Autor: Mr. Milica Bjelić

  • Komentar Nacrta zakona o reviziji

    U članku su predstavljene najznačajnije izmene koje sadrži Nacrt zakona o reviziji, čija je javna rasprava otvorena od 12. avgusta do 2. septembra 2019. godine, što predstavlja izuzetno kratak period za javnu raspravu. Takođe, osvrt na Nacrt zakona uključuje lični i profesionalni stav autora u vezi sa pojedinim predloženim izmenama.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F09%2FPS34-12.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    12 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Mr Milica Bjelić, ovlašćeni interni i eksterni revizor
    Komentar Nacrta zakona o reviziji
    U članku su predstavljene najznačajnije izmene koje sadrži Nacrt zakona o re-
    viziji, čija je javna rasprava otvorena od 12. avgusta do 2. septembra 2019. go-
    dine, što predstavlja izuzetno kratak period za javnu raspravu. Takođe, osvrt
    na Nacrt zakona uključuje lični i profesionalni stav autora u vezi sa pojedi-
    nim predloženim izmenama.
    Uvod
    Pružanje usluga revizije finansijskih izve-
    štaja u Republici Srbiji regulisano je Zakonom
    o reviziji („Sl. glasnik RS”, br. 62/13 i 30/18),
    koji je stupio na snagu 24. jula 2013. godine (od-
    nosno izmene 30. aprila 2018. godine), kao i
    podzakonskim aktima donetim za njegovo spro-
    vođenje. U vreme donošenja (2013. godine) Zakon
    o reviziji bio je predmet usklađivanja sa Osmom
    direktivom EU (2006/43/EZ) koja uređuje oblast
    zakonske revizije i sa kojom je ovaj zakon u pot-
    punosti usklađen. U međuvremenu je 16. aprila
    2014. godine doneta Direktiva o izmeni Osme
    direktive (2014/56/EU), čija je primena obave-
    zna za članice EU počev od juna 2016. godine, kao
    i Uredba EU broj 537/2014, sa kojima je aktuelni
    zakon delimično usklađen.
    Osnovni razlozi koji su podstakli predla-
    gača da pristupi izradi novog Nacrta zakona o
    reviziji (dalje: Nacrt) svakako su:
    1) usklađivanje sa zahtevima novih propisa
    EU (Direktiva 2014/56/EU i Uredba EU 537/2014)
    kojima se uređuje ova oblast i
    2) otklanjanje uočenih nedostataka u primeni
    postojećeg zakonskog rešenja.
    Nacrt je podeljen u 10 poglavlja.
    Poglavlje I – Osnovne odredbe (čl. od 1.
    do 11. Nacrta)
    Ovo poglavlje sadrži odredbe kojima se utvr-
    đuje predmet uređivanja ovog zakona, kojima se
    definišu osnovni pojmovi i kojima se uređuje
    utvrđivanje i objavljivanje prevoda MSR, zatim
    koja pravna i fizička lica – preduzetnici mogu
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 13
    AKTUELNA TEMA
    da obavljaju poslove revizije, kao i odredbe koje
    pojašnjavaju nedostojnost za obavljanje revizi-
    je, sticanje licenci i obavljanje drugih poslova
    u oblasti revizije i odredbe o licenciranim
    ovlašćenim revizorima i uslovima za njihovo
    ovlašćivanje za obavljanje usluga revizije, ali
    i za njihovo kontinuirano profesionalno usa-
    vršavanje.
    Članom 2. Nacrta uvodi se novina da se pod
    zakonskom revizijom podrazumeva i dobro-
    voljna revizija, što nije propisano postojećim
    zakonom o reviziji. Naime, zakonska revizija
    označava reviziju redovnih godišnjih i kon-
    solidovanih finansijskih izveštaja, sasta-
    vljenih u skladu sa zakonom kojim se uređuje
    računovodstvo, a koja je po ovom zakonu oba-
    vezna, kao i onih subjekata revizije za koje za-
    konska revizija, u skladu sa ovim zakonom, nije
    obavezna, već se obavlja dobrovoljno.
    Zakon uređuje i definiciju društava od jav-
    nog interesa, u koja spadaju velika pravna lica
    u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo,
    javna društva u skladu sa zakonom kojim se ure-
    đuje tržište kapitala, kao i sva pravna lica
    koja Vlada na predlog nadležnog ministarstva
    proglasi pravnim licima od javnog interesa
    za Republiku Srbiju, nezavisno od njihove ve-
    ličine.
    Odredbama člana 4. propisano je da reviziju
    mogu da obavljaju društva za reviziju i samo-
    stalni revizori (organizovani kao preduzet-
    nici). Reviziju mogu da obavljaju društva za
    reviziju koja u radnom odnosu sa punim radnim
    vremenom imaju zaposlenog najmanje jednog
    licenciranog ovlašćenog revizora. Reviziju
    mogu da obavljaju i revizorska društva i revi-
    zori preduzetnici iz država članica EU i tre-
    ćih zemalja koji su, u skladu sa ovim zakonom,
    dobili dozvolu za obavljanje revizije.
    Poglavlje II – Društvo za reviziju i
    samostalni revizor (čl. od 12. do 25.
    Nacrta)
    U ovom poglavlju nalaze se opšte odredbe o
    društvima za reviziju, samostalnim revizori-
    ma, unutrašnjoj organizaciji, kao i organizaciji
    rada na zakonskim revizijama i uslovima koje
    treba da ispune da bi mogli da vrše usluge re-
    vizije.
    Društvo za reviziju, pored uslova propisa-
    nih zakonom kojim se uređuju privredna dru-
    štva, mora da ispunjava i posebne uslove koji
    se tiču pre svega vlasničke strukture i sastava
    organa upravljanja društva. S tim u vezi, većinu
    glasačkih prava u društvu za reviziju moraju
    da imaju društva za reviziju, odnosno licen-
    cirani ovlašćeni revizori. Reviziju mogu da
    obavljaju društva za reviziju u kojima: većinu
    glasačkih prava imaju društva za reviziju, od-
    nosno licencirani ovlašćeni revizori ili
    društva za reviziju država članica, odnosno
    revizori država članica; većina, a najviše do
    tri četvrtine članova organa upravljanja mo-
    raju da budu licencirani ovlašćeni revizori
    ili društva za reviziju, odnosno revizori ili
    društva za reviziju država članica.
    Samostalni revizor kao preduzetnik može
    da radi kao pojedinac, uz ograničenje da ne
    može da vrši reviziju redovnih godišnjih
    i konsolidovanih finansijskih izveštaja
    društava od javnog interesa, kao ni konso-
    lidovanih finansijskih izveštaja ostalih
    obveznika revizije.
    U članu 20. precizirano je da je društvo za
    reviziju dužno da ispuni zakonom definisane
    zahteve u pogledu organizacije. Neki od zahteva
    su da utvrdi odgovarajuće politike i procedu-
    re, da mora da ima pouzdane administrativne i
    računovodstvene procedure, mehanizme inter-
    ne kontrole kvaliteta, delotvorne procedure
    za procenu rizika i delotvorne kontrolne i
    zaštitne mehanizme koji se odnose na siste-
    me za obradu informacija, zatim da uspostavi
    odgovarajuće politike i procedure u skladu sa
    ovim zakonom i da ima obavezu da uspostavi
    interni sistem kontrole kvaliteta da bi se
    obezbedio kvalitet zakonske revizije i dru-
    ge aktivnosti propisane ovim zakonom, kao i
    da uspostavi politike, kontrole i postupke za
    sprečavanje pranja novca i finansiranje tero-
    rizma. Društvo za reviziju mora biti u stanju
    da dokaže nadležnom organu da su politike i
    procedure, utvrđene radi ispunjavanja zahte-
    va, primerene obimu i složenosti aktivnosti
    tog društva. Navedeni zahtevi predstavljaju
    dodatne zahteve za revizore, unete u Nacrt za-
    kona.
    14 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Poglavlje III – Obavljanje revizije (čl.
    od 26. do 52. Nacrta)
    Odredbe kojima se reguliše obaveznost re-
    vizije, kao i pravila za obavljanje revizije, sa-
    stavni su deo ovog poglavlja.
    Subjekt revizije kod kojeg se vrši revizija
    dužan je da zaključi ugovor o obavljanju zakon-
    ske revizije s društvom za reviziju najkasni-
    je do 30. septembra poslovne godine na koju se
    revizija odnosi, odnosno do 30. novembra za
    konsolidovane finansijske izveštaje. Odluku
    o izboru revizora donosi Skupština ili drugi
    nadležni organ utvrđen opštim aktom tog su-
    bjekta o izboru društva za reviziju. Izuzetno,
    subjekt revizije koji finansijske izveštaje
    sastavlja sa stanjem na poslednji dan poslovne
    godine koja je različita od kalendarske bira
    društvo za reviziju najkasnije tri meseca pre
    isteka tako određene poslovne godine na koju
    se revizija odnosi.
    Novina je da Nacrt zakona definiše ugo-
    varanje zakonske revizije sa više društava
    za reviziju od strane društva od javnog inte-
    resa. Međusobna prava i obaveze društva za
    reviziju i pravnog lica kod kojeg se vrši re-
    vizija uređuju se ugovorom o reviziji, u skladu
    sa zakonskim odredbama.
    Odredbom člana 26. definiše se obaveznost
    zakonske revizije u smislu ovog zakona. Revizi-
    ja je obavezna za redovne godišnje finansijske
    izveštaje velikih i srednjih pravnih lica raz-
    vrstanih u skladu sa zakonom kojim se uređuje
    računovodstvo, javnih društava u skladu sa za-
    konom kojim se uređuje tržište kapitala, neza-
    visno od njihove veličine, kao i svih pravnih
    lica, odnosno preduzetnika čiji ukupan prihod
    ostvaren u prethodnoj poslovnoj godini prela-
    zi 4.400.000 evra u dinarskoj protivvrednosti.
    Revizija je obavezna (zakonska) i za matična
    pravna lica koja sastavljaju konsolidovane fi-
    nansijske izveštaje u skladu sa zakonom kojim
    se uređuje računovodstvo.
    Reviziju redovnih godišnjih finansij-
    skih izveštaja društava od javnog interesa
    i svih konsolidovanih godišnjih finansij-
    skih izveštaja velikih pravnih lica, u smi-
    slu zakona kojim se uređuje računovodstvo,
    može da obavlja društvo za reviziju koje u
    radnom odnosu sa punim radnim vremenom
    ima zaposlena najmanje četiri licencirana
    ovlašćena revizora.
    Članom 39. propisano je da revizorski izve-
    štaj, kao minimum, mora da sadrži sledeće: 1)
    identifikacione podatke o subjektu revizije
    čiji su redovni godišnji finansijski izvešta-
    ji ili konsolidovani godišnji finansijski
    izveštaji predmet zakonske revizije; 2) naziv
    redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja ili
    konsolidovanog godišnjeg finansijskog izve-
    štaja sa navođenjem datuma ili perioda koji je
    obuhvaćen finansijskim izveštajem ili konso-
    lidovanim finansijskim izveštajem; 3) opis
    relevantnog zakonskog okvira koji je primenjen
    prilikom sastavljanja redovnih godišnjih fi-
    nansijskih izveštaja ili konsolidovanih go-
    dišnjih finansijskih izveštaja; 4) opis obima
    zakonske revizije i MSR u skladu sa kojim je iz-
    vršena zakonska revizija; 5) mišljenje licenci-
    ranog ovlašćenog revizora, koje može da bude
    pozitivno, mišljenje sa rezervom ili negativno
    i u njemu mora biti jasno navedeno sledeće: (1) da
    li redovni godišnji finansijski izveštaji ili
    konsolidovani godišnji finansijski izveštaji
    pružaju istinit i pošten pregled finansijskog
    položaja pravnog lica u skladu sa relevantnim
    zakonskim okvirom i (2) da li su redovni godi-
    šnji finansijski izveštaji u skladu sa posebnim
    propisima koji uređuju poslovanje pravnog lica,
    ako je to predviđeno tim propisima; 6) poseb-
    na upozorenja i probleme na koje licencirani
    ovlašćeni revizor želi da ukaže, ali bez iz-
    ražavanja mišljenja sa rezervom.
    Članom 39. tačka 5) predlagač je propustio
    da unese kao vrstu revizorskog mišljenja:
    uzdržavanje od izražavanja mišljenja. Nave-
    deno nije u skladu sa ISA 705 – Modifikacije
    mišljenja u izveštaju nezavisnog revizora.
    ISA 705 ustanovljava tri vrste modifikova-
    nih mišljenja. Naime, to su kvalifikovano
    mišljenje, negativno mišljenje i uzdržavanje
    od izražavanja mišljenja.
    Društvo za reviziju, pored revizije, u okviru
    svoje registrovane delatnosti može da obavlja
    i usluge iz oblasti finansija i računovodstva,
    finansijskih analiza i kontrola, poreskog i
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 15
    AKTUELNA TEMA
    drugih vrsta poslovnog savetovanja, procene
    vrednosti kapitala, imovine i obaveza, sudskog
    veštačenja, izrade i ekonomske ocene investi-
    cionih projekata i druge srodne usluge, osim
    ako posebnim propisom nije drukčije uređeno.
    U slučaju da licencirani ovlašćeni revizor
    ili društvo za reviziju pruža nerevizorske
    usluge, osim usluga navedenih u čl. 44. i 45. ovog
    zakona, subjektu revizije ili njegovom matičnom
    ili zavisnom društvu u periodu od tri uzastop-
    ne godine ukupna naknada za navedene usluge ne
    sme biti viša od 70% prosečne nadoknade u po-
    slednje tri godine za usluge zakonske revizije
    subjekta revizije i, gde je primenjivo, njegovog
    matičnog društva, zavisnog društva i konsoli-
    dovanih godišnjih finansijskih izveštaja nave-
    dene grupe.
    Članovima 44. i 45. uvode se dodatne zabrane
    za društvo za reviziju i ovlašćenog revizora u
    odnosu na zabrane koje su u postojećem zakonu.
    Odredbama člana 50. precizirana je zamena
    društva za reviziju. Naime, navodi se da dru-
    štvo za reviziju može da obavlja najviše 10
    godina uzastopno reviziju kod istog obveznika
    revizije od početka obavljanja revizije, osim
    ako posebnim zakonom nije drukčije uređeno.
    Nakon isteka maksimalno dozvoljenog perioda
    društvo za reviziju ne može da obavlja reviziju
    kod istog obveznika naredne 4 godine. Društva
    za reviziju dužna su da najkasnije svake sedme
    godine od početka obavljanja revizije finan-
    sijskih izveštaja kod istog obveznika revi-
    zije izvrše zamenu licenciranog ovlašćenog
    revizora, potpisnika revizorskog izveštaja,
    odnosno ključnog revizorskog partnera. Licen-
    cirani ovlašćeni revizor, odnosno ključni
    revizorski partner može ponovo da obavlja re-
    viziju kod istog obveznika revizije tri godine
    od datuma potpisivanja poslednjeg revizorskog
    izveštaja za tog obveznika u skladu sa uslovima
    ovog člana Zakona.
    Članom 51. navodi se zabrana zapošljavanja
    članova revizorskog tima i drugih lica koja
    nisu licencirani ovlašćeni revizori, a uče-
    stvovala su u revizijskom angažmanu kod su-
    bjekta revizije. Ključni revizorski partner ili
    licencirani ovlašćeni revizor koji obavlja
    zakonsku reviziju u ime društva za reviziju kod
    subjekta revizije, pre isteka roka od najmanje
    jedne godine ili, u slučaju zakonske revizije su-
    bjekata od javnog interesa, pre isteka roka od
    najmanje dve godine od kada je prestao da obavlja
    poslove licenciranog ovlašćenog revizora ili
    ključnog partnera u reviziji u vezi sa angažma-
    nom na reviziji, ne može da zauzme ključni po-
    ložaj na izvršnim rukovodećim pozicijama kod
    subjekta revizije, kada je to relevantno, zatim
    ne može da postane član Komisije za reviziju,
    odnosno, ako takav odbor ne postoji, član tela
    koje obavlja funkcije koje su ekvivalentne funk-
    cijama Komisije za reviziju, kao i što ne može
    da postane član nadzornog organa subjekta revi-
    zije.
    Navedenu odredbu zabrane konkurencije
    u smislu zapošljavanja kod subjekta revizije
    treba uskladiti sa Zakonom o radu. Naime, član
    162. Zakona o radu propisuje sledeće: Ugovorom
    o radu poslodavac i zaposleni mogu da ugovore i
    uslove zabrane konkurencije u smislu člana 161.
    ovog zakona po prestanku radnog odnosa, u roku
    koji ne može da bude duži od dve godine po pre-
    stanku radnog odnosa.
    Zabrana konkurencije iz stava 1. ovog člana
    može se ugovoriti ako se poslodavac ugovorom o
    radu obaveže da će zaposlenom isplatiti nov-
    čanu naknadu u ugovorenoj visini.
    Poglavlje IV – Komisija za reviziju
    u privrednom društvu i interni
    revizor (čl. 53. i 54. Nacrta)
    Ovo poglavlje sadrži odredbe o obrazovanju
    i sastavu Komisije za reviziju (odbor za praćenje
    poslovanja), kao nezavisnog tela, koju su dužna
    da obrazuju sva pravna lica koja pripadaju gru-
    pi društava od javnog interesa, kao i odredbe
    koje se odnose na ovlašćenog internog revizo-
    ra. Saglasno članu 53. izbor članova Komisije za
    reviziju, kao i delokrug njenog rada, propisani
    su zakonom kojim se uređuju privredna društva.
    Članom 53. propisano je da najmanje jedan član
    Komisije za reviziju mora biti kompetentan za
    oblast računovodstva i/ili revizije.
    Mišljenja smo da navedena odredba nije
    usklađena sa članom 410. Zakona o privrednim
    društvima, koji propisuje sledeće: Najmanje je-
    dan član Komisije za reviziju mora biti lice koje
    je ovlašćeni revizor u skladu sa zakonom kojim
    se uređuje računovodstvo i revizija ili koje ima
    odgovarajuća znanja i radno iskustvo u oblasti
    finansija i računovodstva, a koje je nezavisno od
    društva u smislu člana 392. ovog zakona.
    16 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Dakle, u Nacrtu zakona o reviziji ne može da
    piše da to mora biti lice koje je kompetentno
    za oblast računovodstva ili revizije, već onako
    kako propisuje Zakon o privrednim društvima
    na koji se i poziva, da u praksi ne bi bilo nedou-
    mica, jer se ovako kako je napisano može tumači-
    ti da lice koje je kompetentno za oblast revizije
    može da bude lice koje nije ovlašćeni revizor.
    Poglavlje V – Komora ovlašćenih
    revizora (čl. od 55. do 74. Nacrta)
    Navedeno poglavlje obuhvata odredbe kojima
    se bliže uređuje status i sedište Komore, član-
    stvo u Komori, zaštita podataka, način finan-
    siranja, a definišu se i poslovi koje je Komora
    u vršenju zakonom poverenih ovlašćenja dužna
    da obavlja, kao i njeni ostali poslovi.
    U skladu sa odredbama člana 74, nadzor nad
    zakonitošću rada i akata Komore obavljaju Mi-
    nistarstvo i Komisija.
    Pretpostavljamo da je predlagač prevideo
    organe Komore ovlašćenih revizora koji vrše
    nadzor nad zakonitošću rada i akata, što je
    propisano Statutom Komore. U skladu sa istim,
    navedenu odredbu neophodno je preformulisati
    tako da glasi da nadzor nad zakonitošću rada i
    akata sprovode organi Komore i Ministarstvo.
    Po našem mišljenju, Komisija ne može imati
    nadzornu ulogu jer Komora ima svoje organe.
    Poglavlje VI – Kontrola
    kvaliteta rada društava za
    reviziju, samostalnih revizora
    i licenciranih ovlašćenih
    revizora (čl. od 75. do 101. Nacrta)
    U ovom poglavlju nalaze se odredbe kojima se
    uređuju pojam, predmet i učestalost kontrole
    kvaliteta rada, određuje se telo nadležno za
    sprovođenje te kontrole i propisuju uslovi za
    obavljanje iste. U okviru ovog poglavlja obrađe-
    na je materija vezana za primenu i poštovanje
    procesnih pravila u postupku kontrole, kao i
    materija u vezi sa pravima i obavezama ovla-
    šćenih lica nadzornog organa, odnosno kontro-
    lisanih lica. Takođe, propisane su i različite
    vrste mera koje se mogu preduzeti u postupku
    nadzora nad radom društava za reviziju, samo-
    stalnih revizora i licenciranih ovlašćenih
    revizora. U ovo poglavlje Nacrta zakona unete
    su značajne izmene.
    Predloženo je da kontrola kvaliteta rada
    pređe iz nadležnosti Komore u nadležnost Ko-
    misije, čime se povećava princip nezavisnosti.
    Saglasno odredbama člana 75, Komisija obavlja
    kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju,
    samostalnih revizora i licenciranih ovlašće-
    nih revizora radi provere da li se pri obavlja-
    nju revizije postupa u skladu sa MSR i odredbama
    ovog zakona.
    S obzirom na to da je Odbor za javni nadzor po
    trenutnom zakonu vršio nadzor nad obavljanjem
    revizije, odnosno kontrolu kvaliteta rada, kao
    i da je ta nadležnost prešla na Komisiju, iz toga
    proizlazi da treba ukinuti navedeni odbor.
    Pored obrazloženja da je nadležnost prešla
    na Komisiju, neophodno je imati u vidu i aspekt
    troškova koji podrazumeva plaćanje za članove
    navedenog odbora koji više nema funkciju koju
    je imao po postojećem zakonu.
    Saglasno odredbama člana 77. definisane
    su redovne i vanredne kontrole. Redovna kon-
    trola kvaliteta rada društava za reviziju
    obavlja se u skladu sa godišnjim planom prove-
    re kvaliteta rada društava za reviziju, samo-
    stalnih revizora i licenciranih ovlašćenih
    revizora, koji donosi Komisija uz prethodnu
    saglasnost Ministarstva. Na osnovu analize
    rizika Komisija obavlja redovnu kontrolu kva-
    liteta rada društava za reviziju i samostal-
    nih revizora najmanje jednom u šest godina, a
    kod društva za reviziju koje obavlja reviziju
    društava od javnog interesa koja su klasifiko-
    vana kao velika pravna lica u skladu sa propi-
    sima kojima se uređuje računovodstvo najmanje
    jednom u tri godine, odnosno jednom u šest go-
    dina kod ostalih društava od javnog interesa,
    što je u potpunosti usklađeno sa regulativom
    EU. Vanrednu kontrolu kvaliteta rada društa-
    va za reviziju može da pokrene Komisija po do-
    bijanju obaveštenja od Narodne banke Srbije,
    Komore, nadležnih sudova i drugih organa da
    postoji osnovana sumnja da društvo za reviziju
    ne obavlja reviziju u skladu sa ovim zakonom
    i MSR. Vanrednu kontrolu može da pokrene i
    Komisija ukoliko u okviru svojih nadležno-
    sti, uređenih zakonom, utvrdi da društvo za
    reviziju ne obavlja reviziju u skladu sa ovim
    zakonom i MSR, kao i na predlog akcionara i
    vlasnika udela.
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 17
    AKTUELNA TEMA
    Odredbama čl. od 87 do 93. definisane su i
    opisane mere koje Komisija u postupku kontro-
    le kvaliteta rada može da izrekne društvu za
    reviziju i/ili samostalnom ovlašćenom revi-
    zoru: javna opomena, privremena zabrana oba-
    vljanja zakonske revizije, oduzimanje dozvole za
    obavljanje revizije, uslovno oduzimanje dozvo-
    le za obavljanje revizije, zabrana za osnivače
    i članove administrativnog organa društva za
    reviziju, kao i novčana kazna.
    Odredbama čl. od 94. do 99. definisane su
    i opisane mere koje Komisija može da izrekne
    licenciranim ovlašćenim revizorima u po-
    stupku kontrole kvaliteta rada: opomena, javna
    opomena, uslovno oduzimanje licence, oduzima-
    nje licence, kao i novčana kazna.
    Poglavlje VII – Javni nadzor nad
    obavljanjem revizije (čl. od 102. do
    110. Nacrta)
    U okvir ovog poglavlja ulaze odredbe o delo-
    krugu rada Komisije, načinu obavljanja poslova,
    merama u postupku nadzora, načinu finansira-
    nja i nadležnostima Komisije poverenih ovim
    zakonom, a tu su i delovi koji se odnose na izme-
    njenu ulogu Odbora za javni nadzor i međusobno
    priznavanje regulative država članica u pogle-
    du javnog nadzora i zaštite podataka.
    Poglavlje VIII – Međunarodna saradnja
    (čl. od 111. do 113. Nacrta)
    Odredbe kojima se uređuju pitanja saradnje u
    oblasti revizije između nadležnih domaćih i
    institucija država članica EU, odnosno trećih
    zemalja, kao i druga pitanja u vezi sa međunarod-
    nom saradnjom sastavni su deo ovog poglavlja.
    Međunarodna saradnja uređena je u skladu sa za-
    htevima regulative EU.
    Poglavlje IX – Kaznene odredbe (čl. od
    114. do 116. Nacrta)
    Pomenuto poglavlje sadrži odredbe o kazna-
    ma koje mogu da se izreknu u slučaju kršenja, od-
    nosno nepoštovanja odredbi ovog zakona. Radi
    podizanja kvaliteta revizorskog izveštavanja
    unapređen je i obuhvat mera (kazni) koje mogu
    biti izrečene za nepoštovanje zakona i pravila
    struke, kao i njihova efikasnost.
    Kao novina u odnosu na dosadašnje rešenje
    predviđeno je izricanje administrativnih
    novčanih kazni društvima za reviziju i revi-
    zorima, koje će izricati direktno nadzorno
    telo (Komisija), umesto dosadašnjeg rešenja
    po kojem su novčane kazne mogle da se izriču
    jedino u obliku privrednog prestupa, odnosno
    prekršaja (skraćuje se vreme i ubrzava postu-
    pak za izricanje novčane kazne).
    Novčano mogu biti kažnjeni: obveznici
    revizije koji ne poštuju odredbe ovog zakona,
    kao pravno lice kod kojeg se vrši revizija,
    društvo od javnog interesa ako nije osnovalo
    Komisiju za reviziju, Komora, odgovorno lice
    Komore, u slučaju da svoje obaveze ne ispunja-
    vaju u skladu sa ovim zakonom.
    Poglavlje X – Prelazne i završne
    odredbe (čl. od 117. do 127. Nacrta)
    Ovo poglavlje sadrži odredbe kojima se uspo-
    stavlja kontinuitet sa postojećom regulativom u
    oblasti revizije, a propisuje se i vreme stupanja
    na snagu odredbi ovog zakona i prestanak prime-
    ne dosadašnje regulative.
    Saglasno članu 120, društva za reviziju du-
    žna su da usklade svoje poslovanje sa odredbama
    ovog zakona najkasnije u roku od godinu dana od
    dana njegovog stupanja na snagu, kao i da o tome
    obaveste Komisiju i Komoru.
    Odredbama člana 121. propisano je da se li-
    cima koja su do dana stupanja na snagu ovog za-
    kona stekla profesionalno zvanje ovlašćeni
    revizor, odnosno ovlašćeni interni revizor,
    u skladu sa ranije važećom zakonskom regulati-
    vom priznaje stručno zvanje ovlašćeni revizor,
    odnosno ovlašćeni interni revizor, u skladu sa
    ovim zakonom.
    Definisano je stupanje na snagu ovog zakona
    počev od 1. januara 2020. godine. PS
  • Komentar Nacrta zakona o računovodstvu

    U članku su predstavljene najznačajnije izmene koje sadrži Nacrt zakona o računovodstvu, čija je javna rasprava bila otvorena od 12. avgusta do 2. septembra 2019. godine, što predstavlja izuzetno kratak period za raspravu. Takođe, osvrt na Nacrt zakona uključuje lični i profesionalni stav autora u vezi sa pojedinim predloženim izmenama.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F09%2FPS34-6.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    6 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Uvod
    U obrazloženju predlagača koje se odnosi
    na donošenje novog nacrta o računovodstvu
    pojašnjeno je da je važeći Zakon o računovod-
    stvu („Sl. glasnik RS”, br. 62/2013 i 30/2018)
    iz 2013. godine, koji uređuje materiju korpo-
    rativnog računovodstva, delimično usklađen
    sa novom Direktivom 2013/34/EU o godišnjim
    finansijskim izveštajima, konsolidovanim
    finansijskim izveštajima i povezanim izve-
    štajima određenih vrsta privrednih društava.
    Ovaj zakon nije usklađen sa Direktivom 2014/95/
    EU o izmeni Direktive 2013/34/EU u pogledu obja-
    vljivanja nefinansijskih informacija i razno-
    likosti određenih velikih preduzeća i grupa.
    Navedeno je ukazalo na potrebu dalje harmoni-
    zacije domaćeg zakonodavstva u ovoj oblasti sa
    pravnim tekovinama EU, što je osnov za donoše-
    nje novog zakona o računovodstvu.
    Poglavlje I – Osnovne odredbe
    U članu 2. Nacrta zakona o računovodstvu
    (dalje: Nacrt) navedene su definicije pojmova,
    ali su data daleko šira razmatranja pojmova u
    odnosu na prethodni zakon, a istim su uvedeni
    i novi pojmovi, koji, po mišljenju autora, ne
    bi trebalo da budu regulisani u Zakonu o raču-
    novodstvu, već u drugim zakonima koji uređuju
    navedenu oblast. Na primer, daju se definicije
    pravnog lica koje deluje u ekstraktivnoj indu-
    striji, pravnog lica koje deluje u seči primarnih
    šuma, projekata i plaćanja, a u vezi su sa pojedi-
    nim odredbama koje se kasnije pojavljuju u Nacr-
    tu. Smatramo da navedene definicije, zajedno sa
    kasnijim članovima zbog kojih su i iznete, treba
    da budu unete u zakone koji uređuju navedene in-
    dustrije i oblasti, a ne u Zakon o računovodstvu.
    Značajna novina ogleda se u tome što su u čla-
    nu 4. Nacrta u obveznike primene zakona uvr-
    štene i stečajne mase registrovane u Registru
    stečajnih masa koji vodi Agencije za privredne
    registre.
    Razvrstavanje pravnih lica i
    preduzetnika
    Promenjeni su kriterijumi i nove granične
    vrednosti za određivanje veličine pravnih
    lica u cilju usklađivanja sa zahtevima Direk-
    tive 2013/34/EU. U sledećoj tabeli dati su krite-
    rijumi za razvrstavanje pravnih lica u skladu sa
    Nacrtom:
    Mr Milica Bjelić, ovlašćeni interni i eksterni revizor
    Komentar Nacrta zakona o
    računovodstvu
    U članku su predstavljene najznačajnije izmene koje sadrži Nacrt zakona o ra-
    čunovodstvu, čija je javna rasprava bila otvorena od 12. avgusta do 2. septem-
    bra 2019. godine, što predstavlja izuzetno kratak period za raspravu. Takođe,
    osvrt na Nacrt zakona uključuje lični i profesionalni stav autora u vezi sa
    pojedinim predloženim izmenama.
    KRITERIJUMI MIKRO MALA SREDNJA VELIKA
    Prosečan broj
    zaposlenih do 10 10 do 50 50 do 250 preko 250
    Poslovni prihod do 700.000 EUR 700.000 do 8.000.000 EUR 8.000.000 do
    40.000.000 EUR preko 40.000.000 EUR
    Ukupna aktiva do 350.000 EUR 350.000 do 4.000.000 EUR 4.000.000 do
    20.000.000 EUR preko 20.000.000 EUR
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 7
    AKTUELNA TEMA
    Kao što se može videti iz tabele, ne koristi
    se više prosečna vrednost poslovne imovine,
    već stanje aktive na datum bilansa.
    Veličina razvrstavanja, utvrđena u Nacrtu,
    koristi se za narednu poslovnu godinu, dok se u
    obrazloženju Nacrta navodi da se utvrđena ve-
    ličina koristi i za narednu i za tekuću godinu.
    Neophodno je da predlagač sprovede usaglaša-
    vanje u skladu sa ciljem koji je imao. Postojeći
    zakon propisuje da se razvrstavanje koristi za
    narednu poslovnu godinu.
    U nacrtu zakona definisan je i način kori-
    šćenja izuzetaka za mala i mikro pravna lica.
    Obrisan je deo, koji se nalazi u postojećem
    zakonu, kojim se preduzetnici automatski
    klasifikuju kao mikro pravna lica, tako da
    će se na kraju tekuće godine utvrđivati veli-
    čina u skladu sa novim kriterijumima i ista
    će se primenjivati na tekuću godinu.
    Nacrtom je predviđeno i razvrstavanje gru-
    pa pravnih lica (koja se sastoje od matičnog
    pravnog
    lica i zavisnih pravnih lica) na male,
    srednje i velike u skladu sa propisanim krite-
    rijumima.
    KRITERIJUMI MALE GRUPE SREDNJE GRUPE VELIKE GRUPE
    Prosečan broj
    zaposlenih do 50 50 do 250 preko 250
    Poslovni prihod do 8.000.000 EUR 8.000.000 do 40.000.000 EUR preko 40.000.000 EUR
    Ukupna aktiva do 4.000.000 EUR 4.000.000 do 20.000.000 EUR preko 20.000.000 EUR
    Poglavlje II – Organizacija
    računovodstva i računovodstvene
    isprave
    U pogledu obaveze izdavanja faktura u elek-
    tronskom obliku predloženo je rešenje da sva
    pravna lica i preduzetnici od 1. jula 2021. budu
    u obavezi da izdaju fakture u elektronskom
    obliku.
    Navedena obaveza propisana je na sledeći
    način: Faktura (račun), kao računovodstvena
    isprava, u smislu ovog zakona sastavlja se i dosta-
    vlja u elektronskom obliku i mora biti overena
    od strane odgovornog lica koje svojim potpisom
    ili drugom identifikacionom oznakom (utvrđe-
    nom opštim aktom kojim pravno lice, odnosno
    preduzetnik uređuje računovodstvo) potvrđuje
    njenu verodostojnost.
    Smatramo da nije dobro rešenje da se kori-
    snicima uvede obaveza izdavanja faktura samo u
    elektronskom obliku, već je potrebno dozvoli-
    ti mogućnost da se sami opredele u svom inter-
    nom aktu. Neophodno je imati u vidu i da fakture
    u spoljnotrgovinskom prometu zbog carinjenja
    moraju da budu u papirnom obliku. Takođe, u na-
    vedenom rešenju navodi se da faktura mora da
    bude overena (pretpostavlja se da je predlagač
    mislio pečatom), a upotreba pečata je ukinuta.
    U vezi sa navedenim temama postoje i zvanična
    mišljenja Ministarstva finansija i privrede,
    koja je predlagač trebalo da ima u vidu prili-
    kom formulisanja navedenog člana. U Nacrtu se
    propisuje i da faktura mora da bude overena od
    strane odgovornog lica, što nije u skladu sa zva-
    ničnim mišljenjima, u skladu sa kojima je jedna
    od identifikacionih oznaka ta da faktura mora
    da sadrži oznaku odgovornog lica za izdavanje
    fakture, a to nije u većini slučajeva sam zakon-
    ski zastupnik, osim ukoliko se radi o pravnim
    licima koja imaju jednog zaposlenog. U prilog
    tome da navedena odredba Zakona mora da se
    menja ide i to što javna preduzeća koja pružaju
    komunalne usluge ne mogu da šalju fakture samo
    u elektronskom obliku jer veliki broj njihovih
    potrošača, fizičkih lica, nema otvoren imejl-
    -nalog.
    Preformulisani su članovi koji se tiču
    kontrole verodostojnosti računovodstvenih
    isprava. Naime, stupanjem na snagu ovog zakona
    moraće da se odrede lica koja sastavljaju raču-
    novodstvene isprave i lica koja sprovode kon-
    trolu ispravnosti tih isprava pre knjiženja.
    Navedena kontrola predloženim rešenjem biće
    obaveza svakog pravnog lica i preduzetnika.
    Računovodstvena isprava, nakon sastavljanja
    kod pravnog lica, odnosno preduzetnika ili
    prijema od drugih lica, mora da se dostavi na
    knjiženje najkasnije u roku od tri radna dana od
    8 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    dana kada je poslovna promena nastala, odnosno
    u roku od tri radna dana od datuma prijema (u
    navedenom roku mora da se izvrši i kontrola
    verodostojnosti računovodstvene isprave), pri
    čemu ostaje rok od 5 radnih dana za knjiženje po-
    slovne promene od trenutka prijema. Osim toga,
    javlja se i nedoumica u vezi sa tim što Nacrt
    nije precizirao kako će mikro pravna lica i
    preduzetnici koji imaju jednog zaposlenog moći
    da poštuju navedenu odredbu, tako da bi navede-
    na grupa u smislu kontrole poslovnih promena
    trebalo da bude izuzeta iz primene zakona. Na-
    ime, ako sama priprema dokumentaciju, ta grupa
    pravnih lica ne može sama i da kontroliše ve-
    rodostojnost računovodstvenih isprava.
    Poglavlje III – Poslovne knjige i kontni
    okvir
    Svi obveznici koji će primenjivati ovaj
    zakon koristiće jedinstveni kontni okvir i
    obrasce finansijskih izveštaja (uključujući i
    Statistički izveštaj), što do sada nije bio slu-
    čaj. U aktuelnom zakonu postoje razlike između
    Kontnog okvira i obrazaca finansijskih izve-
    štaja koje su primenjivala privredna društva,
    zadruge i preduzetnici u odnosu na druga pravna
    lica.
    Za lica koja su zaposlena kod pravnog lica
    ili preduzetnika i vode poslovne knjige
    (dakle nije povereno vođenje knjiga pravnom
    licu, odnosno preduzetniku) nije predviđeno
    (kao ni aktuelnim Zakonom o računovodstvu)
    obavezno profesionalno zvanje iz oblasti
    računovodstva ili revizije, što je u skladu
    sa zahtevima Direktive 2013/34/EU, koja ne
    propisuje obavezu posedovanja licenci/ser-
    tifikata za računovođe
    U okviru člana 16. Nacrta propisano je da
    vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje fi-
    nansijskih izveštaja pravno lice, odnosno
    preduzetnik može da poveri ugovorom isklju-
    čivo pravnom licu ili preduzetniku koji je
    upisan u Registar pružalaca računovodstve-
    nih usluga. Izuzetak od ove obaveze postoji
    kada u okviru grupe pravnih lica zavisno
    pravno lice vodi poslovne knjige povezanim
    licima u okviru grupe, čime se olakšava vo-
    đenje poslovnih knjiga kod povezanih pravnih
    lica i smanjuju troškovi povezani sa tim.
    Novim zakonom predviđen je niz uslova koje
    će pružaoci računovodstvenih usluga morati
    da ispune da bi mogli da se upišu u Registar
    pružalaca računovodstvenih usluga. Za pravno
    lice to su sledeći uslovi:
    1) da ima registrovanu pretežnu delatnost za
    pružanje računovodstvenih usluga;
    2) da osnivač, odnosno vlasnik, kao i član organa
    upravljanja pravnog lica koje ima registrovanu
    pretežnu delatnost za pružanje računovodstve-
    nih usluga, nije osuđen pravosnažnom presudom
    za krivično delo u smislu zakona kojim se uređu-
    je odgovornost pravnih lica za krivična dela,
    odnosno, ukoliko je osnivač, odnosno vlasnik,
    kao i član organa upravljanja pravnog lica fi-
    zičko lice – da nije pravosnažno osuđeno za kri-
    vična dela iz stava 2. tačka 2) ovog člana;
    3) da ima u radnom odnosu sa punom radnim vre-
    menom najmanje jednog zaposlenog sa profesi-
    onalnim zvanjem u oblasti računovodstva ili
    revizije, koje je stečeno u profesionalnoj or-
    ganizaciji – članici Međunarodne federacije
    računovođa.
    Pružaoci računovodstvenih usluga moraće
    da u roku od tri godine usklade svoje poslovanje
    sa odredbama novog zakona, kao i da obezbede
    dokaze o tome da imaju minimum jedno lice zapo-
    sleno u skladu sa gorepomenutim kvalifikacija-
    ma. Zakonom nije precizirano šta se dešava i
    ko se obaveštava u slučaju da pravno lice, odno-
    sno preduzetnik prestane da ispunjava ovu oba-
    vezu, odnosno da nema više jednog zaposlenog.
    Jedan od specifičnih uslova predviđa da
    pružaoci računovodstvenih usluga u radnom
    odnosu sa punim radnim vremenom moraju da
    imaju lice sa profesionalnim zvanjem u obla-
    sti računovodstva ili revizije, koje je stečeno
    u profesionalnoj organizaciji – članici Među-
    narodne federacije računovođa. Praksa većine
    zemalja EU za računovodstvo je da nije obavezno
    zvanje za računovođu. Ako predlagač zakona sma-
    tra da istu kod nas treba uvesti, smatramo da
    navedeno pravo dodele zvanja može da se dodeli
    svim profesionalnim organizacijama računovo-
    đa, kao i pravnim licima koja se bave edukacijom
    računovođa. Ako pak navedeno rešenje osta-
    ne, mišljenja smo da u Nacrtu zakona ovaj član
    treba preformulisati i dodati, da ne bi bilo
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 9
    AKTUELNA TEMA
    zabune i nerazumevanja u praksi, da profesio-
    nalno zvanje može da se stekne i kod pridruže-
    nog člana Međunarodne federacije računovođa
    (npr. pridruženi član je Komora ovlašćenih
    revizora). Takođe, pošto se navedenim članom
    podrazumeva da zvanje može da se stekne u bilo
    kojoj organizaciji u inostranstvu koja je člani-
    ca IFAC, neophodno je da na sajtu Ministarstva
    finansija bude objavljen spisak navedenih orga-
    nizacija, iako je mala verovatnoća da će bilo ko
    od računovođa polagati u bilo kojoj inostranoj
    organizaciji članici IFAC.
    Registar pružalaca računovodstvenih usluga
    vodi Agencija za privredne registre, pri čemu
    će on biti javna knjiga.
    Član 18. stav 5. tačka 2) kao jedan od uslova za
    dobijanje dozvole za pružanje računovodstvenih
    usluga preduzetnika propisuje da u radnom od-
    nosu sa punom radnim vremenom on mora da ima
    najmanje jednog zaposlenog sa profesionalnim
    zvanjem u oblasti računovodstva ili revizije,
    koje je stečeno u profesionalnoj organizaciji
    članici Međunarodne federacije računovođa,
    ili da sam preduzetnik ispunjava ovaj kriteri-
    jum.
    Poglavlje IV – Popis imovine i obaveza
    i vanbilansne evidencije
    Nacrtom je predviđeno prošireno obeloda-
    njivanje informacija koje se tiču usaglašavanja
    potraživanja i obaveza u Napomenama uz finan-
    sijske izveštaje. Naime, obveznici sastavljanja
    navedenih napomena biće u obavezi da obelo-
    danjuju:
    ● broj i ukupan iznos neusaglašenih potraživa-
    nja i njihov odnos prema broju i ukupnom iznosu
    potraživanja i
    ● broj i ukupan iznos neusaglašenih obaveza i
    njihov odnos prema broju i ukupnom iznosu oba-
    veza.
    Poglavlje V – Pravila vrednovanja
    Nacrtom će biti omogućeno da sva pravna
    lica izaberu okvir po kom će voditi poslovne
    knjige. Glavna promena u odnosu na zakon koji
    se primenjuje sada ogleda se u tome da će mala
    i mikro pravna lica moći da vode poslovne
    knjige po MSFI (samim tim mikro pravna lica
    i MSFI za MSP ukoliko se opredele).
    U slučaju da se mala i srednja pravna lica
    odluče da primenjuju MSFI, dužna su da nave-
    deni okvir primenjuju u kontinuitetu, odnosno
    najmanje pet godina od početka primene MSFI.
    Takođe, u slučaju da se mikro pravna lica i
    druga pravna lica, nezavisno od veličine, odlu-
    če da primenjuju MSFI, odnosno MSFI za MSP,
    dužna su da navedene okvire primenjuju u konti-
    nuitetu, odnosno najmanje pet godina od početka
    primene MSFI, odnosno MSFI za MSP.
    Članom 23, poslednjim pasusom, propisuje se
    da ispunjavanje zahteva sadržanih u ovom zako-
    nu, podzakonskim aktima donetim na osnovu
    ovog zakona, kao i MSFI i MSFI za MSP, u vezi
    sa priznavanjem, vrednovanjem, prezentaci-
    jom, obelodanjivanjem i konsolidacijom, nije
    potrebno ukoliko učinak ispunjavanja zahteva
    nije materijalno značajan.
    Navedena odredba i korišćenje navedenog
    izuzetka kako bi se uticalo na finansijske izve-
    štaje mogu da izazovu dosta problema u praksi.
    Smatramo da bi navedenu odredbu trebalo dopu-
    niti rečenicom: „Kad god pravno lice primenju-
    je izuzimanje po osnovu materijalne značajnosti,
    treba da obelodani tu činjenicu i razloge zbog
    kojih je primenilo navedeni izuzetak.”
    Poglavlje VI – Zatvaranje poslovnih
    knjiga i čuvanje računovodstvenih
    isprava, poslovnih knjiga i
    finansijskih izveštaja
    U ovom poglavlju inkorporirane su izmene
    u vezi sa zatvaranjem poslovnih knjiga. Naime,
    umesto izraza „zaključivanje” upotrebljen je iz-
    raz „zatvaranje”, jer se u ovom zakonu koristi
    izraz „otvaranje poslovnih knjiga”.
    Poglavlje VII – Finansijski izveštaji,
    godišnji izveštaji o poslovanju,
    nefinansijsko izveštavanje i
    izveštaji o plaćanjima vladama
    Nacrtom je predviđeno da redovan godišnji
    finansijski izveštaj velikih pravnih lica,
    srednjih pravnih lica, pravnih lica koja imaju
    obavezu sastavljanja konsolidovanih godišnjih
    finansijskih izveštaja (matična pravna lica),
    javnih društava, odnosno društava koja se pri-
    premaju da postanu javna, u skladu sa zakonom
    kojim se uređuje tržište kapitala, nezavisno
    10 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    od veličine, obuhvata pun set finansijskih iz-
    veštaja:
    a) Bilans stanja,
    b) Bilans uspeha,
    v) Izveštaj o ostalom rezultatu,
    g) Izveštaj o promenama na kapitalu,
    d) Izveštaj o tokovima gotovine i
    đ) Napomene uz finansijske izveštaje.
    Redovan godišnji finansijski izveštaj ma-
    lih pravnih lica i preduzetnika i mikro prav-
    nih lica obuhvata:
    a) Bilans stanja,
    b) Bilans uspeha i
    v) Napomene uz finansijske izveštaje.
    Redovan godišnji finansijski izveštaj pre-
    duzetnika klasifikovanih kao mikro pravno
    lice obuhvata:
    a) Bilans stanja i
    b) Bilans uspeha.
    Vanredan finansijski izveštaj kao i u posto-
    jećem zakonu obuhvata:
    a) Bilans stanja i
    b) Bilans uspeha.
    Dakle, vrsta finansijskih izveštaja koja se
    sastavlja nije više povezana sa vrstom regula-
    tive koja se primenjuje.
    Iako će malim pravnim licima biti olakša-
    no sastavljanje finansijskih izveštaja u odnosu
    na postojeće zakonsko rešenje po kome sastavlja
    pun set finansijskih izveštaja, mišljenja smo da
    se u praksi može usloviti potencijalni uticaj
    na izražavanje revizorskog mišljenja za mala
    pravna lica koja su obveznici revizije. Na pri-
    mer, ako pravno lice primenjuje MSFI za MSP
    koje zahteva pun set finansijskih izveštaja, a
    pravno lice po Zakonu sastavlja Bilans stanja,
    Bilans uspeha i Napomene, to može imati poten-
    cijalne implikacije na mišljenje revizora. Ta-
    kođe, u Napomenama obveznik ne može da napiše
    da primenjuje MSFI za MSP u svim aspektima jer
    ne sastavlja pun set finansijskih izveštaja, kako
    to zahteva MSFI za MSP. Navedeno proizlazi iz
    zahteva MSFI za MSP, odeljka 3: Prezentacija
    finansijskih izveštaja, koji definiše da se fi-
    nansijski izveštaji ne opisuju kao oni koji su usa-
    glašeni sa IFRS za SME, ako oni nisu usaglašeni
    sa svim zahtevima ovog standarda. Pored toga, u
    vrlo retkim okolnostima u kojima rukovodstvo
    zaključi da bi usaglašavanje sa ovim standardom
    moglo biti pogrešno toliko da bi bilo pro-
    tivrečno cilju finansijskih izveštaja entitet
    odstupa od tog zahteva, osim ako relevantni re-
    gulatorni okvir ne zabranjuje takvo odstupanje.
    Kada entitet odstupa od zahteva ovog stan-
    darda, on obelodanjuje:
    a) da je rukovodstvo zaključilo da finansijski
    izveštaji fer prikazuju finansijsku poziciju,
    finansijske performanse i tokove gotovine en-
    titeta;
    b) da je usaglašen sa IFRS za SME, osim odstupa-
    nja od određenog zahteva da bi se postigla fer
    prezentacija;
    c) prirodu odstupanja, uključujući i postupak
    koji bi se zahtevao prema IFRS za SME, razlog
    zbog kog bi taj postupak bio pogrešan u datim
    okolnostima toliko da bi bio protivrečan cilju
    finansijskih izveštaja, kao i usvojeni postupak.
    Mikro pravna lica sastavljaju Napomene
    uz finansijske izveštaje, što predstavlja
    glavnu razliku u odnosu na aktuelni zakon i
    što će od računovođa zahtevati dodatni po-
    sao za pripremu i sastavljanje finansijskih
    izveštaja. Iz navedenih rešenja proizlazi
    da sva pravna lica, uključujući i mikro, sem
    mikro preduzetnika, moraju da sastavljaju Na-
    pomene.
    Nije bilo razloga da predlagač nametne oba-
    vezu i mikro pravnim licima da sastavljaju
    Napomene jer to predstavlja dodatni utrošak
    vremena za obveznike, a pre svega računovođe.
    Navedeni predlog može da se veže samo za mi-
    kro i druga pravna lica koja su se odlučila da
    primenjuju MSFI i MSFI za MSP, a ne i za mi-
    kro pravna lica koja su odlučila da primenjuju
    Pravilnik, odnosno podzakonski akt koji donosi
    ministar finansija.
    Od obaveze sastavljanja, dostavljanja i obe-
    lodanjivanja konsolidovanog godišnjeg finan-
    sijskog izveštaja izuzimaju se male grupe (grupe
    koje su razvrstane kao male u skladu sa predviđe-
    nim kriterijumima), osim ako je najmanje jedan
    član grupe društvo od javnog interesa. Takođe,
    od gorenavedene obaveze izuzeto je i matično
    pravno lice koje je istovremeno i zavisno prav-
    no lice svom matičnom pravnom licu pod odre-
    đenim uslovima propisanim Zakonom.
    Primenom novog zakona izuzeće od sasta-
    vljanja godišnjeg izveštaja o poslovanju ima-
    će samo mikro i mala pravna lica.
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 11
    AKTUELNA TEMA
    Srednja pravna lica nisu bila obavezna, uko-
    liko nisu javna društva, da sastavljaju godišnji
    izveštaj o poslovanju. Navedena odredba takođe
    će oduzeti dodatno vreme računovođama koje
    vode poslovne knjige za srednja pravna lica.
    Osim godišnjeg izveštaja o poslovanju, novim
    zakonom predviđeno je i sastavljanje izveštaja
    o korporativnom upravljanju, nefinansijsko iz-
    veštavanje i izveštaj o plaćanjima vladama koji
    će biti sastavni deo godišnjeg izveštaja o po-
    slovanju. Navedene izveštaje biće u obavezi da
    sastavljaju pre svega velika pravna lica, lica od
    javnog interesa i grupe koje rade konsolidaciju,
    osim ako Zakonom nije drugačije predviđeno.
    Članom 43. Nacrta i dalje je propisana
    kolektivna odgovornost za finansijske iz-
    veštaje, uz novinu u odnosu na postojeće re-
    šenje da svako od nabrojanih lica odgovara
    za svoj deo posla u skladu sa nadležnostima
    koje su mu zakonom i internom regulativom
    dodeljene.
    Poglavlje VIII – Dostavljanje
    finansijskih izveštaja
    Predviđen je novi rok za dostavljanje redov-
    nih godišnjih finansijskih izveštaja, konso-
    lidovanih godišnjih finansijskih izveštaja i
    statističkih izveštaja.
    Nacrtom je predviđen jedan rok (31. mart
    tekuće godine za prethodnu godinu) za do-
    stavljanje redovnih godišnjih finansijskih
    izveštaja i statističkih izveštaja, koji će
    predstavljati jedan set izveštaja (redovni
    godišnji izveštaji obuhvatiće i statistički
    izveštaj). Rok za dostavljanje konsolidova-
    nih finansijskih izveštaja biće 30. april
    tekuće godine za prethodnu godinu.
    Izuzetak od gorenavedenih rokova predsta-
    vlja rok za dostavljanje revizorskog izveštaja
    i prateće dokumentacije, koji je 30. jun tekuće
    godine za prethodnu godinu (isto kao i do sada)
    kada je reč o pojedinačnim finansijskim iz-
    veštajima i 31. jul tekuće godine za prethodnu
    godinu (isto kao i do sada) kada je reč o konsoli-
    dovanim finansijskim izveštajima. Ukoliko je
    došlo do korekcije finansijskih izveštaja, kao
    posledica vršenja revizije obveznici su dužni
    da korigovane finansijske izveštaje, zajedno sa
    revizorskim izveštajem i odlukom o njihovom
    usvajanju, dostave Agenciji za privredne regi-
    stre do 30. juna, odnosno 31. jula ako su u pitanju
    konsolidovani finansijski izveštaji.
    Nacrtom zakona više nije predviđena oba-
    veza dostavljanja izjave da dobit nije raspo-
    ređena (gubitak pokriven), niti dostavljanje
    odluke o raspodeli dobiti, odnosno odluke o
    pokriću gubitka.
    Poglavlje XI – Nadzor
    Nadzor pravnih lica i preduzetnika, u smislu
    provere ispravnosti evidentiranja poslovnih
    promena u poslovnim knjigama, vrši Poreska
    uprava shodno odredbama propisa koji uređuje
    poreski postupak i poresku administraciju.
    Navedena odredba preuzeta je iz trenutno
    važećeg zakona, međutim, ista nema praktičnu
    primenu u praksi, s obzirom na to da Poreska
    uprava sprovodi poresku kontrolu i pregleda
    poslovne promene samo sa aspekta primene po-
    reskih propisa, a ne poseduje ni dovoljan broj
    kadrovskih kapaciteta za sprovođenje navedene
    kontrole. Na taj način ostaje veliki broj predu-
    zeća koja nemaju nikakvu eksternu kontrolu svog
    poslovanja.
    Poglavlje XIII – Prelazne i završne
    odredbe
    Ovo poglavlje sadrži odredbe kojima se uspo-
    stavlja kontinuitet sa postojećom regulativom
    u oblasti računovodstva, a propisuje se i vreme
    stupanja na snagu odredbi ovog zakona i presta-
    nak primene dosadašnje regulative.
    Odredbama člana 59. Nacrta propisano je da
    Nacionalna komisija za računovodstvo, osno-
    vana Zakonom o računovodstvu i reviziji („Sl.
    glasnik RS”, br. 46/2006, 111/2009 i 99/2011 – dr.
    zakon), nastavlja sa radom u skladu sa ovim za-
    konom. Rad navedene komisije treba da bude
    transparentan i javan. Do sada obveznici pri-
    mene zakona, revizori, kao i računovođe, nisu
    upoznati sa radom i rezultatima navedene komi-
    sije, osim što je ista formirana i ima određene
    zadatke koje treba da obavlja.
    12 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    AKTUELNA TEMA
    Članom 60. Nacrta propisano je da će pod-
    zakonska akta neophodna za primenu ovog za-
    kona biti doneta u roku od šest meseci od
    dana stupanja na snagu ovog zakona, a počeće da
    se primenjuju od finansijskih izveštaja koji
    se sastavljaju na dan 31. decembra 2021. godine.
    Do početka primene tih podzakonskih akata
    primenjivaće se podzakonski akti doneti na
    osnovu Zakona o računovodstvu („Sl. glasnik
    RS”, br. 62/2013 i 30/2018).
    Odredbama člana 61. Nacrta propisano je
    da su pravna lica, odnosno preduzetnici koji
    imaju registrovanu pretežnu delatnost za
    pružanje računovodstvenih usluga dužni da
    usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog
    zakona najkasnije u roku od tri godine od dana
    stupanja na snagu ovog zakona.
    PS
    Članom 62. Nacrta uređeno je da lica koja su
    stekla profesionalna zvanja u skladu sa Zako-
    nom o računovodstvu („Sl. list SRJ”, br. 46/96,
    74/99, 22/2001 i 71/2001) i Zakonom o računovod-
    stvu i reviziji („Sl. list SRJ”, broj 71/2002, i
    „Sl. glasnik RS”, broj 55/2004), ta zvanja mogu
    shodno da koriste za ispunjavanje zahteva iz
    člana 18. stav 1. tačka 3) i stav 2. tačka 3).
    Izneti stav autora na pojedine izmene Zakona
    dostavljen je i Ministarstvu finansija do roka
    koji je određen za završetak javne rasprave,
    odnosno do 2. septembra. Nadamo se da su obve-
    znici primene zakona, pre svega računovođe, de-
    taljno pročitali Nacrt i uputili, takođe, svoje
    predloge Ministarstvu finansija i na taj način
    doprineli da se Nacrt zakona poboljša na način
    koji će obveznicima olakšati njegovu primenu.
  • Prva primena MSFI 16 u poslovnim knjigama zakupca

    Od 1. januara 2019. godine počeo je da važi novi Međunarodni standard finansijskog izveštavanja (MSFI) 16 – Lizing – koji će regulisati pitanja računovodstvenog tretmana lizinga (zakupa). MSFI 16 donosi značajne izmene u računovodstvenom obuhvatanju lizinga, posebno u finansijskim izveštajima korisnika lizinga. MSFI 16 još uvek nije preveden kod nas, ali bez obzira na to pravna lica mogu da odluče da ga primene, pod uslovom da su počeli sa primenom MSFI 15 – Prihodi od ugovora sa kupcima, ili mogu da čekaju zvanični prevod standarda.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F05%2FPS30-70.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    Od 1. januara 2019. godine počeo je da važi novi Međunarodni standard fi-
    nansijskog izveštavanja (MSFI) 16 – Lizing – koji će regulisati pitanja ra-
    čunovodstvenog tretmana lizinga (zakupa). MSFI 16 donosi značajne izmene u
    računovodstvenom obuhvatanju lizinga, posebno u finansijskim izveštajima
    korisnika lizinga. MSFI 16 još uvek nije preveden kod nas, ali bez obzira na
    to pravna lica mogu da odluče da ga primene, pod uslovom da su počeli sa pri-
    menom MSFI 15 – Prihodi od ugovora sa kupcima, ili mogu da čekaju zvanični
    prevod standarda.
    Napominjemo da pravna lica koja primenju-
    ju Međunarodni standard finansijskog izve-
    štavanja za mala i srednja pravna lica (MSFI
    za MSP) priznavanje lizinga, klasifikaciju
    lizinga i njegovo odmeravanje vrše u skladu
    sa odeljkom 20 – Lizing. Kod ovih pravnih lica
    nema promena u računovodstvenom obuhvata-
    nju operativnog lizinga. Isti će se i dalje knji-
    žiti po prijemu računa na trošak i obaveze na
    sistematskoj osnovi trajanja zakupa.
    Takođe, pravna lica koja primenjuju Pra-
    vilnik o načinu priznavanja, vrednovanja,
    prezentacije i obelodanjivanja pozicija u po-
    jedinačnim finansijskim izveštajima mikro
    i drugih pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br.
    118/2013 i 95/2014), na isti način vrednuju li-
    zing kao i pravna lica koja primenjuju MSFI
    za MSP.
    Delokrug MSFI 16
    MSFI 16 primenjuje se na sve zakupe izuzev:
    a) zakupa za potrebe istraživanja ili korišće-
    nja minerala, nafte, prirodnog gasa i sličnih
    neobnovljivih prirodnih resursa;
    b) zakupa biološke imovine iz delokruga MRS
    41 – Poljoprivreda koju drži zakupac;
    c) sporazuma o koncesijama za pružanje usluga iz
    delokruga IFRIC 12 – Sporazumi o koncesijama
    za pružanje usluga;
    JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 71
    RAČUNOVODSTVO
    d) licenci kojima zakupodavac ustupa pravo ko-
    rišćenja intelektualnog vlasništva, koje su ure-
    đene MSFI 15 – Prihodi od ugovora s kupcima;
    e) prava koja drži zakupac prema licencnim
    ugovorima iz delokruga MRS 38 – Nematerijal-
    na imovina kao što su filmovi, video-zapisi,
    predstave, rukopisi, patenti i autorska prava.
    Lizing se definiše kao ugovor
    ili deo ugovora kojim se ustupa ili
    prenosi pravo korišćenja određe-
    ne imovine tokom datog perioda trajanja li-
    zinga u zamenu za naknadu. U praksi se često
    dešava da ugovori o zakupu mogu da imaju de-
    finisane i ne-lizing komponente. Na primer,
    to može biti ugovor o zakupu nekretnine koji
    uključuje održavanje objekta. Trebalo bi da
    se ne-lizing komponente odvajaju od samog za-
    kupa i posebno evidentiraju, osim ako se ne
    koristi praktična olakšica koja dozvoljava
    da se ugovori o zakupu u takvim slučajevima
    evidentiraju kao jedna celina.
    Određivanje trajanja lizinga
    Ispravno određivanje perioda trajanja li-
    zinga ključno je za pravilno obuhvatanje lizinga
    u skladu sa ovim standardom. Trajanje lizinga
    (zakupa) počinje od prvog dana trajanja lizinga i
    uključuje sve eventualne periode koje je davalac
    lizinga odobrio zakupcu bez plaćanja zakupni-
    ne, odnosno uključuje neopozivi period trajanja
    lizinga, periode pokrivene opcijom produže-
    nja lizinga ukoliko postoji realna verovatnoća
    da će zakupac iskoristiti tu opciju i periode
    pokrivene opcijom raskidanja lizinga ukoliko
    postoji realna verovatnoća da zakupac neće is-
    koristiti tu opciju.
    Neopozivi period trajanja lizinga predsta-
    vlja period u kome stavke ugovora važe sve dok
    obe strane (zakupac i zakupodavac) ne steknu
    pravo da ga raskinu. Za razmatranje perioda
    koji su pokriveni opcijama produženja, odnosno
    raskida lizinga zakupac može da se koristi sle-
    dećim faktorima: iznos plaćanja za zakupninu
    u bilo kom opcionom periodu, opcija kupovine
    koja može da se primeni na kraju perioda produ-
    ženja po ceni za koju se očekuje da će biti ispod
    tržišne cene, ulaganja u zakupljene predmete sa
    ekonomskom koristi za zakupca, troškovi koji
    se odnose na raskidanje ugovora, važnost pred-
    metnog sredstva za poslovanje zakupca, uslovlje-
    nost povezana sa korišćenjem opcije, istorijska
    praksa zakupca.
    Na primer, ako se očekuje da se zakupnina u pe-
    riodu koji je pokriven opcijom produženja neće
    značajno menjati, to povećava verovatnoću da će
    zakupac iskoristiti pomenutu opciju produženja.
    Ako je, recimo, ugovoren zakup nekretnine na 5 go-
    dina, uz opciju produženja zakupa na još 5 godina,
    i ako je lokacija nepokretnosti idealna za poslo-
    vanje zakupca, pri čemu shodno svojim poslovnim
    planovima namerava da ostane na toj lokaciji,
    onda je trajanje lizinga koje će se koristiti za
    inicijalno vrednovanje 5 + 5 godina ukupno 10.
    Izuzeci od primene MSFI 16
    MSFI 16 dozvoljava praktične izuzetke u
    smislu da zakupac za određene zakupe može da
    odabere da ne primenjuje zahteve standarda koji
    se tiču priznavanja i odmeravanja. U tom slučaju
    ugovor o zakupu evidentira se kao tekući trošak
    kroz Bilans uspeha, sistematski tokom trajanja
    zakupa. Ti izuzeci mogu da se primene kod:
    ● kratkoročnih lizinga i
    ● lizinga male vrednosti.
    Kratkoročnim lizinzima smatraju se oni li-
    zinzi čiji je period zakupa kraći od 12 meseci.
    Zakupi male vrednosti predstavljaju one zaku-
    pe pri kojima je pojedinačna vrednost predmet-
    ne imovine relativno mala, ali sam standard ne
    definiše koja je to vrednost. Međutim, u Osno-
    vama za zaključivanje navodi se da je to imovina
    čija je pojedinačna vrednost manja od 5,000 USD.
    Sledeća imovina navodi se kao primer za ovaj iz-
    uzetak: laptopovi, desktop-računari, telefoni,
    kancelarijski nameštaj, aparati za vodu, kafu i
    slično.
    Prilikom određivanja da li će se neki ugo-
    vor o zakupu tretirati koristeći izuzetak male
    vrednosti treba biti posebno pažljiv. Određi-
    vanje da li je neka imovina male vrednosti ne
    može da zavisi od, na primer, materijalnog zna-
    čaja te imovine u odnosu na druge bilansne pozi-
    cije. Posmatra se pojedinačna vrednost imovine
    kada je pomenuta imovina nova (ili je bila nova),
    bez obzira na to da li je imovina koja je predmet
    ugovora o zakupu nova ili ne. Ako zakupac kori-
    sti ove praktične izuzetke, potrebno je da to
    obelodani u napomenama.
    72 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Priznavanje i prezentacija imovine,
    obaveza, rashoda po osnovu lizinga
    Prema tački 22. MSFI 16, od prvog dana tra-
    janja zakupa u poslovnim knjigama zakupca pri-
    znavanje se vrši na sledeći način:
    ● u aktivi se priznaje imovina s pravom kori-
    šćenja;
    ● u pasivi se priznaje obaveza po osnovu zaku-
    pa za čitav (ugovoreni, odnosno procenjeni)
    period trajanja zakupa.
    U Bilansu uspeha zakupca po osnovu ugovora
    o zakupu mogu da nastanu sledeće vrste rasho-
    da:
    ● troškovi amortizacije – u okviru računa
    540;
    ● troškovi kamata – u okviru računa 569;
    ● kursne razlike – u okviru računa 563 ili 663;
    ● efekti valutne klauzule – u okviru računa
    564 ili 664;
    ● varijabilna zakupnina – u okviru računa 533.
    Osim navedenih troškova, mogu da nastanu i
    tzv. sporedni troškovi (struja, telefon, regi-
    stracija vozila, osiguranje i dr.), ali u pogledu
    načina njihovog utvrđivanja i priznavanja nema
    nikakvih izmena.
    Što se tiče prezentacije u finansijskim iz-
    veštajima koju zahteva MSFI 16:
    ● imovina sa pravom korišćenja prikazuje se
    odvojeno od ostale imovine ili se kombinuje sa
    nekretninama, postrojenjima i opremom, sa po-
    sebnim obelodanjivanjem;
    ● obaveze za zakup prikazuju se posebno ili obu-
    hvataju sa drugim obavezama i obelodanjuju u na-
    pomenama na kojoj su poziciji obuhvaćene;
    ● troškovi kamate po osnovu ugovora o lizingu
    (zakupu) prikazuju se u okviru finansijskih ras-
    hoda;
    ● MSFI 16 ne zahteva posebnu prezentaciju tro-
    škova amortizacije imovine s pravom korišće-
    nja u Bilansu uspeha.
    U izveštaju o novčanim tokovima:
    ● plaćanja glavnice za zakup prikazuju se kao ak-
    tivnosti finansiranja, a plaćanja kamate prika-
    zuju se u aktivnostima iz poslovanja;
    ● plaćanja kratkoročnih zajmova ili zajmova
    male vrednosti, kao i varijabilna plaćanja po
    lizingu koja nisu uključena u merenje obaveze po
    osnovu tog zajma, prikazuju se u okviru poslovnih
    aktivnosti.
    §Postojećim Pravilnikom o Kontnom
    okviru nije predviđen konto za imovi-
    nu sa pravom korišćenja, kao ni konto za is-
    kazivanje obaveze za zakup imovine s pravom
    korišćenja. Do izmene postojećeg pravilnika
    mogu da se koriste postojeći računi u okviru
    kojih se iskazuju pojedini oblici imovine
    koji se i pojavljuju kao predmeti zakupa. Na
    primer, ako je predmet zakupa objekat, pravo
    korišćenja te imovine bilo bi iskazano u
    okviru računa 022, dok bi pravo korišćenja
    opreme bilo iskazano u okviru računa 023, a
    pravo korišćenja zemljišta u okviru računa
    020 ili 021 itd. Što se tiče obaveze, može da
    se otvori posebna analitika u okviru računa
    416 – Obaveze po osnovu finansijskog lizin-
    ga, sa nazivom računa „Obaveze po osnovu za-
    kupa”.
    Početno priznavanje imovine sa pravom
    korišćenja i obaveza
    Imovina sa pravom korišćenja inicijalno
    se priznaje po trošku koji se sastoji od slede-
    ćih komponenti:
    ● obaveza po osnovu lizinga,
    ● plaćanja nastala pre početka lizinga (avan-
    si/unapred plaćena zakupnina), umanjena za
    eventualne primljene podsticaje u vezi sa za-
    kupom,
    ● inicijalni direktni troškovi,
    ● procenjeni troškovi demontaže i uklanja-
    nja i troškovi vraćanja imovine u prvobitno
    stanje u skladu sa ugovorom o zakupu.
    Zbir navedenih iznosa (umanjen za eventu-
    alne podsticaje koje zakupodavac daje zakupcu)
    predstavlja početnu vrednost imovine s pravom
    korišćenja, koja će tokom perioda zakupa biti
    osnovica za obračun amortizacije. U mnogim slu-
    čajevima neće postojati sve stavke troškova.
    Inicijalno merenje obaveza po osnovu li-
    zinga sastoji se od sadašnje vrednosti sle-
    dećih pet komponenti koje nisu plaćane na
    početku zakupa:
    ● fiksnih plaćanja umanjenja za bilo koja po-
    traživanja za podsticaje;
    ● određenih varijabilnih (promenljivih) pla-
    ćanja;
    JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 73
    RAČUNOVODSTVO
    ● garantovanog ostatka vrednosti (iznos za
    koji se očekuje da dospe za plaćanje u okviru
    garantovanog ostatka (rezidualne) vrednosti
    predmeta zakupa);
    ● cene korišćenja opcije otkupa, ukoliko po-
    stoji realna verovatnoća da će zakupac isko-
    ristiti tu opciju;
    ● kazne za raskid ugovora, ukoliko će zakupac
    iskoristi opciju raskida ugovora.
    Fiksna plaćanja su plaćanja zakupnine koja su
    definisana u ugovoru o zakupu i uključuju i tzv. fik-
    sna plaćanja zakupnine (plaćanja koja mogu da izgle-
    daju kao varijabilna, ali su u suštini fiksna).
    Varijabilna plaćanja obuhvataju plaćanja koja
    zavise od stope ili indeksa. Na primer, to su
    plaćanja povezana s indeksom potrošačkih cena,
    referentnom kamatnom stopom, odnosno plaća-
    nja koja se menjaju usled promene tržišnih cena
    nekretnine. Takva promenljiva plaćanja uraču-
    navaju se u vrednost obaveze po osnovu zakupa i
    vrednost imovine s pravom korišćenja.
    Međutim, postoje promenljiva plaćanja koja
    se ne uključuju u merenje obaveze po osnovu zaku-
    pa, već se priznaju kao rashod perioda. Prema
    tački 38 (b) MSFI 16, nakon prvog dana trajanja
    zakupa zakupac treba da prizna kao prihod ili
    rashod, osim ako se ti troškovi uključuju u knji-
    govodstvenu vrednost neke imovine u skladu sa
    relevantnim MSFI, promenljiva plaćanja za
    zakup koja nisu uključena u merenje obaveze po
    osnovu zakupa za period u kom nastaje događaj
    ili uslov koji pokreće pomenuta plaćanja. Tipi-
    čan primer takvih promenljivih plaćanja jeste
    plaćanje varijabilnog dela zakupnine koji nije
    unapred poznat, već zavisi od npr. ostvarenog
    prometa. Takve varijabilne zakupnine priznaju
    se kao rashod perioda kada nastanu, tj. ne uzi-
    maju se u obzir pri početnom merenju obaveze po
    osnovu zakupa i imovine s pravom korišćenja.
    Prema našem mišljenju, varijabilna zakupnina
    može, kao i do sada, da se evidentira u okviru
    računa 533 – Troškovi zakupnina.
    Garantovani ostatak vrednosti predstavlja
    podsticaj za zakupca da održava sredstvo u do-
    brom stanju i obuhvata iznose za koje zakupac
    očekuje da će zaraditi kada se sredstvo vrati.
    Opcije otkupa i raskida predstavljaju iznose
    za koje zakupac očekuje da plati ili za kupovinu
    predmetnog sredstva ili za raskid zakupa kori-
    steći pravo na opciju.
    Za diskontovanje lizing plaćanja trebalo bi
    da se koristi kamatna stopa sadržana u lizingu,
    osim ako ona ne može da bude određena. Kamat-
    na stopa sadržana u lizingu predstavlja kamat-
    nu stopu koja dovodi do izjednačavanja sadašnje
    vrednosti plaćanja po osnovu zakupa i negaranto-
    vanog ostatka vrednosti sa zbirom fer vredno-
    sti imovine i svih početnih direktnih troškova
    davaoca lizinga. Često je u praksi teško da se
    utvrdi kamatna stopa sadržana u lizingu, pa se
    koristi inkrementalna stopa zaduživanja, a to
    je ona kamatna stopa koju bi zakupac morao da pla-
    ti da u sličnom roku i uz slične garancije posudi
    sredstva neophodna za nabavku imovine slične
    vrednosti, kao imovine s pravom korišćenja u
    sličnom ekonomskom okruženju.
    Praktično, navedeno bi značilo da se iz-
    nos budućih obaveza za čitav period trajanja
    zakupa ne posmatra u nominalnom iznosu, već
    je neophodno da se izvrši diskontovanje pri-
    menom odgovarajuće kamatne stope. Razlika
    između nominalne vrednosti obaveze i njene
    sadašnje vrednosti tokom perioda trajanja
    zakupa priznaje se kao rashod kamate (koji nije
    ravnomeran tokom perioda trajanja zakupa). S
    druge strane, vrednost imovine s pravom ko-
    rišćenja (koja je utvrđena na osnovu sadašnje
    vrednosti obaveze po osnovu zakupa i ostalih
    komponenti troška) amortizuje se tokom pe-
    rioda zakupa.
    Primer: Obračun zakupa
    Privredno društvo ABC (zakupac) počevši
    od 1. januara 2019. godine zakupljuje poslovni
    prostor na 5 godina. Godišnja rata zakupnine
    iznosi 10,000 EUR i plaća se na početku godine.
    Direktni troškovi pribavljanja zakupa iznose
    2,000 EUR. Kamatnu stopu sadržanu u zakupnini
    nije lako odrediti. Zakupac je utvrdio da je nje-
    gova inkrementalna kamatna stopa pozajmljiva-
    nja procenjena na 5% godišnje.
    Da bi se odredila vrednost obaveze po osno-
    vu lizinga, potrebno je diskontovati buduća
    fiksna plaćanja zakupnina diskontnom stopom
    od 5%. Diskontuju se buduća plaćanja od ukupno
    40.000 EUR (4 godine po 10.000 EUR), pa je sada-
    šnja vrednost utvrđena na taj način 35.460 EUR.
    Iako je zakup na 5 godina, za diskontovanje se uz-
    imaju 4 godine, s obzirom na to da je prva rata
    plaćena na dan početka lizinga, a ne kasnije.
    74 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Nakon određivanja vrednosti obaveza po
    osnovu lizinga, utvrđuje se vrednost imovine s
    pravom korišćenja.
    Red.
    br. Opis Iznos
    1. Početna obaveza po osnovu zakupa 35.460
    2. Unapred plaćena zakupnina 10.000
    3. Inicijalni direktni troškovi zakupca 2.000
    4. Procenjeni troškovi tzv. vraćanja u
    prvobitno stanje –
    5. Podsticaj koji zakupac dobija od
    zakupodavca –
    6. Trošak (vrednost) imovine s pravom
    korišćenja (zbir red. br. od 1 do 4,
    umanjeno za red. br. 5) 47.460
    Knjiženje unapred plaćene zakupnine i di-
    rektnih troškova, kao i početnog priznavanje
    imovine s pravom korišćenja i obaveza (radi
    pojednostavljena daljih knjiženja uzeta je pret-
    postavka korišćenja kursa 1 EUR = 120 RSD):
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    280 Unapred plaćeni
    troškovi 1.440.000
    272 Porez na dodatu
    vrednost u datim
    avansima po opštoj
    stopi 288.000
    241 Tekući račun 1.728.000
    – po izvodu sa tekućeg računa za unapred plaćenu prvu
    ratu i direktne troškove
    1a
    0221 Građevinski
    objekti s pravom
    korišćenja 5.695.200
    4161 Obaveze po osnovu
    zakupa 4.255.200
    280 Unapred plaćeni
    troškovi 1.440.000
    – za početno priznavanje imovine s pravom korišćenja i
    obaveze po osnovu zakupa
    Kao što se vidi, obaveza po osnovu zakupa
    unapred će biti ukalkulisana iako za plaćanje
    dospeva sukcesivno.
    Za potrebe knjiženja tokom perioda trajanja
    zakupa neophodno je da se na početku napravi ob-
    račun, tj. svojevrsni anuitetni plan (slično kao
    kod finansijskog lizinga), u cilju utvrđivanja
    glavnice i kamate.
    Godina
    zakupa
    Sadašnja
    vrednost
    obaveze
    na početku
    lizinga
    Stvarna
    plaćanja
    Kamata Glavnica
    Rashod amor-
    tizacije
    1 2 3 4 = (1 ×
    5%) 5 = 3 – 4
    Nabavna
    vrednost
    47.460 × 20%
    Prva 35.460 10.000 1.773 8.227 9.492
    Druga 27.233 10.000 1.362 8.638 9.492
    Treća 18.595 10.000 930 9.070 9.492
    Četvrta 9.524 10.000 476 9.524 9.492
    90.812 40.000 4.541 35.459 37.968
    Dakle, zakupac svake godine stvarno plaća
    10.000 EUR sa svog tekućeg računa, ali se taj iznos
    deli na glavnicu obaveze i kamatu.
    Zakupac je dobio račun od zakupodavca na iz-
    nos od 10.000 EUR plus PDV od 20% u iznosu od
    2.000 EUR.
    Knjiženje u prvoj godini zakupa za prvu ratu
    i obračunatu amortizaciju
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    4161 Obaveze po osnovu
    zakupa (8.227 EUR) 987.240
    569 Ostali finansijski
    rashodi (1.773 EUR) 212.760
    270 PDV u primljenim
    fakturama po
    opštoj stopi 240.000
    435 Dobavljač u zemlji 1.440.000
    – po računu zakupodavca
    1a
    435 Dobavljač u zemlji 1.440.000
    241 Tekući račun 1.440.000
    – za plaćanje po izvodu sa tekućeg računa
    1b
    540 Troškovi
    amortizacije 1.139.040
    029 Ispravka vrednosti
    nekretnina,
    postrojenja i
    opreme 1.139.040
    – za obračun amortizacije za imovinu sa pravom
    korišćenja
    Objašnjenje za promenu 1: Zakupodavac će iz-
    davati periodične račune u skladu sa Zakonom
    o PDV-u. Prema našem mišljenju, kada zakupac
    dobije račun od zakupodavca, može da ga evi-
    dentira stavom za knjiženje 416, 2702/435. Na taj
    način obezbediće se evidencija o dospelim oba-
    vezama za plaćanje.
    JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 75
    RAČUNOVODSTVO
    Naknadno odmeravanje imovine s
    pravom korišćenja i obaveza
    Imovina s pravom korišćenja naknadno se
    odmerava po modelu troška:
    ● umanjenom za svaku eventualnu kumuliranu
    amortizaciju i gubitke od obezvređenja; i
    ● usklađenom za eventualna ponovna merenja
    obaveze po osnovu zakupa usled ponovne proce-
    ne ili drugih novih okolnosti.
    Prilikom obračuna amortizacije primenjuju
    se zahtevi MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i
    oprema, uz poštovanje dva principa:
    ● u slučaju ugovora kojim se vlasništvo nad pred-
    metom prenosi na zakupca, odnosno ukoliko tro-
    šak imovine s pravom korišćenja pokazuje da će
    zakupac iskoristiti opciju otkupa, zakupac imo-
    vinu amortizuje za period od prvog dana trajanja
    zakupa do kraja njenog korisnog veka upotrebe;
    ● u ostalim slučajevima zakupac imovinu s pra-
    vom korišćenja amortizuje od prvog dana trajanja
    zakupa do kraja njenog korisnog veka upotrebe ili
    do kraja zakupa koji od tih datuma bude raniji.
    Dakle, kod klasičnog zakupa kojim nije pred-
    viđen otkup predmeta, period amortizacije tre-
    ba zasnivati na periodu trajanja zakupa, s tim da
    procenu tog perioda povremeno treba preispi-
    tivati, posebno u slučaju ugovora o zakupu u koji-
    ma nije definisan period ili postoji mogućnost
    stalnog produžavanja trajanja zakupa.
    Naknadno odmeravanje obaveza po osnovu li-
    zinga slično je kao i za druge slične obaveze sa
    kamatom i određuje se tako što se na inicijal-
    nu vrednost dodaju kamate na ostatak obaveze,
    pri čemu je umanjena za lizing plaćanja, naravno
    uzimajući i u obzir ponovnu procenu obaveza
    ako je došlo od promena u proceni originalnog
    trajanja lizinga ili opcija produžetka, odnosno
    prekida zakupa, promena u proceni opcije otku-
    pa predmetne imovine, promene u indeksu ili
    stopi koja utiče na plaćanje i promena u proceni
    garantovanog ostatka vrednosti. Ponovne proce-
    ne obaveza generalno se evidentiraju tako što
    se obaveza po osnovu lizinga usklađuje koriste-
    ći nove pretpostavke, dok se imovina s pravom
    korišćenja usklađuje za isti iznos.
    Prelazak na primenu MSFI 16
    ëPrelaznim odredbama MSFI 16 nije
    predviđeno da se on primenjuje samo
    na nove ugovore o zakupu, već ga je neophodno
    primeniti i na ranije, postojeće ugovore o
    zakupu.
    Metode koje su na raspolaganju zakupcima su:
    ● puni retrospektivni metod: za svaki raniji
    obračunski period prepravljaju se uporedni po-
    daci (komplikovaniji pristup);
    ● retrospektivni metod s kumulativnim efek-
    tom (tzv. modifikovani retrospektivni pri-
    stup): na datum prve primene MSFI 16 priznaje
    se usklađivanje početnog stanja rezultata, ali
    bez prepravljanja uporednih podataka (jedno-
    stavniji pristup).
    Potpuna retrospektivna primena znači da
    sve postojeće ugovore o zakupu treba obračunati
    u skladu sa novim pravilima i priznati imovinu
    s pravom korišćenja i obavezu po osnovu zakupa
    kao da je MSFI 16 oduvek bio u primeni. Zatim
    treba utvrditi rashode amortizacije, kamate i
    eventualno druge rashode koji bi bili prizna-
    ti da je od početka ugovora primenjivan MSFI
    16, pa ih uporediti sa stvarno priznatim rasho-
    dima u skladu sa MRS 17. Razlika se evidentira
    kao korekcija početnog stanja rezultata na dan 1.
    januara 2019. godine, u poslovnim knjigama za tu
    godinu. Uz to, bilo bi neophodno i prepravljanje
    uporednih podataka u Bilansu stanja i Bilansu
    uspeha.
    U slučaju primene modifikovanog retrospek-
    tivnog pristupa, zakupac na datum prve primene
    MSFI 16 priznaje obavezu po osnovu zakupa po
    sadašnjoj vrednosti preostalih plaćanja za za-
    kup, diskontovano po inkrementalnoj stopi zadu-
    živanja na taj datum. Dakle, trebalo bi utvrditi
    sadašnju vrednost budućih obaveza po osnovu za-
    kupa primenom odgovarajuće kamatne stope.
    Što se imovine s pravom korišćenja tiče, za-
    kupac je na datum prve primene priznaje po:
    (a) njenoj knjigovodstvenoj vrednosti kao da
    je MSFI 16 primenjivan od prvog dana trajanja
    zakupa, diskontovano po inkrementalnoj stopi
    zaduživanja na datum prve primene MSFI 16; ili
    (b) iznosu jednakom obavezi po osnovu zaku-
    pa (usklađenom sa iznosom eventualnih unapred
    izvršenih plaćanja koja se odnose na taj zakup,
    76 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    PS
    priznatih u Bilansu stanja pre datuma prve
    primene MSFI 16).
    U slučaju iz tačke (a), razlika između obaveze
    po osnovu zakupa i imovine s pravom korišće-
    nja (ako postoji) evidentira se kao korekcija
    početnog stanja rezultata.
    U slučaju iz tačke (b), razlika neće postoja-
    ti, pa neće biti ni korekcije početnog stanja
    rezultata, jer je suština da se imovina s pra-
    vom korišćenja priznaje u iznosu koji je jednak
    obavezi po osnovu zakupa na dan prve primene
    MSFI 16. Drugim rečima, ovaj pristup podrazu-
    meva priznavanje imovine s pravom korišćenja
    i sadašnje vrednosti obaveze za zakup kao da je
    reč o novom ugovoru o zakupu koji stupa na snagu
    na dan prve primene MSFI 16.
    Zaključak
    Prva primena MSFI 16 zahtevaće sveobuhvat-
    nu analizu ugovora o lizingu, a neka od pitanja
    sa kojima društva mogu da se suoče svakako su:
    koji je neopozivi period zakupa, da li postoji
    opcija produženja ugovora ili opcija raskida i
    kolika je verovatnoća da se takve opcije isko-
    riste, koju kamatnu stopu primeniti u uslovima
    kada ugovorom kamatna stopa nije definisana
    i sl. Navedena primena predstavljaće za dosta
    društava veliki izazov i zahtevaće potpunu obu-
    čenost računovođa za navedeni postupak, kao i
    mnogo više vremena za samo računovodstveno
    obuhvatanje nego što je to bilo do sada. Takođe,
    često će postojati potreba uključivanja drugih
    stručnih lica, pre svega pravne struke, u tuma-
    čenje pojedinih uslova ugovora.
    Imajući u vidu da se po osnovu ugovora o zaku-
    pu priznaje imovina s pravom korišćenja, jasno
    je da nova pravila priznavanja zakupa u skladu
    sa MSFI 16 mogu da utiču i na promenu veličine
    pravnog lica.
    Primenom MSFI 16 društva će imati veću
    priznatu ukupnu imovinu (što može nepovolj-
    no da utiče na racio obrta imovine), ali biće
    i više zadužena („pogoršanje” racia zaduže-
    nosti), dok će imati veći iznos troška u prvim
    godinama lizinga iako je ugovoreno konstantno
    plaćanje tokom perioda, pa se kao rezultat može
    očekivati niža neto profitabilnost u istom pe-
    riodu.
    Takođe, razdvajanje nekadašnjih troškova
    zakupa na sada troškove amortizacije i tro-
    škove kamate utiče na iznose određenih po-
    kazatelja poslovanja poput EBITDA (troškovi
    amortizacije i kamate ostaju „ispod”), i to
    tako da će sada EBITDA davati mnogo bolji re-
    zultat nego ranije.
  • Računovodstveno evidentiranje ličnih primanja vlasnika privrednog društva i preduzetnika

    U skladu sa odredbama člana 61. Pravilnika o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za privredna društva, zadruge i preduzetnike („Sl. glasnik RS”, br. 95/2014 – dalje: Pravilnik), na računu 723 – Lična primanja poslodavca – iskazuju se isplate ličnih primanja poslodavcu u društvima lica u toku godine. Ako se iznos izvršenih isplata ne može pokriti iz ostvarenog dobitka, nepokriveni iznos se prenosi na kraju obračunskog perioda na teret računa 724 – Prenos dobitka ili gubitka. Pod poslodavcem se, u smislu računa 723, podrazumeva vlasnik privrednog društva ili preduzetnik koji poslovne knjige vodi po sistemu dvojnog knjigovodstva.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F05%2FPS30-64.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    U skladu sa odredbama člana 61. Pravilnika o Kontnom okviru i sadržini
    računa u Kontnom okviru za privredna društva, zadruge i preduzetnike („Sl.
    glasnik RS”, br. 95/2014 – dalje: Pravilnik), na računu 723 – Lična primanja po-
    slodavca – iskazuju se isplate ličnih primanja poslodavcu u društvima lica
    u toku godine. Ako se iznos izvršenih isplata ne može pokriti iz ostvarenog
    dobitka, nepokriveni iznos se prenosi na kraju obračunskog perioda na teret
    računa 724 – Prenos dobitka ili gubitka. Pod poslodavcem se, u smislu računa
    723, podrazumeva vlasnik privrednog društva ili preduzetnik koji poslovne
    knjige vodi po sistemu dvojnog knjigovodstva.
    jasno pokazuju da je društvo u periodu za koji se
    isplaćuje međudividenda ostvarilo dobit i da
    su raspoloživa novčana sredstva društva do-
    voljna za plaćanje te međudividende;
    2) iznos međudividende koji se isplaćuje nije
    veći od ukupne dobiti ostvarene nakon zavr-
    šetka prethodne poslovne godine za koju su
    sačinjeni finansijski izveštaji, uvećane za
    neraspoređenu dobit i iznose rezervi koji se
    mogu koristiti za te namene, a umanjene za utvr-
    đene gubitke i iznos koji mora da se unese u re-
    zerve u skladu sa Zakonom ili statutom.
    Ovde treba imati u vidu i odredbe Zakona o
    privrednim društvima o ograničenjima plaća-
    nja akcionarima. Naime, prema članu 275. Zako-
    na o privrednim društvima, društvo ne može
    da vrši plaćanja akcionarima ako je prema po-
    slednjim godišnjim finansijskim izveštajima
    neto imovina društva manja ili bi usled takve
    isplate postala manja od uplaćenog osnovnog
    kapitala, uvećanog za rezerve koje je društvo u
    obavezi da održava u skladu sa Zakonom ili sta-
    tutom, ako takve rezerve postoje, osim u slučaju
    smanjenja osnovnog kapitala.
    Ukupan iznos isplata akcionarima za poslov-
    nu godinu ne može biti veći od dobiti na kraju
    JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 65
    RAČUNOVODSTVO
    te poslovne godine, uvećane za neraspoređenu
    dobit iz prethodnih perioda i iznose rezer-
    vi predviđenih za raspodelu akcionarima, a
    umanjene za nepokrivene gubitke iz prethod-
    nih perioda i iznose rezervi koje je društvo
    u obavezi da održava u skladu sa Zakonom ili
    statutom, ako takve rezerve postoje.
    Isplate ličnih primanja vlasniku privred-
    nog društva imaju karakter prihoda od kapi-
    tala koji se oporezuje u skladu sa članom 61.
    Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. gla-
    snik RS”, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. za-
    kon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009,
    44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka US,
    7/2012 – usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 –
    odluka US, 8/2013 – usklađeni din. izn., 47/2013,
    48/2013 – ispr., 108/2013, 6/2014 – usklađeni din.
    izn., 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, 5/2015 – uskla-
    đeni din. izn., 112/2015, 5/2016 – usklađeni din.
    izn., 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018
    – usklađeni din. izn., 95/2018 i 4/2019 – usklađe-
    ni din. izn. – dalje tekstu: ZPDG), prema kojem se
    prihodom od kapitala, pored ostalog, smatraju
    i dividende i učešće u dobiti, bez obzira na to
    da li se isplaćuju iz neraspoređene dobiti ili
    kao međudividenda u toku godine.
    Obveznik poreza na prihode od kapitala je
    fizičko lice koje ostvaruje pomenute priho-
    de. Oporezivi prihod od kapitala čini pri-
    hod isplaćen (raspodeljen) obvezniku. Stopa
    poreza na prihode od kapitala u vidu divi-
    dende i učešća u dobiti iznosi 15%, a obra-
    čunava se na poresku osnovicu koju čini 100%
    bruto prihoda.
    Primer: Obračun i isplata međudividende
    Društvo s ograničenom odgovornošću ostvarilo
    je za 2018. godinu dobit u iznosu od 1.000.000
    dinara. Društvo nema neraspoređeni dobitak iz
    ranijih godina. Na redovnoj godišnjoj skupštini
    članova Društva u martu 2019. godine doneta je
    odluka da se dobit raspodeli osnivaču. Dividen-
    da je u aprilu isplaćena osnivaču, pravnom licu.
    U julu 2019. godine takođe je doneta odluka da
    se isplati međudividenda za 2019. godinu u izno-
    su od 500.000 dinara. Odluka je doneta na osno-
    vu sastavljenog šestomesečnog finansijskog
    izveštaja za 2019. godinu, u kome je Društvo is-
    kazalo procenjeni dobitak u iznosu od 500.000
    dinara. Međudividenda je isplaćena imajući u
    vidu da njenom isplatom nije ugrožena likvid-
    nost Društva, odnosno da Društvo ima dovoljno
    slobodnih raspoloživih sredstava za plaćanje.
    Prilikom isplate međudividende obračunat je i
    plaćen porez na prihode od kapitala.
    Obračun poreza na prihode od kapitala:
    Red.
    br. Opis Iznos
    1. Neto prihod 500.000
    2. Koeficijent za preračun na bruto 1,1764705
    3. Poreska osnovica
    (red. br. 1 x red. br. 2) 588.235
    4. Poreska stopa 15%
    5. Iznos poreza za plaćanje
    (red. br. 3 x red. br. 4) 88.235
    Knjiženje:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 1.000.000
    461 Obaveze za
    dividende 1.000.000
    – po odluci o raspodeli dobiti
    2.
    461 Obaveze za
    dividende 1.000.000
    241 Tekući (poslovni)
    računi 1.000.000
    – po izvodu sa tekućeg računa za isplaćenu dividendu
    3.
    723 Lična primanja
    poslodavca 500.000
    461 Obaveze za
    dividende 500.000
    – po odluci o isplati međudividende
    3a
    461 Obaveze za
    dividende 500.000
    241 Tekući (poslovni)
    računi 500.000
    – po izvodu sa tekućeg računa za isplaćene međudividende
    3b
    723 Lična primanja
    poslodavca 88.235
    489 Ostale obaveze za
    poreze, doprinose i
    druge dažbine 88.235
    – za obračunati porez na prihode od kapitala
    3c
    489 Ostale obaveze za
    poreze, doprinose i
    druge dažbine 88.235
    241 Tekući (poslovni)
    računi 88.235
    – po izvodu za plaćanje poreza na prihode od kapitala
    Po ovom osnovu navedeno društvo podnosi
    poresku prijavu na obrascu PPP PD, a oznaka vr-
    ste prihoda je: 1 11 402 00 0.
    66 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Uzimanje iz imovine privrednog
    društva za privatne potrebe vlasnika
    Prema odredbi člana 61. stav 1. tačka 4)
    ZPDG-a, prihodom od kapitala smatra se, izme-
    đu ostalog, uzimanje iz imovine i korišćenje
    usluga privrednog društva od strane vlasnika
    društva za njihove privatne potrebe.
    Obveznik ovog poreza je fizičko lice (vla-
    snik društva) koje po ovom osnovu ostvaruje
    prihod, s tim što je društvo (saglasno članu 99.
    stav 1. tačka 3) ZPDG-a) u obavezi da obračuna i
    plati porez po odbitku.
    Oporezivi prihod od kapitala čini novčani
    ili nenovčani iznos ostvarenog prihoda.
    Ako su prihodi od kapitala ostvareni u ne-
    novčanom obliku, vrednost tih prihoda utvrđuje
    se prema tržišnoj vrednosti prava, dobara, od-
    nosno usluga na dan ostvarivanja prihoda.
    Uzimanje iz imovine oporezuje se poreskom
    stopom od 15%, bez priznavanja normiranih tro-
    škova.
    Dakle, uzimanje iz imovine privrednog
    društva za privatne potrebe vlasnika sma-
    tra se prihodom od kapitala i oporezuje se
    stopom od 15% na poresku osnovicu koju čini
    100% bruto prihoda.
    Članovi privrednog društva ne bi trebalo
    da vrše uzimanje iz imovine i koriste usluge
    privrednog društva za svoje privatne potrebe,
    odnosno za izmirivanje ličnih obaveza.
    Postoje brojni pojavni oblici uzimanja iz
    imovine društva od strane njegovih vlasnika.
    U praksi vlasnici najčešće koriste poslovni
    račun privrednog društva za svoje lične potre-
    be. Na primer, preko poslovnog računa plaćaju
    letovanje, školarinu svojoj deci ili podižu
    novac sa poslovnog računa za neke druge pri-
    vatne potrebe.
    Na primer, ako vlasnik koristi poslovnu
    platnu karticu, odnosno vrši plaćanje sa po-
    slovnog računa za kupovinu dobara ili plaćanje
    usluga, takva isplata knjiži se na teret vlasnika
    privrednog društva stavom za knjiženje 221/241,
    a vlasnik treba da podnese odgovarajuću ispra-
    vu. Ukoliko vlasnik kapitala podnese isprave
    iz kojih nedvosmisleno može da se utvrdi da je
    isplata izvršena za potrebe obavljanja delatno-
    sti privrednog društva, isplaćen iznos knjiži
    se na teret adekvatne vrste troškova, stavom za
    knjiženje 5/221.
    Međutim, kada vlasnik kapitala po osnovu
    korišćenja platne kartice ne može da dokaže
    da je isplata izvršena za potrebe obavljanja de-
    latnosti privrednog društva, isplata ne može
    da se knjiži na teret troškova, već iznos koji je
    isplaćen ima tretman uzimanja iz imovine pri-
    vrednog društva na koji se plaća porez na pri-
    hod od kapitala.
    Primer: Plaćanje privatnih troškova
    poslovnom platnom karticom
    Vlasnik određenog društva sa ograničenom
    odgovornošću koji nije u radnom odnosu izvr-
    šio je plaćanje troškova poslovnom platnom
    karticom za svoje lične potrebe u iznosu od
    250.000 dinara.
    Obračun poreza na prihode od kapitala je
    sledeći:
    Red.
    br. Opis Iznos
    1. Neto prihod 150.000
    2. Koeficijent za preračun na bruto 1,1764705
    3. Poreska osnovica
    (red. br. 1 x red. br. 2) 176.470
    4. Poreska stopa 15%
    5. Iznos poreza za plaćanje
    (red. br. 3 x red. br. 4) 26.470
    Knjiženje:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    723 Lična primanja
    poslodavca 150.000
    241 Tekući (poslovni)
    računi 150.000
    – po izvodu sa tekućeg računa
    2.
    723 Lična primanja
    poslodavca 26.470
    489 Ostale obaveze za
    poreze, doprinose i
    druge dažbine 26.470
    – za obračunati porez na prihode od kapitala
    3.
    489 Ostale obaveze za
    poreze, doprinose i
    druge dažbine 26.470
    241 Tekući (poslovni)
    računi 26.470
    – za plaćanje poreza na prihode od kapitala
    Po ovom osnovu navedeno društvo podnosi
    poresku prijavu na obrascu PPP PD, a oznaka vr-
    ste prihoda je: 1 11 410 000.
    JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 67
    RAČUNOVODSTVO
    Sve isplate ličnih primanja vlasnika pri-
    vrednog društva utiču na smanjenje rezultata
    privrednog društva za 2019. godinu.
    Uzimanje iz poslovne imovine
    preduzetnika
    Zakonom o privrednim društvima, kojim
    se uređuje pravni položaj preduzetnika, nije
    propisano nijedno ograničenje kada je u pitanju
    pravo preduzetnika da imovinu stečenu poslova-
    njem koristi za privatne potrebe. Jedino ogra-
    ničenje za podizanje novca sa poslovnog računa
    (koje ne važi samo za preduzetnike, već za sva
    lica koja obavljaju delatnost) postoji u smislu
    propisa kojima se uređuje platni promet. Naime,
    prema odredbama člana 2. Pravilnika o uslovi-
    ma i načinu plaćanja u gotovom novcu u dinarima
    za pravna lica i za fizička lica koja obavljaju
    delatnost („Sl. glasnik RS”, br. 77/2011), prav-
    na lica i fizička lica koja obavljaju delatnost
    mogu da, bez ograničenja, plaćaju gotovim nov-
    cem, odnosno vrše isplate u gotovom novcu u
    dinarima sa svog tekućeg računa.
    Plaćanja odnosno isplate vrše se na osno-
    vu originalne dokumentacije iz koje mogu da se
    utvrde iznos, osnov i namena tog plaćanja (re-
    šenje, odluka, ugovor, račun i dr.), pri čemu se
    banci podnose na uvid i overu (datum prijema,
    pečat i potpis).
    Izuzetno od stava 2. ovog člana, plaćanja
    odnosno isplate do iznosa od 150.000 dinara
    dnevno vršiće se bez podnošenja na uvid doku-
    mentacije iz tog stava.
    U skladu sa odredbama člana 37b ZPDG-a, uzi-
    manje koje preduzetnik vrši iz poslovne imovi-
    ne za privatne potrebe ima tretman poslovnog
    prihoda. Uzimanje imovine koje nije u novčanom
    obliku, procenjuje se prema uporedivoj trži-
    šnoj vrednosti, u skladu sa načelom stalnosti.
    Navedene odredbe odnose se na usklađiva-
    nje prihoda i rashoda u poreskom bilansu koji
    se sastavlja na način propisan Pravilnikom o
    sadržaju poreskog bilansa i drugim pitanjima
    od značaja za način utvrđivanja poreza na doho-
    dak građana na prihode od samostalne delatno-
    sti („Sl. glasnik RS”, br. 8/2011, 13/2012, 12/2013,
    23/2014 – dr. pravilnik i 6/2019). Dakle, navede-
    no ne bi trebalo da predstavlja osnov za knjiže-
    nje, odnosno uzimanje iz imovine u poslovnim
    knjigama se ne knjiži kao prihod. Međutim, pri-
    mena navedenih odredbi uslovljena je načinom
    knjiženja.
    Knjiženje u poslovnim knjigama preduzetnika
    uređeno je Pravilnikom za one koji ih vode po
    sistemu dvojnog knjigovodstva, a za preduzetni-
    ke koji knjige vode po sistemu prostog knjigovod-
    stva, knjiženje se vrši u skladu sa Pravilnikom
    o poslovnim knjigama i iskazivanju finansijskog
    rezultata po sistemu prostog knjigovodstva („Sl.
    glasnik RS”, br. 140/2004 i 44/2018 – dr. zakon),
    koji je donet na osnovu Zakona o porezu na doho-
    dak građana.
    U skladu sa odredbama člana 46. ZPDG-a, knji-
    ženje svake poslovne promene na sredstvima,
    prihodima i troškovima poslovanja vrši se na
    osnovu verodostojnih knjigovodstvenih ispra-
    va, koje moraju biti takve da pokazuju nastalu
    poslovnu promenu i sadrže odgovarajuće podat-
    ke za knjiženje. Iz navedenog proizlazi da na
    teret troškova ne mogu da se knjiže izdaci koji
    nisu nastali u svrhu obavljanja delatnosti, već
    samo troškovi koji su nastali obavljanjem de-
    latnosti i za koje postoji isprava koja pokazuje
    nastalu poslovnu promenu i sadrži odgovaraju-
    će podatke za knjiženje.
    Prema tome, uzimanje koje preduzetnik
    vrši iz poslovne imovine za privatne potre-
    be po bilo kom osnovu (uzima dobra, novac,
    vrši usluge, plaća preko računa troškove za
    privatne potrebe) ne može da se smatra tro-
    škom poslovanja, pa shodno tome u poslovnim
    knjigama preduzetnika ne može da se knjiži
    na teret troškova, već kao isplata za lične
    potrebe koja se vrši iz sredstava ostvarene
    ili buduće dobiti.
    Dakle, preduzetnik koji poslovne knjige
    vodi po sistemu dvojnog knjigovodstva, lične
    izdatke, odnosno iznose koje je podigao ili
    platio sa tekućeg računa ili je uzeo imovinu za
    privatne potrebe knjiži na teret računa 723, a
    potražuje račun 241 ili neki drugi račun imo-
    vine (u zavisnosti od toga koji oblik imovine
    uzima za lične potrebe).
    Knjiženje ličnih primanja preduzetnika
    upotrebom računa 723 ne umanjuje prihod, što
    znači da se na taj način isključuje uticaj uzi-
    manja za lične potrebe preduzetnika na dobit
    na osnovu koje se utvrđuje poreska osnovica u
    68 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    poreskom bilansu. Shodno navedenom, ako uzi-
    manje iz imovine za lične potrebe preduzetni-
    ka nije knjiženo na teret poslovnih rashoda,
    nema osnova da se vrši korekcija u poreskom
    bilansu.
    U slučaju da je uzimanje iz poslovne imovine
    za lične potrebe preduzetnika knjiženo kao po-
    slovni rashod, prilikom sastavljanja poreskog
    bilansa postoji obaveza usklađivanja prihoda,
    odnosno u obrascu PB-2 pod rednim brojem 36
    iskazuje se vrednost poslovne imovine koja je
    uzeta za lične potrebe. Naime, ukoliko bi pre-
    duzetnik prilikom usklađivanja prihoda u po-
    reskom bilansu iskazivao vrednost poslovne
    imovine uzete za lične potrebe, koja nije knji-
    žena kao poslovni rashod, došlo bi do uvećanja
    oporezive dobiti.
    Nezavisno od načina knjiženja uzimanja iz
    poslovne imovine za lične potrebe preduzet-
    nika, u momentu uzimanja ne postoji obaveza
    obračuna i plaćanja poreza jer se porez pla-
    ća preko ukupnog rezultata koji preduzetnik
    utvrđuje prilikom sastavljanja poreskog bi-
    lansa.
    Međutim, važno je skrenuti pažnju na to da se
    u praksi često dešava da Poreska uprava uzima-
    nje iz imovine preduzetnika proglašava ličnom
    zaradom, na koju u postupku kontrole obračuna-
    va porez i doprinose. Smatramo da ovakva po-
    stupanja poreskih organa nemaju utemeljenja u
    propisima. Naime, preduzetnik je potpuno slo-
    bodan da odluči koliki će iznos isplatiti na
    ime lične zarade, pa na taj iznos obračunava i
    plaća porez i doprinose (i podnosi obrazac
    PPP PD), a rashod po ovom osnovu priznaje mu
    se kao rashod u Bilansu uspeha, kao i u poreskom
    bilansu. S druge strane, podizanje novca sa po-
    slovnog računa za privatne potrebe evidentira
    se na računu 723, tako da nema nikakvih uticaja
    na poreski bilans.
    Pored navedenog, na računu 723 iskazuju
    se akontacije neto prihoda koje preduzetnik
    podiže u toku godine. Naime, prema članu 35.
    Pravilnika, na računu 466 – Obaveze za neto
    prihod preduzetnika koji akontaciju podiže
    u toku godine – iskazuju se akontacije neto pri-
    hoda koje preduzetnik podiže u toku godine
    zaduženjem računa 723 – Lična primanja poslo-
    davca.
    Primer: Plaćanje troškova za lične
    potrebe preduzetnika s poslovnog računa
    Preduzetnik koji poslovne knjige vodi po si-
    stemu dvojnog knjigovodstva vršio je sa poslov-
    nog tekućeg računa plaćanje troškova za svoje
    lične potrebe u toku godine u ukupnom iznosu
    od 480.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    723 Lična primanja
    poslodavca 480.000
    241 Tekući (poslovni)
    računi 480.000
    – po izvodu sa tekućeg računa
    Knjiženje isplata ličnih primanja preduzet-
    nika na ovaj način ne utiče na iskazivanje rasho-
    da, odnosno nije smanjen dobitak kao osnov za
    utvrđivanje poreske osnovice.
    Kod preduzetnika koji poslovne knjige vodi
    po sistemu prostog knjigovodstva takođe je po-
    trebno da se na osnovu dokumentacije koja je
    podneta utvrdi da li konkretni izdaci imaju
    tretman troškova za obavljanje delatnosti i
    kao takve treba ih knjižiti na odgovarajuću
    vrstu rashoda. Međutim, ukoliko se na osnovu
    podnete dokumentacije utvrdi da konkretni
    troškovi nemaju karakter poslovnih rashoda,
    već uzimanja iz poslovne imovine preduzetni-
    ka za lične potrebe, kao i ukoliko preduzetnik
    ne podnese dokumentaciju, isplaćeni iznos evi-
    dentira se u koloni 21. Poslovne knjige prihoda
    i rashoda – obrazac PK, odnosno ne knjiži se
    na teret troškova, već samo na teret tekućeg
    računa, pri čemu se za taj iznos umanjuju prima-
    nja preduzetnika iz ostvarene dobiti. Kolona
    21 – Isplate – Poslovne knjige prihoda i rasho-
    da (obrazac PK) može da se podeli na dva dela
    kako bi u jednom delu bile prikazane isplate
    koje preduzetnik (koji knjige vodi po sistemu
    prostog knjigovodstva) vrši za svoje lične po-
    trebe, a u drugom delu sve druge isplate. Pored
    toga, može da se vodi i posebna evidencija u
    koju bi se unosile sve isplate koje preduzetnik
    vrši za svoje lične potrebe ili potrebe svo-
    je porodice, odnosno isplate iz dobiti, kao
    što su mesečne isplate po rešenju o porezu na
    prihode od samostalne delatnosti, isplate iz
    dobiti po konačnom finansijskom izveštaju,
    uzimanje iz poslovne imovine za lične potrebe
    preduzetnika i sl.
    JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 69
    RAČUNOVODSTVO
    Kada se radi o uzimanju dobara ili vršenju
    usluga iz poslovne imovine preduzetnika za
    svoje lične potrebe ili potrebe članova doma-
    ćinstava, na teret dobiti koja pripada predu-
    zetniku knjiži se ukupna vrednost dobara ili
    usluga, uključujući i iznos prethodnog poreza
    koji je poverilac zaračunao kupcu. Ukoliko se
    uzimanje iz poslovne imovine vrši iz osnovnih
    sredstava, odnosno dobara koja su nabavljena
    radi dalje prodaje ili iz proizvedenih dobara
    ili usluga, po osnovu kojih je u prethodnim fa-
    zama prometa obveznik imao pravo na odbitak
    prethodnog poreza, PDV obračunava se, saglasno
    odredbama člana 18. Zakona o porezu na dodatu
    vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 84/2004, 86/2004
    – ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 –
    usklađeni din. izn., 68/2014 – dr. zakon, 142/2014,
    5/2015 – usklađeni din. izn., 83/2015, 5/2016 –
    usklađeni din. izn., 108/2016, 7/2017 – usklađeni
    din. izn., 113/2017, 13/2018 – usklađeni din. izn.,
    30/2018 i 4/2019 – usklađeni din. izn.), na nabavnu
    vrednost, odnosno cenu koštanja tih dobara koja
    važi u momentu prometa.
    Primer: Podizanje akontacija neto prihoda
    preduzetnika u toku godine
    1) Preduzetnik koji poslovne knjige vodi po
    sistemu dvojnog knjigovodstva podigao je u toku
    godine akontaciju po osnovu neto prihoda u iz-
    nosu od 2.000.000 dinara.
    2) Na dan sastavljanja finansijskih izveštaja
    preduzetnik ima neraspoređeni dobitak rani-
    jih godina na računu 340 u iznosu od 1.600.000
    dinara, a za tekuću godinu ostvaren je gubitak.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    723 Lična primanja
    poslodavca 2.000.000
    466 Obaveze za
    neto prihod
    preduzetnika koji
    akontaciju podiže u
    toku godine 2.000.000
    – za podizanje akontacije po osnovu neto prihoda u toku
    godine
    1a
    466 Obaveze za
    neto prihod
    preduzetnika koji
    akontaciju podiže u
    toku godine 2.000.000
    241 Tekući (poslovni)
    računi 2.000.000
    – po izvodu sa tekućeg računa
    2.
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 1.600.000
    724 Prenos dobitka ili
    gubitka 400.000
    723 Lična primanja
    poslodavca 2.000.000
    – za prenos dobitka/gubitka
    2a
    351 Gubitak tekuće
    godine 400.000
    724 Prenos dobitka ili
    gubitka 400.000
    – za utvrđivanje gubitka tekuće godine
    PS
    Dakle, bilo da se radi o uzimanju iz imovi-
    ne bilo o podizanju akontacija neto prihoda
    preduzetnika u toku godine, knjiženje se vrši
    na isti način (preko računa 723). Suštinski
    posmatrano, kako s računovodstvenog tako i
    s poreskog aspekta, ove dve kategorije se ne
    razlikuju.
  • Računovodstveno evidentiranje ispravke materijalno značajnih i beznačajnih grešaka

    Greške iz prethodnog perioda predstavljaju izostavljene ili pogrešno iskazane podatke iz finansijskih izveštaja za jedan ili više perioda koji proističu iz neupotrebljavanja ili pogrešne upotrebe pouzdanih informacija. Evidentiranje ispravke grešaka zavisi od njihove materijalnosti.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS29-75.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 75
    RAČUNOVODSTVO
    Mr Milica Bjelić, ovlašćeni eksterni i interni revizor
    Računovodstveno evidentiranje
    ispravke materijalno značajnih i
    beznačajnih grešaka
    Greške iz prethodnog perioda predstavljaju izostavljene ili pogrešno iska-
    zane podatke iz finansijskih izveštaja za jedan ili više perioda koji proi-
    stiču iz neupotrebljavanja ili pogrešne upotrebe pouzdanih informacija.
    Evidentiranje ispravke grešaka zavisi od njihove materijalnosti.
    Uvod
    Srednja i velika pravna lica i ostali pri-
    vredni subjekti koji primenjuju Međunarodne ra-
    čunovodstvene standarde, odnosno Međunarodne
    standarde finansijskog izveštavanja (dalje:
    MRS/MSFI), ispravku računovodstvenih greša-
    ka iz prethodnog perioda za 2018. godinu vrše
    u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim
    standardom – MRS 8 Računovodstvene politike,
    promene računovodstvenih procena i greške
    („Sl. glasnik RS”, br. 35/2014).
    Mala i srednja pravna lica koja primenjuju
    MSFI za MSP, ispravku materijalno značajnih
    grešaka vrše u skladu sa odeljkom 10 Računovod-
    stvene politike, procene i greške Međunarod-
    nog standarda finansijskog izveštavanja (IFRS)
    za male i srednje entitete („Sl. glasnik RS”, br.
    83/2018).
    Mikro i druga pravna lica koja primenjuju
    Pravilnik o načinu priznavanja, vrednovanja,
    prezentacije i obelodanjivanja pozicija u po-
    jedinačnim finansijskim izveštajima mikro
    i drugih pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br.
    118/2013 i 95/2014), na isti način vrše ispravku
    materijalno značajnih grešaka kao i pravna lica
    koja primenjuju MRS/MSF i MSFI za MSP.
    Pojam i vrste grešaka
    Greške iz prethodnog perioda predstavlja-
    ju izostavljene ili pogrešno iskazane podatke
    iz finansijskih izveštaja za jedan ili više
    perioda koji proističu iz neupotrebljavanja
    ili pogrešne upotrebe pouzdanih informaci-
    ja, koje:
    ● bile su dostupne kada su finansijski izve-
    štaji za date periode bili odobreni za izda-
    vanje, i
    ● za koje je moglo razumno da se očekuje da budu
    dobijene i uzete u obzir pri sastavljanju i pre-
    zentaciji tih finansijskih izveštaja.
    U takve greške ubrajaju se efekti matematič-
    kih grešaka i grešaka pri primenjivanju raču-
    novodstvenih politika, kao i efekti pogrešnog
    tumačenja činjenica, prevare ili previda. Gre-
    ške mogu da se pojave u vezi sa priznavanjem,
    odmeravanjem, prezentacijom ili obelodanji-
    vanjem elemenata finansijskih izveštaja.
    Greške koje se odnose na priznavanje jesu
    greške koje nastaju prilikom početnog eviden-
    tiranja određene stavke, odnosno prilikom
    inicijalnog priznavanja. Na primer, određeni
    iznos prilikom nabavke evidentiran je na teret
    rashoda perioda u Bilansu uspeha, umesto da se
    uključi u vrednost sredstva i prikaže kao imo-
    vina u Bilansu stanja i sl.
    Greške koje se odnose na odmeravanje (vred-
    novanje) predstavljaju greške i nepravilnosti u
    vrednovanju imovine, potraživanja i obaveza na
    dan bilansiranja, u skladu sa konkretnim zahte-
    vima MRS/MSFI i izabranim računovodstvenim
    politikama (neadekvatno vrednovanje zaliha,
    hartija od vrednosti, neadekvatna procena na-
    plativosti potraživanja i sl.).
    Greške koje se odnose na prezentaciju jesu
    greške nastale prilikom pogrešne klasifika-
    cije i prezentacije određene stavke imovine,
    76 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    obaveza, prihoda i rashoda, na primer greška
    u pogrešnom klasifikovanju dela dugoročnih
    obaveza na kratkoročne i obratno, pogrešna
    klasifikacija hartija od vrednosti, nedosled-
    nost u prezentaciji stavki i sl.
    Greške koje se odnose na obelodanjivanja jesu
    one greške koje nastaju usled neobelodanjivanja,
    neadekvatnog ili nepotpunog obelodanjivanja
    značajnih računovodstvenih politika, kori-
    šćenih pretpostavki i procena, kao i ostalih
    informacija i podataka u Napomenama uz finan-
    sijske izveštaje, u skladu sa pojedinačnim zahte-
    vima MRS/MSFI.
    Materijalna značajnost greške
    Utvrđivanje da li je greška materijalno zna-
    čajna ili ne zahteva procenu rukovodstva i utvr-
    đivanje praga materijalnosti. Društvo može da:
    ● računovodstvenom politikom definiše gre-
    šku u apsolutnom ili relativnom iznosu u svom
    opštem aktu, odnosno Pravilniku o računovod-
    stvu i računovodstvenim politikama;
    ● u svakom konkretnom slučaju procenjuje da li
    je greška materijalno značajna ili ne.
    Korisnije, jednostavnije i uz isključivanje su-
    bjektivnosti i mogućnosti pojave grešaka jeste
    da društvo u svom opštem aktu, odnosno u Pra-
    vilniku o računovodstvu i računovodstvenim
    politikama definiše prag materijalnosti.
    Način ispravke materijalno značajnih
    grešaka
    Način računovodstvenog obuhvatanja isprav-
    ki materijalno značajnih grešaka iz prethodnog
    perioda zavisi od toga da li je greška uticala
    na pozicije Bilansa uspeha ili Bilansa stanja
    ili na elemente oba finansijska izveštaja.
    Ukoliko greška utiče samo na promenu struk-
    ture aktive ili pasive, vrši se korekcija počet-
    nog stanja bilansnih pozicija na koje se greška
    odnosi, ali se ne vrši korekcija početnog stanja
    rezultata ranijih godina.
    Ukoliko greška iz prethodnog perioda uti-
    če na pozicije Bilansa uspeha, za iznos isprav-
    ke greške vrši se korekcija početnog stanja
    neraspoređene dobiti ili gubitka iz ranijih
    godina.
    U skladu sa MRS 8, pravno lice treba da iz-
    vrši retroaktivno ispravljanje materijalno
    značajnih grešaka iz prethodnog perioda u pr-
    vom setu finansijskih izveštaja odobrenom za
    izdavanje nakon otkrivanja tih grešaka.
    Ispravka materijalno značajnih grešaka
    vrši se tako da se sprovodi retroaktivna korek-
    cija materijalno značajnih grešaka iz prethod-
    nog perioda u prvom setu finansijskih izveštaja
    odobrenom za objavljivanje nakon otkrivanja tih
    grešaka, tako što će Društvo:
    a) prepraviti uporedne iznose za prezentova-
    n(e) raniji(e) period(e) u kojem(ima) su se gre-
    ške dogodile; ili
    b) ako se greška dogodila pre najranijeg pre-
    zentovanog prethodnog perioda, prepraviti
    početna stanja imovine, obaveza i kapitala za
    najraniji prezentovani prethodni period.
    Ističemo da se za sva pravna lica, nezavi-
    sno od toga koji okvir finansijskog izvešta-
    vanja koriste, ispravka materijalno značajne
    greške vrši na isti način.
    Naime, prema Pravilniku o sadržini i for-
    mi obrazaca finansijskih izveštaja za pri-
    vredna društva, zadruge i preduzetnike („Sl.
    glasnik RS”, br. 95/2014 i 144/2014), ako su po-
    daci iz prethodne godine korigovani u skladu
    sa propisima, u kolone 6 i 7 aktive i kolone 6 i
    7 pasive unose se tako korigovani podaci, pri
    čemu se u kolonu 6 aktive i pasive unose podaci
    prethodne godine, a u kolonu 7 korigovani po-
    daci. Dakle, podaci u koloni 7 iskazuju se samo
    u slučaju retrospektivne primene računovod-
    stvene politike ili retrospektivnog prepra-
    vljanja stavki u finansijskim izveštajima ili
    kada se reklasifikuju stavke u finansijskim
    izveštajima.
    Takođe, ako su podaci iz Bilansa uspeha pret-
    hodne godine korigovani u skladu sa propisima,
    u kolonu 6 unose se tako korigovani podaci.
    Suština ovog retroaktivnog postupka ogleda
    se u tome da se finansijski izveštaji, uključuju-
    ći i uporedne podatke iz prethodnih perioda,
    prezentuju kao da je greška bila ispravljena u
    periodu u kome je i nastala, odnosno kao da gre-
    ška nije ni napravljena, jer da nije bilo greške,
    početno stanje rezultata bilo bi drugačije, pa je
    to razlog zbog kog se korekcija sprovodi preko
    pozicije neraspoređene dobiti ili gubitka iz
    ranijih godina, u zavisnosti od rezultata koji je
    društvo iskazalo.
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 77
    RAČUNOVODSTVO
    Primer: Računovodstveno evidentiranje
    ispravke materijalno značajnih grešaka
    Nezavisni revizor izvršio je reviziju godi-
    šnjih finansijskih izveštaja za 2018. godinu i
    izrazio mišljenje s rezervom zbog postojanja
    materijalno značajnih grešaka. Nadležni organ
    društva doneo je odluku o usvajanju mišljenja re-
    vizora i sprovođenju korekcija u finansijskim
    izveštajima za 2018. godinu.
    Društvo je sprovelo sledeća knjiženja po
    osnovu ispravke materijalno značajnih grešaka.
    1) Deo dugoročnih obaveza po osnovu finan-
    sijskog lizinga koji dospeva za plaćanje u 2019.
    godini u iznosu od 1.000.000 dinara, na dan bi-
    lansa nije reklasifikovan sa računa 416 – Oba-
    veze po osnovu finansijskog lizinga na račun 425
    – Deo ostalih dugoročnih obaveza koje dospevaju
    do jedne godine.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    416 Obaveze po osnovu
    finansijskog
    lizinga 1.000.000
    425 Deo ostalih
    dugoročnih obaveza
    koje dospevaju do
    jedne godine 1.000.000
    – za korekciju početnog stanja
    U korigovanim finansijskim izveštajima za
    2018. godinu za ovaj iznos smanjuju se dugoročne
    obaveze, a povećava se iznos kratkoročnih fi-
    nansijskih obaveza.
    2) Društvo nije sprovelo ukidanje neiskori-
    šćenih dugoročnih rezervisanja za zadržane
    kaucije i depozite u iznosu od 4.000.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    2.
    402 Rezervisanja za
    zadržane kaucije i
    depozite 5.000.000
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 5.000.000
    – za korekciju početnog stanja
    U korigovanim finansijskim izveštajima za
    2018. godinu za ovaj iznos smanjuju se dugoročna
    rezervisanja, a ostali prihodi se povećavaju, jer
    da je ova promena evidentirana u 2018. godini,
    ukidanje neiskorišćenih dugoročnih rezervi-
    sanja bilo bi evidentirano u korist konta 678 –
    Prihodi od ukidanja dugoročnih i kratkoročnih
    rezervisanja.
    3) Društvo nije sprovelo usklađivanje harti-
    ja od vrednosti kojima se trguje sa fer vredno-
    šću na dan 31. decembra 2018. godine, čiji efekti
    iznose 1.000.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    3.
    236 Fin. sredstva koja
    se vrednuju po fer
    vrednosti kroz
    Bilans uspeha 2.000.000
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 2.000.000
    – za korekciju početnog stanja
    U korigovanim finansijskim izveštajima za
    2018. godinu za ovaj iznos povećaće se kratkoroč-
    ni finansijski plasmani i ostali prihodi, jer
    da je ova promena evidentirana u 2018. godini,
    usklađivanje sa fer vrednošću na dan bilansa
    bilo bi evidentirano u korist konta 685 – Pri-
    hodi od usklađivanja vrednosti potraživanja i
    kratkoročnih finansijskih plasmana.
    4) Društvo nije evidentiralo kamatu po osno-
    vu kratkoročnih finansijskih pozajmica datih
    pravnim licima u zemlji. Ugovorom je predviđe-
    na kamata od 5% na ostatak duga od 5.000.000, što
    ukupno iznosi 250.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    4.
    232 Kratkoročni krediti
    i zajmovi u zemlji 250.000
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 250.000
    – za korekciju početnog stanja
    U korigovanim finansijskim izveštajima za
    2018. godinu za ovaj iznos povećaće se kratkoroč-
    ni finansijski plasmani i finansijski prihodi,
    jer da je ova promena evidentirana u 2018. godi-
    ni, obračunati prihod od kamate pravnih lica u
    zemlji na dan bilansa bio bi evidentiran u ko-
    rist konta 662 – Prihodi od kamata.
    5) Društvo na dan bilansa nije sprovelo
    ispravku vrednosti potraživanja u skladu sa
    usvojenom računovodstvenom politikom u izno-
    su od 4.500.000 dinara.
    78 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    5.
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 4.500.000
    209 Ispravka vrednosti
    potraživanja od
    prodaje 4.500.000
    – za korekciju početnog stanja
    U korigovanim finansijskim izveštajima za
    2018. godinu za ovaj iznos smanjiće se vrednost
    potraživanja, a povećaće se ostali rashodi, jer
    da je ova promena evidentirana u 2018. godini,
    evidentiralo bi se obezvređenje potraživanja
    na kontu 585 – Obezvređenje potraživanja i krat-
    koročnih finansijskih plasmana.
    6) Društvo je propustilo da sprovede uskla-
    đivanje hartija od vrednosti raspoloživih
    za prodaju na dan 31. decembra 2018. godine sa
    nižom fer vrednošću u ukupnom iznosu od
    3.000.000 dinara. Postoje revalorizacione re-
    zerve za ove hartije i iznose 1.000.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    6.
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 2.000.000
    337 Dobici ili gubici
    po osnovu hartija od
    vrednosti raspolo-
    živih za prodaju 1.000.000
    042 Učešća u kapitalu
    ostalih pravnih
    lica i druge hartije
    od vrednosti raspo-
    ložive za prodaju 3.000.000
    – za korekciju početnog stanja
    U korigovanim finansijskim izveštajima za
    2018. godinu za iznos od 3.000.000 smanjuju se uče-
    šća u kapitalu ostalih pravnih lica, a postoje-
    će rezerve za ovu hartiju smanjuju se za 1.000.000
    dinara, dok za razliku preko raspoloživih re-
    valorizacionih rezervi treba uvećati grupu
    58, odnosno konto 583 – Obezvređenje dugoroč-
    nih finansijskih plasmana i drugih hartija od
    vrednosti raspoloživih za prodaju – u iznosu
    od 2.000.000 dinara.
    7) Prethodno sprovedena knjiženja biće pri-
    kazana zbirno kako bi se sagledao ukupan uticaj
    grešaka prethodnog perioda na rezultat ranijih
    godina, odnosno na neraspoređenu dobit.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    7.
    416 Obaveze po osnovu
    finansijskog
    lizinga 1.000.000
    402 Rezervisanja za
    zadržane kaucije i
    depozite 5.000.000
    236 Hartije od vredno-
    sti kojima se trguje 2.000.000
    232 Kratkoročni
    krediti i zajmovi u
    zemlji 250.000
    337 Dobici ili gubici
    po osnovu hartija
    od vrednosti
    raspoloživih za
    prodaju 1.000.000
    209 Ispravka vrednosti
    potraživanja od
    kupaca 4.500.000
    425 Deo ostalih
    dugoročnih obaveza
    koje dospevaju do
    jedne godine 1.000.000
    042 Učešća u kapitalu
    ostalih pravnih
    lica i druge hartije
    od vrednosti
    raspoložive za
    prodaju 3.000.000
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 750.000
    – za korekciju početnog stanja
    8) Nakon utvrđivanja korigovanog neraspore-
    đenog dobitka evidentira se i razlika obaveze
    za porez na dobit (750.000 x 15%).
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    8.
    340 Neraspoređeni dobitak
    ranijih godina 112.500
    481 Obaveza za porez iz
    rezultata 112.500
    – za korekciju početnog stanja
    Ispravka greške koja je nastala po osnovu po-
    grešno utvrđene obaveze za porez iz rezultata
    za prethodnu godinu specifična je po tome što
    se njena korekcija u tekućoj godini uvek vrši
    korekcijom rezultata prethodnog perioda, ne-
    zavisno od toga da li je greška materijalna ili
    ne. Naime, na računu 481 – Obaveze za porez iz
    rezultata – iskazuje se obračunati porez na do-
    bitak zaduženjem računa 721 – Poreski rashod
    perioda. U narednoj godini kada se greška ot-
    krije (ili je društvo radilo ukalkulisavanje
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 79
    RAČUNOVODSTVO
    po preliminarnom poreskom bilansu, dok je po
    konačnom utvrđena obaveza manja ili veća od
    ukalkulisane), knjiženje će se vršiti na slede-
    ći način:
    ● ako je greškom bio utvrđen niži iznos poreske
    obaveze, knjiženje se vrši stavom 340, (350)/481;
    ● ako je greškom bio utvrđen viši iznos poreske
    obaveze, knjiženje se vrši stavom 481/340, (350).
    Ispravke materijalno beznačajnih
    grešaka
    Greške koje nisu materijalno značajne i efek-
    ti promena računovodstvenih politika koji
    nisu materijalno značajni uključuju se u prihode
    i rashode tekućeg perioda. Pravilnikom o kont-
    nom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru
    za privredna društva, zadruge i preduzetnike
    predviđeni su sledeći računi:
    ● račun 592 – Rashodi po osnovu ispravki gre-
    šaka iz ranijih godina koje nisu materijalno
    značajne – iskazuju se efekti ispravke grešaka
    iz ranijih godina koje nisu materijalno značajne;
    ● račun 692 – Prihodi po osnovu ispravki gre-
    šaka iz ranijih godina koje nisu materijalno
    značajne – iskazuju se efekti ispravke grešaka
    iz ranijih godina koje nisu materijalno značajne.
    Primer: Računovodstveno evidentiranje na
    računu 592
    Nakon sastavljanja finansijskih izveštaja
    za 2018. godinu društvo je konstatovalo da nije
    proknjižena faktura za održavanje poslovnog
    prostora, izdata od strane preduzetnika koji
    nije u sistemu PDV-a, u iznosu od 30.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    592 Rashodi po osnovu
    ispravki grešaka iz
    ranijih godina koje
    nisu materijalno
    značajne 30.000
    435 Dobavljači u zemlji 30.000
    – za ispravku materijalno beznačajne greške
    Primer: Računovodstveno evidentiranje na
    računu 692
    Nakon sastavljanja finansijskih izveštaja za
    2018. godinu društvo je utvrdilo da nije proknji-
    žena faktura za usluge pružene u decembru 2018.
    godine, u iznosu od 100.000 dinara plus PDV u
    iznosu od 20.000 dinara. S obzirom na to da gre-
    ška nije materijalno značajna, nije vršena ni ko-
    rekcija početnog stanja rezultata, već je priznat
    prihod iz ranijih godina.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    204 Kupci u zemlji 120.000
    470 Obaveze za porez na
    dodatu vrednost po
    izdatim fakturama po
    opštoj stopi 20.000
    692 Prihodi po osnovu
    ispravki grešaka iz
    ranijih godina koje nisu
    materijalno značajne 100.000
    – za prihode iz ranijih godina koji nisu materijalno
    značajni
    Zamena javno objavljenih finansijskih
    izveštaja
    U skladu sa članom 36. Pravilnika o uslovima i
    načinu javnog objavljivanja finansijskih izveštaja
    i vođenju Registra finansijskih izveštaja („Sl. gla-
    snik RS”, br. 127/2014, 101/2016 i 111/2017), obveznik
    može da zahteva zamenu finansijskog izveštaja
    koji je upisan u Registar i javno objavljen ako utvr-
    di da u njemu rezultati poslovanja i finansijski
    položaj nisu iskazani istinito i objektivno, a
    Skupština, odnosno drugi nadležni organ obve-
    znika donese odluku o usvajanju finansijskog izve-
    štaja izmenjene sadržine u odnosu na izveštaj koji
    je javno objavljen na internet stranici Agencije,
    podnošenjem zahteva za zamenu javno objavljenog
    finansijskog izveštaja. U navedenim slučajevima,
    uz zahtev za zamenu, obveznik dostavlja i finansij-
    ski izveštaj i odluku o usvajanju tog izveštaja izme-
    njene sadržine, kao i ostalu dokumentaciju iz člana
    34. Zakona o računovodstvu.
    Dakle, zamenu javno objavljenih finansijskih
    izveštaja za 2018. godinu, kao i dokumentacije,
    obveznik može da zahteva najkasnije do 31. decem-
    bra 2019. godine, ako utvrdi da u finansijskom
    izveštaju za 2018. godinu rezultati poslovanja
    i finansijski položaj nisu iskazani istinito i
    objektivno, a Skupština, odnosno drugi nadle-
    žni organ obveznika donese odluku o usvajanju
    finansijskog izveštaja izmenjene sadržine u
    odnosu na izveštaj koji je javno objavljen. PS
  • Određivanje praga materijalnosti u Pravilniku o računovodstvenim politikama

    Greške koje su nastale u jednom periodu, a uočene su u drugom periodu, mogu imati karakter materijalno značajne ili materijalno beznačajne greške.

     

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS29-72.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    72 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Mr Milica Bjelić, ovlašćeni eksterni i interni revizor
    Određivanje praga
    materijalnosti u Pravilniku o
    računovodstvenim politikama
    Greške koje su nastale u jednom periodu, a uočene su u drugom periodu, mogu
    imati karakter materijalno značajne ili materijalno beznačajne greške.
    Uvod
    Pojam i vrste računovodstvenih grešaka, kao
    i način ispravljanja istih, regulisani su:
    ● Međunarodnim računovodstvenim standar-
    dom – MRS 8 Računovodstvene politike, pro-
    mene računovodstvenih procena i greške („Sl.
    glasnik RS”, br. 35/2014 – dalje: MRS 8) za pravna
    lica koja primenjuju pune MRS/MSFI;
    ● odeljkom 10 Računovodstvene politike, pro-
    cene i greške Međunarodnog standarda finan-
    sijskog izveštavanja (IFRS) za male i srednje
    entitete („Sl. glasnik RS”, br. 83/2018 – dalje:
    MSFI za MSP), za pravna lica koja primenjuju
    ovaj standard;
    ● odredbama čl. 6–9. Pravilnika o načinu pri-
    znavanja, vrednovanja, prezentacije i obeloda-
    njivanja pozicija u pojedinačnim finansijskim
    izveštajima mikro i drugih pravnih lica („Sl.
    glasnik RS”, br. 118/2013 i 95/2014 – dalje: Pra-
    vilnik za mikro pravna lica), za mikro i druga
    pravna lica;
    ● Pravilnikom o kontnom okviru i sadržini
    računa u Kontnom okviru za privredna društva,
    zadruge i preduzetnike („Sl. glasnik RS”, br.
    95/2014 – dalje: Pravilnik).
    Izbor kriterijuma za utvrđivanje
    materijalno značajne greške
    Materijalno značajnom greškom smatraju
    se izostavljanja ili pogrešna iskazivanja stav-
    ki ako bi ona pojedinačno ili zajedno mogla da
    utiču na ekonomske odluke korisnika donete
    na osnovu finansijskih izveštaja. Materijalni
    značaj zavisi od veličine i prirode izostavlje-
    ne ili pogrešno iskazane stavke, koja se pro-
    cenjuje u konkretnim okolnostima. Veličina i
    priroda stavke ili njihova kombinacija može
    biti odlučujući faktor.
    Utvrđivanje da li je greška materijalno zna-
    čajna ili ne zahteva procenu i prosuđivanje ru-
    kovodstva i utvrđivanje praga materijalnosti.
    Društvo može da:
    ● računovodstvenom politikom definiše gre-
    šku u apsolutnom ili relativnom iznosu u svom
    opštem aktu, odnosno Pravilniku o računovod-
    stvu i računovodstvenim politikama;
    ● u svakom konkretnom slučaju procenjuje da li
    je greška materijalno značajna ili ne.
    Korisnije, jednostavnije i uz isključivanje su-
    bjektivnosti i mogućnosti pojave grešaka jeste
    da društvo u svom opštem aktu, odnosno u Pra-
    vilniku o računovodstvu i računovodstvenim
    politikama definiše prag materijalnosti.
    Izbor kriterijuma za utvrđivanje materi-
    jalno značajne greške ogleda se u odgovorno-
    sti rukovodstva pravnog lica, pri čemu mora
    da bude uključena njegova najrazumnija procena
    prilikom razmatranja osnove za najbolji krite-
    rijum za konkretno društvo. Time se isključuje
    mogućnost pojedinca, pre svega računovođe, da
    na nekonzistentnoj osnovi odlučuje o pitanju
    materijalnosti greške, što može biti značajno
    kako za interne tako i za eksterne korisnike po-
    dataka i informacija iz finansijskih izveštaja
    pravnog lica.
    Prilikom razmatranja kriterijuma za utvrđi-
    vanje praga materijalnosti moraju da se uzmu u
    obzir faktori kao što su:
    ● vrsta delatnosti pravnog lica,
    ● visina prihoda,
    ● oblik organizovanja pravnog lica (d. o. o. ili
    a. d., drugo pravno lice),
    ● da li postoje posebni zakonski ili drugi
    uslovi nametnuti od regulatornih organa ili
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 73
    RAČUNOVODSTVO
    finansijskih institucija u pogledu merenja ili
    obelodanjivanja pojedinih stavki u finansij-
    skim izveštajima,
    ● da li postoje očekivanja i stavovi lica ovla-
    šćenih za upravljanje u društvu u vezi sa značajem
    i veličinom greške u finansijskim izveštajima.
    Navedena lista faktora nije konačna i svako
    pravno lice uzima u obzir i druge faktore i spe-
    cifičnosti koje mogu biti od značaja za određi-
    vanje praga materijalnosti za njegovo društvo.
    Utvrđivanje praga materijalnosti u relativ-
    nom iznosu (%), primenom procenta na određenu
    poziciju finansijskih izveštaja, može da pred-
    stavlja dobru osnovu za utvrđivanje značaja vi-
    sine greške.
    Postoji nekoliko elemenata iz finansijskih
    izveštaja koji mogu da se koriste kao osnova za
    izračunavanje praga materijalnosti:
    ● ukupni prihod,
    ● poslovni prihod,
    ● dobit pre poreza,
    ● ukupna aktiva,
    ● ukupni rashodi.
    Primer za utvrđivanje praga materijalnosti,
    sa uobičajenim procentom koji se primenjuje na
    izabrani element finansijskih izveštaja:
    Elementi finansijskih izveštaja
    / osnova za izračunavanje praga
    materijalnosti
    Primenjeni
    procenat (%)
    Ukupni prihod 1–2%
    Poslovni prihod 0,5–2%
    Dobit pre oporezivanja 5–10%
    Ukupna aktiva 1–2%
    Ukupni rashodi 1%
    Smernice za primenu konkretnih
    elemenata finansijskih izveštaja
    ● Za određene delatnosti, kao što je trgo-
    vinska delatnost, prihod predstavlja značajan
    faktor u izveštavanju rukovodstva i od značaja
    je za investitore. U takvim slučajevima poslovni
    prihod može da bude odgovarajuća polazna osno-
    va za određivanje materijalnosti.
    ● Dobit pre oporezivanja, kao polazna osno-
    va za utvrđivanje materijalnosti, može da bude
    značajan parametar za profitno orijentisana
    proizvodna društva. Ova polazna osnova može
    da se koristi samo u slučaju kada je dobit pre
    oporezivanja stalna veličina u smislu da ne va-
    rira značajno iz jedne godine u drugu.
    ● Kada osnovna aktivnost društva proizlazi
    iz i u vezi je sa imovinom društva, na primer
    društva koja se bave izdavanjem i upravljanjem
    nepokretnostima, uključujući i javna društva
    koja upravljaju javnom imovinom, kao i inve-
    sticioni fondovi, ukupna aktiva može da bude
    odgovarajuća osnova za određivanje materijal-
    nosti.
    ● Kada se radi o neprofitnim društvima i
    organizacijama (npr. razna udruženja, komore,
    nevladine organizacije, društva u javnom sekto-
    ru), ukupni rashodi mogu biti adekvatna polazna
    osnova za obračun praga materijalnosti.
    Iznosi elemenata finansijskih izveštaja,
    koji se uzimaju kao polazna osnova, na bazi su
    podataka iz finansijskih izveštaja prethodne
    godine.
    Neki od faktora koji se razmatraju pojedi-
    načno ili zajedno sa drugim faktorima mogu da
    utiču na izbor raspona % (procenta) za izračuna-
    vanje praga materijalnosti, a to su:
    ● da li se radi o novoosnovanom pravnom licu
    ili ne;
    ● da li je društvo obveznik revizije;
    ● da li postoji posebna zakonska regulativa
    ili uslovi nametnuti od regulatornih organa
    ili finansijskih institucija u pogledu merenja
    ili obelodanjivanja pojedinih stavki u finan-
    sijskim izveštajima;
    ● da li postoje očekivanja i stavovi lica ovla-
    šćenih za upravljanje u društvu u vezi sa mate-
    rijalnim značajem greški;
    ● ko su korisnici finansijskih izveštaja – po-
    trebno je odrediti iste, pri čemu oni mogu biti
    vlasnici, finansijske institucije, investitori,
    klijenti, zaposleni, kreditori i dr.
    Ukoliko finansijski izveštaji sadrže više
    grešaka koje su pojedinačno manje od praga ma-
    terijalnosti, a zbirno prelaze iznos praga
    materijalnosti, pomenute greške smatraju se
    materijalno značajnim.
    ëJednom usvojeni prag materijalnosti
    trebalo bi da se konzistentno prime-
    njuje iz perioda u period. Promenu kriteriju-
    ma praga materijalnosti pravna lica mogu da
    izvrše ukoliko dođe do promene okolnosti
    u kojima subjekt posluje, na osnovu čega pret-
    hodno odabrani kriterijum postaje neodgo-
    74 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    varajući. Pritom se promena polazne osnove
    utvrđene materijalnosti smatra promenom
    računovodstvene procene (a ne promenom ra-
    čunovodstvene politike), zbog čega nije po-
    trebna retroaktivna primena za prethodni
    period, odnosno korigovanje rezultata rani-
    jeg perioda.
    Primeri definisanja u
    računovodstvenim politikama
    Primer: Definisanje računovodstvene
    politike za ispravke materijalno
    značajnih grešaka na osnovu utvrđenog
    praga materijalnosti za pravno lice koje
    primenjuje Pravilnik za mikro i druga
    pravna lica
    Ispravka naknadno ustanovljenih materijal-
    no značajnih grešaka vrši se za sve fakture i
    drugu dokumentaciju u iznosu većem od 200.000
    dinara, preko računa neraspoređene dobiti iz
    ranijih godina, odnosno gubitka ranijih godina.
    Naknadno ustanovljene greške koje nisu mate-
    rijalno značajne, tj. u iznosu su koji je manji ili
    jednak 200.000 dinara, ispravljaju se na teret
    rashoda, odnosno u korist prihoda perioda u
    kome su identifikovane.
    Ukoliko finansijski izveštaji sadrže više
    grešaka koje su pojedinačno manje od praga mate-
    rijalnosti, a zbirno prelaze iznos praga mate-
    rijalnosti od 200.000 dinara, navedene greške
    smatraju se materijalno značajnim.
    Primer: Definisanje računovodstvene
    politike za ispravke materijalno
    značajnih grešaka na osnovu utvrđenog
    praga materijalnosti za pravno lice koje
    primenjuje MRS/MSFI
    Prag materijalnog značaja greške utvrđuje se
    u iznosu od 1% poslovnih prihoda iz prethodne
    godine i vrši se preko računa neraspoređene
    dobiti iz ranijih godina, odnosno neraspoređe-
    nog gubitka na način definisan MRS 8.
    Korekcija materijalno značajnih grešaka iz
    ranijeg perioda vrši se preko početnog stanja
    prenetog rezultata iz prethodnog perioda.
    Korekcija materijalno beznačajnih grešaka
    iz ranijeg perioda vrši se na teret rashoda, od-
    nosno u korist prihoda tekućeg perioda.
    Primer: Definisanje računovodstvene
    politike za ispravke materijalno
    značajnih grešaka na osnovu utvrđenog
    praga materijalnosti za pravno lice koje
    primenjuje MSFI za MSP
    Prag materijalnog značaja greške utvrđuje se
    u iznosu od 2% ukupnih prihoda iz prethodne go-
    dine i vrši se preko računa neraspoređene do-
    biti iz ranijih godina, odnosno neraspoređenog
    gubitka na način definisan odeljkom 10 MSFI
    za MSP.
    Korekcija materijalno značajnih grešaka iz
    ranijeg perioda vrši se preko početnog stanja
    prenetog rezultata iz prethodnog perioda.
    Korekcija materijalno beznačajnih grešaka
    iz ranijeg perioda vrši se na teret rashoda, od-
    nosno u korist prihoda tekućeg perioda. PS
  • Razlike u računovodstvenom obuhvatanju promena računovodstvenih procena i politika

    Svako pravno lice i preduzetnik, nezavisno od toga koji računovodstveni okvir finansijskog izveštavanja koristi, mora da donese opšti akt o računovodstvenim politikama u kojem će definisati izabrane računovodstvene politike za vrednovanje pozicija imovine obaveza prihoda i rashoda, kao i što mora da uredi i pitanje korišćenja računovodstvenih procena. U ovom tekstu biće prikazane razlike između računovodstvenih politika i računovodstvenih procena, kao i primeri knjiženja promena računovodstvenih procena i promena računovodstvenih politika.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS29-66.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    66 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Mr Milica Bjelić, ovlašćeni eksterni i interni revizor
    Razlike u računovodstvenom
    obuhvatanju promena
    računovodstvenih procena i
    politika
    Svako pravno lice i preduzetnik, nezavisno od toga koji računovodstveni
    okvir finansijskog izveštavanja koristi, mora da donese opšti akt o računo-
    vodstvenim politikama u kojem će definisati izabrane računovodstvene po-
    litike za vrednovanje pozicija imovine obaveza prihoda i rashoda, kao i što
    mora da uredi i pitanje korišćenja računovodstvenih procena. U ovom tekstu
    biće prikazane razlike između računovodstvenih politika i računovodstve-
    nih procena, kao i primeri knjiženja promena računovodstvenih procena i
    promena računovodstvenih politika.
    Razlika između računovodstvenih
    politika i računovodstvenih procena
    Prepoznavanje razlike između promene ra-
    čunovodstvene procene i promene računovod-
    stvene politike veoma je bitno zbog različitog
    načina knjiženja.
    Računovodstvene politike su specifični
    principi, osnove, konvencije, pravila i prak-
    se primenjene od strane društva u pripremi i
    prezentaciji finansijskih izveštaja.
    Društvo samo bira i usvaja računovodstve-
    ne politike za transakcije i druge događaje koje
    treba dosledno da primenjuje tokom više peri-
    oda. Jednom usvojena računovodstvena politika
    može da se menja samo ako:
    a) promena dovodi do toga da finansijski izve-
    štaji pružaju pouzdane i relevantne informa-
    cije o efektima transakcija, drugih događaja ili
    okolnosti na finansijsku poziciju, finansijske
    performanse ili tokove gotovine – dobrovolj-
    na promena računovodstvene politike;
    b) ta promena propisana je standardima, odno-
    sno prihvaćenim okvirom finansijskog izve-
    štavanja – obavezna promena računovodstvene
    politike.
    ëSve promene računovodstvenih poli-
    tika obračunavaju se retrospektivno.
    To znači da se vrši korekcija neraspoređe-
    nog rezultata najranijeg uporednog perioda
    (račun 340 – Neraspoređeni dobitak ranijih
    godina i 350 – Gubitak ranijih godina).
    Pod promenom računovodstvenih politika
    ne smatra se:
    a) primena računovodstvene politike za trans-
    akcije, druge događaje ili uslove koji se suštin-
    ski razlikuju od onih koji su se pojavljivali
    ranije;
    b) primena nove računovodstvene politike za
    transakcije, druge događaje ili uslove koji se
    ranije nisu pojavljivali ili su bili nemateri-
    jalni.
    Primer promene računovodstvene politike
    jeste npr. promena vrednovanja izlaza zaliha sa
    FIFO na metod prosečne cene, kao i promena
    naknadnog vrednovanja nekretnina, postrojenja
    i opreme sa fer na nabavnu vrednost i sl.
    Promena računovodstvene procene s dru-
    ge strane predstavlja korigovanje knjigovod-
    stvene vrednosti sredstava ili obaveza ili
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 67
    RAČUNOVODSTVO
    iznosa periodičnog trošenja sredstava, koje
    proizlazi iz procene sadašnjeg stanja i pove-
    zanih očekivanih budućih koristi i obaveza,
    sredstava i obaveza. Izmene računovodstve-
    nih procena proizlaze iz novih informacija
    ili novih događaja i u skladu s tim predsta-
    vljaju ispravke grešaka.
    Promena računovodstvene procene ne za-
    hteva korekciju rezultata ranijeg perioda,
    odnosno korigovanje neraspoređene dobiti
    ili gubitka ranijeg perioda.
    Primeri računovodstvenih procena koji ne
    zahtevaju korekciju početnog stanja, već se ra-
    čunovodstveno obuhvataju u tekućem periodu,
    svakako su:
    a) iznosi sumnjivih i spornih potraživanja,
    b) iznosi zastarelih zaliha,
    c) fer vrednosti finansijskih sredstava ili
    finansijskih obaveza,
    d) korisni vek ili očekivani raspored trošenja
    budućih ekonomskih koristi sadržanih u sred-
    stvima koja se amortizuju i
    e) obaveze po garancijama.
    Priznavanje efekta promene računovodstve-
    ne procene vrši se unapred, njenim uključiva-
    njem u dobitak ili gubitak u:
    a) periodu promene (tekućeg perioda), ako pro-
    mena utiče samo na taj period; ili
    b) tekućem periodu i narednim periodima, ako
    promena utiče na oboje.
    ëDrugim rečima, promena računovod-
    stvene procene evidentira se na teret
    rashoda ili u korist prihoda tekućeg perio-
    da, sa uticajem na rashode i prihode budućeg
    perioda.
    Kada je teško razlikovati promenu raču-
    novodstvene politike od promene računo-
    vodstvene procene, navedena promena smatra
    se promenom računovodstvene procene.
    Primeri knjiženja promena
    računovodstvenih procena
    Primer: Promena roka za ispravku
    vrednosti potraživanja
    Društvo na dan bilansa vrši procenu napla-
    tivosti svojih potraživanja. Procene se po pra-
    vilu vrše pojedinačno, za svako potraživanje
    posebno, uz procenu sledećih indikatora:
    ● kašnjenje kupca u izmirivanju svoje obaveze,
    ● pokretanje postupka stečaja ili likvidacije
    nad kupcem,
    ● brisanje iz Registra privrednih subjekata,
    ● prilikom usklađivanja potraživanja kupac ne
    priznaje iskazano potraživanje,
    ● ranija iskustva vezana za pojedine kupce (blo-
    kada računa, kupac redovno kasni u izmirivanju
    svojih obaveza).
    U pretpostavljenom primeru društvo je na
    dan 31. decembar 2018. godinu vršilo ispravku
    vrednosti potraživanja za sva potraživanja od
    čijeg je roka za naplatu prošlo više od 60 dana.
    U toku oktobra društvo je redefinisalo poslov-
    ne odnose sa svoji kupcima zaključenjem novih
    ugovora, pri čemu je produžen rok plaćanja za
    90 dana. U skladu sa izmenjenim okolnostima
    društvo je sprovelo izmenu u svom Pravilniku
    o računovodstvu i računovodstvenim politika-
    ma i sprovelo obračun ispravke vrednosti za
    sva potraživanja koja nisu naplaćena u roku od
    90 dana. Obračunata ispravka iznosi 800.000
    dinara.
    Konto Opis Dug. Potr.
    585 Obezvređenje potraživanja
    i kratkoročnih
    finansijskih plasmana 800.000
    209 Ispravka vrednosti
    potraživanja od prodaje 800.000
    – za ispravljeno nenaplaćeno potraživanje u roku od 90
    dana
    Objašnjenje: Promena roka na osnovu kog se
    obračunava indirektna ispravka vrednosti
    potraživanja predstavlja promenu računovod-
    stvene procene, a ne promenu računovodstvene
    politike, tako da se iz tog razloga njeno knjiže-
    nje evidentira preko Bilansa uspeha, a ne korek-
    cijom neraspoređene dobiti.
    Primer: Promena korisnog veka trajanja
    osnovnih sredstava
    Korisni vek upotrebe sredstva utvrđuje
    se procenom društva koje koristi konkretno
    sredstvo. Procena korisnog veka jeste pitanje
    korišćenja prosuđivanja zasnovanog na isku-
    stvu društva sa sličnim sredstvima, pri čemu
    ona takođe u velikoj meri zavisi i od poslovne
    politike društva u vezi s nabavkom i troše-
    68 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    njem konkretnih sredstava. Naime, politika
    upravljanja sredstvima nekog društva može da
    povlači za sobom otuđenje sredstava nakon odre-
    đenog vremena ili nakon utroška određenog
    dela ekonomskih koristi sadržanih u sredstvu.
    Stoga korisni vek sredstva može da bude kraći
    od njegovog ekonomskog veka trajanja. Na primer,
    ekonomski vek upotrebe neke opreme je 20 godi-
    na, ali je poslovna politika društva takva da
    se ta oprema obnavlja na svakih 15 godina, ili
    u drugom slučaju, kada je ekonomski vek odre-
    đenog kamiona 10 godina, ali društvo, u skladu
    sa svojom poslovnom politikom, menja teretne
    kamione svake sedme godine. Korisni vek, a ne
    ekonomski vek upotrebe, određuje stopu amor-
    tizacije osnovnog sredstva.
    Za procenu korisnog veka upotrebe nije po-
    trebno angažovati procenitelja jer to mogu da
    učine i stručna lica u samom društvu. Kada se
    sprovede procena korisnog veka trajanja, ne-
    zavisno od toga da li je obavljena interno ili
    eksterno, neophodno je da se sačini određeni
    dokument koji će biti osnov za utvrđivanje no-
    vih stopa amortizacije u skladu sa izmenjenim
    korisnim vekom trajanja.
    Korisni vek trajanja osnovnog sredstva treba
    preispitati barem na kraju svake finansijske
    godine, a samim tim koriguje se i stopa amorti-
    zacije. Preispitivanjem može da se utvrdi da
    korisni vek trajanja ranije nije realno utvrđen i
    da mora da se koriguje, kao i da su samim tim tro-
    škovi amortizacije previsoki ili preniski.
    Okolnosti koje utiču na preispitivanje kori-
    snog veka upotrebe su:
    ● neadekvatna procena u ranijem periodu;
    ● u toku godine izvršena su dodatna ulaganja u
    sredstvo kojima je produžen korisni vek upo-
    trebe;
    ● u toku godine došlo je do obezvređenja (fi-
    zičkog oštećenja, kvara i sl.) sredstva, čime je
    skraćen korisni vek upotrebe;
    ● zamena značajnijih rezervnih delova;
    ● u skladu sa novom poslovnom politikom dru-
    štvo planira otuđenje sredstva u skorijem pe-
    riodu;
    ● nastupile su tehnološke promene ili prome-
    ne na tržištu.
    Preispitivanje korisnog veka trajanja osnovnog
    sredstva ne predstavlja promenu računovodstvene
    politike, odnosno ne zahteva korekciju rezultata
    ranijeg perioda, već predstavlja promenu računo-
    vodstvene procene, čiji se efekat odražava na bi-
    lans uspeha tekućeg i narednog perioda.
    Pravno lice poseduje mašinu sa sledećim
    podacima:
    Red.
    br. Opis Iznos
    1. Nabavna vrednost 5.000.000
    2. Ispravka vrednosti 3.000.000
    3. Knjigovodstvena (sadašnja)
    vrednost (1 – 2) 2.000.000
    5. Prvobitno procenjeni korisni vek
    upotrebe 10 godina
    6. Stopa amortizacije 10%
    Mašina je u upotrebi već 6 godina, pri čemu
    je društvo u toku 2018. godine izvršilo rekon-
    strukciju iste. Preispitivanjem korisnog veka
    upotrebe procenjeno je da mašina može da se ko-
    risti još 8 godina, tako da je ukupan procenjeni
    vek upotrebe 14, a ne 10 godina, kako je prvobitno
    bilo procenjeno.
    Nova stopa amortizacije za 8 godina, uključu-
    jući i 2018. godinu, biće 5% i obračunaće se na
    sledeći način:
    Red.
    br. Opis Iznos
    1. Nabavna vrednost 5.000.000
    2. Ispravka vrednosti 3.000.000
    3. Knjigovodstvena (sadašnja)
    vrednost (1 – 2) 2.000.000
    4. Preostali korisni vek upotrebe 8 godina
    5. Nova stopa amortizacije
    (3 / 1 / 4 x 100) 5%
    Nova stopa amortizacije od 5% koristiće se
    za obračun amortizacije od 2018. godine i u na-
    rednih 8 godina. Obračunata amortizacija za
    2018. godinu iznosiće 250.000 dinara i knjižiće
    se na sledeći način:
    Konto Opis Dug. Potr.
    540 Troškovi amortizacije 250.000
    0298 Ispravka vrednosti opreme 250.000
    – obračunata amortizacija za 2018. godinu
    Primer: Preispitivanje visine
    rezervisanja na osnovu nastalih stvarnih
    troškova popravke
    Rezervisanja za troškove u garantnom roku
    priznaju se ako su kumulativno zadovoljeni sle-
    deći uslovi:
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 69
    RAČUNOVODSTVO
    ● izvršena je prodaja robe/proizvoda iz koje/
    kog proističe obaveza garancije u garantnom
    roku (ugovorna obaveza da će se pokriti troško-
    vi popravke u garantnom roku);
    ● najverovatnije će doći do izdataka po ovom
    osnovu jer prodavac nema mogućnost da ih izbeg-
    ne;
    ● visina budućih izdataka može pouzdano da se
    izmeri na osnovu iskustva iz prethodnog peri-
    oda.
    Društvo je za 2017. godinu procenilo da je po-
    trebno rezervisanje od 5% za troškove popravki
    i zamena u garantnom roku od tri godine u odno-
    su na ukupno prodatu robu, uz garantni rok koji
    iznosi 250.000.000 dinara. Izvršeno je rezer-
    visanje u iznosu od 12.500.000 dinara. Zbog po-
    jednostavljenja u objašnjenju knjiženja pošlo se
    od pretpostavke da efekat vremenske vrednosti
    novca nije značajan, pa se ne vrši diskontovanje,
    kao ni primena statističke metode očekivane
    vrednosti.
    U 2018. godini društvo treba da preispituje
    visinu iskazanog rezervisanja:
    Vrednost zamenjenih rezervnih delova
    po obračunu servisera 2018. godine
    14.500.000
    Vrednost prodate robe u 2018. godini 270.000.000
    Ukalkulisana dugoročna rezervisanja
    (6% od prodajne vrednosti)
    16.200.000
    Preispitivanjem rezervisanja koje je utvrđe-
    no na kraju 2018. godine konstatovano je da je iz-
    vršeno nedovoljno rezervisanje (rezervisano
    je 12.500.000, a iskorišćeno 14.500.000 dinara
    samo u prvoj godini, a garancija traje još dve go-
    dine). Zbog toga je procenjeno da se rezervisanje
    uveća, odnosno da iznosi 6% od prodajne vredno-
    sti, pa će se u 2018. godini proknjižiti rezervi-
    sanje u iznosu od 16.200.000 dinara.
    Konto Opis Dug. Potr.
    541 Troškovi rezervisanja za
    garantni rok 16.200.000
    400 Rezervisanja za troškove u
    garantnom roku 16.200.000
    – za rezervisanje u 2018. godini
    Objašnjenje knjiženja: Promena pretpostavki
    za obračun rezervisanja predstavlja promenu ra-
    čunovodstvene procene i evidentira se na teret
    rashoda tekuće godine, a ne predstavlja promenu
    računovodstvene politike.
    Primeri knjiženja promene
    računovodstvene politike
    Primer: Računovodstveno evidentiranje
    promene metode izlaza sa zaliha
    U 2018. godini društvo je za izlaz robe sa za-
    liha koristilo metod prosečne cene, a za 2019.
    godinu odlučilo je da promeni računovodstvenu
    politiku i koristi FIFO metod.
    1) Da je u 2018. godini koristilo FIFO metod,
    iskazane zalihe robe na kraju perioda bile bi
    veće za 3.000.000 dinara, a iskazani troškovi
    prodate robe niži. Time bi neto dobit za 2018.
    godinu bila veća za 2.550.000 dinara, a obave-
    ze za porez na dobit veće za 450.000 dinara
    (3.000.000 x 15%).
    U knjigovodstvu se u početnom stanju za 2019.
    godinu sprovode sledeća knjiženja:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    132 Roba u prometu na
    veliko 3.000.000
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 3.000.000
    – za korekciju početnog stanja po osnovu promene
    računovodstvene politike
    1a.
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 450.000
    481 Obaveza za porez iz
    rezultata 450.000
    – obračun poreza na dobit na efekat korekcije
    Primer: Računovodstveno evidentiranje
    promene računovodstvene politike
    vrednovanja investicionih nekretnina
    Privredno društvo u svom vlasništvu ima
    lokal od decembra 2016. godine, koji izdaje u za-
    kup i evidentira kao investicionu nekretninu.
    U prethodnim godinama društvo je primenji-
    valo model nabavne vrednosti za vrednovanje
    investicionih nekretnina, a u 2018. godini odlu-
    čilo je da pređe na model fer vrednosti jer su
    podaci o fer vrednosti postali pouzdani.
    Podaci o knjigovodstvenoj i fer vrednosti za
    2016, 2017. i 2018. godinu:
    Red.
    br. Opis 31. 12.
    2016.
    31. 12.
    2017.
    31. 12.
    2018.
    I Knjigovodstve-
    na vrednost 4.000.000 3.600.000
    svedena na
    fer vrednost
    II Fer vrednost 4.600.000 5.000.000 5.400.000
    III Razlika 600.000 1.400.000 400.000
    70 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Da je model fer vrednosti primenjen u 2016.
    godini, stanje u finansijskim izveštajima bilo
    bi sledeće:
    ● pozicija investicione nekretnine bila bi
    veća za 600.000 dinara,
    ● finansijski rezultat bio bi veći za 600.000
    dinara.
    Da je model fer vrednosti upotrebljen u 2016.
    i 2017. godini, stanje u finansijskim izveštaji-
    ma bilo bi sledeće:
    ● pozicija investicionih nekretnina bila bi
    veća za 400.000 dinara (razlika između korigo-
    vanog stanja na kraju 2016. i stanja fer vrednosti
    na kraju 2017. godine (5.000.000 – 4.600.000)),
    ● troškovi amortizacije bili bi manji za
    400.000 dinara,
    ● finansijski rezultat bio bi veći za 800.000
    dinara.
    Korekcija početnog stanja na dan 1. januar
    2018. godine u poslovnim knjigama bila bi spro-
    vedena na sledeći način:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    024 Investicione
    nekretnine 1.400.000
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 1.400.000
    – za korekciju početnog stanja po osnovu promene
    računovodstvene politike
    1a.
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 210.000
    481 Obaveza za porez
    iz rezultata 210.000
    – obračun poreza na dobit na ukupni efekat korekcije
    Razlika od 1.400.000 predstavlja razliku
    između procenjene fer vrednosti na dan 31. 12.
    2017. i knjigovodstvene vrednosti na taj dan
    (5.000.000 – 3.600.000).
    S obzirom na to da je procenjeno da je vred-
    nost lokala na kraju 2018. godine 5.400.000, za
    iznos od 400.000 dinara sprovedeno je vredno-
    sno usklađivanje za 2018. godinu. Nakon ovog knji-
    ženja knjigovodstvena vrednost lokala na dan
    31. 12. 2018. godine jednaka je procenjenoj (fer)
    vrednosti.
    Konto Opis Dug. Potr.
    024 Investicione
    nekretnine 400.000
    682 Prihodi od usklađivanja
    vrednosti nekretnina,
    postrojenja i opreme 400.000
    – po proceni fer vrednosti investicionih nekretnina
    Promena računovodstvenih politika s
    poreskog aspekta
    Promena računovodstvenih politika zahte-
    va retroaktivnu primenu, odnosno prikaziva-
    nje podataka u ranijim periodima kao da je nova
    politika primenjivana i tada. Ovo se postiže
    na taj način što se korekcije usled promene ra-
    čunovodstvene politike uglavnom knjiže preko
    rezultata ranijih godina, odnosno neraspoređe-
    nog dobitka ili gubitka.
    Prvo pitanje koje se postavlja u vezi sa pro-
    menom računovodstvene politike jeste da li
    je društvo u obavezi da podnosi izmenjenu
    poresku prijavu za porez na dobit pravnih
    lica ukoliko koriguje neraspoređenu dobit
    ranijih godina zbog izmene računovodstve-
    nih politika.
    Zakonom o poreskom postupku i poreskoj
    administraciji („Sl. glasnik RS”, br. 80/2002,
    84/2002 – ispr., 23/2003 – ispr., 70/2003, 55/2004,
    61/2005, 85/2005 – dr. zakon, 62/2006 – dr. za-
    kon, 63/2006 – ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009,
    72/2009 – dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 –
    ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014,
    91/2015 – autentično tumačenje, 112/2015, 15/2016,
    108/2016, 30/2018 i 95/2018 – dalje: ZPPPA) propi-
    sano je da obaveza podnošenja izmenjene pore-
    ske prijave postoji kada poreski obveznik pre
    isteka roka zastarelosti ustanovi da poreska
    prijava koju je podneo Poreskoj upravi sadrži
    grešku ili propust, odnosno kada ustanovi da
    su u prvobitno podnetoj poreskoj prijavi izosta-
    vljeni ili pogrešno uneti podaci, pod uslovom
    da za predmetni poreski period nije pokrenut
    postupak poreske kontrole, odnosno da Poreska
    uprava nije donela rešenje o utvrđivanju poreza.
    S druge strane, Zakonom o porezu na dobit prav-
    nih lica („Sl. glasnik RS”, br. 25/2001, 80/2002,
    80/2002 – dr. zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010,
    101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 – dr.
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 71
    RAČUNOVODSTVO
    zakon, 142/2014, 91/2015 – autentično tumačenje,
    112/2015, 113/2017 i 95/2018 – dalje: Zakon o porezu
    na dobit) nije uređen poreski tretman efekata
    promene računovodstvene politike.
    Imajući u vidu da ZPPPA ne propisuje obave-
    zu podnošenja izmenjene poreske prijave usled
    promene računovodstvenih politika, obveznik
    nije dužan da istu podnese ukoliko menja raču-
    novodstvene politike.
    Drugo pitanje proizlazi iz novodonete
    odredbe člana 25a stav 5. Zakona o porezu na
    dobit pravnih lica, kojom je propisano da se
    efekti promene računovodstvene politike,
    nastali usled prve primene MRS, odnosno
    MSFI i MSFI za MSP, po osnovu kojih se,
    saglasno propisima o računovodstvu, vrši
    korekcija odgovarajućih pozicija u Bilansu
    stanja, priznaju kao prihod odnosno rashod u
    poreskom bilansu počev od poreskog perioda
    u kojem je ta korekcija izvršena. Ovako nasta-
    li prihodi i rashodi priznaju se u jednakim
    iznosima u pet poreskih perioda.
    Navedena odredba izazvala je puno nedoumi-
    ca u praksi, s obzirom na to da je njena primena
    obavezna počev od 2018. godine.
    Naime, posmatrano u kontekstu MSFI treba
    praviti razliku između dva slučaja promene ra-
    čunovodstvene politike, tj. između:
    1. dobrovoljne promene računovodstvene poli-
    tike koju MSFI dozvoljavaju ukoliko društvo
    proceni da takva promena dovodi do toga da
    finansijski izveštaji pružaju pouzdane i rele-
    vantnije informacije i
    2. obavezne promene računovodstvene politike
    koja nastaje kao posledica izmene nekog MSFI
    ili donošenja novog MSFI (npr. prva primena
    MSFI 9, MSFI 15, MSFI 16 i dr.), odnosno kao
    posledica prve primene MSFI ili MSFI za
    MSP (npr. kada zbog promene u veličini pravnog
    lica obveznik prelazi sa MSFI za MSP na MSFI
    ili sa Pravilnika za mikro i druga pravna lica
    na MSFI za MSP itd.).
    Posmatrano u kontekstu odredbe člana 25a.
    stav 5. Zakona o porezu na dobit, pitanje je da li
    se ona primenjuje na oba slučaja promene raču-
    novodstvene politike ili samo na slučaj prve
    primene MSFI, MSFI za MSP, usled obavezne
    primene.
    U međuvremenu, od trenutka donošenja Zako-
    na Ministarstvo finansija izdalo je mišljenje
    u vezi sa pitanjem obveznika da li se navedena
    odredba primenjuje u slučaju prelaska sa Pravil-
    nika za mikro pravna lica (koje je društvo pri-
    menjivalo u 2017. godini) na MSFI za MSP koje
    je društvo, s obzirom na veličinu, u obavezi da
    primenjuje u 2018. godini, dakle u pitanju je oba-
    vezna promena računovodstvene politike zbog
    prelaska s jednog okvira finansijskog izvešta-
    vanja na drugi.
    Izvod iz Mišljenja Ministarstva finansija
    br. 011-00-75/2019-04 od 25. 2. 2019. godine:
    U slučaju kada obveznik koji je, kao u konkret-
    nom slučaju, zaključno sa 2017. godinom primenji-
    vao Pravilnik o načinu priznavanja, vrednovanja,
    prezentacije i obelodanjivanja pozicija u poje-
    dinačnim finansijskim izveštajima mikro i
    drugih pravnih lica („Službeni glasnik RS”, br.
    118/13 i 95/14), a potom je za narednu (2018) poslov-
    nu godinu razvrstan kao malo pravno lice i, shod-
    no propisima kojima se uređuje računovodstvo,
    dužan da, počev od 2018. godine primenjuje MSFI
    za MSP, smatramo da se, u tom konkretnom slu-
    čaju, ne primenjuju odredbe člana 25a st. 5. i 6.
    Zakona.
    Što se tiče dobrovoljne promene računovod-
    stvene politike, imajući u vidu da se odredba
    člana 25a stav 5. Zakona o porezu na dobit odno-
    si na efekte promene računovodstvene politike
    nastale usled prve primene MRS, odnosno MSFI
    i MSFI za MSP, iz navedenog proizlazi da se
    ova odredba ne primenjuje u slučaju dobrovoljne
    promene računovodstvene politike.
    Međutim, imajući u vidu da svakako posto-
    ji rizik od šireg tumačenja odredbe člana 25a
    Zakona o porezu na dobit u smislu da se ona
    primenjuje i u slučaju dobrovoljne promene raču-
    novodstvene politike, smatramo da Ministar-
    stvo finansija treba bliže da uredi navedenu
    odredbu. PS
  • Računovodstveno evidentiranje transakcija u 2019. godini koje se odnose na promet roba i usluga 2018. godine

    U praksi su česte situacije da društva dobijaju fakture i drugu dokumentaciju za knjiženje nakon isteka poslovne godine, pri čemu se iste odnose na promet roba i usluga iz prethodne godine. Računovodstveno evidentiranje navedenih transakcija zavisi od toga da li je društvo već predalo Agenciji za privredne registre finansijske izveštaje za javno objavljivanje ili nije, s obzirom na to da je zakonski rok za njihovu predaju do kraja juna 2019. godine.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS28-41.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 39
    RAČUNOVODSTVO
    Mr Milica Bjelić, ovlašćeni interni i eksterni revizor
    Računovodstveno evidentiranje
    transakcija u 2019. godini koje
    se odnose na promet roba i usluga
    2018. godine
    U praksi su česte situacije da društva dobijaju fakture i drugu dokumentaciju
    za knjiženje nakon isteka poslovne godine, pri čemu se iste odnose na promet
    roba i usluga iz prethodne godine. Računovodstveno evidentiranje navedenih
    transakcija zavisi od toga da li je društvo već predalo Agenciji za privredne
    registre finansijske izveštaje za javno objavljivanje ili nije, s obzirom na to
    da je zakonski rok za njihovu predaju do kraja juna 2019. godine.
    Evidentiranje računa nakon javnog
    objavljivanja finansijskih izveštaja
    za 2018. godinu
    Primer: Račun dobavljača
    Društvo je do kraja februara 2019. godine
    predalo Agenciji za privredne registre isto-
    vremeno finansijske izveštaje za statističke
    potrebe i javno objavljivanje. Nakon predaje fi-
    nansijskih izveštaja stigla je faktura za odr-
    žavanje poslovnog prostora, izdata od strane
    preduzetnika koji nije u sistemu PDV-a, u iznosu
    od 40.000 dinara.
    Konto Opis Dug. Potr.
    592 Rashodi po osnovu ispravki
    grešaka iz ranijih godina koje
    nisu materijalno značajne 40.000
    435 Dobavljači u zemlji 40.000
    – ispravka materijalno beznačajne greške za fakturu iz
    ranijeg perioda
    Knjiženje će se vršiti na računu 592 jer se
    radi o nematerijalnom iznosu i neće se knjiži-
    ti na račune grupe 55 jer se radi o trošku koji se
    odnosi na prethodnu godinu.
    40 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Primer: Faktura kupcu
    Nakon predaje finansijskih izveštaja za jav-
    no objavljivanje za 2018. godinu, koje je društvo
    predalo u martu, društvo je utvrdilo da nije
    proknjižena faktura za usluge pružene u decem-
    bru 2018. godine, u iznosu od 100.000 dinara plus
    PDV u iznosu od 20.000 dinara. S obzirom na to
    da greška nije materijalno značajna, priznat je
    prihod iz ranijih godina.
    Konto Opis Dug. Potr.
    204 Kupci u zemlji 120.000
    470 Obaveze za porez na dodatu
    vrednost po izdatim
    fakturama po opštoj stopi 20.000
    692 Prihodi po osnovu ispravki
    grešaka iz ranijih godina
    koje nisu materijalno značajne 100.000
    – za prihode iz ranijih godina koji nisu materijalno
    značajni
    Knjiženje će se vršiti na računu 692 jer se
    radi o nematerijalnom iznosu i neće se knjiži-
    ti na račune grupe 61 jer se radi o prihodu koji
    se odnosi na prethodnu godinu.
    Evidentiranje građevinskih situacija
    koje se odnose na 2018. godinu, a
    obaveza za PDV nastaje u 2019. godini
    Zbog vremenskog trajanja radova u građevi-
    narstvu neophodno je da se na kraju obračunskog
    perioda, a i kraće, ispostave privremene građe-
    vinske situacije.
    U pogledu privremenih građevinskih situa-
    cija ne dolazi do isporuke građevinskog objek-
    ta, već do preseka izvedenih radova, koji treba
    da se naplate do konačne situacije overene od
    strane nadzornog organa.
    Privremena građevinska situacija može da
    se ispostavi investitoru radova tek nakon ove-
    re od strane nadzornog organa.
    Zbog takve procedure, privremenu situaciju
    za građevinske radove koji su izvedeni u decem-
    bru tekuće godine nadzorni organ može da ove-
    ri posle isteka te godine, odnosno u narednoj
    godini. Bez obzira na to, ova građevinska situa-
    cija mora da se proknjiži u poslovnim knjigama
    za tekuću godinu ako društvo još uvek nije javno
    objavilo finansijske izveštaje, jer se ista od-
    nosi na presek radova u prethodnoj godini.
    Odredbom člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona o
    PDV-u propisano je da se poreskim dužnikom
    smatra primalac dobara i usluga iz oblasti
    građevinarstva, obveznik PDV-a, odnosno lice
    iz člana 9. stav 1. ovog zakona, za promet izvr-
    šen od strane obveznika PDV-a, pod sledećim
    uslovima:
    ● radi se o prometu dobara i usluga koji je ak-
    tom ministra finansija (Pravilnik o utvrđiva-
    nju dobara i usluga iz oblasti građevinarstva za
    svrhu određivanja poreskog dužnika za porez na
    dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 86/2015))
    definisan kao promet dobara i usluga iz obla-
    sti građevinarstva u skladu sa Zakonom o PDV-u;
    ● promet dobara i usluga vrši obveznik PDV-a
    i
    ● primalac dobara ili usluga je obveznik PDV-a
    ili lice iz člana 9. stav 1. Zakona o PDV-u (Re-
    publika Srbija i njeni organi, organi terito-
    rijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i
    pravna lica osnovana Zakonom, odnosno aktom
    organa Republike, teritorijalne autonomije ili
    lokalne samouprave u cilju obavljanja poslova
    državne uprave ili lokalne samouprave).
    Primer: Privremena građevinska situacija
    Privredno društvo – izvođač građevinskih
    radova – izdalo je investitoru privremenu si-
    tuaciju za izvršene građevinske usluge koja je
    overena od strane nadzornog organa 1. marta
    2019. godine, za radove koji se odnose na novem-
    bar i decembar 2018. godine. Vrednost radova
    iznosi 5.000.000 dinara. Privremena situacija
    o izvedenim građevinskim radovima u prethod-
    noj 2018. godini ispostavljena je pre odobre-
    nja finansijskih izveštaja za tu godinu i kod
    investitora i kod izvođača radova, pa shodno
    tome treba izvršiti knjiženje kod građevin-
    skog društva i kod investitora u 2018. godini.
    Investitor je, kao poreski dužnik, obračunao
    PDV u martu 2019. godine na osnovu privremene
    situacije. U ovom primeru radi se o izvedenim
    radovima u 2018. godini po osnovu kojih su kod
    izvođača radova nastali troškovi u toj godini,
    tako da po tom osnovu treba da se utvrdi prihod
    za 2018. godinu, u skladu sa načelom nastanka po-
    slovnog događaja i načelom uzročnosti prihoda
    i rashoda.
    Knjiženje u 2018. godini
    a) kod izvođača radova
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 41
    RAČUNOVODSTVO
    Konto Opis Dug. Potr.
    204 Kupci u zemlji 5.000.000
    614 Prihodi od prodaje
    proizvoda i usluga na
    domaćem tržištu
    5.000.000
    – za izvedene radove u 2018. godini po privremenoj
    građevinskoj situaciji koja je overena od strane
    nadzornog organa u 2019. godini
    S obzirom na to da izvođač radova nema oba-
    vezu da obračuna PDV, već obračun vrši inve-
    stitor kao poreski dužnik, izvođač u svojim
    knjigama na dan bilansa vrši samo knjiženje
    prihoda i potraživanja jer su radovi izvršeni
    u novembru i decembru 2018. godine. U 2019. godi-
    ni izvođač radova u konkretnom slučaju ne vrši
    nikakva dodatna knjiženja.
    b) kod investitora
    Konto Opis Dug. Potr.
    026 Nekretnine, postrojenja i
    oprema u pripremi 5.000.000
    2709 Porez na dodatu vrednost
    u primljenim fakturama
    po opštoj stopi (osim
    plaćenih avansa) –
    razgraničeni PDV 1.000.000
    435 Dobavljači u zemlji 5.000.000
    4709 Obaveze za porez na do-
    datu vrednost po izdatim
    fakturama po opštoj
    stopi (osim primljenih
    avansa) – razgraničene
    obaveze za PDV 1.000.000
    – za primljene radove iz 2018. godine po privremenoj
    građevinskoj situaciji koja je overena od strane
    nadzornog organa u martu 2019. godine
    Knjiženje u 2019. godini kod investitora
    Konto Opis Dug. Potr.
    2701 Porez na dodatu vrednost
    u primljenim fakturama po
    opštoj stopi (osim plaćenih
    avansa) 1.000.000
    2709 Porez na dodatu vrednost
    u primljenim fakturama po
    opštoj stopi (osim plaćenih
    avansa) – razgraničeni PDV 1.000.000
    4709 Obaveze za porez na dodatu
    vrednost po izdatim
    fakturama po opštoj stopi
    (osim primljenih avansa) –
    razgraničene obaveze za PDV 1.000.000
    4701 Obaveze za porez na dodatu
    vrednost po izdatim
    fakturama po opštoj stopi
    (osim primljenih avansa) 1.000.000
    – za obračun PDV-a kao poreski dužnik po poreskoj prijavi za
    mart 2019. godine
    ëSkrećemo pažnju na to da su ukinuti ra-
    čuni 287 – Razgraničeni porez na doda-
    tu vrednost i 497 – Razgraničene obaveze za
    porez na dodatu vrednost. Umesto ovih raču-
    na, preporuka je da obveznici otvore analitičke
    podračune u okviru odgovarajućeg računa
    grupa 27 i 47, na kojima će iskazivati PDV po
    osnovu poslovnih promena koje se, prema raču-
    novodstvenim pravilima, evidentiraju u teku-
    ćem obračunskom periodu, dok obaveza za PDV,
    odnosno pravo na odbitak prethodnog poreza,
    u skladu sa Zakonom o PDV-u, dospeva odno-
    sno nastaje u narednom obračunskom periodu.
    Evidentiranje naknadno odobrenog
    (super)rabata kupcima na promet
    izvršen u 2018. godini
    Odobrenje naknadno odobrenih superrabata
    i drugih popusta kupcima za promet izvršen u
    tekućoj godini najčešće se vrši po isteku ka-
    lendarske godine, odnosno u januaru naredne
    godine.
    Naknadno odobreni popusti (kasa-skonto, su-
    perrabat, bonifikacije i sl.) odnose se na rani-
    je obavljani promet za koji je izdat račun u kojem
    je iskazan PDV i koji je plaćen i iskazan u PP PDV
    za odgovarajući period. Izdavanjem računa izvr-
    šena su i knjiženja u poslovnim knjigama kako
    kod prodavca tako i kod kupca, gde su iskazani
    troškovi, prihodi i odgovarajuće obaveze i po-
    traživanja. Naknadno odobreni popusti menjaju
    navedena knjiženja u poslovnim knjigama, kao
    i osnovicu za promet dobara i usluga koji je
    oporeziv PDV-om, jer su i podaci o ranijem
    prometu izmenjeni.
    Ti popusti se vrše na osnovu ranije ugovo-
    renih kriterijuma prodaje, ali oni istovre-
    meno utiču na već obračunat PDV po izdatim
    fakturama za izvršen promet robe i usluga.
    Prema članu 4. st. 1. i 2. Pravilnika o načinu
    izmene poreske osnovice za obračunavanje po-
    reza na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br.
    86/2015), ako se osnovica za oporezivi promet
    dobara ili usluga naknadno smanji, obveznik
    PDV-a koji je izvršio promet dobara ili uslu-
    ga, a koji je poreski dužnik za taj promet u skla-
    du sa Zakonom o PDV-u, može da smanji iznos
    obračunatog PDV-a ako obveznik PDV-a kome
    je izvršen promet dobara ili usluga ispravi
    42 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    odbitak prethodnog poreza i o tome pismeno oba-
    vesti isporučioca dobara ili usluga.
    Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako je promet
    dobara ili usluga izvršen obvezniku PDV-a,
    odnosno drugom licu koje nema pravo na odbi-
    tak prethodnog poreza, obveznik PDV-a može da
    smanji osnovicu i iznos obračunatog PDV-a ako
    poseduje dokument o smanjenju osnovice izdat u
    skladu sa pravilnikom kojim se određuju sluča-
    jevi u kojima nema obaveze izdavanja računa i o
    računima kod kojih mogu da se izostave pojedini
    podaci, odnosno drugi dokument kojim se doka-
    zuje da je smanjena naknada za promet dobara ili
    usluga, izdat od strane obveznika PDV-a koji je
    izvršio promet dobara ili usluga, a potvrđen
    od strane primaoca dobara ili usluga.
    Iz Mišljenja Ministarstva finansija br.
    011–00–1190/2014–04 od 14. 4. 2015. godine:
    Ako se osnovica za oporezivi promet dobara
    i usluga naknadno izmeni – smanji, obveznik PDV-a
    koji je izvršio promet dobara i usluga može izme-
    niti iznos PDV-a samo ako obveznik PDV-a kome je
    izvršen promet dobara i usluga ispravi odbitak
    prethodnog PDV-a i ako o tome pismeno obavesti
    obveznika PDV-a – isporučioca dobara i usluga.
    Dakle, obveznik PDV-a koji je izvršio oporezivi
    promet dobara i usluga može da, posle izvršenog
    prometa, smanji osnovicu za obračunavanje PDV-a
    i iznos obračunatog PDV-a, pod uslovom da je ob-
    veznik PDV-a kome je izvršen promet dobara i
    usluga ispravio odbitak prethodnog poreza i da
    je o tome pismeno obavestio obveznika PDV-a –
    isporučioca dobara i usluga. U slučaju smanjenja
    osnovice za obračunavanje PDV-a, obveznik PDV-a
    koji je izvršio oporezivi promet dobara i usluga
    izdaje dokument u skladu sa članom 15. Pravilni-
    ka o određivanju slučajeva u kojima nema obaveze
    izdavanja računa i o računima kod kojih se mogu
    izostaviti pojedini podaci („Sl. glasnik RS”,
    br. 123/2012 – dalje: Pravilnik), koji treba da
    sadrži sledeće podatke: naziv, adresu i PIB ob-
    veznika – izdavaoca dokumenta, mesto i datum
    izdavanja i redni broj dokumenta, naziv, adresu
    i PIB obveznika – primaoca dokumenta, iznos za
    koji je smanjena osnovica za obračunavanje PDV-a,
    poresku stopu koja se primenjuje, iznos za koji je
    smanjen iznos obračunatog PDV-a i broj i datum
    izdavanja računa za izvršeni promet dobara i
    usluga.
    Dakle, ako je promet izvršen poreskom ob-
    vezniku koji ima pravo na odbitak PDV-a za iz-
    vršen promet, izmena poreske osnovice zavisi
    i uslovljena je posedovanjem obaveštenja da je
    primalac dobara ili usluga izvršio ispravku
    odbitka prethodnog poreza (ovo obaveštenje
    kupac može da dâ na samom dokumentu iz člana
    15. Pravilnika o određivanju slučajeva u kojima
    nema obaveze izdavanja računa i o računima kod
    kojih se mogu izostaviti pojedini podaci („Sl.
    glasnik RS”, br. 123/2012 i 86/2015, 52/2018), koji
    mu je dostavljen od strane prodavca).
    Primer: Odobreni superrabat
    Privredno društvo – prodavac, obveznik
    PDV-a, odobrava privrednom društvu – kupcu,
    obvezniku PDV-a, superrabat za isporučenu robu
    u toku 2018. godine – iznos od 2.400.000 dinara
    sa PDV-om. O tome prodavac dostavlja kupcu knji-
    žno odobrenje 27. februara 2019. godine, kojim
    ga obaveštava da popust iznosi 2.400.000 dina-
    ra, a da se 400.000 dinara odnosi na PDV po op-
    štoj stopi od 20%. Prodata je sva roba na koju se
    odnosi rabat.
    Uz knjižno odobrenje dostavljen je i obračun
    utvrđenog superrabata. U vezi sa dobijenim knji-
    žnim odobrenjem kupac dostavlja prodavcu po-
    tvrdu o umanjenju prenetog PDV-a po tom osnovu
    u iznosu od 400.000 dinara.
    Knjiženje na dan 31. 12. 2018. godine
    a) kod prodavca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    204 Kupci u zemlji – 2.400.000
    604 Prihodi od prodaje
    robe na domaćem
    tržištu – 2.000.000
    2709 Porez na dodatu
    vrednost u primljenim
    fakturama po opštoj
    stopi (osim plaćenih
    avansa) – razgraničeni
    PDV 400.000
    – za naknadno odobren superrabat
    b) kod kupca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    4709 Obaveze za porez na
    dodatu vrednost po
    osnovu sopstvene
    potrošnje po opštoj
    stopi – razgraničene
    obaveze za PDV
    400.000
    435 Dobavljači u zemlji –2.400.000
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 43
    RAČUNOVODSTVO
    Konto Opis Dug. Potr.
    501 Nabavna vrednost
    prodate robe
    – 2.000.000
    – za dobijeno knjižno odobrenje
    Knjiženje u 2019. godini
    a) kod prodavca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    279 Potraživanja za više
    plaćeni porez na dodatu
    vrednost 400.000
    2709 Porez na dodatu vrednost
    u primljenim fakturama po
    opštoj stopi (osim plaćenih
    avansa) – razgraničeni PDV 400.000
    – za prenos razgraničenog PDV-a za knjižno odobrenje
    izdato u februaru 2019. godine, koje se odnosi na promet
    iz 2018. godine
    b) kod kupca:
    Konto Opis Dug. Potr.
    4709 Obaveze za porez na dodatu
    vrednost po izdatim
    fakturama po opštoj stopi
    (osim primljenih avansa)
    – razgraničene obaveze za
    PDV 400.000
    Konto Opis Dug. Potr.
    479 Obaveze za porez na
    dodatu vrednost po osnovu
    razlike obračunatog poreza
    na dodatu vrednost i
    prethodnog poreza 400.000
    – za prenos razgraničenog PDV-a za knjižno odobrenje
    dobijeno u februaru 2019. godine, koje se odnosi na
    promet iz 2018. godine
    Uobičajeno je da društva, pogotovo ona koja
    se bave maloprodajom, s dobavljačima ugova-
    raju godišnje bonuse ili rabate, tj. odobrenja
    koja zavise od ostvarenog godišnjeg prometa.
    Iako se u praksi takve vrste odobrenja veći-
    nom u celosti priznaju u prihod, ona imaju
    obeležje naknadno odobrenog popusta za na-
    bavljenu robu, pa bi u stvari trebalo da se za
    te iznose koriguje trošak nabavne vrednosti
    prodate robe.
    Pritom treba voditi računa o tome da deo
    robe koja je nabavljena od dobavljača još nije
    prodat, već stoji na zalihama. Mišljenja smo
    da za tu robu iznos navedenog odobrenja ne bi
    trebalo priznati u Bilansu uspeha, nego bi za
    iznos ostvarenoga bonusa trebalo smanjiti
    vrednost zaliha trgovačke robe. Time bi se
    ostvarilo pravilno povezivanje prihoda i ras-
    hoda, a i umanjenje osnovice poreza na dobit.
    PS
  • Obezvređenje vrednosti imovine

    Računovodstveni propisi i sva tri okvira finansijskog izveštavanja imaju za cilj da se vrednost imovine u poslovnim knjigama iskaže realno, odnosno da vrednost imovine ne bude precenjena, što se postiže obezvređenjem. Društva koja primenjuju MSFI za MSP i Pravilnik za mikro i druga pravna lica, koriste isti postupak za umanjenje vrednosti imovine kao i pravna lica koja primenjuju MRS/MSFI.

     

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS28-34.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    RAČUNOVODSTVO
    Mr Milica Bjelić, ovlašćeni interni i eksterni revizor
    Obezvređenje vrednosti imovine
    Računovodstveni propisi i sva tri okvira finansijskog izveštavanja imaju
    za cilj da se vrednost imovine u poslovnim knjigama iskaže realno, odnosno
    da vrednost imovine ne bude precenjena, što se postiže obezvređenjem. Dru-
    štva koja primenjuju MSFI za MSP i Pravilnik za mikro i druga pravna lica,
    koriste isti postupak za umanjenje vrednosti imovine kao i pravna lica koja
    primenjuju MRS/MSFI.
    Uvod
    Nekoliko MRS/MSFI reguliše pitanje uma-
    njenja vrednosti imovine, ali zbog značaja koju
    ima umanjenje vrednosti imovine donesen je po-
    seban Međunarodni računovodstveni standard,
    MRS 36 – Umanjenje vrednosti imovine („Sl. gla-
    snik RS”, br. 35/2014 – u daljem tekstu: MRS 36).
    Međunarodni standard finansijskog izveštava-
    nja za mala i srednja pravna lica („Sl. glasnik
    RS”, br. 83/2018 ), kao i Pravilnik o načinu pri-
    znavanja, vrednovanja, prezentacije i obeloda-
    njivanja pozicija u pojedinačnim finansijskim
    izveštajima mikro i drugih pravnih lica („Sl.
    glasnik RS”, br. 118/2013 i 95/2014), propisuje
    obavezu umanjenja vrednosti imovine ako se za
    to ispune određeni uslovi. Imajući u vidu da se
    ti uslovi podudaraju sa odredbama iz MRS 36,
    znači da društva koja primenjuju MSFI za MSP
    i Pravilnik za mikro i druga pravna lica, kori-
    ste isti postupak za umanjenje vrednosti imovi-
    ne kao i pravna lica koja primenjuju MRS/MSFI.
    Knjiženje obezvređenja imovine propisano
    je Pravilnikom o Kontnom okviru i sadržini
    računa u Kontnom okviru za privredna društva,
    zadruge i preduzetnike („Sl. glasnik RS”, br.
    95/2014 – u daljem tekstu: Pravilnik), po kome se
    rashodi po osnovu umanjenja vrednosti imovi-
    ne iskazuju preko grupe računa 58 – Rashodi po
    osnovu obezvređenja imovine koje se vrednuje
    po fer vrednosti kroz Bilans uspeha, a ukidanje
    umanjenja vrednosti imovine iskazuje se preko
    grupe računa 68 – Prihodi od usklađivanja vred-
    nosti imovine.
    Prema članu 47. Pravilnika, na računima gru-
    pe 58 – Rashodi po osnovu obezvređenja imovine
    koje se vrednuje po fer vrednosti kroz Bilans
    uspeha – iskazuju se negativni efekti vred-
    nosnih usklađivanja nematerijalnih ulaganja,
    nekretnina, postrojenja, opreme i bioloških
    sredstava, dugoročnih i kratkoročnih finan-
    sijskih plasmana, zaliha, hartija od vrednosti
    i potraživanja u skladu sa MRS 36 i drugim re-
    levantnim MRS i računovodstvenom politikom
    prema nazivima računa ove grupe.
    Indikatori umanjenja vrednosti
    imovine
    Kada se procenjuje ima li bilo kakvih naznaka
    da je došlo do umanjenja vrednosti nekog sred-
    stva odnosno imovine, društvo treba da uzme u
    obzir najmanje sledeće naznake iz eksternih i
    internih izvora informacija.
    Eksterni izvori informacija:
    (a) uočljive naznake o značajnom padu tržišne
    vrednosti sredstva u toku perioda, mnogo veće
    nego što bi se to očekivalo, kao rezultat proto-
    ka vremena ili uobičajene upotrebe;
    (b) značajne promene, sa negativnim dejstvom na
    društvo, nastale u toku perioda ili će nastati
    u bliskoj budućnosti u tehnološkom, tržišnom,
    ekonomskom ili zakonskom okruženju u kome
    društvo posluje ili na tržištu kome je dato
    sredstvo namenjeno.
    Interni izvori informacija:
    (e) postojanje raspoloživih dokaza o zastarelo-
    sti ili fizičkom oštećenju sredstva;
    (f) nastanak značajnih promena sa negativnim dej-
    stvom na društvo u toku perioda ili očekivanje
    da će takve promene nastati u bliskoj budućnosti,
    pri čemu ove promene podrazumevaju prestanak
    korišćenja sredstva, planove za obustavljanje
    ili restrukturiranje poslovanja jedinice kojoj
    dato sredstvo pripada ili planove za otuđivanje
    sredstva pre prethodno očekivanog datuma itd.;
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 35
    RAČUNOVODSTVO
    (g) postojanje raspoloživog dokaza na osnovu in-
    ternih izveštaja koji ukazuje na to da je ekonom-
    ski učinak sredstva lošiji ili će biti lošiji
    od očekivanog.
    Postupak obezvređenja u skladu sa
    MRS 36
    MRS 36 primenjuje se na sledeća sredstva:
    ● nematerijalnu imovinu;
    ● nekretnine, postrojenja i opremu;
    ● finansijska sredstva klasifikovana kao ula-
    ganja u zavisna pravna lica, ulaganja u pridruže-
    na pravna lica i ulaganja u zajedničke poduhvate.
    MRS 36 propisuje postupak koji društvo pri-
    menjuje radi obezbeđenja da se imovina ne knji-
    ži po vrednosti koja je veća odnosno manja od
    nadoknadivog iznosa.
    Gubitak zbog umanjenja vrednosti nastaje
    kada knjigovodstvena vrednost sredstva pre-
    vazilazi nadoknadivi iznos. Ako i samo ako je
    nadoknadivi iznos sredstva manji od njegove
    knjigovodstvene vrednosti, društvo treba da
    smanji knjigovodstvenu vrednost na nadoknadi-
    vi iznos.
    Nadoknadiva vrednost predstavlja fer vred-
    nost umanjenu za troškove prodaje ili upotreb-
    nu vrednost sredstva, u zavisnosti od toga koja
    je od ove dve vrednosti veća.
    Fer vrednost umanjena za troškove proda-
    je jeste iznos koji može da se dobije prodajom
    nekog sredstva ili jedinice koja generiše goto-
    vinu u nezavisnoj transakciji između upoznatih
    voljnih strana, umanjen za troškove otuđenja.
    Upotrebnu vrednost čini sadašnja vrednost
    procenjenih budućih neto novčanih tokova koji
    se očekuju od kontinuiranog korišćenja sred-
    stva i od njegove prodaje na kraju korisnog veka
    trajanja.
    Nije uvek neophodno da se utvrđuje i fer
    vrednost umanjena za troškove otuđenja sred-
    stva, kao i njegova upotrebna vrednost. Ako bilo
    koji od ova dva iznosa premašuje knjigovodstve-
    nu vrednost, vrednost sredstva nije umanjena i
    nije neophodno vršiti procenu drugog iznosa.
    Postupak umanjenja vrednosti nekretnina,
    postrojenja i opreme
    Prilikom vrednosnog usklađivanja nekret-
    nina, postrojenja i opreme primenjuje se načelo
    niže vrednosti, što znači da se upoređuje knji-
    govodstvena vrednost, odnosno neto (sadašnja)
    knjigovodstvena vrednost, sa nadoknadivim iz-
    nosom tog sredstva. U postupku umanjenja vred-
    nosti nekretnina, postrojenja i opreme prvo se
    utvrđuje da li postoji neko sredstvo kod kojeg
    ima indicija da je obezvređeno i ako se utvrdi
    da postoji, vrši se procena vrednosti tog sred-
    stva koja može da se povrati.
    Procenjeni iznos sredstva koji može da se
    povrati upoređuje se sa sadašnjom vrednosti
    tog sredstva koja se vodi u poslovnim knjigama i
    ako je utvrđena vrednost sredstva koja može da
    se povrati manja od sadašnje vrednosti, utvrđu-
    je se razlika između te dve vrednosti, odnosno
    utvrđuje se iznos koji treba knjižiti kao rashod
    po osnovu obezvređivanja nekretnina postroje-
    nja i opreme. Pre evidentiranja razlike između
    procenjene vrednosti sredstva koja može da se
    povrati i sadašnje vrednosti tog sredstva, utvr-
    đuje se da li se sredstvo u poslovnim knjigama
    vodi po revalorizovanoj vrednosti.
    Ako se navedeno sredstvo ne vodi po revalo-
    rizovanoj vrednosti, ceo iznos utvrđene razli-
    ke knjiži se na teret računa 582 – Obezvređenje
    nekretnina, postrojenja i opreme u korist odgo-
    varajućih analitičkih računa ispravke vredno-
    sti nekretnina, postrojenja i opreme po osnovu
    obezvređenja u grupi računa 02.
    Primer: Obezvređenje nekretnine
    Društvo poseduje poslovni prostor čija je
    nabavna vrednost bila 5.000.000 dinara. Nakon
    nekoliko godina, zbog promene tržišnih uslo-
    va dolazi do pada cene građevinskih objekata u
    zoni grada u kojoj se nalazi poslovni prostor,
    tako da isti vredi 3.500.000 dinara.
    Konto Opis Dug. Potr.
    582 Obezvređenje nekretnina,
    postrojenja i opreme 1.500.000
    0292 Ispravka vrednosti
    građevinskih objekata 1.500.000
    – za smanjenje vrednosti nekretnina
    U slučaju da se navedeno sredstvo vodi po re-
    valorizovanoj vrednosti, gubitak po osnovu uma-
    njenja vrednosti građevinskog objekta upoređuje
    se sa iznosom revalorizacije tog sredstva koji
    je evidentiran na analitičkom računu u okviru
    računa 330 – Revalorizacione rezerve po osnovu
    revalorizacije nematerijalne imovine, nekret-
    nina, postrojenja i opreme.
    36 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Ako je utvrđeni iznos gubitka zbog umanje-
    nja vrednosti sredstva manji ili jednak iznosu
    revalorizovane vrednosti tog sredstva, ceo
    iznos se knjiži na teret računa revalorizaci-
    onih rezervi, u korist računa ispravke vredno-
    sti nekretnina, postrojenja i opreme po osnovu
    umanjenja u grupi računa 02.
    Ako je utvrđeni gubitak zbog umanjenja vred-
    nosti osnovnog sredstva veći od iznosa revalo-
    rizacionih rezervi tog sredstva, iznos iznad
    revalorizacionih rezervi priznaje se u Bilansu
    uspeha kao rashod i evidentira se preko računa
    582, a iznos u visini revalorizacionih rezer-
    vi tog sredstva knjiži se na teret analitičkog
    računa 330.
    Ukupan iznos gubitka zbog umanjenja vred-
    nosti sredstva knjiži se u korist računa 029 –
    Ispravka vrednosti nekretnina, postrojenja i
    opreme.
    Primer: Obezvređenje opreme
    Pravno lice je pre pet godina nabavilo te-
    retni kamion čija nabavna vrednost iznosi
    4.000.000 dinara. Vrednost opreme se, u skladu
    sa aktom o računovodstvenim politikama, meri
    po modelu revalorizacije. Pripadajuća reva-
    lorizaciona rezerva na dan bilansa je 200.000
    dinara.
    Stanje u knjigama na dan bilansa je:
    nabavna vrednost 4.400.000
    ispravka vrednosti 2.200.000
    sadašnja vrednost 2.200.000
    U martu 2019. godine utvrđeno je da je vred-
    nost teretnog kamiona umanjena i da vredi
    2.000.000 dinara. Razlika između vrednosti
    koja se vodi u poslovnim knjigama i tržišne
    vrednosti iznosi 200.000 dinara. Gubitak po
    osnovu ovog umanjenja jednak je 0 dinara zato što
    ovo sredstvo ima raspoložive revalorizacio-
    ne rezerve u iznosu od 200.000 dinara, koje će
    biti ukinute.
    Konto Opis Dug. Potr.
    3301 Revalorizacione
    rezerve opreme
    200.000
    0293 Ispravka vrednosti
    opreme
    200.000
    – za obezvređenje
    Postupak obezvređenja nematerijalne
    imovine
    Prema odredbama MRS 36, na svaki datum bi-
    lansa društvo treba da proceni da li postoji
    neki pokazatelj da vrednost određenog sredstva
    može biti umanjena (smanjenje tržišne vredno-
    sti, tehnološka zastarelost ili fizičko ošte-
    ćenje i sl.).
    Ako se utvrdi da je nadoknadivi iznos sred-
    stava manji od knjigovodstvene vrednosti,
    knjigovodstvenu vrednost treba umanjiti do
    nadoknadivog iznosa. To smanjenje predstavlja
    gubitak po osnovu umanjenja vrednosti.
    Pored zahteva navedenih u MRS 36, obezvre-
    đivanje nematerijalne imovine vrši se i na
    osnovu posebnih zahteva iz MRS 38.
    Prema odredbama MRS 38, društvo vrši
    najmanje jednom godišnje obračun nadoknadi-
    vog iznosa nematerijalne imovine ako je njegov
    korisni vek trajanja duži od dvadeset godina,
    računajući od dana kada je društvo stavilo u
    upotrebu tu imovinu.
    Knjiženje obezvređenja nematerijalne imo-
    vine vrši se na teret računa 330 – Revalorizaci-
    one rezerve i 581 – Obezvređenje nematerijalne
    imovine, u korist računa 019 – Ispravka vred-
    nosti nematerijalne imovine. Ukidanje obezvre-
    đenja knjiži se na teret računa 019, a u korist
    računa 681 – Prihodi od usklađivanja vrednosti
    nematerijalne imovine i računa 330 – Revalori-
    zacione rezerve.
    Primer: Obezvređenje licence
    Pravno lice na osnovu ugovora o licenci
    koristi tehnološki postupak za proizvodnju
    svog proizvoda. Licenca je plaćena za pet godi-
    na u iznosu od 10.000.000 dinara. Krajem treće
    godine, zbog pojave novog tehnološkog procesa
    proizvodnje, pravno lice napušta stari tehno-
    loški proces i na osnovu odluke o vrednosnom
    usklađivanju nematerijalne imovine vrši otpis
    neamortizovane vrednosti stare licence.
    Stanje u knjigama:
    1. Nabavna vrednost 10.000.000
    2. Amortizovana vrednost 6.000.000
    3. Sadašnja vrednost (neotpisana) 4.000.000
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 37
    RAČUNOVODSTVO
    Knjiženje:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    581 Obezvređenje
    nematerijalne
    imovine 4.000.000
    0191 Ispravka vrednosti
    nematerijalne
    imovine –
    obezvređenje
    licence 4.000.000
    – za vrednosno usklađivanje po odluci organa
    2.
    0190 Ispravka vrednosti
    nematerijalne
    imovine – licence 6.000.000
    0191 Ispravka vrednosti
    nematerijalne
    imovine –
    obezvređenje
    licence 4.000.000
    011 Koncesije, patenti,
    licence, robne i
    uslužne marke 10.000.000
    – za isknjižavanje licence iz knjigovodstvene evidencije
    Postupak obezvređenja dugoročnih
    finansijskih plasmana i drugih hartija od
    vrednosti raspoloživih za prodaju
    Na računu 583 – Obezvređenje dugoročnih fi-
    nansijskih plasmana i drugih hartija od vred-
    nosti raspoloživih za prodaju – obuhvataju se
    iznosi vrednosnih usklađivanja dugoročnih
    finansijskih plasmana (dugoročne finansijske
    imovine – knjižene na grupi računa 04). Za iznos
    vrednosnih usklađivanja ne smanjuje se direkt-
    no vrednost dugoročnih finansijskih plasmana,
    nego se odobrava račun 049 – Ispravka vredno-
    sti dugoročnih finansijskih plasmana.
    U finansijske instrumente raspoložive za
    prodaju, u skladu sa MRS 39, spadaju ulozi u za-
    visna i pridružena pravna lica, ostali ulozi
    i akcije i dužnički instrumenti (obveznice i
    slično).
    Akcije i ulozi u zavisna pravna lica iskazu-
    ju se u pojedinačnim finansijskim izveštajima
    matičnog pravnog lica po nabavnim cenama ili
    u skladu sa MSFI 9, odnosno MRS 39 (s obzirom
    na to da MSFI 9 nije preveden).
    Vrednovanje u skladu sa MRS 39 znači da na-
    vedeni ulozi koji se kotiraju na berzi u poje-
    dinačnim finansijskim izveštajima matičnog
    pravnog lica mogu da se vrednuju po tržišnoj,
    odnosno fer vrednosti. Reč je o finansijskim
    instrumentima kojima se trguje na organizova-
    nom finansijskom tržištu (berze), za koje je
    poznata tržišna vrednost. Dobici i gubici po
    osnovu promene fer (tržišne) vrednosti fi-
    nansijskih sredstava raspoloživih za prodaju
    iskazuju se u okviru revalorizacionih rezervi
    sve do prodaje ili otuđenja tih sredstava, kada
    se neto dobitak ili gubitak iskazan u okviru re-
    valorizacionih rezervi prenosi u prihode ili
    rashode.
    Finansijski instrumenti raspoloživi za
    prodaju, čiju fer vrednost nije moguće pouzda-
    no utvrditi jer se ne kotiraju na tržištu, vode
    se po nabavnoj vrednosti. Na datum bilansiranja
    vrši se procena da li njihova vrednost može
    da se nadoknadi u skladu sa MRS 36. Ako se tom
    prilikom utvrdi obezvređenje, isto se eviden-
    tira kroz bilans na teret računa 583 – Obez-
    vređenje dugoročnih finansijskih plasmana i
    drugih hartija od vrednosti raspoloživih za
    prodaju, u korist računa 049 – Ispravka vredno-
    sti dugoročnih finansijskih plasmana. Kada se
    ustanovi da obezvređenje više ne postoji, vrši
    se ukidanje obezvređenja knjiženjem na teret
    računa 049 – Ispravka vrednosti dugoročnih
    finansijskih plasmana, u korist računa 683 –
    Prihodi od usklađivanja vrednosti dugoročnih
    finansijskih plasmana i hartija od vrednosti
    raspoloživih za prodaju. Povećanje nadoknadi-
    ve vrednosti iznad nabavne vrednosti ne evi-
    dentira se u poslovnim knjigama sve do otuđenja
    ili prodaje finansijskog sredstva.
    Primer: Obezvređenje učešća u kapitalu
    zavisnog pravnog lica
    Pravno lice ima učešće u kapitalu kod za-
    visnog pravnog lica u vrednosti od 2.000.000
    dinara. Na datum sastavljanja kvartalnih fi-
    nansijskih izveštaja, poređenjem sa tržišnom
    vrednošću, utvrđeno je da plasmane treba uma-
    njiti za 500.000 dinara jer je nova vrednost
    1.500.000 dinara.
    Konto Opis Dug. Potr.
    583 Obezvređenje dugoročnih
    finansijskih plasmana i
    drugih hartija od vrednosti
    raspoloživih za prodaju 500.000
    049 Ispravka vrednosti
    dugoročnih finansijskih
    plasmana 500.000
    – za obezvređenje vrednosti učešća u kapitalu zavisnog
    pravnog lica
    38 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Postupak obezvređenja zaliha
    Zalihe se mere po nabavnoj vrednosti, odno-
    sno po neto ostvarivoj (prodajnoj) ceni, ako je
    ona niža.
    Neto ostvariva, odnosno prodajna vrednost
    jeste procenjena cena prodaje u okviru redovnog
    poslovanja, umanjena za procenjene troškove do-
    vršenja i procenjene troškove neophodne za re-
    alizaciju prodaje.
    Nabavna vrednost, odnosno cena koštanja za-
    liha možda neće moći da se nadoknadi ako su:
    ● zalihe oštećene,
    ● ako su potpuno ili delimično zastarele,
    ● ako je došlo do pada prodajnih cena,
    ● ako je došlo do povećanja procenjenih tro-
    škova dovršenja ili procenjenih troškova koji
    će nastati da bi se obavila prodaja.
    Praksa svođenja zaliha ispod njihove nabav-
    ne vrednosti/cene koštanja do neto ostvarive
    cene u skladu je sa principom da imovina ne
    treba da se evidentira po iznosima višim od
    iznosa čije se ostvarenje očekuje njenom proda-
    jom ili upotrebom. Iz tog razloga na dan bilansa
    upoređuje se nabavna, odnosno cena koštanja za-
    liha sa njihovim neto prodajnim cenama. Ako je
    neto prodajna cena niža, neophodno je sprovesti
    obezvređenje zaliha.
    Zalihe se obično svode na neto ostvarivu
    vrednost po principu stavka po stavka. Među-
    tim, u nekim okolnostima može da bude oprav-
    dano grupisanje sličnih ili povezanih stavki.
    To može biti slučaj sa zalihama artikala iste
    proizvodne linije, sa sličnom namenom ili kraj-
    njom upotrebom, koje se proizvode i prodaju na
    istom geografskom području i ne mogu da se pro-
    cenjuju odvojeno od drugih stavki iz te proizvod-
    ne linije.
    Pri proceni neto ostvarive vrednosti pola-
    zi se od najpouzdanijih dokaza raspoloživih u
    vreme procene iznosa po kojima zalihe mogu da
    se realizuju. Ove procene uzimaju u obzir fluk-
    tuacije cena ili troškova direktno povezanih
    sa događajima nakon završetka perioda u meri
    u kojoj takvi događaji potvrđuju okolnosti koje
    postoje na kraju perioda.
    U skladu sa MRS 2, osnovni i pomoćni materi-
    jal koji se drži radi korišćenja u proizvodnji
    zaliha ne otpisuje se ispod nabavne vrednosti/
    cene koštanja ako se očekuje da će se gotovi pro-
    izvodi u kojima će oni biti sadržani prodavati
    po ceni koja je jednaka ceni koštanja ili viša
    od nje. Međutim, kada pad cene materijala uka-
    zuje na to da će cena koštanja gotovog proizvoda
    biti veća od neto ostvarive vrednosti, materi-
    jal se otpisuje do neto ostvarive vrednosti. U
    takvim okolnostima trošak zamene materijala
    može biti najbolje raspoloživo merilo njegove
    neto ostvarive vrednosti.
    Kad više ne postoje okolnosti koje su rani-
    je uslovljavale svođenje zaliha ispod nabavne
    vrednosti/cene koštanja ili kad postoje jasni
    dokazi o povećanju neto ostvarive vrednosti
    usled promenjenih ekonomskih okolnosti, ot-
    pisani iznos se vraća (ovakvo vraćanje ograni-
    čeno je na iznos prvobitnog otpisa), tako da je
    nova knjigovodstvena vrednost jednaka nabav-
    noj vrednosti/ceni koštanja ili promenjenoj
    neto ostvarivoj vrednosti, u zavisnosti od toga
    koja je niža. Ovo se dešava, na primer, kada se
    stavka zaliha koja je iskazana po neto ostvari-
    voj vrednosti, zbog smanjenja njene prodajne
    cene još uvek nalazi u skladištu u narednom
    periodu, ali je došlo do povećanja prodajne
    cene.
    Svođenje na nižu neto prodajnu vrednost za-
    liha vrši se na teret računa 584 – Obezvređenje
    zaliha materijala i robe, u korist odgovarajućeg
    računa ispravke vrednosti zaliha (109 i 139).
    Ukidanje obezvređenja zaliha koje nastaje
    zbog povećanja neto prodajne vrednosti knjiži
    se na teret računa 109 i 139, a u korist računa 684
    – Prihodi od usklađivanja vrednosti zaliha.
    Knjiženje obezvređenja zaliha nedovršene
    proizvodnje i gotovih proizvoda vrši se na ra-
    čunima tih zaliha u grupama 95 – Nosioci tro-
    škova i 96 – Gotovi proizvodi, kao i na računu
    983 – Otpisi.
    Primer: Obezvređenje zaliha materijala – 1
    U postupku procene vrednosti zaliha materi-
    jala na dan bilansa društvo je konstatovalo da
    treba izvršiti obezvređenje određenih zaliha
    materijala:
    Mate-
    rijal
    Procenjena
    vrednost
    Knjigovodstvena
    vrednost
    Iznos ispravke
    vrednosti
    A 80.000 100.000 20.000
    B 100.000 140.000 40.000
    Ukupno: 60.000
    Prethodno stanje računa 109 10.000
    Iznos dodatnog obezvređenja 50.000
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 39
    RAČUNOVODSTVO
    Konto Opis Dug. Potr.
    584 Obezvređenje zaliha
    materijala i robe 50.000
    109 Ispravka vrednosti
    materijala 50.000
    – za obezvređenje zaliha materijala
    Primer: Obezvređenje zaliha materijala – 2
    Pravno lice je u postupku procene vrednosti
    zaliha gotovih proizvoda i materijala na dan
    bilansa ustanovilo da se na zalihama nalazi
    proizvod čija cena koštanja po komadu iznosi
    10.000 dinara, kao i da u ceni koštanja tog pro-
    izvoda učestvuje materijal u vrednosti od 5.000
    dinara.
    Procenom je utvrđeno da neto prodajna cena
    gotovog proizvoda iznosi 9.000 dinara po koma-
    du, odnosno za 10% niže (10.000 x 10% = 1.000), što
    znači da i cena materijala treba da se obezvre-
    di za 10%. Popisom je utvrđeno da se na zaliha-
    ma ovog materijala nalazi 2.000.000 dinara po
    nabavnoj vrednosti, kao i da ta vrednost zaliha
    treba da se obezvredi za 10%, odnosno za 200.000
    dinara.
    Konto Opis Dug. Potr.
    584 Obezvređenje zaliha
    materijala i robe 200.000
    109 Ispravka vrednosti
    materijala 200.000
    – za obezvređenje zaliha materijala na dan bilansa
    PS

  • Računovodstveno evidentiranje i obelodanjivanje naknadnih događaja

    Naknadni događaji ili događaji posle datuma bilansa stanja jesu povoljni ili nepovoljni događaji koji nastaju između 31. decembra i datuma kada su finansijski izveštaji odobreni za objavljivanje. Suštinska razlika između korektivnih i nekorektivnih događaja sastoji se u tome da se korektivni događaji knjiže na dan bilansa, a nekorektivni događaji se ne knjiže, već se obelodanjuju u Napomenama uz finansijske izveštaje.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F02%2FPS27-89.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

     

    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 89
    RAČUNOVODSTVO
    Uvod
    Događaji posle izveštajnog perioda defini-
    sani su na sličan način odredbama sva tri okvi-
    ra finansijskog izveštavanja za čiju primenu
    mogu da se opredele pravna lica i preduzetnici
    u skladu sa Zakonom o računovodstvu („Sl. gla-
    snik RS”, br. 62/2013, 30/2018). Naime, pitanja ve-
    zana za računovodstveno obuhvatanje naknadnih
    događaja uređena su:
    ● Međunarodnim računovodstvenim standardom
    – MRS 10 Događaji posle izveštajnog perioda;
    ● odeljkom 32 Događaji posle izveštajnog pe-
    rioda Međunarodnog standarda finansijskog
    izveštavanja (IFRS) za male i srednje entite-
    te i
    ● članom 10. Pravilnika o načinu priznavanja,
    vrednovanja, prezentacije i obelodanjivanja po-
    zicija u pojedinačnim finansijskim izveštaji-
    ma mikro i drugih pravnih lica („Sl. glasnik
    RS”, br. 118/2013 i 95/2014 – u daljem tekstu: Pra-
    vilnik za mikro i druga pravna lica).
    Sva tri okvira računovodstvenog finansij-
    skog izveštavanja razlikuju:
    ● korektivne događaje posle izveštajnog peri-
    oda – događaji koji pružaju dokaz o okolnostima
    koje su postojale na kraju izveštajnog perioda i
    ● nekorektivne događaje posle izveštajnog pe-
    rioda – događaji koji ukazuju na okolnosti koje su
    nastale posle izveštajnog perioda.
    Mr Milica Bjelić, ovlašćeni eksterni i interni revizor
    Računovodstveno evidentiranje
    i obelodanjivanje naknadnih
    događaja
    Naknadni događaji ili događaji posle datuma bilansa stanja jesu povoljni ili
    nepovoljni događaji koji nastaju između 31. decembra i datuma kada su finan-
    sijski izveštaji odobreni za objavljivanje. Suštinska razlika između korek-
    tivnih i nekorektivnih događaja sastoji se u tome da se korektivni događaji
    knjiže na dan bilansa, a nekorektivni događaji se ne knjiže, već se obeloda-
    njuju u Napomenama uz finansijske izveštaje.
    Korektivni događaji posle
    izveštajnog perioda
    Korektivni događaji su oni događaji koji
    pružaju dokaz o okolnostima koje su postojale
    na kraju izveštajnog perioda. Kada nastanu ko-
    rektivni događaji, društvo je u obavezi da izvr-
    ši korekciju iznosa iskazanih u finansijskim
    izveštajima tekućeg perioda, odnosno iskaza-
    nih pod 31. 12. 2018. godine.
    Primeri korektivnih događaja koji nastaju
    posle izveštajnog perioda, a zahtevaju korekci-
    ju pozicija u finansijskim izveštajima sa sta-
    njem na 31. 12, slede u nastavku:
    ● naplata potraživanja od kupaca posle dana
    bilansa za koje je na dan bilansa izvršena
    ispravka vrednosti ili otpis;
    ● odlazak kupca u stečaj nakon dana bilansa sta-
    nja, za čije potraživanje nije izvršena ispravka
    vrednosti ili otpis na dan bilansa;
    ● prodaja zaliha ispod nabavne cene, odnosno
    cene koštanja posle dana bilansa, za koje na dan
    bilansa nije izvršeno vrednosno usklađivanje
    za gubitke zbog obezvređivanja;
    ● odobravanje naknadnih popusta (superrabata
    i sl.), s tim da je knjižno odobrenje izdato posle
    dana bilansa, a pre odobravanja finansijskih iz-
    veštaja;
    ● prijem sudskog rešenja nakon dana bilansa
    stanja, kojim se utvrđuje da je pravno lice imalo
    90 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    određenu obavezu na dan bilansa stanja, a dotič-
    na obaveza nije ukalkulisana i knjižena;
    ● utvrđivanje iznosa učešća u dobitku ili is-
    plaćenih naknada nakon dana bilansa stanja, uko-
    liko je pravno lice na dan bilansa stanja imalo
    sadašnju ili izvedenu obavezu za svaku takvu
    isplatu kao rezultat događaja nastalih pre tog
    datuma;
    ● otkrivanje kriminalnih radnji ili grešaka
    koje pokazuju da su finansijski izveštaji netačni.
    Primer: Sudska presuda dobijena nakon 31.
    12. 2018.
    Privredno društvo je nakon 31. 12. 2018. godi-
    ne dobilo izvršnu sudsku presudu kojom mu se
    nalaže da svom poveriocu isplati 4.000.000 di-
    nara, sa kamatom obračunatom do dana donoše-
    nja presude u iznosu od 130.000 dinara. Društvo
    u svojim knjigama već ima evidentiranu obavezu
    u iznosu od 2.000.000 dinara. U ovom slučaju pri-
    vredno društvo treba da:
    ● izvrši prilagođavanje već priznatog sta-
    nja, odnosno poveća iznos svojih već iskazanih
    obaveza do visine obaveze koju ima po sudskoj
    presudi, odnosno poveća obavezu za 2.000.000
    dinara;
    ● evidentira obavezu za obračunatu kamatu u
    iznosu od 130.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    579 Ostali nepomenuti
    rashodi 2.000.000
    435 Dobavljači u zemlji 2.000.000
    – za ukalkulisavanje obaveze po osnovu sudske presude
    1a
    562 Rashodi kamata 130.000
    460 Obaveze po osnovu
    kamata i troškova
    finansiranja 130.000
    – za kamatu po sudskoj presudi
    U slučaju da društvo nema evidentiranu oba-
    vezu u knjigama, neophodno bi bilo da prizna
    ukupan iznos obaveza koje mora da plati po iz-
    vršnoj presudi.
    Primer: Naplata ispravljenog potraživanja
    posle 31. 12. 2018.
    Prilikom sastavljanja finansijskih izvešta-
    ja na dan 31. 12. 2018. godine pravno lice je izvr-
    šilo ispravku vrednosti potraživanja od kupca
    X u iznosu od 500.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    585 Obezvređenje
    potraživanja i
    kratkoročnih
    finansijskih
    potraživanja 500.000
    209 Ispravka potraživanja
    – kupac X 500.000
    – za formiranje ispravke vrednosti potraživanja
    2) Nakon datuma bilansa stanja, 20. februara
    2019. godine, kupac X izvršio je delimično pla-
    ćanje u iznosu od 200.000 dinara. S obzirom na
    to da finansijski izveštaji još nisu odobreni
    za objavljivanje, ovaj događaj – delimična na-
    plata sumnjivog potraživanja – ima karakter
    korektivnog događaja jer predstavlja dokaz da je
    ispravljeno potraživanje ipak naplativo. Shod-
    no navedenom, društvo na dan 31. 12. 2018. godine
    sprovodi sledeće korektivno knjiženje:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    2.
    585 Obezvređenje
    potraživanja i
    kratkoročnih
    finansijskih
    potraživanja – 200.000
    209 Ispravka
    potraživanja
    – kupac X – 200.000
    – za korekciju ispravljenog potraživanja (korektivni
    događaj) po osnovu naplate dela potraživanja
    2a) Knjiženje u 2019. godini:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    2a
    241 Tekući (poslovni)
    računi 200.000
    204 Kupci u zemlji – kupac X 200.000
    – za naplaćeno potraživanje po izvodu banke
    Primer: Obezvređenje zaliha robe posle
    31. 12. 2018.
    1) Na dan 31. 12. 2018. godine društvo ima za-
    lihe robe u prometu na veliko čija je nabavna
    vrednost 1.000.000 dinara. Na dan bilansa stanja
    procenom je utvrđeno da ne postoje razlozi za
    obezvređenje zaliha robe. Međutim, u februaru
    2019. godine rukovodstvo je donelo odluku da se
    zalihe prodaju ispod nabavne vrednosti robe i
    to za iznos od 750.000 dinara.
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 91
    RAČUNOVODSTVO
    Knjiženje korektivnog događaja pod 31. 12.
    2018. godine jeste sledeće:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    584 Obezvređenje zaliha
    materijala i robe 250.000
    139 Ispravka vrednosti
    robe 250.000
    – za izvršeno obezvređenje zaliha robe do odobrenja
    finansijskog izveštaja – korektivni događaj pod
    31. 12. 2018.
    Nekorektivni događaji posle
    izveštajnog perioda
    Nekorektivni događaji posle izveštajnog
    perioda predstavljaju poslovne promene pra-
    ćene odgovarajućom dokumentacijom, koje su
    nastale posle dana bilansa, a pre odobrenja fi-
    nansijskih izveštaja od strane rukovodstva.
    Ove promene ne prouzrokuju korekciju iznosa u
    poslovnim knjigama i finansijskim izveštajima
    tekućeg perioda.
    Nekorektivni događaji ne iskazuju se u fi-
    nansijskim izveštajima tekućeg perioda, već
    se efekti evidentiraju u narednom periodu u
    kom su događaji nastali. Međutim, društva koja
    imaju obavezu sastavljanja Napomena uz finan-
    sijske izveštaje treba da obelodane prirodu
    nekorektivnog događaja ukoliko je materijalno
    značajan, kao i procenu njegovog finansijskog
    efekta.
    Karakteristični primeri nekorektivnih do-
    gađaja posle izveštajnog perioda su:
    ● raspodela dobiti nakon dana bilansa;
    ● značajna promene cena imovine ili deviznih
    kurseva;
    ● značajna poslovna kombinacija ili prodaja
    posle dana bilansa;
    ● objavljivanje plana za prestanak poslovanja;
    ● velike kupovine ili otuđenje sredstava posle
    dana bilansa;
    ● uništenje velikog proizvodnog pogona usled
    prirodne nepogode;
    ● emitovanje ili otkup dužničkih instrumena-
    ta ili instrumenata kapitala;
    ● promene poreskih stopa ili poreskih zakona
    koji su stupili na snagu posle izveštajnog peri-
    oda, a značajno utiču na tekuća i odložena pore-
    ska sredstva i obaveze;
    ● preuzimanje značajnih obaveza ili potenci-
    jalnih obaveza;
    ● početak sudskog postupka koji nastaje isklju-
    čivo zbog događaja nastalih posle izveštajnog
    perioda.
    Primer: Obelodanjivanja nekorektivnih
    događaja u Napomenama uz finansijske
    izveštaje
    a) Raspodela dobiti
    Krajem marta 2019. godine doneta je odluka o
    raspodeli dobiti osnivačima (osnivač A i B sa
    procentom učešća u kapitalu 70–30%) u ukupnom
    iznosu od 1.800.000 dinara, od koje osnivaču A
    pripada 1.260.000 dinara, a osnivaču B 540.000
    dinara.
    b) Obaveze po kreditima
    Dana 20. marta 2019. godine društvu je odo-
    bren kredit od strane poslovne banke u izno-
    su od 10.000.000 EUR za finansiranje izgradnje
    nove fabrike. Kredit je odobren na period od
    10 godina, uz kamatnu stopu od 6% i grejs-period
    od 12 meseci. Kao obezbeđenje urednog vraćanja
    navedenog kredita društvo je uspostavilo hipo-
    teku I reda na poslovnoj zgradi.
    v) Kupovina i sticanje akcija posle dana bilansa
    Društvo je na dan 28. februara 2019. godine
    steklo 30% akcijskog kapitala društva X za uku-
    pan iznos od 3.000.000 dinara.
    g) Odluka o restrukturiranju
    U maju 2019. godine doneta je odluka o restruk-
    turiranju društva. U procesu restrukturiranja
    odlučeno je da društvo proda fabriku u Vranju
    ukupne sadašnje vrednosti 40.000.000 dinara.
    d) Objavljivanje plana o prestanku poslovanja
    Rukovodstvo privrednog društva dana 5.
    aprila 2019. godine donelo je odluku da zbog
    reorganizacije poslovanja zatvori proizvodni
    pogon u Nišu, čija je ukupna sadašnja knjigovod-
    stvena vrednost 25.200.000 dinara.
    đ) Statusna promena
    Dana 25. aprila 2019. godine društvo je spro-
    velo statusnu promenu spajanja uz pripajanje. U
    statusnoj promeni učestvovala su društva A i B.
    U statusnoj promeni društvo sticalac iskazalo
    je gudvil u iznosu od 2.000.000 dinara, kao ra-
    zliku između fer vrednosti preuzete imovine
    i obaveza i naknade plaćene za sticanje.
    e) Gubici imovine usled požara
    Dana 1. aprila 2019. godine društvo je imalo
    požar u proizvodnom pogonu. Procenjena šteta
    92 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    iznosi 6.000.000 dinara. Objekat je bio osiguran
    u osiguravajućoj kući. Očekuje se naplata potra-
    živanja od osiguravajućeg društva u visini od
    80% vrednosti procenjene štete.
    ž) Preuzimanje značajnih obaveza ili potenci-
    jalnih obaveza
    U skladu sa Ugovorom o jemstvu sa pravnim li-
    cem X društvo je preuzelo obavezu da, u slučaju
    neizmirenja obaveza po kreditu društva X, pre-
    ma poslovnoj banci izmiri navedenu obavezu u
    iznosu od 2.000.000 dinara.
    z) Početak sudskog postupka koji nastaje isklju-
    čivo zbog događaja nastalih posle izveštajnog
    perioda
    Dana 20. aprila pokrenut je sudski postupak
    od strane poverioca za izvršene usluge u 2019.
    godini u iznosu od 1.500.000 dinara.
    i) Značajno otuđenje imovine posle dana bilansa
    Društvo je u aprilu mesecu 2019. godine zbog
    problema sa tekućom likvidnošću otuđilo po-
    slovni prostor koji čini 40% vrednosti nekret-
    nina u vlasništvu društva. PS
  • Pokriće gubitka iz ranijih godina

    Pokriće gubitka iz ranijih godina u akcionarskim društvima i društvima sa ograničenom odgovornošću vrši se prvenstveno iz neraspoređene dobiti i to po usvajanju finansijskih izveštaja za poslovnu godinu. Pokriće gubitka može da se sprovede i na teret rezervi formiranih za te namene i smanjenjem osnovnog kapitala, pod uslovima propisanim Zakonom. Odluku o pokriću gubitka donosi skupština društva. Članovi društva učestvuju u pokriću gubitka društva srazmerno svojim udelima u društvu, ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F02%2FPS27-87.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 87
    RAČUNOVODSTVO
    Uvod
    Pokriće gubitka za različite pravne forme
    privrednih društava regulisana je Zakonom
    o privrednim društvima („Sl. glasnik RS”,
    br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon i 5/2015,
    44/2018 i 95/2018 – u daljem tekstu: Zakon) i osni-
    vačkim aktima društava.
    U skladu sa članom 321. Zakona, smanjenje
    osnovnog kapitala akcionarskog društva
    radi pokrića gubitka može da se vrši samo
    ako društvo ne raspolaže neraspoređenom
    dobiti i rezervama koje mogu da se koriste za
    te namene i u iznosu koji ne može biti veći
    od iznosa gubitaka koji se pokrivaju. Odluka
    o smanjenju osnovnog kapitala radi pokrića
    gubitka prijavljuje se radi registracije i ob-
    javljivanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje
    registracija privrednih subjekata.
    Zakonom, kao ni propisima iz oblasti računo-
    vodstva, nije propisan rok u kome je privredno
    društvo dužno da izvrši pokriće gubitka, što
    upućuje na to da isti može da ostane nepokriven
    nezavisno od toga da li društvo ima ili nema
    sredstva za njegovo pokriće. Međutim, imajući
    u vidu odredbe člana 305. Zakona – da neraspo-
    ređena dobit i rezerve društva mogu da se pre-
    tvore u osnovni kapital samo ako društvo nije
    iskazalo gubitak u finansijskim izveštajima na
    osnovu kojih se donosi odluka o povećanju osnov-
    nog kapitala, znači da se na posredan način go-
    vori o vremenu pokrića gubitka jer, ukoliko
    društvo ima nameru da poveća osnovni kapital
    ili rezerve, a ima iskazan gubitak, prvo mora
    da pokrije taj gubitak. Takođe, na vreme pokrića
    gubitka posredno upućuju i odredbe člana 270.
    Zakona, kojima se uređuje redosled raspodele
    dobiti, koji je striktno propisan, pa je prva tačka
    u tom redosledu pokriće gubitka iz ranijih
    godina. I ovim članom se na posredan način upu-
    ćuje na to da, ukoliko društvo želi da poveća
    rezerve ili kapital ili da isplati dividende,
    to ne može da učini pre nego što pokrije gubi-
    tak ranijih godina.
    U skladu sa Pravilnikom o Kontnom okviru i
    sadržini računa u Kontnom okviru za privredna
    društva, zadruge i preduzetnike („Sl. glasnik
    RS”, br. 95/2014 – u daljem tekstu: Pravilnik), na
    računima grupe 35 iskazuje se gubitak ranijih go-
    dina i gubitak tekuće godine, u okviru sledećih
    osnovnih računa:
    ● 350 – Gubitak ranijih godina,
    ● 351 – Gubitak tekuće godine.
    U računovodstvenom smislu gubitak pred-
    stavlja umanjenje, odnosno ispravku vrednosti
    osnovnog kapitala.
    Prema Pravilniku, pokriće gubitka vrši se
    na teret računa 340 – Neraspoređeni dobitak
    ranijih godina i računa grupe 32 i 33, u skladu
    sa Zakonom i opštim ili drugim aktom pravnog
    lica, odnosno preduzetnika.
    Mr Milica Bjelić, ovlašćeni eksterni i interni revizor
    Pokriće gubitka iz ranijih
    godina
    Pokriće gubitka iz ranijih godina u akcionarskim društvima i društvima sa
    ograničenom odgovornošću vrši se prvenstveno iz neraspoređene dobiti
    i to po usvajanju finansijskih izveštaja za poslovnu godinu. Pokriće gubitka
    može da se sprovede i na teret rezervi formiranih za te namene i smanjenjem
    osnovnog kapitala, pod uslovima propisanim Zakonom. Odluku o pokriću gu-
    bitka donosi skupština društva. Članovi društva učestvuju u pokriću gubit-
    ka društva srazmerno svojim udelima u društvu, ako osnivačkim aktom nije
    drugačije određeno.
    88 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Primer: Pokriće gubitka u društvu s
    ograničenom odgovornošću
    Društvo s ograničenom odgovornošću usvo-
    jilo je finansijski izveštaj za 2018. godinu sa
    izveštajem revizora. Na istoj sednici doneta
    je i odluka o pokriću gubitka ranijih godina u
    iznosu od 400.000 dinara, na sledeći način:
    ● na teret raspoložive neraspoređene dobiti
    100.000 dinara;
    ● na teret rezervi formiranih za ove namene u
    skladu sa osnivačkim aktom 50.000 dinara;
    ● na teret osnovnog kapitala 250.000 dinara.
    Odluka o smanjenju osnovnog kapitala radi
    pokrića gubitka registrovana je u nadležnom
    registru Agencije za privredne registre.
    Konto Opis Dug. Potr.
    340 Neraspoređeni dobitak
    ranijih godina 100.000
    322 Statutarne i druge rezerve 50.000
    301 Udeli društva s
    ograničenom odgovornošću 250.000
    350 Gubitak ranijih godina 400.000
    – po odluci skupštine društva o pokriću gubitka i
    smanjenju osnovnog kapitala
    Primer: Pokriće gubitka u akcionarskom
    društvu
    Akcionarsko društvo usvojilo je finansijski
    izveštaj za 2018. godinu sa izveštajem revizora.
    Na istoj sednici doneta je i odluka o pokriću gu-
    bitka ranijih godina u iznosu od 950.000 dinara,
    na teret neraspoređene dobiti.
    Konto Opis Dug. Potr.
    340 Neraspoređeni dobitak
    ranijih godina 950.000
    350 Gubitak ranijih godina 950.000
    – po odluci skupštine društva o pokriću gubitka na
    teret neraspoređene dobiti
    Takođe treba imati u vidu da je članom 178.
    Zakona predviđena mogućnost unošenja dodat-
    nih uplata u društvo. Dodatnim uplatama ne po-
    većava se osnovni kapital društva i one mogu
    biti samo u novcu.
    U pogledu vraćanja dodatnih uplata, članom
    180. Zakona propisano je da dodatne uplate mogu
    da se vrate članovima samo ako nisu neophodne
    za pokriće gubitaka društva ili za namirenje
    poverilaca društva. Iz navedenog proizlazi
    da skupština društva može da donese odluku
    da se dodatne uplate iskoriste za pokriće ne-
    pokrivenog gubitka društva. Iz Mišljenja Mi-
    nistarstva finansija, br. 140/16/401-00-1094/12
    od 20. 7. 2012. godine, izdvojeno je sledeće: Uko-
    liko se dodatne uplate vrše sa ciljem pokrića
    gubitka društva, u skladu sa odlukom skupštine
    društva i članom 180. stav 1. Zakona, gubitak se
    može neposredno pokriti u korist računa 350 –
    Gubitak ranijih godina, na teret računa 241 – Te-
    kući (poslovni) računi ili 244 – Devizni račun (u
    slučaju uplata članova iz inostranstva u skladu
    sa zakonom).
    Primer 3: Pokriće gubitka dodatnim
    uplatama društva
    Jednočlano društvo s ograničenom odgovor-
    nošću usvojilo je finansijski izveštaj za 2018.
    godinu i doneta je odluka da se gubitak ranijih
    godina u iznosu od 580.000 dinara pokrije na
    sledeći način:
    ● iz celokupne raspoložive neraspoređene do-
    biti u iznosu od 420.000 dinara;
    ● dodatnom uplatom osnivača radi pokrića
    gubitka u iznosu od 160.000 dinara, pri čemu je
    osnivač uplatio navedeni iznos.
    Izvršena je uplata osnivača na tekući račun
    radi pokrića gubitka ranijih godina u iznosu od
    160.000 dinara.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 420.000
    228 Ostala kratkoročna
    potraživanja 160.000
    350 Gubitak ranijih godina 580.000
    – po odluci skupštine društva o pokriću gubitka
    2.
    241 Tekući (poslovni)
    računi 160.000
    228 Ostala kratkoročna
    potraživanja 160.000
    – po izvodu tekućeg računa za dodatnu uplatu radi
    pokrića gubitka
    PS
  • Raspodela dobiti u različitim pravnim formama društva

    Pravni aspekt raspodele dobiti i pokriće gubitka za različite pravne forme privrednih društava regulisan je Zakonom o privrednim društvima („Sl. glasnik RS”, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon i 5/2015, 44/2018 i 95/2018 – u daljem tekstu: Zakon) i osnivačkim aktima društava.  Dobit društva utvrđuje se u redovnim godišnjim finansijskim izveštajima društva, a njihovo usvajanje preduslov je za raspodelu dobiti.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F02%2FPS27-82.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    82 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Uvod
    U skladu sa Pravilnikom o Kontnom okviru i
    sadržini računa u Kontnom okviru za privred-
    na društva, zadruge i preduzetnike („Sl. glasnik
    RS”, br. 95/2014 – u daljem tekstu: Pravilnik), na
    računu 340 – Neraspoređeni dobitak ranijih
    godina – iskazuje se kumulirani neraspoređeni
    dobitak ranijih godina. Ova akumulirana nera-
    spoređena dobit iskazana predstavlja predmet
    raspodele u računovodstvenom smislu.
    To znači da je predmet raspodele dobit kao
    obračunska kategorija, koja je prvenstveno nasta-
    la kao razlika između prihoda i rashoda ostva-
    renih u prethodnom periodu, ali koja može da
    sadrži i efekte primene pojedinih Međunarod-
    nih računovodstvenih standarda – MRS, odnosno
    Međunarodnih standarda finansijskog izvešta-
    vanja – MSFI (u daljem tekstu: MRS/MSFI), kao i
    Međunarodnog standarda finansijskog izvešta-
    vanja (IFRS) za male i srednje entitete (u daljem
    tekstu: MSFI za MSP).
    Raspodela dobiti u akcionarskom
    društvu
    Na osnovu usvojenih finansijskih izveštaja
    skupština akcionara donosi odluku o raspode-
    li dobiti i pokriću gubitaka. Dobit akcionar-
    skog društva raspoređuje se, prema članu 270.
    stav 1. Zakona, u sledećem redosledu:
    1) za pokriće gubitaka prenesenih iz ranijih go-
    dina;
    2) za zakonske rezerve, ako su one predviđene
    posebnim zakonom.
    Ako nakon raspoređivanja dobiti u svrhe iz
    stava 1. člana 270. Zakona preostane deo dobiti,
    skupština može da ga raspodeli za sledeće na-
    mene:
    1) za rezerve, ako ih je društvo utvrdilo statu-
    tom (statutarne rezerve);
    2) za dividendu, u skladu sa ovim zakonom.
    Treba imati u vidu i da, u skladu sa članom
    295. Zakona, osnovni kapital akcionarskog dru-
    štva može da se poveća, između ostalog, i po
    osnovu raspodele neraspoređene dobiti i re-
    zervi društva raspoloživih za te namene (po-
    većanje iz neto imovine društva). Ova odredba
    znači da dobit akcionarskog društva može da
    se raspodeli i za povećanje kapitala akcionar-
    skog društva pod uslovima i na način propisan
    Zakonom. Prema članu 305. Zakona, neraspoređe-
    na dobit i rezerve društva mogu da se pretvore
    u osnovni kapital samo ako društvo nije iskaza-
    lo gubitak u finansijskim izveštajima na osno-
    vu kojih se donosi odluka o povećanju osnovnog
    kapitala.
    Primer: Raspodela dobiti za povećanje
    kapitala i rezerve
    Akcionarsko društvo je na sednici skupšti-
    ne akcionara donelo odluku da se neraspore-
    đena dobit ranijih godina u iznosu od 1.150.000
    dinara ne raspodeli za dividende, već za sle-
    deće namene:
    ● za statutarne rezerve u skladu sa statutom, u
    iznosu od 150.000 dinara,
    ● za povećanje kapitala u iznosu od 1.000.000
    dinara izdavanjem nove emisije akcija od 1.000
    običnih akcija nominalne vrednosti 1.000 di-
    Mr Milica Bjelić, ovlašćeni eksterni i interni revizor
    Raspodela dobiti u različitim
    pravnim formama društva
    Pravni aspekt raspodele dobiti i pokriće gubitka za različite pravne for-
    me privrednih društava regulisan je Zakonom o privrednim društvima („Sl.
    glasnik RS”, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon i 5/2015, 44/2018 i 95/2018
    – u daljem tekstu: Zakon) i osnivačkim aktima društava. Dobit društva utvr-
    đuje se u redovnim godišnjim finansijskim izveštajima društva, a njihovo
    usvajanje preduslov je za raspodelu dobiti.
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 83
    RAČUNOVODSTVO
    nara. Pravo na akciju nove emisije, u skladu sa
    Zakonom, imaće akcionari na dan 20. 3. 2019. go-
    dine, kao dan donošenja odluke skupštine, tako
    što će na svaku akciju koju već poseduju dobiti
    po jednu akciju nove emisije. Odluka o povećanju
    kapitala registrovana je u nadležnom registru
    (APR).
    Konto Opis Dug. Potr.
    340 Neraspoređeni dobitak
    ranijih godina 1.150.000
    322 Statutarne i druge
    rezerve 150.000
    300 Akcijski kapital 1.000.000
    – po odluci skupštine o raspodeli dobiti i povećanju
    osnovnog kapitala i rezervi
    Posle donošenja odluke o isplati dividen-
    de, akcionar kome dividenda treba da bude
    isplaćena postaje poverilac društva za iznos
    pripadajuće dividende.
    Dividenda na akcije isplaćuje se akcionari-
    ma u skladu sa pravima koja proizlaze iz vrste
    i klase akcija koje poseduju na dan dividende, a
    srazmerno broju akcija koje poseduju u ukupnom
    broju akcija te klase.
    ë
    Zakonom, kao ni propisima iz oblasti
    računovodstva, nije propisan rok u kojem
    je privredno društvo dužno da izvrši
    raspodelu rezultata ili pokrije gubitak,
    što znači da dobit može da ostane nera-
    spoređena, odnosno gubitak nepokriven.
    Takođe, društvo može da raspodeli deo
    dobiti, a da ostatak dobiti ostane nera-
    spoređen.
    Pravo na dividendu, kao imovinsko i
    statusno pravo, ne mora nikada da bude
    realizovano. Ako akcionarsko društvo
    ne ostvari dobit, pravo na dividendu
    ostaje samo hipotetičko pravo, a čak i
    ako akcionarsko društvo ostvari dobit,
    ono može da odluči da ne deli dividen-
    de, već da dobit ostane neraspoređena
    ili da bude iskorišćena u druge svrhe.
    U vezi sa raspodelom dobiti na dividende
    veoma je bitno pitanje određivanje dana divi-
    dende. Lista akcionara koji imaju pravo na divi-
    dendu sačinjava se prema evidenciji akcionara
    u Centralnom registru hartija od vrednosti na
    određeni dan. Dan na koji se određuje lista ak-
    cionara koji imaju pravo na dividendu naziva se
    „dan dividende”. U skladu sa članom 274. Zakona
    o privrednim društvima, dan dividende može
    da se utvrdi na dva načina:
    ● statutom društva kojim se određuje dan ili
    način određivanja dana dividende,
    ● ako statutom nije određen dan ili način
    određivanja dana dividende, taj dan defini-
    še se odlukom o isplati dividende, pri čemu
    društvo kao dan dividende ne može da odredi
    raniji dan od dana akcionara. U skladu sa Za-
    konom o privrednim društvima, član 331, dan
    akcionara, kao dan na koji se utvrđuje spisak
    akcionara koji imaju pravo na učešće u radu
    sednice skupštine, pada na deseti dan pre dana
    održavanja sednice.
    Dividenda se najčešće isplaćuje u novcu, ali
    moguća je i isplata u akcijama. Isplata u akcija-
    ma koristi se kako bi se novac zadržao u dru-
    štvu.
    Primer: Raspodela dobiti u dividende
    akcionarima
    Skupština akcionarskog društva je na re-
    dovnoj sednici održanoj dana 27. aprila 2019.
    godine donela odluku o raspodeli dobiti iska-
    zanoj na dan 31. 12. 2018. godine. Dobit ostvarena
    poslovanjem društva u 2018. godini u iznosu od
    254.427.000 dinara raspoređuje se:
    1. za dividende akcionarima u bruto iznosu
    od 158.100.000 dinara, što će se vršiti u bru-
    to iznosu od 155,00 dinara po jednoj akciji, pri
    čemu se dividenda isplaćuje akcionarima iz Je-
    dinstvene evidencije akcionara društva a. d.
    Centralnog registra, depoa i kliringa hartija
    od vrednosti;
    2. ostatak dobiti u iznosu od 96.327.000 dina-
    ra ostaje neraspoređen, a dinamiku i dan ispla-
    te dividende odrediće Izvršni odbor.
    Konto Opis Dug. Potr.
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 158.100.000
    461 Obaveze za
    dividende 134.385.000
    489 Ostale obaveze za
    poreze, doprinose
    i druge dažbine 23.715.000
    – za raspodelu dobiti po odluci skupštine akcionara
    za dividende
    84 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    Raspodela dobiti u društvu sa
    ograničenom odgovornošću
    Na isplatu dobiti članovima društva s
    ograničenom odgovornošću shodno se prime-
    njuju odredbe Zakona o privrednim društvima
    o isplati dividende i međudividende akcio-
    narima.
    Raspodela dobiti u društvu s ograničenom
    odgovornošću, polazeći od načina na koji je to
    uređeno u akcionarskim društvima, može da
    se vrši na sledeći način:
    1) za pokriće gubitaka prenesenih iz ranijih go-
    dina;
    2) za zakonske rezerve, ako su one predviđene
    posebnim zakonom;
    3) za statutarne rezerve i druge rezerve, ako su
    predviđene osnivačkim aktom;
    4) za dividendu;
    5) za učešće zaposlenih i članova uprave;
    6) za druge namene utvrđene osnivačkim aktom.
    ë
    U društvu s ograničenom odgovor-
    nošću osnivačkim aktom može da se
    odredi da se isplata dobiti ne vrši u
    srazmeri sa udelom članova u osnovnom
    kapitalu društva.
    Primer: Raspodela dividende od strane
    zavisnog društva matičnom društvu
    Privredno društvo A poseduje 60% učešća
    u kapitalu privrednog društva B. Privredno
    društvo B iskazalo je dobit za 2018. godinu u iz-
    nosu od 10.000.000 dinara. Odluka o raspodeli
    dela akumulirane dobiti od 5.000.000 dinara
    doneta je u aprilu 2019. godine, s tim da je upla-
    ta na tekući račun člana društva A izvršena u
    maju 2019. godine u iznosu od 3.000.000 dinara,
    koliko mu pripada od dela isplaćene dobiti
    (5.000.000 x 60%).
    Knjiženje u poslovnim knjigama privrednog
    društva A u momentu donošenja odluke o ras-
    podeli dobiti, a zatim i isplate dividende
    izvršeno je na sledeći način:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    220 Potraživanja za
    dividende 3.000.000
    660 Finansijski
    prihodi od
    matičnih i zavisnih
    pravnih lica 3.000.000
    – po odluci o raspodeli dobiti
    2.
    241 Tekući (poslovni)
    računi 3.000.000
    220 Potraživanja za
    dividende 3.000.000
    – po izvodu sa tekućeg računa za uplatu dividende
    Knjiženje u poslovnim knjigama privrednog
    društva B u momentu donošenja odluke o raspo-
    deli dobiti, a zatim i isplate dividende izvr-
    šeno je na sledeći način:
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 3.000.000
    461 Obaveze za
    dividende 3.000.000
    – po odluci o raspodeli dobiti
    2.
    461 Obaveze za
    dividende 3.000.000
    241 Tekući (poslovni)
    računi 3.000.000
    – po izvodu sa tekućeg računa za isplaćenu dividendu
    ë
    Pravna lica koja primenjuju MSFI i
    MSFI za MSP, priznaju prihod od divi-
    dende kada se utvrde prava vlasnika na
    dividendu. Dakle, momenat priznavanja
    prihoda od dividende nije momenat fak-
    tičkog prijema novca ili drugih sred-
    stava, već momenat kada su dividende na
    odgovarajući način odobrene za raspode-
    lu, odnosno kada je utvrđeno pravo vla-
    snika da prime dividendu. To je momenat
    donošenja odluke o raspodeli dividen-
    di, koji uobičajeno prethodi momentu is-
    plate novca po osnovu dividende.
    Međutim, prema Pravilniku o načinu
    priznavanja, vrednovanja, prezentacije i
    obelodanjivanja pozicija u pojedinačnim
    finansijskim izveštajima mikro i dru-
    gih pravnih lica („Sl. glasnik RS”, br.
    118/2013 i 95/2014), prihodi od dividendi
    priznaju se u visini naplaćenih prihoda,
    odnosno u visini pripisanih dividendi
    osnovnom kapitalu.
    MART 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 85
    RAČUNOVODSTVO
    Prethodno navedeno znači da, ukoliko je u
    navedenom primeru društvo A mikro pravno
    lice, ono ne bi imalo dva stava za knjiženje, od-
    nosno ne bi ništa knjižilo po osnovu donošenja
    odluke o raspodeli dividende, već samo kada se
    izvrši isplata i to na sledeći način:
    Konto Opis Dug. Potr.
    241 Tekući (poslovni)
    računi 3.000.000
    660 Finansijski prihodi
    od matičnih i zavisnih
    pravnih lica 3.000.000
    – po izvodu sa tekućeg računa za uplatu dividende
    Primeri raspodele i isplate dividende
    fizičkom licu prikazani su u članku „Isplata
    dividendi akcionarima – rezidentima i nere-
    zidentima – po godišnjem računu za 2018. godi-
    nu”, u sekciji „Zarade” u ovom broju časopisa.
    Primer: Raspodela dividende članovima
    društva pravnim licima
    Na redovnoj godišnjoj skupštini članova
    društva u martu 2019. godine doneta je odluka
    da se neraspoređena dobit društva u iznosu od
    800.000 dinara raspodeli:
    ● za statutarne rezerve: 200.000 dinara,
    ● za 2 člana društva (pravna lica rezidenti) po
    300.000 dinara.
    Konto Opis Dug. Potr.
    340 Neraspoređeni dobitak
    ranijih godina 800.000
    322 Statutarne i druge
    rezerve 200.000
    4610 Obaveze za dividende
    (član društva A) 300.000
    4612 Obaveze za dividende
    (član društva A) 300.000
    – po odluci o raspodeli dobiti
    Napomena: Na dividendu koja se isplaćuje do-
    maćim pravnim licima – rezidentima Republi-
    ke Srbije ne plaća se porez po odbitku.
    Primer: Raspodela dividende i
    međudividende
    Društvo s ograničenom odgovornošću za
    2018. godinu ostvarilo je dobit u iznosu od
    1.000.000 dinara. Društvo nema neraspoređeni
    dobitak iz ranijih godina. Na redovnoj godi-
    šnjoj skupštini članova društva u martu 2019.
    godine doneta je odluka da se dobit raspodeli
    osnivaču. Dividenda je u aprilu isplaćena osni-
    vaču pravnom licu.
    U junu 2019. godine takođe je doneta odluka da
    se isplati međudividenda za 2019. godinu u izno-
    su od 350.000 dinara. Odluka je doneta na osnovu
    sastavljenog procenjenog Bilansa uspeha za 2019.
    godinu, u kome je društvo iskazalo procenjeni
    dobitak. Međudividenda je isplaćena imajući u
    vidu da njenom isplatom nije ugrožena likvid-
    nost društva, odnosno da društvo ima dovoljno
    slobodnih raspoloživih sredstava za plaćanje.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 1.000.000
    461 Obaveze za
    dividende 1.000.000
    – po odluci o raspodeli dobiti
    2.
    461 Obaveze za
    dividende 1.000.000
    241 Tekući (poslovni)
    računi 1.000.000
    – po izvodu sa tekućeg računa za isplaćenu dividendu
    3.
    723 Lična primanja
    poslodavca 350.000
    461 Obaveze za
    dividende 350.000
    – po odluci o isplati međudividende
    3a
    461 Obaveze za
    dividende 350.000
    241 Tekući (poslovni)
    računi 350.000
    – po izvodu sa tekućeg računa za isplaćene međudividende
    Primeri raspodele i isplate dividende
    nerezidentnim fizičkim i pravnim licima
    prikazani su u članku „Isplata dividendi ak-
    cionarima – rezidentima i nerezidentima – po
    godišnjem računu za 2018. godinu”, u sekciji „Za-
    rade” u ovom broju časopisa.
    Raspodela dobiti u ortačkom društvu
    Ortačko društvo je, u smislu Zakona, ono dru-
    štvo koje osnivaju dva ili više ortaka koji su
    neograničeno solidarno odgovorni celokupnom
    svojom imovinom za obaveze društva. Ortaci
    stiču udele u društvu srazmerne svojim ulozima
    u društvo, ako ugovorom o osnivanju nije druga-
    čije određeno, a u skladu sa članom 107. Zakona
    86 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    RAČUNOVODSTVO
    dobit društva raspodeljuje se između ortaka na
    jednake delove, ako ugovorom o osnivanju nije
    drugačije određeno.
    Primer: Raspodela dobiti ortacima
    U finansijskim izveštajima za 2018. godinu
    ortačko društvo sa dva člana ortaka fizička
    lica ostvarilo je dobit u iznosu od 600.000 di-
    nara. Odlukom o raspodeli dobiti u 2019. godi-
    ni predviđeno je da se deo dobiti u iznosu od
    400.000 dinara unese u društvo kao povećanje
    uloga (po 200.000 dinara za dva ortaka), a da se
    ostatak od 200.000 dinara bruto isplati za sop-
    stvene potrebe ortacima kao dividenda u izno-
    su od po 100.000 dinara. Dividenda je isplaćena
    ortacima.
    Red.
    br. Konto Opis Dug. Potr.
    1.
    340 Neraspoređeni
    dobitak ranijih
    godina 600.000
    3021 Ulozi ortaka A 200.000
    3022 Ulozi ortaka B 200.000
    461 Obaveze za
    dividende 170.000
    489 Ostale obaveze za
    poreze, doprinose i
    druge dažbine 30.000
    – za raspodelu dobiti po odluci ortaka
    2.
    461 Obaveze za
    dividende 170.000
    489 Ostale obaveze za
    poreze, doprinose i
    druge dažbine 30.000
    241 Tekući (poslovni)
    računi 200.000
    – po izvodu sa tekućeg računa za isplatu osnivačima
    Napomena: Prihod koji osnivači, odnosno
    članovi privrednog društva ostvaruju u svojstvu
    vlasnika udela u osnovnom kapitalu društva,
    ima poreski tretman prihoda od kapitala i opo-
    rezuje se po stopi od 15%. U prikazanom primeru
    sproveden je obračun 15% na bruto iznos raspo-
    deljenih dividendi u iznosu od 200.000 dinara.
    Raspodela dobiti u komanditnom
    društvu
    Komanditno društvo je privredno društvo
    koje ima najmanje dva člana, od kojih najmanje je-
    dan za obaveze društva odgovara neograničeno
    solidarno (komplementar), a najmanje jedan od-
    govara ograničeno do visine svog neuplaćenog
    odnosno neunetog uloga (komanditor). Prema
    članu 130. Zakona, komanditori i komplementa-
    ri učestvuju u deobi dobiti društva srazmerno
    svojim udelima u društvu, ako osnivačkim ak-
    tom nije drugačije određeno.
    Primer: Raspodela dobiti u komanditnom
    društvu
    U komanditnom društvu ostvarena je dobit u
    iznosu od 180.000 dinara. Komplementaru (fi-
    zičkom licu) po osnovu učešća u dobiti pripada
    iznos od 60.000 dinara, a komanditoru (pravnom
    licu) iznos od 120.000 dinara. U skladu sa odlu-
    kom, i komanditor i komplementar koristiće
    ceo iznos dobiti za povećanje svog uloga.
    Konto Opis Dug. Potr.
    340 Neraspoređeni dobitak
    ranijih godina 100.000
    3021 Ulozi (osnivač
    komplementar) 60.000
    3022 Ulozi (osnivač komanditor) 120.000
    – za raspodelu dobiti povećanjem uloga
    PS