Oznaka: budžet

  • Donacije i transferi kao vrsta javnih prihoda

    Nerazumevanje pojmova donacije i transfera, odnosno nepoznavanje različitosti između ova dva pojma, koja označavaju različite vrste prihoda, za posledicu može da ima i neispravno planiranje i neispravan prikaz izvršenja plana, kao i neispravnu računovodstvenu evidenciju po navedenim osnovima. U ovom tekstu autor obrazlaže donacije i transfere kao vrste javnih prihoda, a o davanju donacija, kredita i zajmova/pozajmica od strane korisnika javnih sredstava, zakonskim ograničenjima i stavovima nadležnih organa o tome biće pripremljen komentar u jednom od narednih brojeva časopisa. Osim toga, u tekstu su dati i primeri donacija i transfera sa kojima se susreću jedinice lokalne samouprave, zdravstvene ustanove, škole i druge obrazovne institucije.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F10%2FPS35-103.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 103
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Mr Jovan Čanak
    Donacije i transferi kao vrsta
    javnih prihoda
    Nerazumevanje pojmova donacije i transfera, odnosno nepoznavanje
    različitosti između ova dva pojma koja označavaju različite vrste
    prihoda, za posledicu može da ima i neispravno planiranje i neispravan
    prikaz izvršenja plana, kao i neispravnu računovodstvenu evidenciju po
    navedenim osnovima. U ovom tekstu autor obrazlaže donacije i transfere
    kao vrste javnih prihoda, a o davanju donacija, kredita i zajmova/pozajmica
    od strane korisnika javnih sredstava, zakonskim ograničenjima i stavovima
    nadležnih organa o tome biće pripremljen komentar u jednom od narednih
    brojeva časopisa. Osim toga, u tekstu su dati i primeri donacija i transfera
    sa kojima se susreću jedinice lokalne samouprave, zdravstvene ustanove,
    škole i druge obrazovne institucije.
    Uvod
    Nasuprot donacijama i transferima kao vr-
    sti javnih prihoda, članom 27. Zakona o budžet-
    skom sistemu („Sl. glasnik RS”, br. 54/2009…
    i 72/2019) propisani su javni rashodi i izdaci
    države, u koje se, između ostalog, ubrajaju i do-
    tacije i transferi. Zakonom o budžetu Republike
    Srbije ili odlukom jedinice lokalne samoupra-
    ve utvrđuju se sredstva koja se iz budžeta izdva-
    jaju korisnicima budžetskih sredstava u obliku
    dotacija i transfera.
    Dakle, pojam donacija odnosi se na priliv
    sredstava i predstavlja vrstu javnih prihoda
    (klasa 700000 – Tekući prihodi), kao element
    ukupnog prihoda u državnom budžetu, odnosno bu-
    džetu jedinice lokalne samouprave iz kog treba
    da se pokriju svih planirani rashodi utvrđeni
    zakonom o budžetu, odnosno odlukom jedinica lo-
    kalne samouprave.
    S druge strane, pojam dotacija odnosi se na
    odliv sredstava iz budžeta za tekuće rashode
    (klasa 400000 – Tekući rashodi) za obaveze koje
    su Zakonom o budžetu ili odlukama o budžetu pre-
    uzete prema određenim korisnicima budžetskih
    sredstava.
    Pojmovne i suštinske razlike između
    donacija, sponzorstva i transfera
    Donacija je reč latinskog porekla čije je zna-
    čenje u srpskom jeziku darovanje ili poklanjanje,
    a može da se tumači i kao akt o poklanjanju. Pod
    njom se obično podrazumeva davanje u novcu,
    stvarima ili uslugama. Donator ili darodavac
    ima pravo ne samo da traži već i da dobije in-
    formacije od primaoca donacije o tome kako su
    utrošena donirana sredstva. Međutim, donator
    nema pravo da za iznos donacije traži bilo ka-
    kvu protivuslugu.
    Pored donacija, u teoriji i praksi obično se
    susrećemo i sa terminom sponzorstvo, koji se
    ponekad svesno ili nesvesno poistovećuje sa
    terminom donacije, što je nesumnjivo pogre-
    šan pristup. Zbog toga skrećemo pažnju na to
    da treba razlikovati sponzorstvo od donacije.
    Sponzorstvo je takođe reč latinskog porekla, a
    u srpskom jeziku označava pokrovitelja ili za-
    štitnika, odnosno lice (fizičko ili pravno)
    koje finansijski pomaže određene manifesta-
    cije i aktivnosti s namerom da reklamira sebe.
    To znači da je ustanova ili organizacija koja je
    primila sponzorstvo dužna da zauzvrat učini
    uslugu reklame darodavca. Dakle, sponzor ili
    pokrovitelj za sredstva koja je uputio primaocu
    očekuje od njega protivuslugu, što nije slučaj sa
    donacijom odnosno donatorom.
    104 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Naravno, donacije i sponzorstvo realizuju se
    na bazi zaključenih ugovora između primaoca i
    davaoca pomenutih sredstava.
    Transfer je termin koji takođe potiče iz
    latinskog jezika, a označava prenos u opštem
    smislu i ima višestruko značenje, kao što je
    prenos robe, vlasništva, prava i novca. Dakle,
    transferisanje podrazumeva prenošenje, na
    primer premeštaj novca s jednog računa na dru-
    gi. Transfer znači i prelazak ili premeštaj ne
    samo robe i novca, nego i ljudi, što se najčešće
    događa u sportu.
    Transfer može da se posmatra kao jedan vid
    transakcija, dok drugi vid predstavlja razmenu.
    U literaturi o javnim finansijama transakcija
    se definiše kao uzajamna veza (interakcija) iz-
    među dve jedinice na osnovu međusobnog spora-
    zuma. Reč je o poravnanju, nagodbi ili sporazumu
    između dve strane u vezi sa realizacijom preu-
    zetih prava i obaveza u međusobnim poslovnim
    odnosima koji su uslovili nastanak transakcije.
    U čemu je razlika između razmene i transfera?
    Razmena je vid transakcije koja je zasnovana na
    dobijanju iste protivvrednosti za izvršenu
    prodaju dobara i usluga od druge strane, dok
    to nije slučaj kada je u pitanju transfer. Naime,
    transfer, kao vid transakcije, ne znači obezbe-
    đivanje dobara ili usluga u zamenu za ustupljena
    dobra i izvršene usluge, već da pravni subjekt
    koji je ustupio dobra ili izvršio usluge drugom
    pravnom subjektu po osnovu transfera (dobro-
    voljnog ili zakonskog) ne očekuje od tog subjekta
    protivuslugu u vrednosti ustupljene robe ili
    izvršenih usluga.
    Zakonski osnov uređivanja donacija
    i transfera kod korisnika javnih
    sredstava
    Imajući u vidu da se ovaj stručni komentar
    odnosi na donacije i transfere koji su vrsta jav-
    nih prihoda i koji se ostvaruju kod korisnika
    javnih sredstava (dalje: KJS), zakonski osnov od
    značaja za ovu materiju čine:
    ● Zakon o budžetskom sistemu (dalje: ZOBS);
    ● Zakon o donacijama i humanitarnoj pomo-
    ći („Sl. list SRJ”, br. 53/2001, 61/2001 – ispr. i
    36/2002 i „Sl. glasnik RS”, br. 101/2005 – dr. za-
    kon);
    ● Zakon o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik
    RS”, br. 84/2004… i 4/2019 – usklađeni din. izn.);
    ● Zakon o porezima na imovinu („Sl. glasnik
    RS”, br. 26/2001… i 99/2018 – Odluka US);
    ● Zakon o finansiranju lokalne samouprave
    („Sl. glasnik RS”, br. 62/2006… i 95/2018);
    ● Pravilnik o standardnom klasifikacionom
    okviru i Kontnom planu za budžetski sistem („Sl.
    glasnik RS”, br. 16/2016… i 68/2019 – dalje: Pra-
    vilnik o Kontnom planu za budžetski sistem);
    ● Pravilnik o uslovima i načinu vođenja računa
    za uplatu javnih prihoda i raspored sredstava
    sa tih računa („Sl. glasnik RS”, br.16/2016… i
    68/2019).
    Zakon o budžetskom sistemu
    U članu 2. tačka 45) ZOBS-a utvrđena je defi-
    nicija prema kojoj je donacija namenski bespovra-
    tan prihod, koji se ostvaruje na osnovu pisanog
    ugovora između davaoca donacije i primaoca do-
    nacije.
    Prema ZOBS-u, u javne prihode koji pripadaju
    budžetu Republike Srbije (član 23), budžetu auto-
    nomne pokrajine (član 24), budžetu jedinice lo-
    kalne samouprave (član 25) i organizacijama za
    obavezno socijalno osiguranje (član 26), pored
    ostalih javnih prihoda, ubrajaju se i donacije i
    transferi.
    Smatramo da se donacije i transferi u
    skladu sa članom 2. tačka 15) ZOBS-a tretira-
    ju kao namenski prihodi čiji su korišćenje i
    namena utvrđeni zakonom.
    S obzirom na važnost pripadnosti javnih
    prihoda, njihov raspored i iskazivanje prema
    izvorima u budžetu, neophodno je imati u vidu
    odredbu člana 5. ZOBS-a. Za razmatranje u ovom
    članku poseban značaj ima stav 6. tog člana, koji
    u izuzetnim slučajevima dozvoljava da jedan
    nivo vlasti svojim aktom opredeli drugom ni-
    vou vlasti namenska sredstva, kao i u slučaju
    ugovaranja donacija čiji iznosi nisu mogli biti
    poznati u postupku donošenja budžeta. Upravo
    ova odredba omogućava organu nadležnom za fi-
    nansije da otvara odgovarajuće aproprijacije za
    izvršavanje rashoda i izdataka po tom osnovu, a
    da ne mora da se vrši rebalans budžeta.
    Zakon o donacijama i humanitarnoj pomoći
    Prema članu 1. ovog zakona, propisano je da
    donacije i humanitarnu pomoć mogu da prime
    državni organi, jedinice lokalne samouprave,
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 105
    BUDŽETSKI KORISNICI
    javna preduzeća, javne ustanove, druge organiza-
    cije i zajednice koje ne ostvaruju dobit, kao i
    domaće i strane humanitarne organizacije.
    U 2. stavu ovog člana propisano je da primalac
    donacija i humanitarne pomoći ne može biti
    politička stranka. Po našem mišljenju, ovom
    ili nekom drugom odredbom Zakona trebalo je
    definisati ne samo primaoca nego i davaoca
    donacije.
    U skladu sa članom 2. ovog zakona, donacije
    mogu biti u robi (osim duvana i duvanskih pre-
    rađevina, alkoholnih pića i putničkih automo-
    bila), uslugama, novcu, hartijama od vrednosti,
    imovinskim i drugim pravima.
    Član 3. ovog zakona propisuje da je slobodan
    uvoz robe i usluga po osnovu donacija, kao i uvoz
    robe i usluga koji se kupuju iz sredstava dobije-
    nih od donacije i iz sredstava ostvarenih rea-
    lizacijom hartija od vrednosti, kao i po osnovu
    korišćenja ustupljenih prava.
    Dakle, kada se posmatraju odredbe ovog za-
    kona o primaocu donacije, može da se zaključi
    da primalac donacije u zemlji prima robu koja
    se smatra donacijom (član 2) i može slobod-
    no da vrši nabavku robe iz uvoza koja se sma-
    tra donacijom (član 3) ako se ta roba kupuje
    iz sredstava koja su dobijena iz donacije i iz
    sredstava koja su stečena unovčavanjem harti-
    ja od vrednosti i novčanih sredstava stečenih
    od korišćenja ustupljenih prava (razni obli-
    ci nematerijalne imovine – kompjuterski
    softver, patenti i sl.).
    Prema članu 5. ovog zakona, primalac dona-
    cije i pomoći oslobođen je plaćanja carine,
    drugih uvoznih dažbina i taksi koje se plaćaju
    prilikom uvoza robe koja je predmet donacije,
    kao i humanitarne pomoći u smislu ovog zakona.
    Primljene devize po osnovu donacije i huma-
    nitarne pomoći primalac donacije i pomoći
    drži na svom deviznom računu u ovlašćenoj
    banci i koristi za plaćanje uvoza u skladu sa ugo-
    vorom o donaciji, odnosno ugovorom o pružanju
    humanitarne pomoći.
    Prema 2. stavu člana 8. ovog zakona, preduze-
    će, drugo pravno lice ili preduzetnik koji je
    robu po osnovu donacija prodao u zemlji ili iz-
    vršio uslugu takođe po osnovu donacije stranim
    humanitarnim organizacijama i donatorima iz
    inostranstva, dužan je da preko ovlašćene ban-
    ke proda Narodnoj banci Srbije devize ostvare-
    ne od navedene prodaje robe i izvršenih usluga.
    Saglasno članu 9. Zakona, na uvoz robe koja
    je predmet donacije i humanitarne pomoći ne
    plaća se akciza, kao ni porez na promet dobara
    i usluga, što je u stvari preciznije regulisano
    odredbom člana 24. t. 16a) i 16v) Zakona o PDV-u.
    Zakon o porezu na dodatu vrednost
    U skladu sa članom 24. Zakona o PDV-u, koji re-
    guliše poreska oslobođenja za promet dobara i
    usluga sa pravom na odbitak prethodnog poreza,
    propisano je da se PDV ne plaća na promet doba-
    ra i usluga koji se vrši u skladu sa ugovorima o
    donaciji zaključenim sa državnom zajednicom
    Srbija i Crna Gora, odnosno Republikom, ako
    je tim ugovorom predviđeno da se iz dobije-
    nih novčanih sredstava neće plaćati troško-
    vi poreza u delu koji se finansira dobijenim
    novčanim sredstvima, osim ako ratifikovanim
    međunarodnim ugovorom nije drukčije predvi-
    đeno. Osim toga, PDV se ne plaća i na promet
    dobara i usluga koji se vrši na osnovu međuna-
    rodnih ugovora, ako je tim ugovorima predvi-
    đeno poresko oslobođenje, osim međunarodnih
    ugovora iz t. 16a) i 16b) ovog stava.
    Dakle, u vezi sa obavezom plaćanja PDV-a na
    primljena novčana sredstva od donacija iz ino-
    stranstva neće se plaćati PDV, osim ako u ratifi-
    kovanom međunarodnom ugovoru koji je zaključila
    Republika Srbija nije drukčije predviđeno. Me-
    đutim, ako nije predviđeno da se ne plaća PDV
    na primljena novčana sredstva iz donacija po
    osnovu međunarodnih ugovora koje je zaključila
    Republika Srbija, korisnik novčanih sredstava
    iz donacije treba da obračuna i plati PDV.
    Zakon o porezima na imovinu
    U trećem delu Zakona (članovi 14–22) reguli-
    san je porez na nasleđe i poklon. Prema stavu 2.
    člana 14. ovog zakona, porez na nasleđe i poklon
    plaća se i na nasleđeni, odnosno na poklon pri-
    mljeni gotov novac. Prema našem mišljenju,
    gotov novac koji je poreklom od primljene do-
    nacije takođe se smatra poklonom, što je sao-
    brazno 3. stavu pomenutog člana 14. Zakona, pa se
    u tom smislu i na novac primljen kao donacija
    plaća porez.
    Međutim, treba imati u vidu tačku 3) stav 6.
    člana 14. ovog zakona, kojom se propisuje da se od
    oporezivanja porezom na nasleđe i poklon izu-
    106 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    zimaju novac, prava, odnosno stvari koje nasled-
    nik nasledi, odnosno poklonoprimac primi na
    poklon u vrednosti do 100.000,00 dinara u jednoj
    kalendarskoj godini po svakom od tih osnova od
    istog lica. Ako je vrednost nasleđenih, odnosno
    na poklon primljenih stvari od istog lica veća
    od 100.000 dinara, od oporezivanja se izuzima
    100.000 dinara u toj kalendarskoj godini po sva-
    kom od navedenih osnova.
    Ipak, u skladu sa tačkom 12) stava 1. člana 21.
    ovog zakona, porez na poklon ne plaća primalac
    donacije po međunarodnom ugovoru koji je zaklju-
    čila Republika Srbija, kada je tim ugovorom ure-
    đeno da se na dobijeni novac, stvari ili prava
    neće plaćati porez na poklon.
    Zakon o finansiranju lokalne samouprave
    Članom 2. navedenog zakona definisani su
    pojmovi izvornih i ustupljenih prihoda, kao i
    ukupnog nenamenskog i namenskog transfera.
    Izvorni prihodi su prihodi čiju stopu, odno-
    sno način i merila za utvrđivanje visine iznosa
    utvrđuje jedinica lokalne samouprave, pri čemu
    zakonom može da se ograniči visina poreske
    stope, odnosno da se utvrdi najviši i najniži
    iznos naknade odnosno takse.
    Ustupljeni prihodi su oni prihodi čija se
    osnovica i stopa, odnosno način i merila za
    utvrđivanje visine iznosa utvrđuju zakonom, a
    prihod ostvaren na teritoriji jedinice lokalne
    samouprave ustupa se u celini ili delimično toj
    jedinici lokalne samouprave.
    Ukupni nenamenski transfer predstavlja
    zbir transfera za ujednačavanje opšteg, kompen-
    zacionog i transfera solidarnosti, pri čemu je:
    (1) transfer za ujednačavanje deo ukupnog ne-
    namenskog transfera koji se raspodeljuje jedi-
    nicama lokalne samouprave čiji su prihodi po
    glavi stanovnika po osnovu ustupljenih poreza
    ispod određenog procenta proseka opština (bez
    gradova),
    (2) opšti transfer deo ukupnog nenamenskog
    transfera koji se raspodeljuje svim jedinicama
    lokalne samouprave prema kriterijumima utvr-
    đenim ovim zakonom,
    (3) kompenzacioni transfer deo ukupnog nena-
    menskog transfera kojim se nadomešta deo izgu-
    bljenih prihoda koji nastaje po osnovu promene
    republičkih poreskih propisa,
    (4) transfer solidarnosti deo ukupnog nena-
    menskog transfera koji se raspodeljuje svim
    jedinicama lokalne samouprave, izuzev Grada
    Beograda, na osnovu stepena razvijenosti.
    Namenski transfer je transfer koji se kori-
    sti za finansiranje određenih funkcija i izda-
    taka, a može biti:
    1) funkcionalni transfer – koristi se za finan-
    siranje izdataka u okviru određene funkcije,
    2) namenski transfer u užem smislu – koristi
    se u tačno određenu svrhu, odnosno za vrstu iz-
    datka za koju je transfer dodeljen.
    Donacije se tretiraju, saglasno članu 6.
    tačka 13) ovog zakona, kao izvorni javni pri-
    hodi jedinice lokalne samouprave, dok se
    transferi tretiraju kao sredstva budžetskih
    prihoda jedinica lokalne samouprave, shod-
    no članu 5. pomenutog zakona.
    Pravilnik o Kontnom planu za budžetski
    sistem
    Prilikom razmatranja donacija i transfera
    treba imati u vidu i odredbu stava 1. člana 8.
    Pravilnika o Kontnom planu za budžetski sistem,
    koji propisuje da klasifikacija rashoda i izda-
    taka prema izvorima finansiranja iskazuje pri-
    hode i primanja, rashode i izdatke prema osnovu
    ostvarenja tih sredstava.
    Izvori finansiranja za ovu vrstu javnih pri-
    hoda klasifikovani su prema stavu 3. člana 8. t.
    od 5) do 8), kako sledi:
    Izvori finansiranja Ekonomska
    klasifikacija
    5) Donacije od inostranih zemalja –
    izvor 05
    731
    6) Donacije od međunarodnih
    organizacija – izvor 06
    732
    7) Transferi od drugih nivoa vlasti –
    izvor 07
    733*
    8) Dobrovoljni transferi od fizičkih
    i pravnih lica – izvor 08
    744
    Navedeno se odnosi samo na namenske tran-
    sfere, dok su nenamenski transferi, u skladu sa
    metodologijom, prihod budžeta kome su usmerena
    sredstva.
    U skladu sa članom 17. Pravilnika o Kontnom
    planu za budžetski sistem, u okviru klase 700000
    – Tekući prihodi – propisana je kategorija kon-
    ta koja se odnosi na donacije i transfere. To je
    kategorija 730000 – Donacije, pomoći i transfe-
    ri, koja obuhvata tri grupe konta:
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 107
    BUDŽETSKI KORISNICI
    ● 731000 – Donacije od inostranih država;
    ● 732000 – Donacije i pomoći od međunarodnih
    organizacija,
    ● 733000 – Transferi od drugih nivoa vlasti.
    Sintetička konta navedenih grupa konta obu-
    hvataju tekuće i kapitalne donacije i tekuće i
    kapitalne transfere, kako sledi:
    ● u kontima grupe 731000 – Donacije od inostra-
    nih država, to su:
    – 731100 – Tekuće donacije od inostranih država,
    – 731200 – Kapitalne donacije od inostranih dr-
    žava;
    ● u kontima grupe 732000 – Donacije i pomoći od
    međunarodnih organizacija, to su:
    – 732100 – Tekuće donacije od međunarodnih or-
    ganizacija,
    – 732200 – Kapitalne donacije od međunarodnih
    organizacija;
    ● u kontima grupe 733000 – Transferi od drugih
    nivoa vlasti, to su:
    – 733100 – Tekući transferi od drugih nivoa vla-
    sti,
    – 733200 – Kapitalni transferi od drugih nivoa
    vlasti.
    Donacije, pomoći i transferi predstavljaju
    vrstu javnih prihoda koji nastaju po osnovu upla-
    te donacija i pomoći od inostranih država, me-
    đunarodnih organizacija i transfera od drugih
    nivoa vlasti. Ovi prihodi po svojoj pripadnosti
    mogu biti prihod Republike Srbije, autonomne
    pokrajine, grada, opštine, kao i direktnih i
    indirektnih korisnika budžetskih sredstava. U
    najvećoj meri (iznosu) to su prihodi direktnih
    i indirektnih korisnika budžetskih sredstava,
    a naravno da mogu da budu i prihodi budžeta Re-
    publike, lokalnih samouprava i organizacija za
    obavezno socijalno osiguranje.
    Zavisno od zahteva donatora prihod se,
    shodno odredbama člana 8. Pravilnika o
    Kontnom planu za budžetski sistem, evidenti-
    ra na odgovarajućem izvoru:
    ● ako pripada budžetu ili OOSO, onda je on
    prihod u tabeli prihoda i primanja za izvor
    01, a
    ● ako je prihod direktnih i indirektnih ko-
    risnika budžetskih sredstava, onda može biti
    izvor 05, 06, 07 ili 08.
    Kada dođe do uplate ovih sredstava, sačinja-
    va se ugovor o donaciji i u isti se upisuje broj
    podračuna na koji je potrebno da donator izvrši
    uplatu. Uplata se knjiži na dugovnoj strani konta
    121112 – Tekući računi, kao i na potražnoj strani
    odgovarajućih subanalitičkih konta u okviru ka-
    tegorije 730000 – Donacije i transferi.
    S obzirom na to da se donacije klasifikuju
    prema nameni utroška sredstava kao tekuće ili
    kapitalne donacije, ugovorom o donaciji regu-
    liše se koji karakter donacija ima, pri čemu su:
    ● tekuće donacije one koje služe za finansira-
    nje tekućih rashoda iz poslovanja, a ta sredstva
    uglavnom služe za nabavku materijala, tekuće
    održavanje, usluge po ugovoru i tome slično;
    ● kapitalne donacije one koje su opredeljene za
    investiciono ulaganje u nove poslovne zgrade i
    opremu i investiciono održavanje tih objeka-
    ta, kao što je zamena krovova na zgradama, sta-
    vljanje novih fasada, zamena stolarije, nabavka
    nove opreme ili generalni remont određenih
    postrojenja kao što su kotlarnica i mašine ve-
    ćih kapaciteta, kao, na primer, za pranje i suše-
    nje veša i posteljine i tako dalje.
    U skladu sa odredbom člana 17. Pravilnika o
    Kontnom planu za budžetski sistem, pojavljuju se
    i transferi u okviru kategorije 740000 – Drugi
    prihodi, na grupi konta 744000 – Dobrovoljni
    transferi od fizičkih i pravnih lica. Pome-
    nuta grupa konta sadrži dva sintetička konta:
    ● 744100 – Tekući dobrovoljni transferi od fi-
    zičkih i pravnih lica i
    ● 744200 – Kapitalni dobrovoljni transferi od
    fizičkih i pravnih lica.
    Kada dođe do uplate ovih sredstava, vrši se
    knjiženje na dugovnoj strani konta 121112 – Tekući
    računi, a u korist odgovarajućih subanalitičkih
    konta u okviru grupe konta 744000 – Dobrovoljni
    transferi od fizičkih i pravnih lica.
    Dobrovoljni transferi od fizičkih i
    pravnih lica odnose se uglavnom na domaća i
    pravna fizička lica koja su poklonodavci. U
    pravnom smislu, opšte je poznato da ugovor o
    davanju dobrovoljnog transfera ima sledeća
    obeležja:
    ● da je to dobročini pravni posao u kojem po-
    klonodavac preuzima obavezu, a poklonopri-
    mac stiče pravo;
    ● da je to samo jednostrano obavezni ugovor
    jer postoji obaveza samo na strani poklono-
    davca;
    108 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    ● da poklonodavac ne dobija nikakvu nadok-
    nadu za svoje davanje;
    ● da je takav ugovor formalni pravni posao.
    U skladu sa odredbom člana 17. Pravilnika o
    Kontnom planu za budžetski sistem, na transfere
    se nailazi i u okviru kategorije 780000 – Tran-
    sferi između budžetskih korisnika na istom ni-
    vou. Ova kategorija sadrži grupu konta 781000
    – Transferi između budžetskih korisnika na
    istom nivou, koja sadrži dva sintetička konta:
    ● 781100 – Transferi između budžetskih kori-
    snika na istom nivou, što je slučaj kada, na pri-
    mer, direktni korisnik budžetskih sredstava
    (Ministarstvo prosvete, kulture i naučnoteh-
    nološkog razvoja) transferiše sredstva indi-
    rektnim korisnicima budžetskih sredstava, tj.
    školama i fakultetima koji se finansiraju iz
    budžetskih sredstava Republike Srbije;
    ● 781300 – Transferi između organizacija oba-
    veznog socijalnog osiguranja, u slučaju kada or-
    ganizacije obaveznog socijalnog osiguranja, kao
    direktni korisnici sredstava organizacija za
    obavezno socijalno osiguranje, transferišu
    sredstva indirektnim korisnicima sredstava
    organizacija za obavezno socijalno osiguranje,
    na primer: Republički fond za zdravstveno osi-
    guranje transferiše sredstva zdravstvenim
    ustanovama.
    Pravilnik o uplatnim računima
    Prema osnovnim odredbama Pravilnika o
    uplatnim računima regulisano je sledeće:
    1) Propisani su računi za uplatu javnih priho-
    da na koje se uplaćuju javni prihodi i primanja,
    kao podračuni sistema konsolidovanog računa
    trezora, kao i uslovi i način vođenja računa za
    uplatu javnih prihoda i raspored sredstava sa
    tih računa u Upravi za trezor (član 1).
    2) Računi za uplatu javnih prihoda propisuju se
    na osnovu zahteva nadležnog organa, odnosno
    organizacije za obavezno socijalno osiguranje, u
    kojem je naveden zakon, odnosno drugi propis na
    osnovu kojeg se uvode javni prihodi i primanja.
    Javni prihodi i primanja uplaćuju se isključivo
    preko računa za uplatu javnih prihoda koji su
    propisani ovim pravilnikom (član 2).
    3) Javni prihodi i primanja za čiju su uplatu pro-
    pisani računi ovim pravilnikom raspoređuju se
    u budžet Republike, odnosno budžet lokalne vlasti,
    organizacijama za obavezno socijalno osiguranje
    i drugim korisnicima koji su uključeni u sistem
    konsolidovanog računa trezora (član 3). Računi
    za uplatu javnih prihoda vode se prema Planu
    računa za uplatu javnih prihoda u okviru konso-
    lidovanog računa trezora. Plan računa za uplatu
    javnih prihoda odštampan je kao Prilog 1 uz ovaj
    pravilnik i čini njegov sastavni deo (član 4).
    Plan računa za uplatu javnih prihoda obuhva-
    ta javne prihode za koje su propisani uplatni
    računi za: poreze, akcize, jednokratni porez na
    ekstra profit i ekstra imovinu stečenu kori-
    šćenjem posebnih mogućnosti, socijalne dopri-
    nose, donacije, pomoći i transfere, transfere
    od drugih nivoa vlasti, za prihode od imovine,
    prihode od prodaje dobara i usluga, novčane
    kazne i oduzetu imovinsku korist, dobrovoljne
    transfere od fizičkih i pravnih lica, mešo-
    vite i neodređene prihode, memorandumske
    stavke za refundaciju rashoda iz prethodne go-
    dine, transfere između budžetskih korisnika
    na istom nivou, primanja od prodaje nefinan-
    sijske imovine, primanja od prodaje dragoce-
    nosti, primanja od prodaje prirodne imovine i
    primanja od zaduživanja i prodaje finansijske
    imovine.
    Za donacije, pomoći i transfere otvorena
    su 102 podračuna (red. br. 298–400) na koje se
    vrši uplata novčanih sredstava u skladu sa
    preuzetim obavezama.
    Za dobrovoljne transfere od fizičkih i
    pravnih lica otvoreno je 19 podračuna (red.
    br. 608–627) na koje se vrši uplata novčanih
    sredstava u skladu sa preuzetim obavezama.
    Ovi transferi se nalaze u okviru drugih pri-
    hoda.
    Za transfere između budžetskih korisnika
    na istom nivou otvoreno je 15 podračuna (red.
    br. 672–690) na koje se vrši uplata novčanih
    sredstava u skladu sa preuzetim obavezama.
    Generalno se može konstatovati da je Plan
    računa za uplatu javnih prihoda koresponden-
    tan sa Kontnim planom za budžetski sistem.
    Računovodstvena evidencija
    poslovnih događaja u vezi sa
    donacijom i transferima
    Poslovni događaji koji se odnose na donacije
    i transfere vezani su za njihove uplate na po-
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 109
    BUDŽETSKI KORISNICI
    dračune koji su ustanovljeni Planom računa za
    uplatu javnih prihoda – Prilogom 1 Pravilnika
    o uplatnim računima.
    U nastavku su prikazani poslovni događaji
    vezani za transfere od drugih nivoa vlasti,
    kao i poslovni događaji u vezi sa dobrovoljnim
    transferima fizičkih i pravnih lica i u vezi
    sa transferima između budžetskih korisnika na
    istom nivou.
    Primer: Računovodstvena evidencija
    donacija u lokalnoj samoupravi
    1. Lokalna samouprava – Grad Kraljevo – kon-
    kurisala je sa Projektom sanacije posledica od
    zemljotresa za sredstva donacije od Republike
    Austrije i nakon prihvaćenog projekta potpisala
    je ugovor čija ukupna vrednost iznosi 2.950.000
    dinara. Ugovorom je predviđeno da donator iz-
    vrši uplatu za finansiranje projekta odmah po
    potpisivanju ugovora, a po završetku istog ne-
    zavisni revizor izvršiće reviziju trošenja
    sredstava.
    2. Prema pomenutom ugovoru, lokalna samo-
    uprava – Grad Kraljevo – u obavezi je da otvori
    namenski devizni račun u Narodnoj banci Srbi-
    je na koji se uplaćuju sredstva donacije od ino-
    stranih država, a u Upravi za trezor namenski
    dinarski podračun na kome se evidentiraju pri-
    hod, rashod i izdatak.
    3. Republika Austrija je za ugovoreni projekat
    izvršila uplatu donacije u iznosu od 25.000 €
    na devizni račun NBS po srednjem kursu NBS od
    118,00 dinara za 1 evro, što u dinarskoj protiv-
    vrednosti iznosi 2.950.000 dinara.
    4. NBS je izvršila prenos na namenski di-
    narski podračun u Upravi za trezor 2.937.500,00
    dinara po osnovu otkupa deviza od inostrane do-
    nacije po kupovnom kursu NBS od 117,50 dinara
    za 1 evro.
    5. Za ove prihode otvara se izvor finansira-
    nja 05 – Donacije inostranih zemalja, apropri-
    jacija 731, a za rashode i izdatke odobravaju se
    odgovarajuće aproprijacije.
    6. Sredstva od donacije utrošena su za veli-
    ke investicione popravke poslovnih zgrada Gra-
    da Kraljevo u iznosu od 2.937.500 dinara.
    Knjiženje:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    121411 Devizni račun u
    domaćoj banci 2.950.000
    731241 Kapitalne donacije
    od inostranih
    država u korist
    gradova 2.950.000
    1a
    121112 Tekući računi 2.937.500
    444111-1 Negativne kursne
    razlike (razlika
    između kupovnog i
    srednjeg kursa NBS) 12.500
    121411 Devizni račun u
    domaćoj banci 2.950.000
    – za evidenciju prihoda – dinarske protivvrednosti
    devizne donacije i uplaćena sredstva po kupovnom kursu
    NBS na dinarski račun budžeta Grada
    2.
    511321 Kapitalno
    održavanje
    poslovnih zgrada
    i poslovnog
    prostora 2.937.500
    121112 Tekući računi 2.937.500
    – za izvršene investicione popravke na poslovnim
    zgradama Grada
    Komentar knjiženja:
    Na red. br. 1 uplata dinarske protivvredno-
    sti izvršena je po srednjem kursu NBS na dan
    uplate od 117,50 dinara za 1 evro. Budući da je ku-
    povni kurs NBS bio na dan uplate 118,00 dinara
    za 1 evro, nastala je razlika između kupovnog i
    srednjeg kursa NBS od 12.500 dinara.
    Primer: Računovodstvena evidencija
    transfera od drugih nivoa vlasti – školi
    1. Iz budžeta Republike Srbije sa opredeljene
    aproprijacije 463 – Transferi ostalim nivoima
    vlasti – usmeren je nenamenski transfer Gradu
    Beogradu za obezbeđenje finansiranja rashoda u
    obrazovanju u iznosu od 2.520.000 dinara.
    2. Na osnovu usmerenog nenamenskog transfe-
    ra Grad Beograd je po svojoj nadležnosti uvećao
    aproprijaciju 416 – Nagrade zaposlenima i osta-
    li posebni rashodi, a zatim sredstva za jubilar-
    ne nagrade zaposlenih preneo školama u iznosu
    od 2.520.000 dinara.
    3. Gimnazija „Mihailo Petrović Alas” iz Beo-
    grada, kao jedna od škola čiji zaposleni imaju
    pravo na jubilarne nagrade, obračunala je po tom
    osnovu bruto iznos od ukupno 150.000,00 dina-
    ra. Neoporezivi iznos je 19.567,00 dinara, dok je
    110 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    oporezivi iznos za jubilarne nagrade 130.433,00
    dinara. Obaveza za porez na jubilarne nagrade
    iznosi 10% na neoporezivi iznos ili 13.043,00
    dinara. Neto iznos za isplatu jubilarnih nagra-
    da je 136.957,00 dinara.
    Knjiženje:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    A. Knjiženje u računovodstvu budžeta Grada Beograda
    1.
    121112 Tekući računi 2.520.000
    733141 Nenamenski
    transferi od
    Republike u korist
    nivoa gradova 2.520.000
    – za evidenciju primljenog namenskog transfera iz
    budžeta Republike na račun budžeta Grada Beograda
    2.
    494161 Nagrade
    zaposlenima i
    ostali posebni
    rashodi 2.520.000
    121112 Tekući računi 2.520.000
    – za preneta sredstva po osnovu tekućeg nenamenskog
    transfera na krajnjeg korisnika
    B. Knjiženje kod indirektnog korisnika – IX gimnazija
    „Mihailo Petrović Alas” Beograd
    1.
    121112 Tekući računi 150.000
    791111 Prihodi iz budžeta 150.000
    – za iznos primljenih sredstava putem transfera koje je
    primio krajnji korisnik
    2.
    416111 Jubilarne nagrade 150.000
    233111 Obaveze po osnovu
    neto isplata
    nagrada i ostalih
    posebnih rashoda 136.957
    233211 Obaveze po osnovu
    poreza na nagrade
    i ostale posebne
    rashode 13.043
    – za terećenje tekućih rashoda na ime jubilarnih nagrada
    zaposlenih
    3.
    233111 Obaveze po osnovu
    neto isplata
    nagrada i ostalih
    posebnih rashoda 136.957
    233211 Obaveze po osnovu
    poreza na nagrade
    i ostale posebne
    rashode 13.043
    121112 Tekući računi 150.000
    – za izvršeno plaćanje obaveza na neto jubilarnih
    nagrada zaposlenih i poreza na nagrade
    Primer: Računovodstveno evidentiranje
    dobrovoljnih transfera od fizičkih i
    pravnih lica
    1. P. P. iz Beograda uplatio je Republičkom
    fondu za zdravstveno osiguranje (dalje: RFZO)
    500.000 za nabavku medicinske opreme u zdrav-
    stvenim ustanovama Republike Srbije.
    2. RFZO transferisao je zdravstvenoj ustano-
    vi sredstva od dobrovoljnog priloga od 500.000
    dinara za nabavku medicinske opreme.
    3. Zdravstvena ustanova izvršila je nabavku
    medicinske opreme u iznosu od 500.000 dinara,
    sa uračunatim PDV-om po opštoj stopi od 20%, a
    zatim je izvršila plaćanje dobavljaču.
    Knjiženje:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    A. Knjiženje kod direktnog korisnika – RFZO
    1.
    121112 Tekući računi 500.000
    744161 Tekući dobrovoljni
    transferi od fizičkih
    i pravnih lica u
    korist Republičkog
    fonda za zdravstveno
    osiguranje 500.000
    – za uplatu RFZO novčanog priloga od fizičkog lica
    2.
    495125 Medicinska i
    laboratorijska oprema 500.000
    121112 Tekući računi 500.000
    – za preneta sredstva indirektnom korisniku
    B. Knjiženje kod indirektnog korisnika sredstava
    OOSO
    1.
    121112 Tekući računi 500.000
    781111 Transferi između
    budžetskih korisnika
    na istom nivou 500.000
    – za primljena sredstva od RFZO po osnovu donacije
    fizičkog lica
    2.
    512511 Medicinska oprema 416.666
    123961 Porez na dodatu
    vrednost u primljenim
    fakturama po opštoj
    stopi (osim plaćenih
    avansa) 83.334
    252111 Dobavljači u zemlji 500.000
    – za primljenu fakturu – nabavka medicinske opreme
    3.
    252111 Dobavljači u zemlji 500.000
    121112 Tekući računi 500.000
    – za izvršeno plaćanje fakture dobavljača
    4
    011251 Medicinska oprema 416.666
    311112 Oprema 416.666
    – za uspostavljanje knjigovodstvene ravnoteže
    nefinansijske imovine (klasa „0”) i kapitala (klasa
    „3”) nakon stavljanja opreme u funkciju
    NOVEMBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 111
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Kod indirektnog korisnika sredstava OOSO
    – zdravstvene ustanove pod 1. stavom proknjižen
    je uplaćeni iznos od 500.000 dinara na račun in-
    direktnog korisnika, tako da navedeni iznos du-
    guje subanalitički konto 121112 – Tekući računi,
    a za isti iznos potražuje subanalitički konto
    781111 – Transferi između budžetskih korisnika
    na istom nivou. Ovde je potrebno napomenuti
    da, iako ovaj konto nije pravilno upotrebljen,
    odnosno prema svom sadržaju nije namenjen za
    transakciju iz datog primera, na njegovu upotre-
    bu često upućuju Instrukcije RFZO, pa su iz tog
    razloga dati u primeru.
    S obzirom na to da se zdravstvene ustanove,
    shodno odredbama člana 25. stav 2. tačka 7) Zako-
    na o porezu na dodatu vrednost, bave prometom
    dobara i usluga bez prava na odbitak prethod-
    nog poreza – ceo iznos od 83.334 dinara, koji je
    iskazan na kontu 123961, biće na kraju poreskog
    perioda evidentiran na kontu 512511, tako da
    će ukupan izdatak na pomenutom kontu iznositi
    500.000 dinara. U skladu sa ovim, a radi usposta-
    vljanja knjigovodstvene ravnoteže između kon-
    ta nefinansijske imovine (klasa „0” i kapitala
    klasa „3”), iznos od 83.334 dinara („ulazni” PDV
    iskazan u fakturi dobavljača) biće evidentiran
    i na kontu 011251 – Medicinska oprema, odnosno
    kontu 311112 – Oprema.
    Primer: Računovodstveno evidentiranje
    transfera između budžetskih korisnika na
    istom nivou
    1. U skladu sa usvojenim Zakonom o budžetu
    Republike za tekuću godinu, Ministarstvu pro-
    svete, nauke i tehnološkog razvoja na osnovu
    dodeljenih aproprijacija odobren je transfer
    sredstava u iznosu od 500.000 dinara radi pre-
    nosa sredstava – administrativnih transfera
    indirektnim korisnicima budžetskih sredstava
    iz svoje nadležnosti.
    2. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnolo-
    škog razvoja (direktni korisnik) dalo je nalog,
    u skladu sa Pravilnikom o sistemu izvrše-
    nja budžeta, Upravi za trezor da izvrši prenos
    sredstava obrazovnim ustanovama (indirekt-
    nim korisnicima). U tom smislu Ministarstvo
    je popunilo zahtev za preuzimanje obaveze i na
    osnovu istog popunilo i zahtev za prenos u cilju
    transfera indirektnim korisnicima. Nalog
    se odnosi na isplatu troškova otpremnine po
    osnovu penzionisanja i to:
    ● neto otpremnine – 400.000 din.,
    ● poreza na druge prihode 20% – 100.000 din.
    3. Indirektni korisnik budžetskih sredstava
    (obrazovna ustanova) primio je na svoj podračun
    sredstva u iznosu od 500.000 od Ministarstva
    prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, na ime
    otpremnine po osnovu penzionisanja, a zatim je
    izvršio isplatu istih.
    Knjiženje:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    A. Knjiženje kod direktnog korisnika sredstava budžeta
    Republike
    1.
    121112 Tekući računi 500.000
    781112 Transferi od
    direktnih ka
    indirektnim
    budžetskim
    korisnicima na istom
    nivou 500.000
    – transfer sredstava direktnom KBS u skladu sa
    odobrenim aproprijacijama u budžetu tekuće godine
    2.
    494143 Otpremnine i pomoći 500.000
    121112 Tekući računi 500.000
    – za izvršeni administrativni transfer sredstava od
    direktnog ka indirektnom korisniku
    B. Knjiženje kod indirektnog korisnika budžetskih
    sredstava
    1.
    121112 Tekući računi 500.000
    791111 Prihodi iz budžeta 500.000
    – za prijem sredstava od direktnog korisnika sredstava
    budžeta
    2.
    131211 Obračunati neplaćeni
    rashodi 500.000
    236111 Obaveze po osnovu
    neto isplata socijalne
    pomoći zaposlenima 400.000
    236211 Obaveze po osnovu
    poreza na socijalnu
    pomoć zaposlenima 100.000
    – za obračunate otpremnine
    3.
    236111 Obaveze po osnovu
    neto isplata socijalne
    pomoći zaposlenima 400.000
    236211 Obaveze po osnovu
    poreza na socijalnu
    pomoć zaposlenima 100.000
    121112 Tekući računi 500.000
    – za isplaćene otpremnine i plaćeni porez na dohodak
    građana
    4.
    414311 Otpremnine prilikom
    odlaska u penziju 500.000
    131211 Obračunati neplaćeni
    rashodi 500.000
    – za evidentiranje troškova po osnovu otpremnina
    112 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Zaključak
    Na osnovu iznetog u vezi sa tretmanom dona-
    cija i transfera sa više aspekata može da se
    konstatuje sledeće:
    ● Postoji više zakonskih propisa koji treti-
    raju ovu materiju.
    ● Posebno je ukazano na razlike između dona-
    cija i sponzorstva da bi se otklonile eventual-
    ne dileme vezane za to šta se podrazumeva pod
    jednim, a šta pod drugim pojmom ovih kategorija.
    ● U Pravilniku o Kontnom planu za budžetski
    sistem donacije, kao vrstu javnih prihoda, obu-
    hvata kategorija 730000 – Donacije, pomoći i
    transferi, a klasifikovane su kao donacije od
    inostranih država i donacije od međunarodnih
    organizacija.
    ● Donacije se prema svojoj nameni dele, kako
    i proizlazi iz ugovora o donacijama, na tekuće
    i kapitalne donacije.
    ● Što se tiče transfera od drugih nivoa vla-
    sti, vidljivo je da oni mogu biti od viših nivoa
    vlasti ka nižim, kao i od nižih nivoa vlasti ka
    višim, što se uglavnom utvrđuje zakonom o bu-
    džetu, odnosno odlukom o budžetu za tekuću godinu.
    ● Pretežni ili najveći deo transfera vrši
    se iz budžeta Republike u korist budžeta gradova
    i opština.
    ● Kategorija 740000 – Drugi prihodi, na gru-
    pi konta 744000 – Dobrovoljni transferi od
    fizičkih i pravnih lica, obuhvata transfere
    pretežno od domaćih fizičkih i pravnih lica
    koji su u principu zasnovani na jednostrano oba-
    veznim ugovorima, pri čemu postoji obaveza na
    strani poklonodavca, po kojoj poklonodavac pre-
    uzima obavezu, a poklonoprimac stiče prava, a
    takav aranžman predstavlja po pravilu formal-
    nopravni posao.
    ● Transferi se nalaze i u kategoriji 780000 –
    Transferi između budžetskih korisnika na istom
    nivou. Direktni korisnik budžetskih sredstava
    koji je primio sredstva iz budžeta putem tran-
    sfera, koja će preneti direktnom kao krajnjem
    korisniku sredstava, knjiži sredstva zaduže-
    njem tekućeg računa, uz odobrenje konta 781111
    – Transferi između budžetskih korisnika na
    istom nivou, a za sredstva koja će preneti in-
    direktnom korisniku kao krajnjem korisniku
    sredstava, zaduženjem tekućeg računa uz odo-
    brenje konta 781112 – Transferi od direktnih ka
    indirektnim budžetskim korisnicima na istom
    nivou.
    ● Kada direktni korisnik primljena sred-
    stva iz budžeta prenosi direktom ili indirekt-
    nom korisniku budžetskih sredstava, direktni
    korisnik budžetskih sredstava iznos prenetih
    sredstava u transferu knjiži zaduženjem od-
    govarajućih subanalitičkih konta u kategoriji
    490000 – Administrativni transferi iz budžeta
    od direktnih budžetskih korisnika indirektnim
    budžetskim korisnicima ili između budžetskih
    korisnika na istom nivou, uz odobrenje tekućeg
    računa. Krajni korisnik koji je primio sredstva
    putem transfera, za iznos primljenih sredstava
    zadužuje tekući račun, a odobrava subanalitički
    konto 791111 – Prihodi iz budžeta. PS
  • Strategija upravljanja rizicima kod korisnika javnih sredstava

    Svi korisnici javnih sredstava (dalje: KJS) treba da usvoje sopstvenu strategiju upravljanja rizicima u skladu sa kojom će se vršiti identifikacija, procena, postupanje, izveštavanje i praćenje rizika. Strategija će odražavati apetit za rizikom (spremnost za preuzimanje rizika) tog korisnika javnih sredstava.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F10%2FPS34-80.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    80 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Vesna Jovičić, ovlašćeni interni revizor
    Strategija upravljanja rizicima
    kod korisnika javnih sredstava
    Svi korisnici javnih sredstava (dalje: KJS) treba da usvoje sopstvenu strategiju
    upravljanja rizicima u skladu sa kojom će se vršiti identifikacija, procena,
    postupanje, izveštavanje i praćenje rizika. Strategija će odražavati apetit za
    rizikom (spremnost za preuzimanje rizika) tog korisnika javnih sredstava.
    Uvod
    Članom 81. Zakona o budžetskom sistemu („Sl.
    glasnik RS”, br. 54/2009… 31/2019) definisano je
    da korisnici javnih sredstava uspostavljaju fi-
    nansijsko upravljanje i kontrolu koja se sprovo-
    di politikama, procedurama i aktivnostima sa
    zadatkom da se obezbedi razumno uveravanje da
    će ostvariti ciljeve. Korisnici javnih sredsta-
    va su direktni i indirektni korisnici budžetskih
    sredstava, korisnici sredstava organizacija za
    obavezno socijalno osiguranje i javna preduzeća
    osnovana od strane Republike Srbije, odnosno lo-
    kalne vlasti, pravna lica osnovana od strane tih
    javnih preduzeća, pravna lica nad kojima Republi-
    ka Srbija, odnosno lokalna vlast ima direktnu ili
    indirektnu kontrolu nad više od 50% kapitala
    ili više od 50% glasova u upravnom odboru, druga
    pravna lica u kojima javna sredstva čine više od
    50% ukupnih prihoda ostvarenih u prethodnoj po-
    slovnoj godini, kao i javne agencije i organizacije
    na koje se primenjuju propisi o javnim agencijama.
    U Strategiji upravljanja rizicima (dalje:
    Strategija), kao minimum, potrebno je obuhva-
    titi sledeće teme:
    ● ciljevi: svrha i značaj Strategije;
    ● uloge: nadležnosti i odgovornosti (na pri-
    mer višeg rukovodstva i interne revizije) u
    procesu upravljanja rizicima;
    ● apetit za rizikom (spremnost za preuzimanje
    rizika);
    ● matrica rizika;
    ● proces upravljanja rizicima;
    ● model registra rizika.
    Članom 2. Pravilnika o zajedničkim kriteri-
    jumima i standardima za uspostavljanje, funkci-
    onisanje i izveštavanje o sistemu finansijskog
    upravljanja i kontrole u javnom sektoru (dalje:
    Pravilnik za FUK) definisano je da rizik pred-
    stavlja verovatnoću da će doći do određenog
    događaja koji bi mogao da ima negativan uticaj na
    ostvarivanje ciljeva korisnika javnih sredstava.
    Rizik se meri kroz njegove posledice i verovat-
    noću dešavanja. Članom 6. Pravilnika FUK-a de-
    finisano je da upravljanje rizicima obuhvata
    identifikovanje, procenu i kontrolu potenci-
    jalnih događaja i situacija koje mogu da imaju
    negativan efekat na ostvarenje ciljeva korisnika
    javnih sredstava, sa zadatkom da se pruži razum-
    no uveravanje da će ti ciljevi biti ostvareni.
    Radi vršenja aktivnosti rukovodilac korisni-
    ka javnih sredstava usvaja strategiju upravljanja
    rizikom, koja se ažurira svake tri godine, kao i
    u slučaju kada se kontrolno okruženje značajnije
    izmeni. Kontrole koje služe za svođenje rizika
    na prihvatljiv nivo moraju biti analizirane i
    ažurirane najmanje jednom godišnje.
    Svrha
    Upravljanje rizicima i kontrolne mere pred-
    stavljaju važan i sastavni deo sistema upra-
    vljanja učinkom i od suštinske su važnosti za
    ostvarivanje rezultata. Ove mere obuhvataju
    stalne procese koji su osmišljeni radi iden-
    tifikovanja i postupanja sa značajnim rizicima
    za ostvarivanje ciljeva organizacije. Snažan
    sistem internih kontrola (FUK i IR) važan je
    za realizaciju politika u javnom sektoru i ostva-
    rivanje planiranih ciljeva kroz primenu finan-
    sijske discipline, strateške alokacije resursa,
    efikasnog pružanja usluga i odgovornosti.
    Upravljanje rizicima je celokupan proces
    identifikovanja, procene i praćenja rizika i
    sprovođenje neophodnih kontrola sa ciljem da se
    izloženost rizicima svede na prihvatljiv nivo.
    Fokus je na preventivnom delovanju – razmi-
    šlja se unapred. U postojeće procese upravljanja,
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 81
    BUDŽETSKI KORISNICI
    prvenstveno planiranja i donošenja odluka,
    treba ugraditi i proces upravljanja rizicima.
    Svrha strategije upravljanja rizicima je da se
    pruže smernice u pogledu upravljanja rizicima
    kako bi se podržalo ostvarivanje ciljeva KJS,
    osigurala zaštita zaposlenih i poslovne imo-
    vine i obezbedila finansijska održivost.
    Prioritet je da se razmotre oni rizici koji
    imaju uticaj na strateške ciljeve KJS, međutim,
    neophodno je da se razmotre i svi ostali rizici
    koji mogu da nastanu na nivou unutrašnjih orga-
    nizacionih jedinica KJS.
    Uloge
    Članom 11. Pravilnika FUK-a definisana je od-
    govornost rukovodioca KJS u procesu upravljanja
    rizicima. Dalje, rukovodioci organizacionih
    jedinica na različitim nivoima upravljanja, u
    skladu sa dodeljenim ovlašćenjima i odgovor-
    nostima, odgovorni su za realizaciju ciljeva,
    poslovnih aktivnosti i procesa u okviru svojih
    nadležnosti, a time i za upravljanje rizicima.
    Uloge i odgovornosti u procesu upravljanja
    rizicima mogu da se propišu internim aktima,
    a u sledećoj fazi odgovornost rukovodilaca u
    procesu upravljanja rizicima može da se ugradi
    u postojeće opise radnih mesta.
    Apetit za rizikom
    Apetit za rizikom predstavlja količinu rizi-
    ka koju je na širem planu organizacija spremna
    da preuzme u procesu stvaranja vrednosti. Svaka
    organizacija teži da realizuje različite cilje-
    ve kojima će ostvariti dodatnu vrednost i u tom
    smislu treba da bude svesna rizika koji će biti
    spremna da preuzme u navedenom procesu.
    Treba definisati spremnost za preuzimanje
    rizika kod KJS na osnovu izjave o apetitu za rizi-
    kom (spremnosti za preuzimanje rizika). Izjava
    o apetitu za rizikom (spremnosti za preuzima-
    nje rizika) utiče i usmerava proces donošenja
    odluka, strateške namere čini jasnijim i obezbeđuje
    da izbori koji su načinjeni budu u skladu
    sa kapacitetima i sposobnostima organizacije.
    Proces upravljanja rizicima
    Proces upravljanja rizicima sastoji se od
    sledećih koraka:
    ● identifikovanje rizika,
    ● procena rizika,
    ● rešavanje rizika,
    ● praćenje i izveštavanje o rizicima.
    Identifikovanje rizika
    Identifikovanje rizika predstavlja prvi
    korak u izgradnji profila rizika. Ne postoji
    jedan jedini ispravan način da se dokumentuje
    profil rizika, ali je dokumentovanje od ključne
    važnosti za efektivno upravljanje rizicima. Ne
    postoji sveobuhvatna lista rizika koji mogu da
    utiču na ostvarivanje ciljeva organizacije, ali
    na osnovu definicije rizika sledeće kategorije
    pojavljuju se u praksi:
    ● sve što predstavlja pretnju po sposobnost
    organizacije da ostvari svoje zakonske obave-
    ze;
    ● sve što predstavlja pretnju za ostvarivanje
    ciljeva odeljenja, programa ili službe koja gra-
    đanima pruža usluge;
    ● sve što može da ugrozi reputaciju organiza-
    cije ili poverenje javnosti u nju;
    ● neuspešna odbrana od nedoličnosti, zloupo-
    trebe, štete, gubitka javne imovine ili dobija-
    nja male vrednosti za novac;
    ● nepoštovanje propisa kao što su propisi ve-
    zani za zdravlje i bezbednost na radu;
    ● nesposobnost da se odgovori ili da se upra-
    vlja okolnostima na način koji sprečava ili
    svodi na minimum negativne efekte na pružanje
    javnih usluga.
    Identifikovanje rizika može da se podeli
    na dve posebne faze:
    ● inicijalno identifikovanje rizika (za KJS
    koji nikad ranije nije identifikovao rizike na
    sistematičan način ili za novog KJS, odnosno
    možda za novi projekat ili aktivnost u okviru
    organizacije) i
    ● stalno identifikovanje rizika, koje je neop-
    hodno za identifikovanje rizika koji se nisu
    ranije javljali, promena u postojećim rizicima
    ili rizicima koji su postojali, ali više nisu
    relevantni za organizaciju.
    Procena rizika
    Nakon što se identifikuju, rizike je potreb-
    no proceniti kako bi mogli da se rangiraju i da
    se odrede prioriteti jer se rizici međusobno
    razlikuju u zavisnosti od posledica koje mogu da
    prouzrokuju.
    82 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Posledice rizika obično se posmatraju u
    smislu verovatnoće da će se rizik pojaviti i
    u smislu uticaja koji će tada imati. Oba pojma
    odnose se na moguće buduće događaje, tako da su
    uključeni procena i prosuđivanje.
    Najčešći način za predstavljanje izloženosti
    riziku jeste matrica u boji koja povezuje uticaj i
    verovatnoću. Najčešće se koristi matrica 3 x 3:
    Uticaj
    4–5
    1–2 mali 3 srednji ozbiljan
    1–2 mala 3 srednja 4–5 velika
    Verovatnoća
    Dakle, uticaj može da se boduje ocenama od
    jedan do pet ili od jedan do tri, pri čemu ocena
    jedan znači procenu da će taj događaj imati mali
    uticaj, dok najviša ocena znači da će događaj
    imati velik uticaj na ostvarenje cilja. Osim
    bodovanja, može se dati i opisna procena, pa
    tako uticaj rizika može da bude mali, umeren
    ili veliki.
    Isto tako, verovatnoća može da se boduje
    ocenama ili može da se proceni opisno kao
    niska, srednja i visoka verovatnoća. Najni-
    ža ocena (mala verovatnoća) znači da pojava
    događaja nije verovatna, dok najviša ocena znači
    da će se događaj odigrati u većini situacija.
    Iz procene uticaja i verovatnoće proizlazi
    procena ukupne izloženosti riziku, koju je ne-
    ophodno izvršiti kako bi se utvrdili priori-
    teti, odnosno najznačajniji rizici kojima treba
    upravljati. Procena ukupne izloženosti riziku,
    odnosno rangiranje rizika zasnovano je na ukr-
    štanju uticaja i verovatnoće, pa se tako rizik s
    najvećim uticajem i verovatnoćom, koji se bodu-
    je ocenom tri, može proceniti s najviše devet
    poena.
    Rešavanje rizika
    Postupanje po rizicima predstavlja određi-
    vanje mera za upravljanje najznačajnijim rizici-
    ma.
    Odabir prikladnog načina postupanja po ri-
    zicima sprovodi se od strane rukovodioca or-
    ganizacionih jedinica.
    Četiri su osnovna načina postupanja po rizi-
    cima, odnosno odgovora na rizik:
    1) Izbegavanje rizika: Neki rizici delimično
    ili potpuno mogu da se izbegnu modifikovanjem
    ili ukidanjem aktivnosti, odnosno procesa.
    Međutim, treba naglasiti da je mogućnost uki-
    danja određene aktivnosti ograničena u javnom
    sektoru jer se određene aktivnosti obavljaju
    zbog toga što su povezani rizici toliko veliki
    da ne postoji drugi način za ostvarenje plani-
    ranih rezultata ili cilja. Opcija izbegavanja ri-
    zika može da se koristi u upravljanju projektima
    ako u nekom trenutku postane jasno da je ugrožen
    odnos između planiranih troškova i koristi.
    2) Tretiranje (rešavanje) rizika: Daleko naj-
    veći broj rizika rešava se na ovaj način. Svrha
    tretiranja je da, iako će se određena aktivnost
    u organizaciji nastaviti uz rizik, organizacija
    će preduzeti radnje da se rizik ograniči na pri-
    hvatljiv nivo. Ukoliko se odluči da je potrebno
    da se pojedini rizici tretiraju, neophodno je
    odrediti mere za upravljanje rizicima, rok i
    odgovorno lice za sprovođenje mera, pri čemu
    su te mere kontrolne aktivnosti.
    3) Transferisanje rizika: Najbolji odgovor
    na neke rizike jeste da se rizici transferišu
    trećoj strani ili da se podele s njom. Ova opci-
    ja je posebno dobra za umanjivanje finansijskih
    rizika ili rizika po imovinu. Tipičan primer
    transfera rizika predstavlja korišćenje osigu-
    ravajućeg društva kojem može da se plati preuzi-
    manje rizika. Može se reći da transfer rizika
    umanjuje izloženost organizacije tom riziku
    ili da druga organizacija poseduje kapacitete
    za efektivno upravljanje istim. Važno je napo-
    menuti da neki rizici ne mogu (u potpunosti) da
    se transferišu – naročito nije moguć transfer
    rizika koji je vezan za reputaciju, čak i ukoliko
    se ugovori i samo pružanje usluga van organiza-
    cije. Odnos sa trećom stranom na koju je rizik
    prenet mora da bude pažljivo vođen kako bi se
    obezbedio uspešan transfer rizika.
    4) Tolerisanje rizika: Jedan od odgovora na
    rizike može da bude tolerisanje rizika bez pre-
    duzimanja bilo kakvih mera. Čak i ako ne može
    da se toleriše, sposobnost da se nešto uradi
    po pitanju nekih rizika može da bude ograniče-
    na, odnosno troškovi preduzimanja određenih
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 83
    BUDŽETSKI KORISNICI
    mera mogu da budu nesrazmerni potencijalnoj
    koristi. U tim slučajevima odgovor može biti
    tolerisanje postojećeg stepena rizika. Ova op-
    cija može da se dopuni planiranjem u slučaju
    nepredviđenih okolnosti, odnosno rešavanjem
    posledica ukoliko se određeni rizik materija-
    lizuje (npr. plan za postupanje u slučaju elemen-
    tarnih nepogoda). U registru rizika, uz rizike
    koji se tolerišu, potrebno je navesti i zašto se
    rizik prihvatio, odnosno zašto nije rešavan.
    Praćenje i izveštavanje o rizicima
    Svaki rizik mora da ima nosioca, odnosno lice
    koje je odgovorno za upravljanje i praćenje istog.
    Ono bi trebalo da razvija indikatore rizika, naj-
    bolje kao deo sveukupnog upravljačkog procesa,
    kako bi mu pomogli prilikom praćenja rizika.
    Nosilac rizika trebalo bi da bude na takvoj
    poziciji na kojoj ima kontrolu i uticaj na rizik,
    uključujući sredstva kojima će ga kontrolisa-
    ti. Uloga nosioca rizika ogleda se u kontroli i
    nadzoru nad rizikom, kao i reagovanju na svaku
    promenu koja se javi na nivou rizika. On je takođe
    odgovoran za izveštavanje o riziku višim hije-
    rarhijskim nivoima rukovodstva ukoliko rizik
    postane mnogo oštriji, kao i duž organizacije u
    kojoj slični rizici mogu biti rasprostranjeni.
    Pojedinačni rizici koje organizacija identi-
    fikuje neće biti nezavisni jedni od drugih, već
    će obično formirati prirodne grupe.
    Rizici treba da budu identifikovani na ni-
    vou na kojem može da se identifikuje konkretan
    uticaj i konkretna radnja, pri čemu oni mogu da
    reše rizik. Nakon što se identifikuju svi rizi-
    ci treba dodeliti nosiocu koji je odgovoran da
    obezbedi da se rizikom upravlja i da se on prati.
    Nosilac rizika, u skladu sa svojom odgovornošću
    za upravljanje rizikom, treba da ima dovoljna
    ovlašćenja da obezbedi da se rizikom efektiv-
    no upravlja. Nosilac rizika ne mora da bude lice
    koje preduzima radnje za rešavanje rizika.
    Komunikacija u okviru organizacije koja je ve-
    zana za rizike veoma je važna. Zaposleni treba da
    shvataju rizike sa kojima se susreće organizacija
    i kontrole koje postoje da te rizike umanje. Tako-
    đe, neophodno je uspostavljanje efikasnog proce-
    sa izveštavanja tako da više rukovodstvo može
    da bude uvereno da se rizici rešavaju efektivno.
    Izveštavanje o rizicima svaka organizacija
    može da oblikuje prema vlastitim potrebama,
    a preporuka je da se definiše: učestalost iz-
    veštavanja, ko priprema izveštaje, kome se
    šalju, nivo potrebnih detalja i sl.
    Na sastancima najvišeg rukovodstva preporu-
    ka je da se razmatraju izveštaji o aktivnostima
    preduzetim na uspostavljanju procesa upravljanja
    rizicima i o najznačajnijim rizicima.
    U pogledu onih strateških ciljeva ili
    programa koji se nisu u celosti realizovali,
    naknadno može da se proveri jesu li rizici koji
    su doveli do toga bili uvedeni u registre rizi-
    ka. Ako se utvrdi da je puno takvih rizika koji
    su se ostvarili, a prethodno nisu bili utvrđeni
    u registru rizika, iz navedenog proizlazi da je
    problem verovatno u samom sistemu upravljanja
    rizicima, odnosno u pogrešnom pristupu pri-
    likom identifikovanja rizika, pa isto treba
    rešiti (npr. definisati dodatne kriterijume
    pri utvrđivanju rizika, redefinisati rizike,
    dodatne obuke o načinu utvrđivanja rizika i sl.).
    Izveštaj o upravljanju rizicima izrađuje se
    i dostavlja rukovodiocu organizacije najmanje
    jednom godišnje, a mogu da se utvrde i češći pe-
    riodi izveštavanja, kao i obaveza sastavljanja
    vanrednih izveštaja u posebnim situacijama.
    Registri rizika
    Da bi se uspostavilo efikasno praćenje ri-
    zika i izveštavanje o riziku, registre rizika
    treba redovno ažurirati u pogledu nivoa rizi-
    ka, zatim rizika koji se tretiraju, rizika koji
    su prihvaćeni, rizika na koje nije odgovoreno
    na način koji je planiran, kao i pregleda proce-
    sa procene rizika. Svi rizici, uključujući i de-
    finisane kontrolne aktivnosti, treba da budu
    navedeni u registru rizika. Kod KJS moguće je
    razlikovati dve vrste registara:
    1. registar rizika na nivou KJS u kome su prika-
    zani najznačajniji rizici na nivou KJS, pri čemu
    rukovodilac KJS imenuje rukovodioca radne
    grupe za FUK s ciljem da identifikuje, ažurira
    i izvesti o rizicima na nivou KJS;
    2. registar rizika na nivou unutrašnje organi-
    zacione jedinice KJS (odnosi se na ciljeve ove
    jedinice i njene procese), pri čemu rukovodilac
    jedinice vrši identifikaciju i ažuriranje i
    izveštava o ovim rizicima, dok se pregled i
    ažuriranje registra rizika vrše najmanje jed-
    nom godišnje, a svaki rizik koji više nije aktue-
    lan u registru rizika i dalje se čuva u evidenciji
    kako bi se unapredilo buduće iskustvo. PS
  • Isplata jubilarnih nagrada kod poslodavaca u javnom sektoru u 2019. godini

    Prema članu 17. Zakona o budžetu Republike Srbije za 2019. godinu, u budžetskoj 2019. godini neće se vršiti obračun i isplata poklona u novcu, božićnih, godišnjih i drugih vrsta nagrada i bonusa, predviđenih posebnim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima i drugim aktima za direktne i indirektne korisnike budžetskih sredstava budžeta Republike Srbije, lokalne vlasti i korisnike sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje, osim jubilarnih nagrada za zaposlene koji to pravo stiču u 2019. godini.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F06%2FPS3132-123.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    JUL–AVGUST 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 123
    ZARADE
    Mr Željko Albaneze
    Isplata jubilarnih nagrada kod
    poslodavaca u javnom sektoru u
    2019. godini
    Prema članu 17. Zakona o budžetu Republike Srbije za 2019. godinu, u budžetskoj
    2019. godini neće se vršiti obračun i isplata poklona u novcu, božićnih,
    godišnjih i drugih vrsta nagrada i bonusa, predviđenih posebnim i pojedi-
    načnim kolektivnim ugovorima i drugim aktima za direktne i indirektne
    korisnike budžetskih sredstava budžeta Republike Srbije, lokalne vlasti i ko-
    risnike sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje, osim jubi-
    larnih nagrada za zaposlene koji to pravo stiču u 2019. godini.
    Uvod
    Zaposlenima kod direktnih i indirektnih
    korisnika sredstava budžeta Republike Srbije,
    budžeta lokalne vlasti i organizacija za obavezno
    socijalno osiguranje (dalje: korisnici
    budžetskih sredstava) u budžetskoj 2019. godini
    dozvoljeno je isplaćivanje naknade po osnovu
    jubilarnih nagrada, pri čemu se ova odredba
    Zakona odnosi samo na zaposlene koji pravo
    na jubilarnu nagradu stiču u 2019. godini.
    U vezi sa sprovođenjem ove zakonske odredbe
    treba istaći da se pravo na isplatu po osnovu
    jubilarne nagrade stiče u skladu sa opštim aktom
    korisnika budžetskih sredstava, koji je usaglašen
    sa posebnim kolektivnim ugovorom koji
    se odnosi na konkretnog korisnika. Pri tome
    treba naglasiti da, ako je pravo na jubilarnu
    nagradu utvrđeno posebnim kolektivnim ugovorom
    konkretne delatnosti, onda je poslodavac,
    koji je član udruženja poslodavaca, iako nema
    regulisano pravo na jubilarnu nagradu u svojim
    aktima, u obavezi da isplati jubilarnu nagradu
    neposrednom primenom odredbi posebnog kolektivnog
    ugovora koji se na njega odnosi.
    U nastavku će biti iznete odredbe o pravu na
    jubilarnu nagradu pojedinih korisnika budžetskih
    sredstava u skladu sa odredbama posebnih
    kolektivnih ugovora koji se na njih odnose.
    Poseban kolektivni ugovor za državne
    organe
    Posebnim kolektivnim ugovorom za državne
    organe („Sl. glasnik RS”, br. 38/2019 – dalje:
    PKU), koji je stupio na snagu 31. 5. 2019. godine,
    uređuju se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog
    odnosa državnih službenika i nameštenika
    koji su u radnom odnosu u državnim organima.
    Poslodavac državnih službenika i nameštenika,
    u smislu PKU-a, jeste Republika Srbija, a
    prava i dužnosti poslodavca u ime Republike
    Srbije vrši rukovodilac državnog organa
    (dalje: rukovodilac).
    Prema članu 46. PKU-a, zaposleni ima pravo
    na jubilarnu novčanu nagradu u visini mesečne
    prosečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom
    u Republici Srbiji, prema objavljenom
    podatku organa nadležnog za poslove statistike,
    za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj
    godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se
    jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina
    novčane nagrade uvećava za 30% pri svakom
    narednom ostvarivanju tog prava, tako da se isplaćuje:
    1) za 10 godina rada u radnom odnosu – u visini
    mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa;
    2) za 20 godina rada u radnom odnosu – u visini
    novčane nagrade iz tačke 1), uvećane za 30%;
    3) za 30 godina rada u radnom odnosu – u visini
    novčane nagrade iz tačke 2), uvećane za 30%;
    124 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    ZARADE
    4) za 35 godina rada u radnom odnosu – u visini
    novčane nagrade iz tačke 3), uvećane za 30%;
    5) za 40 godina rada u radnom odnosu – u visini
    novčane nagrade iz tačke 4), uvećane za 30%.
    Prema stavu 2. člana 44. PKU-a, zaposleni
    ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih
    10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih
    u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne
    pokrajine, odnosno jedinice lokalne
    samouprave, bez obzira na to u kom je organu
    zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
    Prema tome, prilikom ostvarivanja prava na
    jubilarnu nagradu jubilarnom godinom rada
    smatra se navršenje određenog broja godina
    rada provedenih u radnom odnosu u bilo kom
    državnom organu, imajući u vidu odredbu člana
    3. Zakona o državnim službenicima („Sl.
    glasnik RS”, br. 79/05, 81/05, 83/05, 64/07, 67/07,
    116/08, 104/09 i 99/14), kojom je utvrđeno da je
    poslodavac državnih službenika i nameštenika
    Republika Srbija. To znači da se prilikom
    utvrđivanja prava na jubilarnu nagradu računaju
    i godine rada kod poslodavca od koga je nadležni
    organ preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene.
    Zaposlenima se isplaćuje jubilarna nagrada
    u roku od 30 dana od dana kada zaposleni stiče
    pravo na jubilarnu novčanu nagradu.
    Dakle, jubilarna nagrada sleduje onim zaposlenima
    u državnim organima koji u 2019. godini
    navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada ukupno
    provedenih u radnom odnosu. Navedenim zaposlenima
    osnovicu za isplatu jubilarne nagrade
    predstavlja prosečna neto zarada po zaposlenom
    u Republici Srbiji u decembru 2018. godine.
    Ovaj PKU, kao i neki drugi koji će biti pomenuti
    u nastavku, vezuju visinu jubilarne nagrade
    za neto platu u Srbiji za decembar mesec prethodne
    (u ovom slučaju 2018) godine. Prema podat-
    ku republičke statistike, prosečna zarada bez
    poreza i doprinosa za decembar 2018. godine
    iznosi 54.521 dinar („Sl. glasnik RS” br. 21/2019
    od 27. 3. 2019. godine).
    Prava na jubilarnu nagradu ostvaruju, u
    skladu sa ovim novim PKU-om, svi zaposleni
    koji počev od 22. marta 2019. godine (kada je
    prestala važnost prethodnog PKU-a) navrša-
    vaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom
    odnosu.
    Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u
    jedinicama lokalne samouprave
    Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene
    u jedinicama lokalne samouprave („Sl.
    glasnik RS”, br. 38/2019 – dalje: PKU), koji je stupio
    na snagu 31. 5. 2019. godine, uređuju se prava
    i dužnosti iz radnog odnosa zaposlenih u organima
    jedinica lokalne samouprave, gradskih
    opština, službama i organizacijama koje osniva
    nadležni organ jedinice lokalne samouprave i
    gradske opštine. Poslodavac je, u smislu PKU-a,
    jedinica lokalne samouprave (dalje: poslodavac).
    Prema članu 50. PKU-a, zaposleni ima pravo
    na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne
    mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom
    u Republici Srbiji, prema objavljenom
    podatku organa nadležnog za poslove statistike,
    za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj
    godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se
    jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina
    novčane nagrade uvećava za 30% i to:
    1) za 10 godina rada u radnom odnosu – u visini
    mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa;
    2) za 20 godina rada u radnom odnosu – u visini
    novčane nagrade iz tačke 1), uvećane za 30%;
    3) za 30 godina rada u radnom odnosu – u visini
    novčane nagrade iz tačke 2), uvećane za 30%;
    4) za 35 godina rada u radnom odnosu – u visini
    novčane nagrade iz tačke 3), uvećane za 30%;
    5) za 40 godina rada u radnom odnosu – u visini
    novčane nagrade iz tačke 4), uvećane za 30%.
    Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu na-
    gradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina
    rada provedenih u radnom odnosu u državnom
    organu, organu autonomne pokrajine, odnosno
    jedinice lokalne samouprave, bez obzira na
    to u kom je organu zaposleni ostvarivao prava
    iz radnog odnosa.
    U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i
    zaposlene od drugog poslodavca koji je prestao
    da postoji, kao uslov za ostvarivanje prava na
    jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u
    radnom odnosu kod prethodnog poslodavca. Zaposlenima
    se isplaćuje jubilarna nagrada u roku
    od 30 dana od dana kada zaposleni stiče pravo na
    jubilarnu novčanu nagradu.
    Dakle, jubilarna nagrada sleduje onim zapo-
    slenima u organima jedinica lokalne samoupra-
    JUL–AVGUST 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 125
    ZARADE
    ve koji u 2019. godini navršavaju 10, 20, 30, 35
    i 40 godina rada ukupno provedenih u radnom
    odnosu.
    Navedenim zaposlenima osnovicu za isplatu
    jubilarne nagrade predstavlja prosečna neto zarada
    po zaposlenom u Republici Srbiji u decembru
    2018. godine (54.521 dinar).
    Pravo na jubilarnu nagradu ostvaruju, u
    skladu sa ovim novim PKU-om, svi zaposleni
    koji počev od 22. marta 2019. godine (kada je
    prestala važnost prethodnog PKU-a) navrša-
    vaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom
    odnosu.
    Uredba o naknadama i drugim primanjima
    zaposlenih u organizacijama obaveznog
    socijalnog osiguranja
    Uredbom o naknadama i drugim primanjima
    zaposlenih u organizacijama obaveznog socijalnog
    osiguranja („Sl. glasnik RS”, br. 18/2013,
    116/2014, 90/2015 i 113/2017 – dr. zakon – dalje:
    Uredba) uređuju se uslovi pod kojima zaposleni
    u organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja
    ostvaruju pravo na naknadu plate, naknadu
    troškova koji nastaju u vezi s njihovim radom
    i druga primanja, kao i način ostvarivanja prava
    i visina naknade i drugih primanja. Pod organizacijom
    obaveznog socijalnog osiguranja
    (dalje: Organizacija), u smislu Uredbe, smatraju
    se Republički fond za zdravstveno osiguranje,
    Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje,
    Nacionalna služba za zapošljavanje i
    Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja.
    Prema članu 9. Uredbe, Organizacija može
    da isplati zaposlenima jubilarnu nagradu za
    10, 20, 30 i 35 godina rada provedenog u radnom
    odnosu u Organizaciji, u skladu sa sredstvima
    odobrenim njenim finansijskim planom. Jubilarna
    nagrada se isplaćuje u visini od 70% od
    prosečne zarade po zaposlenom u Republici
    Srbiji, prema poslednjem objavljenom podatku
    republičkog organa uprave nadležnog za
    poslove statistike, s tim što se visina jubilarne
    nagrade uvećava za 25% pri svakom narednom
    ostvarivanju tog prava.
    Nekoliko karakteristika ove regulative jubilarnih
    nagrada u Organizaciji:
    1) Isplata jubilarne nagrade u Organizaciji
    nije obavezna, odnosno ona nije utvrđena kao
    sigurno pravo zaposlenih. Isplata može da se
    izvrši tek ako Organizacija obezbedi sredstva
    za nju, što će se utvrđivati godišnjim finansijskim
    planom Organizacije, ali i internim opštim
    aktima o ovoj isplati.
    2) Ako se obezbede sredstva, jubilarna nagrada
    u organizacijama sleduje onim zaposlenima
    koji u 2019. godini navršavaju 10, 20, 30 i 35 godina
    rada u nekoj od organizacija obaveznog socijalnog
    osiguranja na koju se odnosi Uredba. Osnov
    za visinu nagrade je prosečna zarada (bruto) po
    zaposlenom u Republici, poslednja poznata u momentu
    isplate.
    Primer: Obračun jubilarne nagrade
    Zaposleni koji, na primer, u 2019. godini
    navrši 10 godina rada provedenih u radnom
    odnosu u Organizaciji, ima pravo na jubilarnu
    nagradu u visini od 70% od prosečne zarade po
    zaposlenom u Republici Srbiji, prema poslednjem
    objavljenom podatku Republičkog zavoda
    za statistiku. Trenutno je poslednji objavljeni
    podatak o prosečnoj zaradi za mesec mart 2019.
    godine i on iznosi (bruto) 74.755 dinara, tako da
    bi jubilarna nagrada za 10 godina rada iznosila
    (74.755 x 70%) 52.328,50 dinara. Zaposleni koji
    je ranije primio jubilarnu nagradu za 10 godina
    rada, a sada u 2019. godini ostvaruje jubilarnu
    nagradu za 20 godina rada provedenog u radnom
    odnosu u Organizaciji, ima pravo na jubilarnu
    nagradu u visini od 70% od prosečne zarade po
    zaposlenom u Republici Srbiji, prema poslednjem
    objavljenom podatku republičkog organa
    uprave nadležnog za poslove statistike, koja je
    uvećana za 25% (što bi u konkretnom slučaju iznosilo:
    52.328,50 x 1,25 = 65.410,62 dinara).
    Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u
    osnovnim i srednjim školama i domovima
    učenika
    Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene
    u osnovnim i srednjim školama i domovima
    učenika („Sl. glasnik RS”, br. 21/2015, 16/2018 –
    dr. propis i 8/2019 – dr. propis – dalje: PKU) uređuju
    se prava, obaveze i odgovornosti iz rada i
    po osnovu rada zaposlenih u osnovnim školama,
    srednjim školama i domovima učenika, kojima
    se sredstva za plate obezbeđuju u budžetu Republike
    Srbije. PKU neposredno se primenjuje u
    126 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    ZARADE
    svim osnovnim i srednjim školama i domovima
    učenika (dalje: poslodavac).
    Prema članu 31. ovog PKU-a, poslodavac je
    dužan da isplati jubilarnu nagradu zaposlenom,
    koja mu se isplaćuje u godini kada navrši
    10, 20, 30 ili 35 godina rada ostvarenog u radnom
    odnosu. Pri tome PKU utvrđuje ograničenje
    da se vreme provedeno na radu po osnovu
    ugovora o privremenim i povremenim poslovima,
    o delu, o stručnom osposobljavanju i usavršavanju
    i o dopunskom radu, ali i poseban
    staž osiguranja u skladu sa propisima PIO
    (npr. rođenje trećeg deteta, sportski staž,
    vreme za koje je osiguranik samostalno uplaćivao
    doprinose i sl.), kao i vreme obavljanja
    samostalne delatnosti, ne smatraju radom u
    radnom odnosu.
    Prema stavu 4. člana 31. PKU-a, visina jubilarne
    nagrade iznosi:
    1) pola prosečne plate – za 10 godina rada ostvarenog
    u radnom odnosu,
    2) jednu prosečnu platu – za 20 godina rada ostvarenog
    u radnom odnosu,
    3) jednu i po prosečnu platu – za 30 godina rada
    ostvarenog u radnom odnosu,
    4) dve prosečne plate – za 35 godina rada provedenih
    u radnom odnosu.
    Prosečna plata, koja služi kao osnov za isplatu
    jubilarne nagrade, jeste prosečna plata po
    zaposlenom u školi/domu u prethodnom mesecu,
    odnosno prosečna zarada isplaćena u Republici
    Srbiji u prethodnom mesecu u odnosu na mesec
    isplate jubilarne nagrade, prema poslednjem
    objavljenom podatku republičkog organa nadležnog
    za poslove statistike, ako je to povoljnije
    po zaposlenog.
    Prema tome, jubilarna nagrada se isplaćuje
    zaposlenom u godini kada navrši jednu od navedene
    četiri jubilarne godine radnog staža.
    Ovim PKU-om nisu dati nikakvi dodatni uslovi
    koje zaposleni treba da ispuni radi sticanja
    prava na jubilarnu nagradu, već se samo traži
    ispunjenje određenog broj godina radnog staža,
    odnosno jubilarna nagrada sleduje onim
    zaposlenima u ustanovama koji u 2019. godini
    navršavaju 10, 20, 30 ili 35 godina rada ukupno
    provedenih u radnom odnosu. Za ostvarivanje
    prava na jubilarnu nagradu računa se ukupan
    radni staž, a ne samo radni staž ostvaren u
    obrazovanju ili u konkretnoj ustanovi. Jubilarna
    nagrada se ovim zaposlenima isplaćuje u
    zavisnosti od dužine dosadašnjeg radnog odnosa,
    a osnov za visinu nagrade je prosečna plata
    (bruto) po zaposlenom u njihovoj ustanovi, isplaćena
    u mesecu koji prethodi mesecu isplate
    jubilarne nagrade, ili prosečna zarada (bruto)
    po zaposlenom u Republici Srbiji, prema poslednjem
    objavljenom podatku – zavisi šta je za
    zaposlenog povoljnije.
    Za ovaj, kao i za druge PKU-e koji su pred-
    videli kriterijum „godine rada u radnom
    odnosu” za ostvarivanje prava na jubilarnu
    nagradu, važi i napomena da se u godine rada
    za isplatu jubilarne nagrade računa i radni
    odnos zasnovan sa nepunim radnim vremenom
    kod poslodavca, odnosno prilikom isplate ju-
    bilarne nagrade, kada je u pitanju kriterijum
    „navršene godine rada provedene u radnom
    odnosu”, uzimaju se navršene godine rada bez
    obzira na to da li je zaposleni radio sa pu-
    nim ili nepunim radnim vremenom (Mišlje-
    nje Ministarstva rada i socijalne politike
    br. 011-00-00902/2008-02 od 23. 2. 2009. godine).
    Poseban kolektivni ugovor za zaposlene
    u ustanovama predškolskog vaspitanja
    i obrazovanja čiji je osnivač Republika
    Srbija, autonomna pokrajina i jedinica
    lokalne samouprave
    Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene
    u ustanovama predškolskog vaspitanja i
    obrazovanja čiji je osnivač Republika Srbija,
    autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave
    („Sl. glasnik RS” broj 43/2017 – dalje:
    PKU) uređuju se prava, obaveze i odgovornosti
    zaposlenih iz radnog odnosa u ustanovama predškolskog
    vaspitanja i obrazovanja čiji je osnivač
    Republika Srbija, autonomna pokrajina i
    jedinica lokalne samouprave. Poslodavac je, u
    smislu PKU-a, ustanova čiji je osnivač Republika
    Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne
    samouprave, koja je osnovana u skladu sa zakonom
    koji uređuje osnove sistema obrazovanja i
    vaspitanja i zakonom koji uređuje oblast predškolskog
    vaspitanja i obrazovanja.
    Saglasno članu 42. PKU-a, poslodavac je dužan
    da zaposlenom isplati jubilarnu nagradu i to:
    1) za 10 godina rada u radnom odnosu – 50% prosečne
    plate;
    JUL–AVGUST 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 127
    ZARADE
    2) za 20 godina rada u radnom odnosu – jedna prosečna
    plata;
    3) za 30 godina rada u radnom odnosu – jedna i po
    prosečna plata;
    4) za 35 godina rada u radnom odnosu – dve prosečne
    plate.
    Pod prosečnom platom podrazumeva se prosečna
    plata zaposlenog ostvarena u prethodna
    tri meseca koji prethode mesecu sticanja prava
    na jubilarnu nagradu, odnosno prosečna zarada
    u Republici Srbiji u prethodnom mesecu
    u odnosu na mesec sticanja prava na jubilarnu
    nagradu, prema poslednjem objavljenom podatku
    republičkog organa nadležnog za poslove statistike,
    ako je to povoljnije po zaposlenog. Zaposleni
    stiče pravo na jubilarnu nagradu ako u
    2019. godini navršava 10, 20, 30 i 35 godina rada
    ostvarenih u radnom odnosu.
    Kao i kada je u pitanju škola, za ostvariva-
    nje prava na jubilarnu nagradu računa se uku-
    pan radni staž, a ne samo radni staž ostvaren
    u obrazovanju ili u konkretnoj ustanovi.
    Poseban kolektivni ugovor za zdravstvene
    ustanove čiji je osnivač Republika Srbija,
    autonomna pokrajina i jedinica lokalne
    samouprave
    Poseban kolektivni ugovor za zdravstvene
    ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna
    pokrajina i jedinica lokalne samouprave
    („Sl. glasnik RS”, br. 106/2018, u primeni od 8.
    1. 2019. godine – dalje: PKU) neposredno se primenjuje
    u svim zdravstvenim ustanovama čiji je
    osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina
    i lokalna samouprava. Poslodavcem se, u smislu
    PKU-a, smatraju zdravstvene ustanove iz Plana
    mreže zdravstvenih ustanova, koji je utvrđen
    Uredbom o Planu mreže zdravstvenih ustanova
    („Sl. glasnik RS”, br. 42/06, 119/07, 84/08, 71/09,
    85/09, 24/10, 6/12, 37/12, 8/14, 92/15, 111/17, 114/17 –
    ispravka, 13/18, 5/18 – ispravka).
    Prema članu 104. stav 6. PKU-a, poslodavac je
    dužan da zaposlenom isplati jubilarnu nagradu
    u iznosu od:
    1) 50% prosečne zarade u Republici Srbiji – za 10
    godina rada provedenih u radnom odnosu;
    2) jedne prosečne zarade u Republici Srbiji – za
    20 godina rada provedenih u radnom odnosu;
    3) jedne i po prosečne zarade u Republici Srbiji
    – za 30 godina rada provedenih u radnom odnosu;
    4) dve prosečne zarade u Republici Srbiji – za
    35 godina rada provedenih u radnom odnosu;
    5) tri prosečne zarade u Republici Srbiji – za
    40 godina rada provedenih u radnom odnosu.
    Isplata nagrade dospeva u roku od 30 dana od
    dana kada je zaposleni stekao pravo na jubilarnu
    nagradu, u skladu sa prosekom zarade iz statističkih
    podataka iz decembra meseca prethodne
    godine.
    Prema tome, jubilarna nagrada obavezno
    sleduje onim zaposlenima u zdravstvenoj delatnosti
    koji u 2019. godini navrše 10, 20, 30,
    35 ili 40 godina rada provedenih u radnom
    odnosu. Jubilarna nagrada se ovim zaposlenima
    isplaćuje zavisno od dužine dosadašnjeg
    radnog odnosa, a osnov za visinu nagrade koja
    se isplaćuje u 2019. godini predstavlja prosečna
    zarada (bruto) po zaposlenom u Republici
    Srbiji za mesec decembar prethodne, 2018. godine.
    Za decembar 2018. godine prosečna zarada u
    Republici iznosila je, prema podatku republičke
    statistike, 75.296 dinar („Sl. glasnik RS”
    broj 21/2019 od 27. 3. 2019. godine) i ona će biti
    osnovica za obračun jubilarnih nagrada zaposlenima
    u zdravstvenim ustanovama u 2019. godini.
    U nastavku su navedeni i stavovi Komisije
    za
    praćenje
    primene
    i davanje
    autentičnih
    tumačenja
    Posebnog
    kolektivnog
    ugovora
    za zdravstvene
    ustanove
    čiji
    je osnivač
    Republika
    Srbija,
    broj 120-01-161/2011-20 od 6. decembra
    2011. godine,
    iznetih
    na sastanku
    održanom
    5. decembra
    2011. godine
    u Ministarstvu
    zdravlja,
    u kojima su
    precizirana
    tumačenje
    radnog
    staža
    zaposlenih
    na osnovu
    kog
    se stiče
    pravo
    na isplatu
    jubilarne
    nagrade,
    a za koje smatramo da i dalje mogu da se
    primenjuju:
    1) Pod radnim
    stažom
    iz člana
    104. stav 6.
    PKU-a podrazumeva
    se ukupan
    radni
    staž proveden
    u radnom odnosu,
    za koji
    postoji
    zaključen
    ugovor
    o radu
    ili drugi
    odgovarajući
    pravni
    akt kojim
    se regulišu
    prava
    i obaveze
    iz radnog
    odnosa
    u skladu
    sa propisima
    o radu,
    koje
    je zaposleni
    imao kod jednog
    poslodavca
    ili više
    poslodavaca.
    2) U radni
    staž priznaju
    se i godine
    rada
    ostvarene
    u radnom
    odnosu
    na teritoriji
    bivše
    SFRJ, SRJ ili Državne
    zajednice
    Srbija
    i Crna
    Gora
    – do dana
    otcepljenja
    te republike.
    128 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    ZARADE
    3) Zaposleni
    koji
    je ostvario
    pravo
    na jubilarnu
    nagradu,
    a u međuvremenu
    mu je prestao
    radni
    odnos u zdravstvenoj
    ustanovi
    zbog promene
    poslodavca,
    odnosno
    zbog početka
    obavljanja
    samostalne delatnosti
    – ima pravo
    na isplatu
    jubilarne
    nagrade.
    Ovim novim PKU-om uvedeno je pravo na
    jubilarnu nagradu za 40 godina rada provedenih
    u radnom odnosu, pa je već bilo pitanja iz
    zdravstvenih ustanova da li ovo pravo ostvaruju
    i zaposleni koji su navedene godine rada
    već ostvarili u prethodnom periodu. Po našem
    mišljenju, pošto je ovaj PKU stupio na snagu
    8. 1. 2019. godine, a njegovim odredbama nije
    predviđena retroaktivna primena, odnosno
    u njegovim prelaznim odredbama nije ništa
    rečeno o primeni odredbi na prava ostvarena
    pre njegovog stupanja na snagu, treba ga tumačiti
    tako da isplata jubilarne nagrade za
    zaposlene sa 40 godina rada u radnom odnosu
    treba da otpočne nakon stupanja na snagu ovog
    PKU-a, dakle nakon početka njegove primene
    od 8. 1. 2019. godine, što znači da se pomenuta
    odredba primenjuje na zaposlene koji navedeno
    pravo steknu posle 9. 1. 2019. godine. Istovremeno,
    članom 150. ovog PKU-a propisano je
    da njegovi potpisnici imenuju po tri člana u
    komisiju koja prati primenu i daje autentična
    tumačenja ovog ugovora. Dakle, ta komisija
    daće izvorno tumačenje navedene dileme.
    Poseban kolektivni ugovor za javna
    preduzeća u komunalnoj delatnosti na
    teritoriji Republike Srbije
    Posebnim kolektivnim ugovorom za javna preduzeća
    u komunalnoj delatnosti na teritoriji
    Republike Srbije („Sl. glasnik RS”, br. 27/2015,
    36/2017 – Aneks I, 5/2018 – Aneks II i 21/2018 – dalje:
    PKU) uređuju se prava, obaveze i odgovornosti iz
    radnog odnosa i po osnovu rada i druga pitanja od
    značaja za zaposlene i poslodavce u navedenoj delatnosti.
    Osnivač javnih preduzeća u komunalnoj
    delatnosti jeste jedinica lokalne samouprave,
    odnosno gradovi i opštine na teritoriji Republike
    Srbije, a poslodavac je javno preduzeće koje
    je osnovano za obavljanje komunalnih delatnosti
    određenih zakonom kojim se uređuje ova oblast.
    U članu 69. ovog PKU-a samo se kratko definiše
    da će poslodavac zaposlenom isplatiti
    jubilarnu nagradu povodom godišnjice neprekidnog
    rada kod poslodavca za 10 godina rada i
    svaki naredni jubilej, u iznosu koji se utvrđuje
    opštim aktom.
    Kao što može da se vidi, regulativa jubilarne
    nagrade prepuštena je ovim PKU-om u celini
    javnim preduzećima u komunalnoj delatnosti,
    pri čemu:
    ● isplata jubilarne nagrade je obavezna (u citiranoj
    odredbi člana 69. stoji da će „poslodavac
    isplatiti zaposlenom jubilarnu nagradu”);
    ● svi elementi isplate (jubilarne godine rada
    posle 10. godine, koje se računaju, visina isplate,
    rok isplate) regulišu se opštim aktom javnog
    preduzeća komunalne delatnosti.
    Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u
    ustanovama studentskog standarda čiji je
    osnivač Republika Srbija
    Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene
    u ustanovama studentskog standarda čiji
    je osnivač Republika Srbija („Sl. glasnik RS”,
    br. 1/2019 – dalje: PKU) uređuju se prava, obaveze
    i odgovornosti iz radnog odnosa zaposlenih u
    ustanovama studentskog standarda (studentski
    centar, studentsko odmaralište i studentski
    kulturni centar, odnosno dom kulture – dalje:
    ustanova) kojima se sredstva za plate obezbeđuju
    u budžetu Republike Srbije.
    Prema članu 26. tačka 5. PKU-a, poslodavac je
    dužan da isplati jubilarnu nagradu, koja se isplaćuje
    zaposlenom u godini kada navrši 10, 20,
    30 i 35 godina rada ostvarenog u radnom odnosu,
    pri čemu PKU precizira da se vreme provedeno
    na radu po osnovu ugovora o privremenim i povremenim
    poslovima, o delu, o stručnom osposobljavanju
    i usavršavanju i o dopunskom radu, ali
    i poseban staž osiguranja u skladu sa propisima
    PIO (npr. rođenje trećeg deteta, sportski staž,
    vreme za koje je osiguranik samostalno uplaćivao
    doprinose i sl.), kao i vreme obavljanja
    samostalne delatnosti, ne smatraju radom u radnom
    odnosu.
    Visina jubilarne nagrade iznosi:
    1) pola prosečne plate – za 10 godina rada ostvarenog
    u radnom odnosu;
    2) jednu prosečnu platu – za 20 godina rada ostvarenog
    u radnom odnosu;
    3) jednu i po prosečnu platu – za 30 godina rada
    ostvarenog u radnom odnosu i
    4) dve prosečne plate – za 35 godina rada ostvarenog
    u radnom odnosu.
  • Sticanje nefinansijske imovine korisnika javnih sredstava zaduživanjem

    U skladu sa članom 73. Zakona o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS”, br. 2009… 95/2018) reguliše se ograničenje duga i garancije u toku budžetske godine, kao i ograničenje ukupnog iznosa garancije. Kada je u pitanju postupak ograničenja duga, Ministarstvo finansija razmotriće sve činjenice koje se odnose na:

    • zahteve za refinansiranje unutrašnjeg duga;
    • zahteve za finansiranje ukupnog deficita;
    • procene sledećih makroekonomskih indikatora:
      • učešća ukupnog državnog duga u bruto domaćem proizvodu;
      • učešća godišnje otplate kamata na ime dugovanja u bruto domaćem proizvodu;
      • iznosa zaduživanja kod banaka, uključujući i Narodnu banku Srbije, po osnovu garancija za hartije od vrednosti;
      • učešća kratkoročnog unutrašnjeg duga u ukupnom državnom dugu;
      • učešća spoljnog duga u ukupnom državnom dugu;
      • odnosa duga i garancija prema prihodima;
      • odnosa rashoda na ime servisiranja ukupnog duga prema izvozu.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS29-92.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    92 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Mr Jovan Čanak
    Sticanje nefinansijske imovine
    korisnika javnih sredstava
    zaduživanjem
    Uvod
    U skladu sa članom 73. Zakona o budžetskom
    sistemu („Sl. glasnik RS”, br. 2009… 95/2018)
    reguliše se ograničenje duga i garancije u toku
    budžetske godine, kao i ograničenje ukupnog izno-
    sa garancije. Kada je u pitanju postupak ograni-
    čenja duga, Ministarstvo finansija razmotriće
    sve činjenice koje se odnose na:
    ● zahteve za refinansiranje unutrašnjeg duga;
    ● zahteve za finansiranje ukupnog deficita;
    ● procene sledećih makroekonomskih indika-
    tora:
    ■ učešća ukupnog državnog duga u bruto doma-
    ćem proizvodu;
    ■ učešća godišnje otplate kamata na ime dugo-
    vanja u bruto domaćem proizvodu;
    ■ iznosa zaduživanja kod banaka, uključujući
    i Narodnu banku Srbije, po osnovu garancija za
    hartije od vrednosti;
    ■ učešća kratkoročnog unutrašnjeg duga u
    ukupnom državnom dugu;
    ■ učešća spoljnog duga u ukupnom državnom
    dugu;
    ■ odnosa duga i garancija prema prihodima;
    ■ odnosa rashoda na ime servisiranja ukupnog
    duga prema izvozu.
    U budžetu Republike Srbije, odnosno budžetu
    lokalne vlasti obezbeđuju se sredstva za fi-
    nansiranje privremene tekuće nelikvidnosti u
    skladu sa odredbama kojima se uređuje javni dug.
    Za finansiranje tekuće nelikvidnosti mogu
    da se koriste raspoloživa slobodna sredstva u
    okviru konsolidovanog računa trezora Republi-
    ke Srbije, odnosno trezora lokale vlasti, pod
    uslovima i na način koji propisuje ministar,
    odnosno lokalni organ uprave nadležan za fi-
    nansije.
    Drugi zakon koji reguliše zaduživanje u
    Republici Srbiji je Zakon o javnom dugu („Sl.
    glasnik RS”, br. 61/2005… 95/2018), kojim je ure-
    đeno zaduživanje Republike Srbije u zemlji i
    inostranstvu, zaduživanje u domaćoj i stranoj
    valuti, ovlašćenje za zaduživanje, zaduživanje
    za finansiranje deficita tekuće likvidnosti,
    zaduživanje za finansiranje budžetskog defici-
    ta, zaduživanje za refinansiranje, zaduživanje
    za finansiranje investicionih projekata, po-
    stupak zaduživanja. Takođe je regulisano i zadu-
    živanje lokalne vlasti u vezi sa finansiranjem
    deficita tekuće likvidnosti, dugoročnim za-
    duživanjem lokalne vlasti, načinom plasiranja
    sredstava i zaduživanja lokalne vlasti i regre-
    snim pravom. Prema članu 39. Zakona o javnom
    dugu regulisano je zaduživanje organizacija oba-
    veznog socijalnog osiguranja.
    Organizacije obaveznog socijalnog osigu-
    ranja ne mogu da se zadužuju, osim u delu kapi-
    talnih investicionih rashoda iz finansijskog
    plana, izuzev Republičkog fonda za zdravstve-
    no osiguranje, radi nabavke lekova. Pomenute
    organizacije mogu da se zadužuju kod domaćih
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 93
    BUDŽETSKI KORISNICI
    i inostranih poverilaca radi finansiranja
    kapitalnih investicionih rashoda, u skladu sa
    kriterijumima koje utvrđuje Vlada.
    Ako se javi kratkoročni deficit u tekućoj
    likvidnosti u toku budžetske godine usled neu-
    ravnoteženih kretanja u prihodima i rashodi-
    ma, finansiranje može da se vrši pozajmicom
    iz budžeta Republike na osnovu kriterijuma koje
    utvrđuje Vlada.
    Iznos kratkoročnog zaduživanja iz budžeta
    Republike u toku budžetske godine mora da bude
    vraćen do 30. novembra tekuće godine.
    Iznos kratkoročnog ili dugoročnog zaduži-
    vanja za kapitalne investicione rashode, odno-
    sno za lekove, u toku budžetske godine ne može da
    bude veći od 20% od ukupno ostvarenih prihoda
    finansijskog plana organizacije obaveznog so-
    cijalnog osiguranja u prethodnoj godini.
    Računovodstveni aspekt evidentiranja
    nabavke nefinansijske imovine iz
    kredita
    Što se tiče knjiženja na kontima kod dru-
    gih grupa nefinansijske imovine u stalnim
    sredstvima, postoje dva bitna slučaja u kojima
    se ova imovina nabavlja putem kredita, kada
    se prikazuje knjiženje pri kojem duguje konto
    311311 – Ispravka vrednosti sopstvenih izvora
    nefinansijske imovine, u stalnim sredstvima,
    za nabavke iz kredita, a potražuje konto 321121 –
    Višak prihoda i primanja – suficit, što ukazu-
    je na to da se nabavka imovine vrši iz kredita.
    Drugi stav za knjiženje odnosi se na evidenciju
    dospelih rata na otplatu. U tom slučaju zadužu-
    je se konto 311611 – Utrošena sredstva tekućih
    prihoda i primanja od prodaje nefinansijske
    imovine u toku jedne godine, a odobrava se konto
    311311 – Ispravka vrednosti sopstvenih izvora
    nefinansijske imovine, u stalnim sredstvima,
    za nabavke iz kredita. Ukoliko kredit ima ka-
    mate, za plaćenu kamatu zadužuje se konto 441411
    – Otplata kamata domaćim bankama, a odobrava
    se konto 121112 – Tekući računi.
    Konto 311311 – Ispravka vrednosti sopstve-
    nih izvora nefinansijske imovine, u stalnim
    sredstvima, za nabavke iz kredita – izravnaće
    se, tj. biće zatvoren nakon otplate kredita u ce-
    lini. Konto 311611 – Utrošena sredstva tekućih
    prihoda i primanja od prodaje nefinansijske imo-
    vine u toku jedne godine – potražuje, tj. zatvara
    se na kraju obračunskog perioda na teret konta
    321211 – Raspored viška prihoda i primanja. Na-
    pominjemo da se na kraju godine, kada se utvrđuje
    rezultat poslovanja, zatvara i konto 321211 – Ra-
    spored viška prihoda i primanja, a duguje konto
    321121 – Višak prihoda i primanja – suficit.
    Primer: Evidentiranje nabavke
    nefinansijske imovine iz kredita
    1. Republički fond za zdravstveno osiguranje
    zadužio se kod domaće poslovne banke u skladu
    sa finansijskim planom za 2019. godinu radi na-
    bavke mernih i kontrolnih instrumenata u izno-
    su od 428.400 dinara. Kredit je odobren na rok
    od 2 godine, uz polugodišnju otplatu i kamatnu
    stopu od 8% na godišnjem nivou.
    2. Republički fond je primio fakturu dobavlja-
    ča na iznos od 428.400,00 dinara, u kojoj je sadr-
    žan PDV po opštoj stopi od 64.800,00 dinara.
    Republički fond za zdravstveno osiguranje nije
    obveznik PDV-a, pa nema pravo na odbitak pret-
    hodnog poreza na dodatu vrednost.
    3. Plaćanje fakture dobavljaču izvršila je
    poslovna banka u iznosu od 428.400 dinara, u
    skladu sa Ugovorom o kreditu, a na osnovu ispo-
    stavljene fakture.
    4. Prvi anuitet dospeo je na naplatu u iznosu od
    129.342,87 dinara, od čega se na kamatu odnosi
    17.136,00 dinara, a na otplatu glavnice 112.206,87
    dinara.
    Knjiženje:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    121112 Tekući računi 428.400
    211411 Obaveze po osnovu
    dugoročnih kre-
    dita od domaćih
    poslovnih banaka 428.400
    – za novčana sredstva po odobrenom i uplaćenom kreditu
    od domaće poslovne banke
    2.
    131212 Obračunati
    neplaćeni izdaci 428.400
    252111 Dobavljači u
    zemlji 428.400
    – za primljenu fakturu dobavljača
    3.
    311311 Ispravka vred-
    nosti sopstvenih
    izvora nefinan-
    sijske imovine, u
    stalnim sredstvi-
    ma, za nabavke iz
    kredita
    428.400
    321121 Višak prihoda i
    primanja – suficit
    428.400
    – za nabavku opreme iz kredita
    94 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    4.
    011253 Merni i kontrol-
    ni instrumenti
    428.400
    311112 Oprema 428.400
    – za stavljanje opreme u upotrebu
    5.
    252111 Dobavljači u
    zemlji 428.400
    121112 Tekući računi 428.400
    – za plaćanje fakture dobavljača iz sredstava po osnovu
    odobrenog i uplaćenog kredita
    6.
    512221 Računarska oprema 428.400
    131212 Obračunati
    neplaćeni izdaci 428.400
    – za terećenje izdataka nakon plaćanja fakture
    dobavljača
    7.
    999999 Kontraknjiženje
    – primanja od
    zaduživanja
    i prodaje
    finansijske
    imovine 428.000
    911461 Primanja od
    zaduživanja od
    poslovnih banaka
    u zemlji u korist
    Republičkog fonda
    za zdravstveno
    osiguranje 428.400
    – evidentiranje zaduživanja u poslovnoj banci radi
    nabavke računarske opreme
    8.
    211411 Obaveze po osnovu
    dugoročnih kre-
    dita od domaćih
    poslovnih banaka 112.206,87
    411411 Otplata kamata do-
    maćim poslovnim
    bankama 17.136,00
    121112 Tekući računi 129.342,87
    – za otplatu prvog anuiteta u vezi sa nabavkom
    nefinansijske imovine
    9.
    311611 Utrošena sredstva
    tekućih prihoda i
    primanja od pro-
    daje nefinansijske
    imovine za otpla-
    tu obaveza po kre-
    ditima 112.206,87
    311311 Ispravka vred-
    nosti sopstvenih
    izvora nefinan-
    sijske imovine, u
    stalnim sredstvi-
    ma, za nabavke iz
    kredita
    112.206,8
    – za izvršenu otplatu glavnice prvog anuiteta iz
    tekućih prihoda
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    10.
    611411 Otplata glavnice
    domaćim poslov-
    nim bankama 112.206,87
    699999 Kontraknjiženje –
    izdaci za otplatu
    glavnice po dugo-
    ročnom kreditu 112.206,87
    – za otplatu glavnice po dugoročnom kreditu
    Zaključak
    Jedan od načina sticanja nefinansijske imo-
    vine u stalnim sredstvima jeste iz primanja
    od zaduživanja, pri čemu je za ovaj vid sticanja
    sredstava neophodno da korisnik sredstava za
    nabavke nefinansijske imovine u stalnim sred-
    stvima iz kredita bude kreditno sposoban, tj. da
    iz sopstvenih prihoda može da otplaćuje iznos
    glavnice i kamate. Odluka o zaduživanju mora
    da bude zasnovana na kriterijumima koje je utvr-
    dila Vlada.
    Drugi način sticanja nefinansijske imovine
    u stalnim sredstvima jeste iz tekućih prihoda
    i primanja, što bi trebalo da bude najčešći
    oblik sticanja pomenutih sredstava. Osim toga,
    nefinansijska imovina u stalnim sredstvima
    nabavlja se iz neraspoređenog viška prihoda i
    primanja iz ranijih godina, iz primljenih dona-
    cija i putem finansijskog lizinga. PS