Oznaka: dvostruka najniža mesečna osnovica

  • Obračun zarada zaposlenih koji su upućeni na rad u inostranstvo

    Zakonom o uslovima za upućivanje zaposlenih na privremeni rad u inostranstvo i njihovoj zaštiti uređuju se prava zaposlenih koji se upućuju na privremeni rad u inostranstvo, kao i uslovi i obaveze poslodavaca u vezi sa tim.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS29-146.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    146 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    ZARADE
    Uvod
    Zakonom o uslovima za upućivanje zaposlenih
    na privremeni rad u inostranstvo i njihovoj za-
    štiti („Sl. glasnik RS”, br. 91/2015 i 50/25018 –
    dalje: Zakon) uređuju se prava zaposlenih koji se
    upućuju na privremeni rad u inostranstvo, kao i
    uslovi i obaveze poslodavaca u vezi s tim. Prema
    odredbama Zakona poslodavac može da uputi za-
    poslenog na privremeni rad u inostranstvo radi:
    1) rada u okviru izvođenja investicionih i dru-
    gih radova i pružanja usluga, na osnovu ugovora
    o poslovnoj saradnji, odnosno drugog odgovara-
    jućeg osnova;
    2) rada ili stručnog osposobljavanja i usavrša-
    vanja za potrebe poslodavca u poslovnim jedini-
    cama poslodavca u inostranstvu, na osnovu akta
    o upućivanju ili drugog odgovarajućeg osnova;
    3) rada ili stručnog osposobljavanja i usavrša-
    vanja za potrebe poslodavca u okviru međukom-
    panijskog kretanja, po osnovu pozivnog pisma,
    politike međukompanijskog kretanja ili drugog
    odgovarajućeg osnova.
    Kako se utvrđuje, obračunava, oporezuje i is-
    plaćuje zarada ovim upućenim zaposlenima, raz-
    motreno je u ovom tekstu, pri čemu pod izrazom
    „upućeni zaposleni” Zakon podrazumeva zapo-
    slenog koji je u radnom odnosu kod poslodavca
    koji ga upućuje na rad u inostranstvo u ograniče-
    nom vremenskom periodu, nakon čega se vraća na
    rad kod poslodavca.
    Obaveze poslodavca prema upućenom
    zaposlenom
    Poslodavac je dužan da pre upućivanja na
    privremeni rad u inostranstvo sa zaposlenim
    Mr Željko Albaneze
    Obračun zarada zaposlenih koji
    su upućeni na rad u inostranstvo
    Zakonom o uslovima za upućivanje zaposlenih na privremeni rad u inostran-
    stvo i njihovoj zaštiti uređuju se prava zaposlenih koji se upućuju na privre-
    meni rad u inostranstvo, kao i uslovi i obaveze poslodavaca u vezi sa tim.
    zaključi aneks ugovora o radu, koji obavezno sa-
    drži:
    ● državu, mesto rada i period na koji se zapo-
    sleni upućuje;
    ● naziv i opis poslova koje će zaposleni oba-
    vljati u inostranstvu, ako se isti menjaju;
    ● iznos osnovne zarade odnosno plate (u daljem
    tekstu: zarada) i valutu u kojoj će zarada biti
    isplaćivana;
    ● elemente za utvrđivanje zarade, druga novča-
    na i nenovčana davanja koja su povezana sa borav-
    kom u inostranstvu;
    ● radno vreme, odmore i godišnji odmor.
    Drugo, poslodavac je dužan da za zaposlenog
    upućenog na privremeni rad u inostranstvo iz-
    vrši promenu osnova osiguranja u jedinstvenoj
    bazi Centralnog registra obaveznog socijalnog
    osiguranja (u daljem tekstu: Centralni registar),
    u skladu sa propisima kojima se uređuje podno-
    šenje jedinstvene prijave na obavezno socijalno
    osiguranje.
    Treće, poslodavac je dužan da zaposlenom
    koga upućuje na privremeni rad u inostranstvo
    obezbedi:
    1) zdravstveno, penzijsko i invalidsko osigura-
    nje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti;
    2) bezbednost i zdravlje na radu;
    3) smeštaj, ishranu i prevoz za dolazak i odla-
    zak sa rada;
    4) zaradu;
    5) pripremu za upućivanje na privremeni rad.
    Kada je u pitanju zarada, poslodavac je du-
    žan da zaposlenom obezbedi zaradu u skladu sa
    propisima Republike Srbije, koja ne može biti
    manja od garantovane minimalne zarade po pro-
    pisima zemlje u koju je zaposleni upućen na pri-
    vremeni rad.
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 147
    ZARADE
    Poreski tretman zarada za zaposlene
    upućene na rad u inostranstvu
    Kada pravno lice – rezident Republike uputi
    svog zaposlenog na rad u inostranstvu, on ostva-
    ruje zaradu za taj rad, koja se iskazuje u valuti
    utvrđenoj aneksom ugovora o radu. Ta zarada se
    početno utvrđuje srazmerno uslovima rada i ži-
    vota u stranoj zemlji, kao i prema radnoj uspe-
    šnosti radnika. Na ovu zaradu plaćaju se porez
    na zarade i doprinosi za obavezno socijalno
    osiguranje.
    Plaćanje poreza na zaradu upućenog
    zaposlenog
    Poreski tretman zarade upućenog zaposlenog
    regulisan je članom 15b. Zakona o porezu na do-
    hodak građana („Sl. glasnik RS”, br. 24/2001… i
    95/2018 – dalje: Zakon o porezu), u kome stoji da
    za fizička lica – rezidente Republike koji su
    upućeni u inostranstvo radi obavljanja poslova
    za pravna lica – rezidente Republike, osnovi-
    cu poreza na zarade čini iznos zarade koju bi, u
    skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o
    radu, ostvarili u Republici na istim ili slič-
    nim poslovima.
    Praktično, u najvećem broju slučajeva to će
    biti poslovi koje je dotični zaposleni obavljao
    na svom radnom mestu pre upućivanja i za koje
    je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu. Ta
    zarada, dakle bez obzira na zaključeni aneks
    ugovora o radu i eventualno drugačiji novi iz-
    nos zarade za rad u inostranstvu, i dalje ostaje
    osnovica za porez. Zakon pominje izraz „zara-
    da”, a ne „osnovna zarada”, što znači da zarada
    koju bi zaposleni ostvario na istim ili slič-
    nim poslovima obuhvata kako njegovu dosada-
    šnju osnovnu zaradu tako i topli obrok, regres,
    „minuli rad”, eventualno i određeni prosečan
    učinak koji je zaposleni ostvario u prethodnom
    periodu na svojim poslovima u zemlji, što treba
    regulisati internim opštim aktom o upućivanju
    na rad u inostranstvo. U svakom slučaju, osnovi-
    cu za plaćanje poreza ne čini ostvarena odno-
    sno isplaćena zarada, već zarada koju bi ovaj
    zaposleni ostvario u Republici na istim ili
    sličnim poslovima.
    Prilikom utvrđivanja osnovice za plaćanje
    poreza ovako utvrđena zarada umanjuje se za iz-
    nos poreskog oslobođenja – poresku olakšicu od
    15.300 dinara mesečno.
    U vezi sa oporezivanjem ovih zarada treba
    imati u vidu i odredbe člana 12. Zakona o porezu,
    u skladu sa kojima se obvezniku – rezidentu Repu-
    blike koji ostvari dohodak u drugoj državi, na
    koji je plaćen porez u toj državi, na račun poreza
    na dohodak odobrava poreski kredit u visini
    poreza na dohodak plaćenog u toj državi, s tim
    da poreski kredit ne može biti veći od iznosa
    koji bi se dobio primenom odredaba Zakona o
    porezu na dohodak ostvaren u drugoj državi. Za
    priznavanje ovog poreskog kredita nadležnim
    poreskim organima u Republici neophodno je
    podneti odgovarajući dokaz, izdat od strane na-
    dležnog organa druge države, da je porez u toj
    drugoj državi stvarno i plaćen.
    Plaćanje doprinosa na zaradu upućenog
    zaposlenog
    Prilikom plaćanja doprinosa za obavezno so-
    cijalno osiguranje zaposlenom koji je upućen na
    rad u inostranstvo primenjuje se član 14. Zakona
    o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje
    („Sl. glasnik RS”, br. 84/2006… i 95/2018 – dalje:
    Zakon o doprinosima), a regulativa tog obraču-
    na doprinosa je sledeća:
    a) osnovica doprinosa za upućene radnike,
    ako nisu obavezno osigurani po propisima dr-
    žave u koju su upućeni ili ako međunarodnim
    ugovorom nije drukčije određeno, kao i za po-
    slodavce, jeste iznos zarade koju bi, u skladu
    sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu,
    ostvarili u Republici na istim ili sličnim
    poslovima;
    b) navedena osnovica doprinosa ne može biti
    niža od zakonske dvostruke najniže mesečne
    osnovice doprinosa.
    Kao što se vidi, osnovica poreza i osnovica
    doprinosa za ovu kategoriju lica je ista – iznos
    zarade koju bi, u skladu sa zakonom, opštim ak-
    tom i ugovorom o radu, ti radnici ostvarili u
    Republici na istim ili sličnim poslovima (s
    tim što za obračun doprinosa ova osnovica ne
    može biti niža od dvostrukog iznosa najniže
    mesečne osnovice doprinosa).
    Prema tome, poreske obaveze na zaradu zapo-
    slenog upućenog na rad u inostranstvo obračuna-
    vaju se po sledećim stopama:
    148 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    ZARADE
    Vrsta obaveze
    Na teret
    zaposle-
    nog
    Na teret
    poslodav-
    ca
    Ukupno
    Ukupno 19,90% 17,15% 37,05%
    Za penzijsko i invalid-
    sko osiguranje 14,00% 12,00% 26,00%
    Za zdravstveno
    osiguranje 5,15% 5,15% 10,30%
    Za osiguranje od
    nezaposlenosti 0,75% 0% 0,75%
    U vezi sa primenom ovih stopa, radi obračuna
    poreskih obaveza treba napomenuti da:
    1) osnovicu poreza na zarade, prema Zakonu o
    porezu, za fizička lica – rezidente Republike
    koji su upućeni u inostranstvo radi obavljanja
    poslova za pravna lica – rezidente Republike,
    čini zarada koju bi ta lica, u skladu sa zakonom,
    opštim aktom i ugovorom o radu, ostvarila u
    Republici na istim ili sličnim poslovima,
    umanjena za poresku olakšicu od 15.300 dinara,
    pri čemu se na ovu osnovicu primenjuje poreska
    stopa od 10%, dakle kao i za zaposlene u zemlji;
    2) obračun doprinosa za obavezno socijalno
    osiguranje za radnike upućene na rad u inostran-
    stvu propisan je članom 14. Zakona o doprinosi-
    ma, a osnovica doprinosa je iznos zarade koju bi,
    u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o
    radu, ostvarili u Republici na istim ili slič-
    nim poslovima, s tim da ta osnovica ne može
    biti niža od zakonske dvostruke najniže mesečne
    osnovice doprinosa. Kada je period za koji
    se obračunava doprinos kraći od mesec dana, a
    ispunjeni su uslovi za primenu najniže mesečne
    osnovice doprinosa, obračun doprinosa vrši
    se na srazmerni iznos dvostruke najniže mesečne
    osnovice doprinosa.
    Primer: Zarada ugovorena u bruto iznosu
    Sledi primer obračuna poreskih obaveza za
    zaposlenog koji je upućen na rad u inostranstvu,
    sa kojim je ugovorena zarada u bruto iznosu, ali
    on nije obavezno osiguran po propisima drža-
    ve u koju je upućen. U pristupu ovom obračunu
    potrebno je pomenuti da za 2019. godinu najniža
    osnovica doprinosa iznosi 23.921 dinar, a njen
    dvostruki iznos 47.842 dinara.
    Red.
    br. Pozicija Iznos
    1 2 3
    1. Ugovorena zarada u inostranstvu
    (u dinarskoj protivvrednosti) 250.000,00
    2. Bruto zarada koju bi radnik ostvario
    u Republici 70.000,00
    3. Dvostruka najniža mesečna bruto
    osnovica doprinosa (23.921 x 2) 47.842,00
    4. Osnovica na koju se obračunavaju
    doprinosi za radnika
    (veći iznos sa red. br. 2 ili 3) 70.000,00
    5. Zbirna stopa doprinosa 19,90%
    6. Iznos doprinosa na teret zaposlenog
    (19,90% na red. br. 4) 13.930,00
    7. Iznos doprinosa na teret poslodavca
    (17,15% na red. br. 4) 12.005,00
    8. Umanjenje poreske osnovice 15.300,00
    9. Poreska osnovica
    (red. br. 2 – red. br. 8) 54.700,00
    10. Iznos poreza (10% na red. br. 9) 5.470,00
    Kao što se vidi, zaposlenom je Aneksom Ugo-
    vora o radu utvrđena posebna zarada za vreme
    rada u inostranstvu, dok se istovremeno pore-
    ske obaveze plaćaju na zaradu koju je ostvarivao
    pre odlaska u inostranstvo, odnosno koja je une-
    ta u njegov originalni ugovor o radu. Ta bruto
    zarada istovremeno je i osnovica i za porez i
    za doprinose (pošto je ona veća od dvostruke
    najniže osnovice, trenutno od 43.842 dinara).
    Primer: Zarada ugovorena u neto iznosu
    Ako je zarada zaposlenog koji je upućen na rad
    u inostranstvo Ugovorom o radu u Srbiji utvrđe-
    na u neto iznosu, ona mora da se prevede u bruto
    iznos radi pravilnog obračuna poreskih obave-
    za. Dakle, radi se o njegovoj zaradi koju je ostva-
    rivao u zemlji pre upućivanja u inostranstvo,
    jer je samo ta zarada u zemlji osnovica za porez
    i doprinose. Pri tome se imaju u vidu tri ele-
    menta koja treba primeniti prilikom utvrđiva-
    nja formula za prevođenje neto iznosa zarade u
    bruto – najnižu i najvišu osnovicu doprinosa i
    poresko umanjenje. Ovi parametri u bruto i neto
    iznosu su sledeći:
    Bruto
    iznos
    Iznos bez
    poreza i
    doprinosa
    Poresko umanjenje 15.300,00 10.539,72
    Najniža mesečna osnovica
    doprinosa 23.921,00 18.298,62
    Najviša mesečna osnovica
    doprinosa 341.725,00 241.079,23
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 149
    ZARADE
    Upoređivanjem ovih veličina dobijaju se tri
    mogućnosti za prevođenje neto iznosa zarada u
    bruto iznose za zaposlene upućene na rad u ino-
    stranstvo u toku 2019. godine.
    1) Ako je neto zarada koju bi zaposleni ostva-
    rio u Republici veća od dvostruke neto najni-
    že osnovice doprinosa i manja od neto najviše
    osnovice doprinosa, obrazac za prevođenje neto
    zarade u bruto je:
    Bruto zarada = (Neto zarada koju bi ostvari-
    li u zemlji – 1.530) : 0,701
    (ako je neto zarada koju bi ostvario u zemlji
    veća od 36.597,24 din. i manja od 241.079,23 din.),
    gde je:
    1.530,00 – iznos poreskog umanjenja u visini po-
    reza na zarade od 10%;
    0,701 – koeficijent dobijen iz odnosa stopa po-
    reza i doprinosa: [100 – (10 + 19,90)] / 100.
    2) Ako je neto zarada koju bi zaposleni ostva-
    rio u Republici manja od dvostruke neto najniže
    osnovice doprinosa, a veća od neto neoporezi-
    vog iznosa, obrazac za prevođenje neto zarade u
    bruto je:
    Bruto zarada = (Neto zarada u zemlji + 0,199 x
    47.842,00 – 1.530,00) : 0,90
    Bruto zarada = (Neto zarada u zemlji +
    7.990,56) : 0,90
    (ako je neto zarada koju bi ostvario u zemlji
    veća od 10.539,72 din. i manja od 36.597,24 din.),
    gde je:
    0,199 – stopa zbirnih doprinosa za socijalno
    osiguranje na teret zaposlenog;
    47.842,00 – dvostruki iznos najniže osnovice
    doprinosa;
    1.530,00 – iznos poreskog umanjenja u visini po-
    reza na zarade od 10%;
    0,90 – koeficijent utvrđen na osnovu poreske
    stope od 10% (100 – 10 = 90 : 100).
    3) Ako je neto zarada koju bi zaposleni ostva-
    rio u Republici veća od neto najviše osnovice
    doprinosa, obrazac za prevođenje neto zarade
    u bruto je:
    Bruto zarada = (Neto zarada u zemlji + 0,199 x
    341.725,00 – 1.530,00) : 0,90
    Bruto zarada = (Neto zarada u zemlji +
    66.473,28) : 0,90
    (ako je neto zarada koju bi ostvario u zemlji
    veća od 241.079,23 din.),
    gde je:
    0,199 – stopa zbirnih doprinosa za socijalno
    osiguranje na teret zaposlenog;
    341.725,00 – najviša osnovica doprinosa;
    1.530,00 – iznos poreskog umanjenja u visini po-
    reza na zarade od 10%;
    0,90 – koeficijent utvrđen na osnovu poreske
    stope od 10% (100 – 10 = 90 : 100).
    Primena navedenih formula data je u tabeli 1.
    Tabela 1: Prevođenje neto iznosa zarada u bruto iznose
    Red.
    br. Pozicija
    Zarada u zemlji NIŽA
    od dvostruke najniže
    osnovice
    Zarada u zemlji VIŠA
    od dvostruke najniže
    osnovice
    1 2 3 4
    1. Ugovorena zarada u inostranstvu 2.000 EUR 2.000 EUR
    2. Neto zarada koju bi radnik ostvario u Republici 29.570,00 71.630,00
    3. Najniža bruto osnovica doprinosa za 2019. godinu 23.921,00 23.921,00
    4. Dvostruka najniža bruto mesečna osnovica doprinosa 47.842,00 47.842,00
    4a Dvostruka najniža NETO mesečna osnovica doprinosa 36.597,24 36.597,24
    5. Bruto iznos zarade zaposlenog u Republici:
    kolona 3: (29.570 + 7.990,56) : 0,90
    kolona 4: (71.630 – 1.530) : 0,701 41.733,96 100.000,00
    6. Zbirna stopa doprinosa na teret zaposlenog 19,90% 19,90%
    7. Iznos doprinosa na teret zaposlenog:
    kolona 3: 47.842,00 x 19,9%
    kolona 4: 100.000 x 19,9% 9.520,56 19.900,00
    8. Iznos doprinosa na teret poslodavca:
    kolona 3: 47.842,00 x 17,15%
    kolona 4: 100.000 x 19,9% 8.204,90 17.150,00
    9. Poresko umanjenje 15.300,00 15.300,00
    10. Poreska osnovica (red. br. 5 – 15.300) 26.433,96 84.700,00
    11. Iznos poreza (10% na red. br. 10) 2.643,40 8.470,00
    12. Evidenciona neto zarada zaposlenog:
    (red. br. 5 – red. br. 7 – red. br. 11) = red. br. 2 29.570,00 71.630,00
    150 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    ZARADE
    U prvom primeru, zarada koju bi zaposleni
    koji je upućen na rad u inostranstvo ostvario
    u zemlji iznosi bruto 41.733,96 dinara, a neto
    29.570,00 dinara, što znači da je ona manja od
    dvostruke najniže osnovice doprinosa, pa se
    doprinosi obračunavaju na tu dvostruku najnižu
    osnovicu, a porez se obračunava na bruto zara-
    du izvedenu prema formuli datoj pod 2). Time
    su poštovani poreski propisi, a neto zarada
    dobijena na red. br. 12 datog primera jednaka je
    polaznoj neto zaradi na red. br. 2 prethodnog
    primera.
    U drugom primeru, zarada koju bi zaposleni
    koji je upućen na rad u inostranstvo ostvario u ze-
    mlji iznosi bruto 10.000 dinara, a neto 71.630,00
    dinara, što znači da je veća od dvostrukog važe-
    ćeg iznosa najniže osnovice, pa se doprinosi ob-
    računavaju na tu zaradu, a porez na bruto zaradu
    izvedenu prema formuli datoj pod 1).
    Cilj ovakve računice, odnosno obračuna je-
    ste da se samo odrede sume poreskih obaveza za
    uplatu, jer ovaj zaposleni prima u inostranstvu
    zaradu koja nije neposredan predmet navedene
    metodologije oporezivanja.
    Kao i za domaće zaposlene, pre isplate zarade
    i plaćanja poreza i doprinosa za upućenog radni-
    ka poslodavac dostavlja Poreskoj upravi obrazac
    PPP PD, a zarade upućenih radnika prijavljuju
    se pod OVP 102. Porez i doprinosi na zarade za-
    poslenih koji su upućeni na rad u inostranstvo,
    obračunati na navedeni način, uplaćuju se na ra-
    čun 840-4848-37. Na nalogu za plaćanje navodi se
    šifra plaćanja 254 i broj odobrenja za plaćanje
    (BOP) dobijen od Poreske uprave. PS