisana imovina,
    ● 013000 – Dragocenosti,
    ● 014000 – Prirodna imovina.
    Protivstavka odgovarajućim subanalitičkim
    kontima u okviru navedenih grupa jeste potra-
    žna strana sa odgovarajućih subanalitičkih
    konta u okviru grupa konta:
    ● 331000 – Dobiti koje su rezultat promene
    vrednosti i
    ● 341000 – Druge promene u obimu.
    Uz to, u članu 10. Pravilnika o Kontnom planu
    za budžetski sistem, posle navođenja sadržine
    grupe konta 016 – Nematerijalna imovina, de-
    finisano je da su „na posebnim subanalitičkim
    kontima u okviru svakog sintetičkog konta ove
    grupe propisana konta na kojima se knjiže: pro-
    mene dobiti koje su rezultat promene vrednosti
    i druge promene u obimu, uz odobrenje odgovara-
    jućih subanalitičkih konta u okviru sintetičkog
    konta 331100 – Dobiti koje su rezultat promene
    vrednosti i sintetičkog konta 341100 – Druge
    promene u obimu, kao i ispravka vrednosti po
    osnovu obračunate amortizacije i obračunate
    upotrebe.”
    Upravo navedena odredba upućuje na to da
    treba izvršiti preknjižavanje na redovna sa
    privremenih konta nefinansijske imovine i
    kapitala, na kojima su na kraju godine iskazane
    dobiti koje su rezultat promene vrednosti i
    druge promene u obimu.
    Budući da nije definisana sadržina konta
    331100 – Dobiti koje su rezultat promene vred-
    nosti i konta 341100 – Druge promene u obimu, iz
    samog naziva tih konta ne može da se utvrdi nji-
    hov sadržaj, pa ostaje dilema koje bi poslovne
    promene u vezi sa tim trebalo knjižiti, kako i
    na koji način. Iz navedenih odredbi vidljivo
    je da se knjiže dobiti koje su rezultat promene
    vrednosti i druge promene u obimu. Ova konta u
    vezi sa promenom obima mogu se odnositi na na-
    bavke nematerijalne imovine i viškove po po-
    pisu, što bi značilo povećanje obima, odnosno
    smanjenje obima koje se odnosi na rashodovanje,
    prodaju i manjkove po popisu. Što se tiče dobiti
    koje su rezultat promene vrednosti, smatramo
    da bi do povećanja vrednosti moglo da dođe u
    slučaju da se radi o investicionom održavanju
    čiji je rezultat produženje veka upotrebe tog
    sredstva ili povećanja njegovog kapaciteta. Sma-
    njenje vrednosti nematerijalne imovine kao re-
    zultat promene vrednosti moglo bi da se odnosi
    na nematerijalnu imovinu čiji su kapaciteti ne-
    dovoljno iskorišćeni.
    U članu 10. Pravilnika o Kontnom planu za
    budžetski sistem, a pre definisanja sadržine
    kategorije 020000 – Nefinansijska imovina u za-
    lihama, propisano je sledeće:
    „Sve promene koje su evidentirane kao re-
    zultat dobiti u vrednosti i dobiti u obimu
    nefinansijske imovine u toku tekuće godine,
    pri otvaranju početnog stanja naredne godine
    prenose se na odgovarajuća subanalitička kon-
    ta imovine u kategoriji 010000 – Nefinansijska
    imovina u stalnim sredstvima i odgovarajuća
    subanalitička konta u okviru sintetičkog konta
    98 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    311100 – Nefinansijska imovina u stalnim sred-
    stvima.”
    Upravo navedena odredba upućuje na to da tre-
    ba izvršiti preknjižavanje na redovna konta
    nefinansijske imovine i kapitala sa subanali-
    tičkih konta nefinansijske imovine i kapitala
    na kojima su na kraju godine iskazane dobiti koje
    su rezultat promene vrednosti i druge promene
    u obimu.
    U skladu sa članom 10. Pravilnika o Kontnom
    planu za budžetski sistem, KBS koji obavljaju
    određenu proizvodnju mogu imati zalihe ma-
    terijala koje iskazuju na subanalitičkom kontu
    021211 – Materijal, zatim zalihe nedovršene
    proizvodnje koje iskazuju na subanalitičkom
    kontu 021221 – Nedovršena proizvodnja, kao i
    zalihe gotovih proizvoda koje iskazuju na suba-
    nalitičkom kontu 021231 – Gotovi proizvodi. Na
    navedenim kontima za sve tri vrste zaliha iska-
    zuje se početno stanje, kao i povećanje ili smanje-
    nje ovih zaliha u toku godine po ceni koštanja.
    KBS u toku godine vode evidenciju zaliha
    materijala, nedovršene proizvodnje i gotovih
    proizvoda, odnosno obračun troškova proi-
    zvodnje i učinaka u posebnim pomoćnim knji-
    gama, koje prema svojim potrebama samostalno
    formiraju.
    Povećanje ili smanjenje zaliha materijala,
    nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda
    na kraju godine, u odnosu na stanje na početku go-
    dine, knjiži se zaduženjem za povećanje zaliha
    ili odobrenjem za smanjenje zaliha na odgovara-
    jućim subanalitičkim kontima sintetičkog kon-
    ta 021200 – Zalihe proizvodnje, uz zaduženje ili
    odobrenje nekog od subanalitičkih konta: 311221
    – Zalihe materijala za proizvodnju, 311231 – Za-
    lihe nedovršene proizvodnje ili 311241 – Zalihe
    gotovih proizvoda.
    Kada KBS koji se bave proizvodnjom otvaraju
    početno stanje za 2019. godinu, ono će biti jedna-
    ko zaključnom stanju navedenih zaliha proizvod-
    nje za 2018. godinu.
    Ovde je važno napomenuti da se i u pomoćnoj
    evidenciji u kojoj se prati kretanje zaliha u toku
    godine takođe otvara početno stanje za 2019. go-
    dinu.
    U pomoćnoj evidenciji se nakon otvaranja po-
    četnog stanja hronološki prate svi ulazi (inpu-
    ti) i izlazi (autputi) zaliha, pa će se na kraju
    2019. godine u navedenoj evidenciji opet utvr-
    đivati stanje zaliha. Navedeno stanje utvrđuje
    se kod svih vrsta zaliha, tako da se na početno
    stanje dodaju svi ulazi u toku godine (nabavke
    materijala, ulazi materijala u proizvodnju na
    osnovu trebovanja, ulaz završenih proizvoda
    na zalihe gotovih proizvoda), a zatim se odbiju
    svi izlazi (izdavanje materijala u proizvodnju,
    završene zalihe gotovih proizvoda, prodaja go-
    tovih proizvoda) i utvrđuje pojedinačno stanje
    svake navedene vrste zaliha na kraju godine.
    Dakle, mora da postoji veza između finansij-
    skog knjigovodstva na kojem se iskazuje početno
    stanje zaliha, koje se preuzima u pomoćnu evi-
    denciju, i praćenja kretanja zaliha u toku godine
    (svi ulazi na zalihe i izlazi sa zaliha) da bi se u
    toj pomoćnoj evidenciji utvrdilo konačno stanje
    zaliha na kraju godine.
    Pri tome svako povećanje ili smanjenje za-
    liha na kraju obračunskog perioda, u odnosu na
    početno stanje, ne utiče na promenu rezultata
    poslovanja.
    Otvaranje početnog stanja kod konta
    aktivnih vremenskih razgraničenja
    Budući da se vođenje budžetskog računovod-
    stva, u skladu sa članom 5. Uredbe o budžetskom
    računovodstvu („Sl. glasnik RS”, br. 125/2003 i
    12/2006 – u daljem tekstu: Uredba), zasniva na go-
    tovinskoj osnovi računovodstva, prilikom utvr-
    đivanja rezultata poslovanja uzimaju se u obzir
    isključivo stvarno plaćeni tekući rashodi i iz-
    daci za nefinansijsku imovinu, odnosno stvarno
    naplaćeni prihodi i primanja od prodaje nefi-
    nansijske imovine.
    Međutim, u čl. 14. i 15. Pravilnika o Kontnom
    planu za budžetski sistem propisano je da se, kada
    se primi faktura dobavljača, vrši odobrenje
    konta dobavljača, a zadužuju se odgovarajuća sub-
    analitička konta u klasi 400000 – Tekući rasho-
    di, odnosno subanalitička konta klase 500000
    – Izdaci za nefinansijsku imovinu. Dakle, ovaj
    sistem priznavanja tekućih rashoda i izdataka
    za nefinansijsku imovinu na osnovu primljenih
    faktura zasnovan je na obračunskoj osnovi raču-
    novodstva.
    Ovakav način evidentiranja tekućih rashoda
    i izdataka moguć je u toku godine, ali na kraju
    godine postupak utvrđivanja rezultata poslova-
    nja mora da se izvrši prema gotovinskoj osnovi
    računovodstva. Ovo je neophodno uraditi jer ne
    bi moglo da se izvrši konsolidovanje finansij-
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 99
    BUDŽETSKI KORISNICI
    skih izveštaja direktnih i indirektnih KBS,
    odnosno direktnih i indirektnih korisnika
    sredstava OOSO.
    Dakle, na kraju godine za sve račune doba-
    vljača koji nisu plaćeni do kraja obračunskog
    perioda prenose se vrednosti sa konta tekućih
    rashoda i izdataka za nefinansijsku imovinu na
    teret odgovarajućih subanalitičkih konta ak-
    tivnih vremenskih razgraničenja u okviru sin-
    tetičkog konta 131200 – Obračunati neplaćeni
    rashodi i izdaci.
    Prilikom otvaranja početnog stanja za 2019. go-
    dinu potrebno je da se iznosi zaključnih salda za
    prethodnu godinu sa odgovarajućih subanalitič-
    kih konta u okviru sintetičkog konta 131200 – Ob-
    računati neplaćeni rashodi i izdaci preknjiže
    na odgovarajuća subanalitička konta u okviru
    klase 400000 – Tekući rashodi, odnosno subana-
    litička konta u okviru klase 500000 – Izdaci za
    nefinansijsku imovinu, a zatim da se „vrate” na
    ista ona konta sa kojih je izvršeno storniranje
    – preknjižavanje tekućih rashoda i izdataka za
    nefinansijsku imovinu, zato što nisu plaćene
    fakture dobavljačima do kraja godine.
    KJS nisu u mogućnosti da plate račune do-
    bavljačima ako nisu dobili novčana sredstva
    opredeljena aproprijacijom, kao što je ilu-
    strovano kroz primer u nastavku.
    Primer: Uplata računa dobavljačima
    KBS dobio je u decembru 2018. godine račun
    od dobavljača za utrošenu električnu energiju
    za novembar 2018. godine u iznosu od 65.000 di-
    nara, sa obračunatim PDV-om. KBS nije obveznik
    PDV-a. Račun dobavljaču nije plaćen zbog toga
    što nije izvršeno transferisanje sredstava iz
    budžeta do 31. 12. 2018. godine.
    Prilikom pripreme sastavljanja finansij-
    skih izveštaja za 2018. godinu, zbog svođenja
    obračunskog na gotovinski osnov utvrđivanja
    rezultata, izvršeno je storno – preknjižava-
    nje na subanalitičkom kontu 421211 – Usluge za
    električnu energiju i zadužen je subanalitički
    konto 131211 – Obračunati neplaćeni rashodi u
    iznosu od 65.000 dinara.
    KBS otvara poslovne knjige za 2019. godinu i
    daje nalog za knjiženje prema kojem vrši preknji-
    žavanje iznosa početnog stanja sa subanalitičkog
    konta 131211 – Obračunati neplaćeni rashodi na
    teret subanalitičkog konta 421211 – Usluge za elek-
    tričnu energiju u iznosu od 65.000,00 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1. 421211 Usluge za električnu
    energiju 65.000
    131211 Obračunati neplaćeni
    rashodi 65.000
    – preknjižavanje prilikom otvaranja početnog stanja za
    2019. godinu
    Kako je u primeru navedeno, KBS nije bio u
    mogućnosti da plati račun dobavljača za uslugu
    električne energije do kraja decembra 2018. go-
    dine. Primena gotovinske osnove plaćanja pod-
    razumeva da ovaj račun za električnu energiju ne
    može da tereti tekuće rashode za 2018. godinu,
    jer nije plaćen.
    Prilikom otvaranja početnog stanja sma-
    tramo da je potrebno da se sa vremenskih
    razgraničenja izvrši prenos na odgovarajući
    izvorni subanalitički konto tekućih rashoda.
    Ovde je potrebno imati u vidu da će ti rashodi
    biti plaćeni onda kada se dobiju sredstva pu-
    tem transfera ili uplatom na podračun. Ako se
    pretpostavi da su sredstva uplaćena u januaru
    2019. godine, onda će u januaru biti i tekućih
    rashoda i prihoda, pa će, s tog stanovišta, re-
    zultat poslovanja biti neutralan.
    Bilo bi pogrešno ako se ne bi knjižio račun
    dobavljača u decembru 2018. godine zato što nema
    sredstava da se izvrši njegovo plaćanje. Račun
    svakako mora da se proknjiži pod 31. 12. 2018. go-
    dine, tako da će, umesto subanalitičkog konta
    421211 – Usluge za električnu energiju, dugovati
    subanalitički konto 131211 – Obračunati neplaće-
    ni rashodi, a za stvaranje obaveze potraživaće
    subanalitički konto 252111 – Dobavljači u zemlji.
    Prethodno izneta problematika u vezi sa
    poštovanjem principa primene gotovinske
    osnove prilikom utvrđivanja rezultata po-
    slovanja vezana je samo za aktivna vremenska
    razgraničenja na kojima se zbog primljenih, a
    neplaćenih računa dobavljača vrši razgrani-
    čenje tekućih rashoda i izdataka za nefinansij-
    sku imovinu. Napominjemo da ovakav slučaj ne
    postoji u vezi sa pasivnim vremenskim razgra-
    ničenjima naplaćenih prihoda i primanja, jer
    se oni priznaju, kao što smo rekli, u onom ob-
    računskom periodu u kom je naplata izvršena.
    100 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Knjiženje početnog stanja 1. 1. 2019.
    godine u vezi sa prethodnim porezom
    i obavezom za porez na dodatu
    vrednost
    Trebalo bi obratiti posebnu pažnju na sle-
    deća subanalitička konta na kojima je u anali-
    tičkom prometnom bruto bilansu prikazano
    određeno stanje pod 31. 12. 2018. godine, u vezi
    sa iskazivanjem stanja na tim kontima prilikom
    otvaranja početnog stanja. To su odgovarajuća
    subanalitička konta u okviru sledećih anali-
    tičkih konta:
    ● 123960 – Porez na dodatu vrednost,
    ● 245240 – Obaveze za porez na dodatu vrednost,
    ● 291310 – Obračunati nenaplaćeni prihodi i
    primanja,
    ● 291910 – Ostala pasivna vremenska razgrani-
    čenja,
    ● 131210 – Obračunati neplaćeni rashodi i iz-
    daci.
    U vezi sa navedenim kontima, problemati-
    ka evidentiranja poreza na dodatu vrednost, u
    skladu sa odredbama Zakona o porezu na dodatu
    vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 84/2004… 30/2018
    – u daljem tekstu: Zakon o PDV-u), može da se po-
    deli u nekoliko celina u okviru kojih može da
    se posmatra, a to su:
    ● PDV u datim avansima u tekućoj godini, a rea-
    lizovanim u narednoj godini;
    ● iskazivanje prethodnog poreza i obaveze za
    PDV po poreskoj prijavi na dan 31. 12. 2018. godi-
    ne, koja se podnosi poreskom organu 15. januara
    2019. godine – ako je poreski period kalendar-
    ski mesec, odnosno 20. januara 2019. godine – ako
    je poreski period kalendarsko tromesečje;
    ● iskazivanje obaveze za PDV u nerealizovanim
    potraživanjima od kupaca na kraju obračunskog
    perioda;
    ● iskazivanje prethodnog poreza u nerealizo-
    vanim obavezama prema dobavljačima do kraja
    obračunskog perioda;
    ● iskazivanje neizmirene obaveze po osnovu
    PDV nadoknade poljoprivredniku do kraja ob-
    računskog perioda.
    Porez na dodatu vrednost u datim avansima
    u tekućoj godini, čija je realizacija usledi-
    la u narednoj godini
    Primer: Avansni račun
    1. KBS – obveznik PDV-a, na osnovu predračuna
    u skladu sa ugovorom, izvršio je uplatu avansa
    od 40% dobavljaču – obvezniku PDV-a za tekuće
    popravke kotlarnice u oktobru 2018. godine u
    iznosu od 105.000 dinara.
    2. Do kraja poreskog perioda primalac avansa
    izdao je avansni račun u kojem je iskazao pore-
    sku osnovicu od 87.500 dinara i PDV u iznosu od
    17.500 dinara.
    3. Nakon što je izvršio uslugu popravke u
    kotlarnici u januaru 2019. godine, dobavljač je
    izdao račun sa nekim od sledećih bitnih eleme-
    nata:
    Red.
    br. Opis Iznos
    1. Fakturisani iznos bez prethodnog PDV-a 262.500
    2. Uplaćeno po avansnom računu 105.000
    3. PDV po opštoj stopi (20% od red. br. 1) 52.500
    4. Fakturisani iznos sa PDV-om
    (red. br. 1 + 3)
    315.000
    5. PDV po osnovu avansa 17.500
    6. Razlika PDV-a (red. br. 3 – 5) 35.000
    7. Ukupno za plaćanje (red. br. 2 – 3) 210.000
    4. Izvršeno je izmirenje obaveze prema do-
    bavljaču i zatvaranje datog avansa
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    123231 Avansi za obavljanje
    usluga 105.000
    121112 Tekući računi 105.000
    – za plaćeni avans po predračunu
    2.
    123963 Porez na dodatu
    vrednost u datim
    avansima po opštoj
    stopi 17.500
    291919 Ostala pasivna
    vremenska
    razgraničenja 17.500
    – priznavanje prethodnog poreza po osnovu primljenog
    avansnog računa
    Nakon prethodno sprovedenih knjiženja sta-
    nje na dan 31. 12. 2018. na računima glavne knjige
    je sledeće:
    Konto Dug. Potr.
    123231 – Avansi za obavljanje usluga 105.000 –
    121112 – Tekući račun – 105.000
    291919 – Ostala pasivna vremenska
    razgraničenja – 17.500
    123963 – PDV u datim avansima po
    opštoj stopi 17.500 –
    Ukupno: 122.500 122.500
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 101
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Komentar: Na datum bilansa stanja 31. 12.
    2018. godine iznos od 17.500 dinara knjižen je
    dva puta: jednom u saldu konta 123231 – Avansi za
    obavljanje usluga, a drugi put na osnovu avansnog
    računa koji je dobavljač ispostavio u istom pore-
    skom periodu i iskazan je na kontu 123963 – Porez
    na dodatu vrednost u datim avansima po opštoj
    stopi. Da bi se izbeglo dvostruko iskazivanje
    istog iznosa na datum bilansa stanja, budžetski
    korisnik – davalac avansa sprovodi privreme-
    no zatvaranje konta 123231 i 291919, kako je to pri-
    kazano u nastavku pod stavom 3 knjiženja:
    Red.
    br.
    Konto Opis Dug. Potr.
    3.
    291919 Ostala pasivna vremenska
    razgraničenja 17.500
    123231 Avansi za obavljanje usluga 17.500
    – zatvaranje konta 291919 i 123231 na dan 31. 12. 2018. zbog
    izbegavanja dvostrukog iskazivanja prethodnog poreza
    Prilikom otvaranja početnog stanja 1. 1. 2019.
    godine potrebno je izvršiti ponovo otvaranje
    konta u skladu sa prethodnim stavom knjiženja,
    budući da dobavljač nije ispostavio konačni ra-
    čun za izvršenu uslugu.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    4.
    123231 Avansi za obavljanje
    usluga 17.500
    291919 Ostala pasivna
    vremenska
    razgraničenja 17.500
    – otvaranje početnog stanja 1. 1. 2019. godine na
    navedenim kontima zbog toga što usluga za koju je dat
    avans nije završena u istom obračunskom periodu kada je
    avans dat
    5.
    425191 Tekuće popravke i
    održavanje ostalih
    objekata 262.500
    123961 PDV u primljenim
    fakturama po opštoj
    stopi (osim plaćenih
    avansa) 35.000
    291919 Ostala pasivna
    vremenska
    razgraničenja 17.500
    252111 Dobavljači u zemlji 315.000
    – za odobrenje dobavljača po konačnom računu
    ispostavljenom u 2019. godini
    6.
    252111 Dobavljači u zemlji 315.000
    123231 Avansi za obavljanje
    usluga 105.000
    121112 Tekući računi 210.000
    – za izmirenje obaveza prema dobavljaču
    Iskazivanje prethodnog poreza i obaveze za
    PDV po poreskoj prijavi za poslednji pore-
    ski period 2018. godine, koja se podnosi 15,
    odnosno 20. januara 2019. godine
    U skladu sa članom 50. Zakona o PDV-u, pore-
    ski period je kalendarski mesec ili kalendar-
    sko tromesečje. Za poslednji poreski period u
    2018. godini podnosi se Poreska prijava poreza
    na dodatu vrednost (obrazac PPPDV) u skladu
    sa Pravilnikom o obliku i sadržini prijave za
    evidentiranje obveznika PDV-a, postupku evi-
    dentiranja i brisanja iz evidencije i o obliku
    i sadržini poreske prijave PDV-a („Sl. glasnik
    RS”, br. 123/2012… 60/2018 – u daljem tekstu: Pra-
    vilnik o poreskoj prijavi PDV-a). Na osnovu po-
    reske prijave za poreski period (kalendarski
    mesec od 1. 12. do 31. 12. 2018. godine ili kalen-
    darsko tromesečje od 1. 10. 2018. do 31. 12. 2018.
    godine) utvrđuje se da li obveznik PDV-a ima
    veći prethodni porez ili obavezu za PDV. Ako
    je prethodni porez, iskazan zbirno na rednom
    broju 9 obrasca PP PDV, veći od prometa doba-
    ra i usluga iskazanog zbirno na rednom broju 5
    obrasca PP PDV, onda se na rednom broju 11 ob-
    rasca PP PDV iskazuje iznos za povraćaj koji se
    knjiži pod 31. 12. 2018. na dugovnoj strani subana-
    litičkog konta 123969 – Potraživanje za više
    plaćeni porez na dodatu vrednost. Dakle, to je
    pozitivna razlika na kraju godine između zbi-
    ra subanalitičkih konta u okviru analitičkog
    konta 123960 – Porez na dodatu vrednost i sub-
    analitičkih konta u okviru analitičkog konta
    245240 – Obaveza za porez na dodatu vrednost.
    Sva pomenuta subanalitička konta međusobno se
    zatvaraju na kraju godine, tako da potražuju sva
    subanalitička konta u okviru analitičkog konta
    123960 – Porez na dodatu vrednost, a duguju sva
    subanalitička konta u okviru analitičkog konta
    245240 – Obaveza za porez na dodatu vrednost.
    Za pomenutu pozitivnu razliku između iznosa
    na kontima 123960 i 245240 duguje subanalitič-
    ki konto 123969 – Potraživanje za više plaćeni
    porez na dodatu vrednost. Ovaj konto (123969)
    biće otvoren i u početnom stanju pod 1. 1. 2019. go-
    dine i njegovo stanje će se menjati u toku godinu
    zavisno od visine prethodnog poreza i prometa
    dobara i usluga koji će se iskazivati u poreskoj
    prijavi za svaki poreski period.
    Drugi slučaj se javlja kada je u obrascu PP PDV
    promet dobara i usluga na rednom broju 5 tog
    obrasca veći od iznosa prethodnog poreza, pa
    102 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    se kao razlika iskazuje na rednom broju 10 istog
    obrasca i predstavlja iznos PDV-a u poreskom
    periodu koji se knjiži pod 31. 12. 2018. godine na
    potražnoj strani subanalitičkog konta 245249
    – Obaveza za porez na dodatu vrednost po osnovu
    razlike obračunatog poreza na dodatu vrednost
    i prethodnog poreza. Dakle, to je pozitivna ra-
    zlika između zbira subanalitičkih konta u okvi-
    ru analitičkog konta 245240 – Obaveza za porez
    na dodatu vrednost i subanalitičkih konta u
    okviru analitičkog konta 123960 – Porez na doda-
    tu vrednost. Sva pomenuta subanalitička konta
    međusobno se zatvaraju na kraju godine, tako da
    potražuju sva subanalitička konta u okviru ana-
    litičkog konta 123960 – Porez na dodatu vred-
    nost, a duguju sva subanalitička konta u okviru
    analitičkog konta 245240 – Obaveza za porez na
    dodatu vrednost.
    Za pomenutu pozitivnu razliku između iznosa
    na kontima 245240 i 123960 potražuje subanali-
    tički konto 245249 – Obaveza za porez na dodatu
    vrednost po osnovu razlike obračunatog poreza
    na dodatu vrednost i prethodnog poreza. Ovaj
    konto (245249) biće otvoren i u početnom sta-
    nju pod 1. 1. 2019. godine. Podnošenjem poreske
    prijave 15, odnosno 20. januara 2019. godine, po-
    menuti konto 245249 biće zatvoren nakon plaća-
    nja obaveze za PDV poslednjeg poreskog perioda
    2018. godine (245249/121112).
    Iskazivanje obaveze za PDV u nerealizova-
    nim potraživanjima od kupaca do kraja ob-
    računskog perioda
    U ovoj situaciji polazi se od činjenice da je,
    na primer, poverilac u toku 2018. godine imao
    potraživanje od kupca koje nije naplaćeno do
    kraja obračunskog perioda. U tom potraživa-
    nju od kupca iskazana je i obaveza za porez na
    dodatu vrednost. Recimo da je to potraživanje
    bilo u oktobru 2018. godine u iznosu od 1.200,00
    dinara. Obaveza za PDV iznosi 200,00 dina-
    ra, a obračunati nenaplaćeni prihodi iznose
    1.000,00 dinara. Prethodni porez u primljenim
    fakturama iznosi 100,00 dinara. Poverilac je,
    kao obveznik PDV-a, podneo poresku prijavu 10.
    novembra 2018. godine za kalendarski mesec
    – oktobar 2018. godine. Prilikom podnošenja
    poreske prijave, zbog poštovanja zakonskih
    odredbi, poverilac – obveznik PDV-a isposta-
    vio je nalog za plaćanje PDV-a u iznosu od 200,00
    dinara, iako za to nije imao obezbeđen namenski
    priliv sredstava jer nije naplatio potraživanje
    od kupca do kraja godine. Dakle, ako nije bilo
    namenskog priliva, onda je tu poresku obavezu
    poverilac izmirio na teret drugih izvora sred-
    stava koja su utvrđena aproprijacijom. Ovakva
    situacija podrazumeva da plaćanje PDV obaveze
    utiče na smanjenje rezultata poslovanja. Poštu-
    jući gotovinski princip utvrđivanja rezultata
    poslovanja, zbog nastalog odliva sredstava u
    vezi sa plaćanjem obaveze za PDV smatramo da je
    ispravno knjiženje kada se pod 31. 12. 2018. godi-
    ne terete odgovarajuća sub-subanalitička konta
    u okviru subanalitičkog konta 482191 – Ostali
    porezi, i to kada se „otvore” posebna sub-suba-
    nalitička konta, npr. 482191-1 – Ostali porezi
    – Iskorišćeno pravo na odbitak PDV-a iskaza-
    nog u primljenim
    fakturama – za 100,00 dinara,
    482191-2 – Ostali porezi – Plaćena obaveza za
    PDV koja je sadržana u nenaplaćenom potraži-
    vanju na kraju obračunskog perioda – za 100,00
    dinara. Protivstavka ovim kontima bila bi
    potražna strana sub-subsubanalitičkog konta
    291919-1 – Ostala pasivna vremenska razgraniče-
    nja – Razgraničeni prihodi zbog nenaplaćenog po-
    traživanja do kraja obračunskog perioda, u kojem
    je sadržan PDV u iznosu od 200,00 dinara.
    Dakle, rezultat poslovanja biće manji za
    200,00 dinara, kako je iskazano na kontima
    482191-1 i 482191-2. U Bilansu stanja pod 31. 12.
    2018. godine u okviru sintetičkog konta 291900 –
    Ostala pasivna vremenska razgraničenja biće is-
    kazan sub-subanalitički konto 291919-1 – Ostala
    pasivna vremenska razgraničenja – Razgraničeni
    prihodi zbog nenaplaćenog potraživanja do kra-
    ja obračunskog perioda, u kojem je sadržan PDV
    u iznosu od 200,00 dinara. Ovaj iznos na kontu
    291919-1 od 200,00 dinara biće otvoren i u po-
    četnom stanju 2019. godine. Kada kupac u 2019.
    godini plati svoj dug poveriocu, doći će do za-
    tvaranja konta 291919-1, tako da će on dugovati
    200,00 dinara, a potraživaće odgovarajući sub-
    analitički konto u okviru konta grupe 745000 –
    Mešoviti i neodređeni prihodi.
    Iskazivanje prethodnog poreza u nereali-
    zovanim obavezama prema dobavljačima do
    kraja obračunskog perioda
    U ovoj situaciji polazi se od činjenice da je,
    na primer, kupac KBS u toku 2018. godine imao
    obavezu prema dobavljaču za isporučeni mate-
    rijal za proizvodnju, koju nije platio do kraja
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 103
    BUDŽETSKI KORISNICI
    obračunskog perioda. Primljena faktura u toku
    2018. godine knjižena je u skladu sa članom 15.
    Pravilnika o Kontnom planu za budžetski sistem,
    tako da duguju odgovarajući subanalitički konto
    u okviru klase 500000 – Izdaci za nefinansijsku
    imovinu i odgovarajući subanalitički konto u
    okviru analitičkog konta 123960 – Porez na do-
    datu vrednost, a potražuje konto dobavljača. U
    toj obavezi prema dobavljaču u računu je iskazan
    i pomenuti prethodni porez.
    Recimo da je obaveza prema dobavljaču bila
    u oktobru 2018. godine u iznosu od 600 dinara, u
    kojoj je sadržan prethodni PDV od 100 dinara.
    Zbog toga što dužnik nije u mogućnosti da izmi-
    ri svoje obaveze prema dobavljaču u poreskom
    periodu za novembar 2018. godine, dužnik – ob-
    veznik PDV-a ne bi trebalo (ili nije trebalo) da
    koristi ni pravo na odbitak prethodnog poreza,
    nego da izvrši njegovo preknjižavanje na konto
    aktivnih vremenskih razgraničenja. U stvari,
    bilo bi korektno i u skladu sa gotovinskom
    osnovom da KBS, tek kada izmiri obavezu prema
    dobavljaču, u tom istom poreskom periodu i ko-
    risti pravo na odbitak prethodnog poreza (od
    svoje poreske obaveze).
    Kratki rezime za ovu situaciju svodi se na to
    da se pod 31. 12. 2018. godine vrši preknjižavanje
    sa dugovne strane konta u klasi 500000 i dugovne
    strane analitičkog konta 123960 na dugovnu stra-
    nu konta 131211 i 131212, zbog primene gotovinske
    osnove utvrđivanja rezultata poslovanja. To zna-
    či da iznos od 500 dinara duguje subanalitički
    konto 131212 – Obračunati neplaćeni izdaci, a
    potražuje odgovarajući subanalitički konto u
    okviru klase 500000 – Izdaci za nefinansijsku
    imovinu. Pored toga, zadužuje se subanalitički
    konto 131211 – Obračunati neplaćeni rashodi
    u iznosu od 100 dinara za prethodni PDV, a za
    isti iznos potražuje odgovarajući subanali-
    tički konto u okviru analitičkog konta 123960
    – Porez na dodatu vrednost. Dakle, u početnom
    stanju 1. 1. 2019. godine otvara se subanalitički
    konto 131211 – Obračunati neplaćeni rashodi u
    iznosu od 100,00 dinara i subanalitički konto
    131212 – Obračunati neplaćeni izdaci u iznosu od
    500 dinara, dok su ostala pomenuta konta zatvo-
    rena u finansijskim izveštajima sastavljenim
    za 2018. godinu.
    Činjenica je da je ovakva situacija uslovila
    iskazivanje rezultata poslovanja u 2018. godini
    za 500 dinara više, dok će u 2019. godini, kada
    se izvrši plaćanje dobavljaču, rezultat poslo-
    vanja biti za 500,00 dinara manji. U 2019. godi-
    ni, kada KBS kao dužnik podmiri dug dobavljaču,
    izvršiće se terećenje subanalitičkog konta
    522111 – Zalihe materijala za 500 dinara, a isti
    iznos potraživaće subanalitički konto 131212 –
    Obračunati neplaćeni izdaci, koji se zatvara.
    Istovremeno, vrši se otvaranje odgovaraju-
    ćeg subanalitičkog konta u okviru analitičkog
    konta 123960 – Porez na dodatu vrednost, koji
    duguje 100 dinara, a isti iznos potražuje suba-
    nalitički konto 131211 – Obračunati neplaćeni
    rashodi, koji se zatvara. Potrebno je još jednom
    napomenuti da je korišćenje prethodnog poreza
    za umanjenje svoje obaveze za PDV preporučlji-
    vo nakon izmirenja obaveze prema dobavljaču.
    Ako se pretpostavi da bi dobavljač otpisao
    svoju obavezu, prethodni porez koji je sadržan
    u toj fakturi takođe bi morao da se isknjiži
    (252111/131212 i 123961). Posledica ovakve situa-
    cije bila bi da obveznik PDV-a nikako više ne
    bi mogao da umanji svoju poresku obavezu.
    Kratko bi moglo da se konstatuje, polazeći
    od okolnosti da li će biti iskazan veći pret-
    hodni porez u poslednjem poreskom periodu na
    obrascu PP PDV od poreske obaveze ili će biti
    iskazana poreska obaveza veća od prethodnog
    poreza, da će na kontima glavne knjige pod 31. 12.
    2018. godine biti iskazano dugovno stanje na kon-
    tu 123969 – Potraživanje za više plaćeni porez
    na dodatu vrednost (red. br. 9 obrasca PP PDV –
    red. br. 5 obrasca PP PDV), odnosno biće iskaza-
    no potražno stanje na kontu 245249 – Obaveza za
    porez na dodatu vrednost po osnovu razlike ob-
    računatog poreza na dodatu vrednost i prethod-
    nog poreza (red. br. 5 obrasca PP PDV – red. br. 9
    obrasca PP PDV). U početnom stanju 1. 1. 2019. go-
    dine knjiženja će biti takva da potražuje konto
    123969, a duguju odgovarajuća subanalitička kon-
    ta u okviru analitičkog konta 123960 – Porez na
    dodatu vrednost, ili da pak duguje konto 245249,
    a potražuju odgovarajuća subanalitička konta u
    okviru analitičkog konta 245240 – Obaveze za po-
    rez na dodatu vrednost.
    Iskazivanje neizmirene obaveze po osnovu
    PDV nadoknade poljoprivredniku do kraja
    obračunskog perioda
    U vezi sa evidentiranjem obaveze po osnovu
    PDV nadoknade poljoprivredniku u skladu sa
    članom 34. Zakona o PDV-u, prilikom otvaranja
    104 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    početnog stanja mogu da se pojave dva subanali-
    tička konta ukoliko obaveza po osnovu PDV na-
    doknade poljoprivredniku nije izmirena do
    kraja obračunskog perioda. Napominje se da Za-
    konom nije propisano u kom je roku kupac KBS,
    koji je obveznik PDV-a koji kupuje poljoprivred-
    ne proizvode, dužan da isplati PDV nadoknadu
    poljoprivredniku u iznosu od 8% na vrednost
    primljenih dobara i usluga, o čemu izdaje doku-
    ment (priznanicu), kao i da je isplati u novcu
    uplatom na tekući račun ili račun štednje. Zbog
    toga što nije propisano do kada se plaća PDV
    nadoknada poljoprivredniku, ovo pitanje ure-
    đuje se ugovorom dveju strana u kojem se, pored
    ostalog, definiše i rok za plaćanje navedene
    nadoknade. Jedno je sigurno – obveznik PDV-a
    koji je kupio poljoprivredne proizvode od po-
    ljoprivrednika ima pravo da odbije iznos PDV
    nadoknade kao prethodni porez, pod uslovom
    da je PDV nadoknadu i vrednost primljenih do-
    bara i usluga platio poljoprivredniku. To zna-
    či da, ako vrednost kupljenih poljoprivrednih
    proizvoda nije plaćena do 31. 12. 2018. godine,
    onda će se za kupljene poljoprivredne proizvo-
    de pojaviti dugovno stanje na subanalitičkom
    kontu 131212 – Obračunati neplaćeni izdaci i
    protivstavka na potražnoj strani subanalitič-
    kog konta 252111 – Dobavljači u zemlji, odnosno
    za obračunatu PDV nadoknadu poljoprivredni-
    ku dugovno stanje subanalitičkog konta 131312
    – Ostala aktivna vremenska razgraničenja, a
    protivstavka predstavlja potražno stanje na
    subanalitičkom kontu 245248 – Obaveza po osno-
    vu PDV nadoknade poljoprivredniku. To znači
    da će i u početnom stanju 1. 1. 2019. godine biti
    otvorena konta 131212 i 252111 za kupljene poljo-
    privredne proizvode, odnosno konta 131312 i
    245248 za PDV nadoknadu poljoprivredniku.
    Kada u toku 2019. godine kupac – obveznik PDV-a
    izvrši plaćanje kupljenih poljoprivrednih
    proizvoda i PDV nadoknade poljoprivredni-
    ku, pojaviće se sledeći stavovi za knjiženje: za
    plaćanje kupljenih poljoprivrednih proizvoda
    zadužuje se subanalitički konto 252111 – Doba-
    vljači u zemlji, a potražuje subanalitički kon-
    to 121112 – Tekući računi. U vezi sa ovim postoji
    i drugi stav za knjiženje, pri čemu se zadužuje
    odgovarajući subanalitički konto u grupi kon-
    ta 522000 – Zalihe proizvodnje, a za isti iznos
    potražuje subanalitički konto 131212 – Obraču-
    nati neplaćeni izdaci, koji se zatvara. U vezi
    sa plaćenom PDV nadoknadom poljoprivredni-
    ku takođe postoje dva stava za knjiženje. Prvim
    stavom zadužuje se subanalitički konto 245248
    – Obaveza po osnovu PDV nadoknade poljopri-
    vredniku, dok za isti iznos potražuje subana-
    litički konto 121112 – Tekući računi. Drugim
    stavom zadužuje se subanalitički konto 123968
    – PDV nadoknada plaćena poljoprivredniku, a
    za isti iznos potražuje subanalitički konto
    131312 – Ostala aktivna vremenska razgraniče-
    nja, koji se zatvara.
    Preknjižavanje zaključnih salda sa
    subanalitičkih konta 321121 i 321122
    prilikom otvaranja početnog stanja 1.
    1. 2019. godine
    KBS koji je iskazao rezultat poslovanja na
    kraju 2018. godine na potražnoj strani subana-
    litičkog konta 321121 – Višak prihoda i primanja
    – suficit, prilikom otvaranja početnog stanja
    1. 1. 2019. godine preknjižava sa potražne stra-
    ne konta 321121, tako da se ovaj konto zadužuje,
    a odobrava subanalitički konto 321311 – Nera-
    spoređeni višak prihoda i primanja iz ranijih
    godina. Na osnovu odluke nadležnog organa do-
    nete u toku 2019. godine raspoređuju se namen-
    ski opredeljena sredstva u korist odgovarajućih
    subanalitičkih konta u okviru sintetičkog kon-
    ta 311700 – Preneta neutrošena sredstva iz
    ranijih godina, a onaj deo viška prihoda i pri-
    manja – suficita za koji ne postoji odluka gde se
    namenski izdvaja nadalje je evidentiran na sub-
    analitičkom kontu 321311 – Neraspoređeni višak
    prihoda i primanja iz ranijih godina.
    Primer: Otvaranje početnog stanja kod KBS
    sa suficitom iz 2018. godine
    KBS je na kraju 2018. godine ostvario vi-
    šak prihoda i primanja – suficit u iznosu od
    500.000 dinara. Na osnovu odluke nadležnog
    organa u 2019. godini KBS namenski je oprede-
    lio deo viška prihoda i primanja u korist sub-
    analitičkog konta 311712 – Preneta neutrošena
    sredstva za posebne namene u iznosu od 200.000
    dinara. Ostali deo ostvarenog viška prihoda
    i primanja u iznosu od 300.000 dinara odlukom
    organa upravljanja neće se raspoređivati i evi-
    dentiraće se kao neraspoređen na subanalitič-
    kom kontu 321311 – Neraspoređeni višak prihoda
    i primanja iz ranijih godina.
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 105
    BUDŽETSKI KORISNICI
    PS
    Red. br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    321121 Višak prihoda i primanja – suficit 500.000
    321311 Neraspoređeni višak prihoda i primanja iz ranijih godina 500.000
    – za knjiženje početnog stanja 1. 1. 2019. neraspoređenog viška prihoda i primanja iskazanog po finansijskom izveštaju
    za 2018. godinu
    2.
    321311 Neraspoređeni višak prihoda i primanja iz ranijih godina 200.000
    311712 Preneta neutrošena sredstva za posebne namene 200.000
    – za knjiženje raspoređenog viška prihoda i primanja po odluci nadležnog organa budžetskog korisnika koji će se
    koristiti u toku 2019. godine
    U slučaju da je KBS iskazao negativan rezul-
    tat poslovanja na subanalitičkom kontu 321122 –
    Manjak prihoda i primanja – deficit, prilikom
    otvaranja početnog stanja za 2019. godinu knjiže-
    nje bi bilo takvo da potražuje subanalitički
    konto 321122 – Manjak prihoda i primanja – defi-
    cit, a duguje subanalitički konto 321312 – Defi-
    cit iz ranijih godina.