Autor: Filip Kovačević

  • Primena propisa o PDV-u u građevinskoj delatnosti

    Imajući u vidu da u praksi postoje brojni problemi i nedoumice u vezi sa tumačenjem i primenom PDV propisa u građevinskoj delatnosti, posebno nakon izmene Zakona o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 84/2004… 30/2018 – dalje: Zakon) iz oktobra 2015. godine, u tekstu dajemo odgovor na neka od najčešćih i najznačajnijih pitanja, zajedno sa opštim smernicama za utvrđivanje ispravnog PDV tretmana.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F06%2FPS30-107.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    Imajući u vidu da u praksi postoje brojni problemi i nedoumice u vezi sa
    tumačenjem i primenom PDV propisa u građevinskoj delatnosti, posebno na-
    kon izmene Zakona o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 84/2004…
    30/2018 – dalje: Zakon) iz oktobra 2015. godine, u tekstu dajemo odgovor na neka
    od najčešćih i najznačajnijih pitanja, zajedno sa opštim smernicama za utvr-
    đivanje ispravnog PDV tretmana.
    Uvod
    U skladu sa članom 10. stav 2. Zakona, prima-
    lac dobara i usluga iz oblasti građevinarstva,
    obveznik PDV-a, poreski je dužnik za promet
    izvršen od strane obveznika PDV-a. Ovom pri-
    likom napominjemo da se Zakon ne poziva na Za-
    kon o planiranju i izgradnji („Sl. glasnik RS”,
    br. 72/2009… 31/2019), tj. lice koje vrši promet
    i primalac dobara i usluga ne moraju biti kla-
    sifikovani kao izvođač radova i investitor, u
    skladu sa pomenutim propisom, kako bi došlo
    do primene mehanizma obrnute naplate (tzv.
    reverse charge mehanizam, odnosno interni obra-
    čun), već je dovoljno da su oba lica registrovana
    za PDV u Republici Srbiji.
    Navedena izmena trebalo je da s jedne strane
    olakša primenu propisa kojima je uređena ma-
    terija PDV-a, budući da je prethodno rešenje ne-
    retko izazivalo nedoumice u praksi, pa je samim
    tim i dovodilo do različitih tumačenja povo-
    dom ispunjenosti uslova za primenu mehanizma
    obrnute naplate, dok je s druge strane trebalo
    da dovede i do šire primene predmetnog meha-
    nizma, čime je trebalo da se dodatno rastereti
    poslovanje privrednih subjekata u predmetnoj
    oblasti. Međutim, ispostavilo se da je novo
    rešenje izazvalo još veće probleme u praksi, s
    obzirom na to da je domet člana 10. stav 2. tačka
    3) Zakona sada možda preširok i često ga je po-
    trebno primeniti čak i za promete koji, na prvi
    pogled barem, ne bi trebalo da budu tretirani
    kao građevinska aktivnost.
    Podzakonskim aktom, tj. Pravilnikom o utvr-
    đivanju dobara i usluga iz oblasti građevinar-
    stva za svrhu određivanja poreskog dužnika za
    porez na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”, br.
    86/2015 – dalje: Pravilnik), preciznije je uređe-
    na predmetna materija, tj. šta se sve smatra pro-
    metom dobra i usluga iz oblasti građevinarstva.
    Naime, u skladu sa članom 2. Pravilnika, do-
    brima i uslugama iz oblasti građevinarstva, u
    smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, smatraju
    se dobra i usluge čiji se promet vrši u skladu sa
    članom 4. stav 1. i stav 3. tačka 6) i članom 5. stav
    1. i stav 3. tačka 3) Zakona, u okviru obavljanja
    delatnosti iz sledećih grupa Klasifikacije de-
    latnosti koje su propisane Uredbom o klasifi-
    kaciji delatnosti („Sl. glasnik RS”, broj 54/10):
    1) 41.20 Izgradnja stambenih i nestambenih zgra-
    da;
    2) 42.11 Izgradnja puteva i auto-puteva;
    3) 42.12 Izgradnja železničkih pruga i podzem-
    nih železnica;
    4) 42.13 Izgradnja mostova i tunela;
    5) 42.21 Izgradnja cevovoda;
    6) 42.22 Izgradnja električnih i telekomunika-
    cionih vodova;
    7) 42.91 Izgradnja hidrotehničkih objekata;
    8) 42.99 Izgradnja ostalih nepomenutih građe-
    vina;
    9) 43.11 Rušenje objekata;
    10) 43.12 Priprema gradilišta;
    11) 43.21 Postavljanje električnih instalacija;
    12) 43.22 Postavljanje vodovodnih, kanalizacio-
    nih, grejnih i klimatizacionih sistema;
    13) 43.29 Ostali instalacioni radovi u građevi-
    narstvu;
    14) 43.31 Malterisanje;
    15) 43.32 Ugradnja stolarije;
    108 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    16) 43.33 Postavljanje podnih i zidnih obloga;
    17) 43.34 Bojenje i zastakljivanje;
    18) 43.91 Krovni radovi;
    19) 43.99 Ostali nepomenuti specifični građe-
    vinski radovi.
    Stav 2. istog člana navodi da se, kada obveznik
    PDV-a obavlja prethodno navedene aktivnosti,
    nezavisno od toga da li je registrovan za oba-
    vljanje tih aktivnosti u skladu sa Zakonom, po
    nalogu naručioca, od sopstvenog materijala, pod
    uslovom da se ne radi samo o dodacima ili dru-
    gim sporednim materijalima, smatra da obveznik
    PDV-a vrši promet dobara iz oblasti građevi-
    narstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona.
    Stav 3. istog člana navodi da se, kada obveznik
    PDV-a obavlja prethodno navedene aktivnosti,
    nezavisno od toga da li je registrovan za obavlja-
    nje tih aktivnosti u skladu sa Zakonom, po nalogu
    naručioca, od materijala naručioca, smatra da
    obveznik PDV-a vrši promet usluga iz oblasti
    građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona.
    Opšti PDV tretman prometa u
    građevinskoj industriji
    Promet dobara, u skladu sa odredbom člana 4.
    stav 1. Zakona, predstavlja prenos prava raspola-
    ganja na telesnim stvarima licu koje tim dobri-
    ma može da raspolaže kao vlasnik, ako Zakonom
    nije drukčije određeno.
    U skladu sa odredbom stava 3. tačka 6) istog
    člana Zakona, prometom dobara smatra se i is-
    poruka dobara proizvedenih ili sastavljenih
    po nalogu naručioca, od materijala isporučio-
    ca, ako se ne radi samo o dodacima ili drugim
    sporednim materijalima.
    S druge strane, članom 5. stav 1. Zakona propi-
    sano je da su promet usluga svi poslovi i radnje
    u okviru obavljanja delatnosti koji nisu promet
    dobara iz člana 4. Zakona, a u skladu sa stavom 3.
    tačka 3) istog člana prometom usluga smatra se
    i predaja dobara proizvedenih ili sastavljenih
    po nalogu naručioca, od materijala naručioca.
    Odredbama člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona
    propisano da je da je poreski dužnik primalac
    dobara i usluga iz oblasti građevinarstva, ob-
    veznik PDV-a, odnosno lice iz člana 9. stav 1.
    Zakona, za promet izvršen od strane obveznika
    PDV-a.
    Ističemo da je u navedenim slučajevima pri-
    malac dobara ili usluga PDV obveznik kao po-
    reski dužnik (primenjuje se mehanizam obrnute
    naplate), što znači da su primaoci dobara ili
    usluga iz oblasti građevinarstva dužni da obra-
    čunaju izlazni PDV umesto obveznika PDV-a koji
    je dobra ili usluge isporučio.
    CNa promet dobara i usluga u oblasti
    građevinarstva koji nije obuhvaćen
    prethodno navedenom listom aktivnost PDV
    obračunava se u skladu sa opštim pravilima,
    tj. lice koje je izvršilo promet iskazuje PDV
    na računu, odnosno na privremenoj/konačnoj
    situaciji.
    Mehanizam obrnute naplate primenjuje se i u
    slučaju kada je naknada naplaćena pre nego što
    je izvršen promet, tj. u slučaju avansne uplate.
    Međutim, ovom prilikom važno je napomenuti
    da, ako je za oporezivi promet dobara i usluga
    izvršeno avansno plaćanje zaključno sa 14. 10.
    2015. godine, a promet dobara i usluga vrši se
    od 15. 10. 2015. godine, što znači da iznos avan-
    snih sredstava (plaćenih zaključno sa 14. 10. 2015.
    godine) predstavlja naknadu ili deo naknade za
    promet koji se vrši od 15. 10. 2015. godine, za taj
    promet dobara i usluga poreski dužnik se odre-
    đuje u skladu sa starim pravilima. Drugim reči-
    ma, u tom slučaju PDV se obračunava u skladu sa
    članom 10. stav 2. tačka 3) Zakona, u kome je bilo
    navedeno da je poreski dužnik primalac dobara
    ili usluga iz oblasti građevinarstva, obveznik
    PDV-a, odnosno lice iz člana 9. stav 1. Zakona,
    za promet izvršen od strane obveznika PDV-a,
    ako je primalac dobara ili usluga investitor
    i ako je isporučilac dobara ili usluga izvođač
    radova, u skladu sa zakonom kojim se uređuju pla-
    niranje i izgradnja.
    C Ako je naknada za promet dobara i
    usluga izražena u stranoj valuti, za
    obračun te vrednosti u domaćoj valuti prime-
    njuje se srednji kurs centralne banke, odnosno
    ugovoreni kurs koji važi na dan nastanka po-
    reske obaveze.
    Shodno tome, a imajući u vidu da poreska oba-
    veza nastaje na dan kada je izvršen promet, od-
    nosno na dan kada je izvršeno plaćanje (ukoliko
    je plaćanje izvršeno pre prometa), za obračun
    osnovice u domaćoj valuti, u slučaju kada je do-
    šlo do avansnog plaćanja, trebalo bi primeniti
    JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 109
    POREZI
    kurs koji je važio na dan kada je izvršena uplata,
    dok bi za preostali deo naknade osnovicu u do-
    maćoj valuti trebalo obračunati primenom kur-
    sa koji je važio na dan kada je promet izvršen.
    U skladu sa navedenim, obveznik PDV-a – lice
    koje je izvršilo promet dobara i usluga iz obla-
    sti građevinarstva – u polju 003 PDV prijave
    iskazuje iznos osnovice za izvršeni promet (na-
    vedeno lice izdaje račun bez PDV-a, sa obrazlo-
    ženjem da PDV nije obračunat u skladu sa članom
    10. stav 2. tačka 3) Zakona), dok obveznik PDV-a
    – primalac dobara i usluga iz oblasti građevi-
    narstva – u polju 103 PDV prijave iskazuje iznos
    PDV obaveze po ovom osnovu, a istovremeno u
    poljima 008 i 108 PDV prijave iskazuje osnovicu
    za predmetni promet, odnosno iznos prethodnog
    poreza koji po ovom osnovu može da se iskori-
    sti kao odbitni. Kada je u pitanju evidentiranje
    prometa u POPDV obrascu, lice koje je izvršilo
    promet dobara i usluga iz oblasti građevinar-
    stva iskazuje samo iznos osnovice u polju 3.4. S
    druge strane, obveznik PDV-a – primalac doba-
    ra i usluga iz oblasti građevinarstva – u polju
    3a.3 iskazuje iznos PDV obaveze po ovom osnovu,
    dok u polju 8b.2 prikazuje osnovicu za predmetni
    promet, a iznos prethodnog poreza koji po ovom
    osnovu može da se iskoristi iskazuje kao odbit-
    ni u polju 8e.2.
    Pored toga, uz račun bi trebalo da bude pri-
    ložena i privremena situacija (ukoliko su u
    pitanju „standardni” građevinski radovi) na
    kojoj se nalazi i pečat ovlašćenog nadzornog
    organa, uz navedeni datum overe pored pečata i
    zajedno sa potpisom nadzornog organa, kako bi
    investitor mogao da koristi prethodni porez
    kao odbitni, s tim da treba istaći da privreme-
    na situacija koja sadrži sve elemente propisane
    članom 42. stav 4. Zakona ujedno može da bude ko-
    rišćena i kao račun, tj. nije potrebno izdavati
    i privremenu situaciju i račun u ovom slučaju.
    Međutim, ukoliko nadzorni organ nije overio
    privremenu situaciju, investitor/primalac do-
    bara ili usluga nema pravo da predmetni PDV
    iskoristi kao odbitni budući da nedostaje „po-
    tvrda” da je investitoru/primaocu dobara ili
    usluga zaista izvršen promet.
    S tim u vezi, skrećemo pažnju i na sledeće
    Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-
    1263/2015-04 od 8. 12. 2015. godine, u vezi sa odre-
    đivanjem momenta prometa: U slučaju delimičnih
    isporuka dobara i usluga iz oblasti građevinar-
    stva (za koje se ispostavljaju situacije), kada
    u skladu sa propisima kojima se uređuju plani-
    ranje i izgradnja postoji obaveza angažovanja
    nadzornog organa, odnosno kada je naručilac po
    sopstvenom opredeljenju angažovao nadzorni
    organ, promet dobara i usluga smatra se izvrše-
    nim danom overe situacije od strane nadzornog
    organa. Međutim, kada u skladu sa propisima ko-
    jima se uređuju planiranje i izgradnja ne postoji
    obaveza angažovanja nadzornog organa, pri čemu
    naručilac nije angažovao nadzorni organ po sop-
    stvenom opredeljenju, promet dobara i usluga iz
    oblasti građevinarstva smatra se izvršenim
    danom ispostavljanja situacije.
    Takođe treba istaći da obveznik PDV-a koji
    vrši promet dobara sa ugradnjom, koji se sma-
    tra prometom u oblasti građevinarstva u smislu
    člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, nema pravo da
    u računu za izvršeni promet iskaže vrednost
    materijala sa obračunatim PDV-om, a vrednost
    ugradnje tog materijala iskaže bez obračunatog
    PDV-a, niti da izda dva odvojena računa u smislu
    da će u jednom računu iskazati vrednost mate-
    rijala sa obračunatim PDV-om, a u drugom vred-
    nost ugradnje materijala bez obračunatog PDV-a,
    s obzirom na to da u ovom slučaju obveznik PDV-a
    vrši samo promet dobra za koji je poreski du-
    žnik primalac dobara ili usluga. Navedeno je
    potvrđeno i Mišljenjem Ministarstva finan-
    sija, br. 430-00-522/2015-04 od 21. 12. 2015. godine.
    C Kada obveznik PDV-a vrši promet do-
    bara i usluga drugom obvezniku PDV-a,
    pri čemu je za jedan deo prometa poreski du-
    žnik isporučilac tih dobara i usluga, dok je za
    drugi deo prometa poreski dužnik primalac
    tih dobara i usluga, obveznik PDV-a koji vrši
    promet izdaje račun u kojem posebno iskazuje
    podatke o prometu za koji je navedeni obveznik
    PDV-a poreski dužnik, a posebno o prometu za
    koji je poreski dužnik obveznik PDV-a – prima-
    lac dobara i usluga.
    C Ukoliko je dogovoreno zadržavanje
    određenog iznosa naknade na ime ga-
    rancije za dobro izvršene radove, predmet-
    ni iznos takođe ulazi u osnovicu za obračun
    PDV-a, bez obzira na to što će isti biti na-
    plaćen u nekom kasnijem trenutku. Ukoliko
    pak taj iznos ne bude naplaćen budući da kva-
    litet radova nije odgovarao dogovorenim, u
    110 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    momentu kada je nastupio slučaj zbog kog iznos
    garancije neće biti vraćen, osnovica za obra-
    čun PDV-a može da bude umanjena u periodu u
    kome je lice koje je izvršilo promet dobara i
    usluga iz oblasti građevinarstva izdalo knji-
    žno odobrenje tim povodom.
    Ovom prilikom važno je istaći i da prima-
    lac dobara i usluga ne mora da poseduje račun da
    bi ostvario pravo na odbitak prethodnog pore-
    za u skladu sa članom 28. stav 5. tačka 1) Zakona,
    za promet iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, pod
    uslovom da je obračunao PDV kao poreski dužnik
    i da primljena dobra i usluge koristi za promet
    dobara i usluga koji je oporeziv PDV-om, za koji
    postoji oslobođenje od plaćanja PDV-a sa pravom
    na odbitak prethodnog poreza, odnosno koji je
    izvršen u inostranstvu, ako bi za taj promet po-
    stojalo pravo na odbitak prethodnog poreza da
    je izvršen u Republici Srbiji.
    Ko se smatra licem iz člana 9. stav 1.
    Zakona
    Imajući u vidu da je izmenama i dopunama Za-
    kona znatno proširena primena člana 10. stav 2.
    tačka 3) Zakona, veliki broj subjekata iz javnog
    sektora (ovde se misli na lica koja nisu obve-
    znici PDV-a) doveden je u poziciju da obračunava
    PDV kao poreski dužnik, budući da se smatraju
    licem iz člana 9. stav 1. Zakona. Naime, licima
    iz člana 9. stav 1. Zakona smatraju se Republi-
    ka Srbija i njeni organi, organi teritorijalne
    autonomije i lokalne samouprave, kao i pravna
    lica osnovana zakonom, odnosno aktom organa
    Republike Srbije, teritorijalne autonomije ili
    lokalne samouprave u cilju obavljanja poslova
    državne uprave ili lokalne samouprave.
    Iz tog razloga, a usled brojnih nedoumica
    koje su se javile u praksi, među izdatim mi-
    šljenjima Ministarstva finansija izdvajamo
    Mišljenje br.430-00-00516/2015-04 od 7. 12. 2015.
    godine, u kome je navedeno sledeće:
    Javna preduzeća, kao lica koja obavljaju de-
    latnost od opšteg interesa u skladu sa Zako-
    nom o javnim preduzećima („Sl. glasnik Republike
    Srbije”, br. 119/2012, 116/2013 – autentično tuma-
    čenje i 44/2014 – dr. zakon), ne smatraju se lici-
    ma iz člana 9. stav 1. Zakona. S tim u vezi, kako
    su delatnosti od opšteg interesa, u smislu
    tog zakona, delatnosti koje su kao takve odre-
    đene zakonom u oblasti: proizvodnje, prenosa i
    distribucije električne energije; proizvodnje
    i prerade uglja; istraživanja, proizvodnje, pre-
    rade, transporta i distribucije nafte i pri-
    rodnog i tečnog gasa; prometa nafte i naftnih
    derivata; železničkog, poštanskog i vazdušnog
    saobraćaja; telekomunikacija; izdavanja službe-
    nog glasila Republike Srbije; izdavanja udžbenika;
    upravljanja nuklearnim objektima, korišćenja,
    upravljanja, zaštite i unapređenja dobara od
    opšteg interesa (vode, putevi, mineralne siro-
    vine, šume, plovne reke, jezera, obale, banje, di-
    vljač, zaštićena područja), proizvodnja, promet
    i prevoz naoružanja i vojne opreme, upravljanja
    otpadom, komunalne delatnosti, uključujući i
    delatnosti od strateškog značaja za Republi-
    ku Srbiju i delatnosti neophodne za rad držav-
    nih organa i organa jedinica lokalne samouprave,
    utvrđene zakonom ili aktom Vlade, a da se jav-
    na preduzeća, između ostalog, osnivaju i posluju
    radi sticanja dobiti, proizlazi da se javna pre-
    duzeća smatraju poreskim obveznicima u skla-
    du sa Zakonom. Naime, poreskim obveznicima, u
    skladu sa Zakonom, smatraju se lica, uključujući
    i lica koja u Republici Srbiji nemaju sedište,
    odnosno prebivalište, a koja samostalno oba-
    vljaju promet dobara i usluga, u okviru obavljanja
    delatnosti, kojom se smatra trajna aktivnost
    proizvođača, trgovca ili pružaoca usluga u cilju
    ostvarivanja prihoda, uključujući i delatnosti
    eksploatacije prirodnih bogatstava, poljopri-
    vrede, šumarstva i samostalnih zanimanja. To
    znači da se, između ostalih, odredbe Zakona ko-
    jima se uređuje dobrovoljno, odnosno obavezno
    evidentiranje za obavezu plaćanja PDV, prime-
    njuju i na javna preduzeća. Međutim, ako je javno
    preduzeće osnovano u cilju obavljanja poslova
    državne uprave ili lokalne samouprave i ako
    javno preduzeće obavlja ove poslove, nezavisno
    od toga da li javno preduzeće isključivo obavlja
    te poslove ili pored tih poslova obavlja i druge,
    pri čemu su poslovi državne uprave određeni za-
    konom kojim se uređuje državna uprava, a poslovi
    lokalne samouprave zakonom kojim se uređuje lo-
    kalna samouprava, u tom slučaju javno preduzeće
    smatra se licem iz člana 9. stav 1. Zakona.
    U cilju otklanjanja nedoumica u pogledu odre-
    đivanja poreskog dužnika za promet dobara i
    usluga iz oblasti građevinarstva koji obveznik
    PDV-a vrši javnom preduzeću, obveznik PDV-a
    treba da utvrdi:
    JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 111
    POREZI
    ● da li je javno preduzeće evidentirani obveznik
    PDV-a uvidom u registar obveznika PDV-a koji je
    dostupan na internet stranici Poreske uprave;
    ● da li je javno preduzeće lice iz člana 9. stav 1.
    Zakona na osnovu obaveštenja javnog preduzeća.
    Primer: Rekonstrukcija zgrade
    Obveznik PDV-a, lice A, zaključilo je sa dru-
    gim obveznikom PDV-a, licem B, Ugovor o rekon-
    strukciji poslovne zgrade u kojoj lice B obavlja
    delatnost.
    Shodno tome, a budući da navedena usluga
    potpada pod šifru delatnosti 41.20 (Izgradnja
    stambenih i nestambenih zgrada), za navede-
    ni promet poreski dužnik trebalo bi da bude
    lice B, kao primalac dobara i usluga, ukoliko
    za predmetni promet nije uplaćen avans pre 15.
    10. 2015. godine; u suprotnom, PDV bi trebalo
    da obračuna lice A primenom opštih pravila
    o PDV-u.
    S tim u vezi, može da se pretpostavi da je
    navedeni ugovor zaključen pre oktobra 2015. go-
    dine, pri čemu je tim ugovorom predviđeno is-
    postavljanje četiri situacije (tri privremene i
    konačna, što znači da će biti izvršena četiri
    zasebna prometa dobara), ali nije predviđeno
    da će se svaka situacija pravdati delom avansa
    (tj. avans će biti pravdan u celosti kako budu vr-
    šeni radovi dok se isti ne iskoristi), kao i da
    je lice B uplatilo avans licu A u iznosu od 50%
    ugovorene vrednosti posla (tj. nije u pitanju 100%
    avans). Po osnovu primljenih avansnih sredsta-
    va lice A obračunalo je i platilo PDV primenom
    opštih pravila o PDV-u, u skladu sa prethodno
    važećim pravilima, a radovi su završeni posle
    novembra 2015. godine.
    U skladu sa prethodno navedenim, poreski
    dužnik za promet dobara po osnovu prve situa-
    cije koja je u potpunosti pravdana avansom i po
    osnovu druge situacije koja je delimično prav-
    dana avansom trebalo bi da bude lice A (budući
    da za taj deo prometa treba da se primene stara
    pravila), dok bi po osnovu treće situacije i ko-
    načne situacije koje nisu pravdane avansom po-
    reski dužnik trebalo da bude lice B, u skladu sa
    novim pravilima.
    Primer: Ugradnja stolarije
    Obveznik PDV-a, lice A, zaključilo je sa dru-
    gim obveznikom PDV-a, licem B, Ugovor o ugrad-
    nji stolarije (npr. parketa, prozora i sl.) na
    poslovnoj zgradi lica B. S tim u vezi, ako lice
    A ugrađuje sopstvenu stolariju, onda vrši pro-
    met dobara iz oblasti građevinarstva licu B. S
    druge strane, ako lice A ugrađuje stolariju koja
    je u vlasništvu lica B, onda lice A vrši promet
    usluga iz oblasti građevinarstva licu B.
    Shodno tome, a budući da navedeni prometi
    potpadaju pod šifru delatnosti 43.32 (Ugradnja
    stolarije), za navedeni promet poreski dužnik
    trebalo bi da bude lice B kao primalac dobara
    i usluga, ukoliko za predmetni promet nije upla-
    ćen avans pre 15. 10. 2015. godine; u suprotnom,
    PDV bi trebalo da obračuna lice A primenom
    opštih pravila o PDV-u.
    Napomena: Za sam promet stolarije koji vrši
    obveznik PDV-a, lice V, bilo licu A bilo licu B,
    ne primenjuje član 10. stav 2. tačka 3) Zakona, tj.
    u pitanju je promet za koji važe opšta pravila
    PDV-a.
    Primer: Iznajmljivanje bagera i rovokopača
    sa rukovaocima
    Obveznik PDV-a, lice A, iznajmljuje bagere i
    rovokopače obvezniku PDV-a, licu B, zajedno sa
    rukovaocima, za potrebe izvođenja zemljanih
    radova (iskopavanje, nasipanje, i sl.)
    Budući da navedena usluga potpada pod šifru
    delatnosti 43.12 (Priprema gradilišta – iznaj-
    mljivanje građevinskih mašina s rukovaocem
    svrstava se u one delatnosti građevinarstva za
    čije se obavljanje pomenute mašine iznajmljuju),
    za navedeni promet trebalo bi da se primenjuju
    nova pravila, odnosno poreski dužnik trebalo
    bi da bude lice B kao primalac dobara i usluga,
    ukoliko za predmetni promet nije uplaćen avans
    pre 15. 10. 2015. godine; u suprotnom, PDV bi tre-
    balo da obračuna lice A primenom opštih pra-
    vila o PDV-u.
    Primer: Usluge izrade i montaže
    priključnih veza, kanala i cevovoda za
    ventilacionu klima-komoru
    U predmetom slučaju obveznik PDV-a, lice
    A, pruža uslugu izrade i montaže priključnih
    veza, kanala i cevovoda za ventilacionu klima-
    -komoru obvezniku PDV-a, licu B. Pretpostavlja
    se da je navedena usluga sačinjena od pojedinačnih
    aktivnosti od kojih bi neke, ukoliko bi se
    pojedinačno posmatrale, mogle da se smatraju
    prometom iz oblasti građevinarstva, dok druge
    ne bi.
    112 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    U konkretnoj situaciji smatramo da je po-
    trebno posmatrati širi aspekt predmetne uslu-
    ge, odnosno činjenicu da li se sve pojedinačne
    aktivnosti u okviru ove usluge pružaju u cilju
    izrade i montaže priključnih veza, kanala i ce-
    vovoda za ventilacionu klima-komoru, kao i da
    li, shodno tome, čine jedinstvenu isporuku.
    Ukoliko može da se izvede zaključak da je u pi-
    tanju jedinstvena isporuka, a budući da navedena
    usluga potpada pod šifru delatnosti 43.22 (Po-
    stavljanje vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i
    klimatizacionih sistema, uključujući dogradnju,
    adaptaciju, održavanje i popravke), za predmetni
    promet poreski dužnik trebalo bi da bude lice B
    kao primalac dobara i usluga, ukoliko za navede-
    ni promet nije uplaćen avans pre 15. 10. 2015. godi-
    ne; u suprotnom, PDV bi trebalo da obračuna lice
    A primenom opštih PDV pravila.
    Primer: Usluge popravke lifta, odnosno
    ugradnje lifta
    Obveznik PDV-a, lice A, pruža uslugu poprav-
    ke lifta obvezniku PDV-a, licu B.
    Budući da navedena usluga potpada pod šifru
    delatnosti 33.12 (Popravka mašina), poreski du-
    žnik trebalo da bude lice koje pruža te usluge.
    S druge strane, usluga ugradnje lifta potpada
    pod šifru delatnosti 43.29 (Ostali instalacio-
    ni radovi u građevinarstvu), pa bi za predmetni
    promet trebalo da se primenjuju nova pravila,
    odnosno poreski dužnik trebalo bi da bude
    lice B kao primalac dobara i usluga, ukoliko za
    navedeni promet nije uplaćen avans pre 15. 10.
    2015. godine; u suprotnom, PDV bi opet trebalo
    da obračuna lice A primenom opštih pravila
    PDV-a.
    Primer: Usluga zamene i ugradnje grejnih
    kotlova
    U konkretnom slučaju obveznik PDV-a, lice A,
    vrši zamenu i ugradnju grejnih kotlova obvezni-
    ku PDV-a, licu B, i tom prilikom pruža i usluge
    mašinskih, građevinskih i elektro radova, a
    sve u svrhu stavljanja sistema u funkciju.
    Budući da glavna aktivnost (zamena i ugradnja
    grejnih kotlova) potpada pod šifru delatnosti
    43.22 (Postavljanje vodovodnih, kanalizacionih,
    grejnih i klimatizacionih sistema, uključujući
    dogradnju, adaptaciju, održavanje i popravke),
    kao i da se ostale usluge pružaju u cilju zamene
    i ugradnje grejnih kotlova, za navedeni promet
    trebalo bi da se primenjuju nova pravila, odno-
    sno poreski dužnik trebalo bi da bude lice B
    kao primalac dobara i usluga, ukoliko za pred-
    metni promet nije uplaćen avans pre 15. 10. 2015.
    godine; u suprotnom, PDV bi trebalo da obraču-
    na lice A primenom opštih pravila PDV-a.
    Ovom prilikom potrebno je skrenuti pažnju
    na to da se prometom dobara, odnosno usluga iz
    oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka
    3) Zakona smatra:
    ● isporuka opreme za grejanje sa montažom i pu-
    štanjem u rad;
    ● isporuka opreme za grejanje sa montažom, a
    bez puštanja u rad;
    ● montaža opreme za grejanje i klimatizaciju.
    S druge strane, prometom dobara, odnosno
    usluga iz oblasti građevinarstva iz člana 10.
    stav 2. tačka 3) Zakona ne smatra se:
    ● isporuka opreme za grejanje i klimatizaciju
    bez montaže i bez puštanja u rad;
    ● isporuka opreme za grejanje i klimatizaciju
    bez montaže, sa puštanjem u rad.
    Primer: Pružanje usluga koje zahtevaju
    posedovanje specijalnih veština
    Obveznik PDV-a, lice A, pruža uslugu čišće-
    nja spoljašnjosti zgrada korišćenjem speci-
    jalnih veština, tj. sistemom užadi, obvezniku
    PDV-a, licu B.
    S tim u vezi, kada se izvode radovi na npr.
    visokim objektima za koje je neophodna posedo-
    vanje posebnih veština i znanje korišćenja od-
    govarajuće opreme, PDV bi trebalo da obračuna
    lice B kao poreski dužnik, budući da se u tom
    slučaju vrši promet usluga iz oblasti građevi-
    narstva, konkretno iz grupe 43.99 – Ostali nepo-
    menuti specifični građevinski radovi.
    Primer: Postavljanje i održavanje
    električnih instalacija
    Lice B vrši isporuku dobara, npr. rasvetnih
    uređaja sa ugradnjom, licu A. Lice V će pružati
    uslugu održavanja, odnosno popravke tih uređaja
    nakon što budu ugrađeni. Sva tri lica su obve-
    znici PDV-a.
    Isporuka sa ugradnjom rasvetnih uređaja pot-
    pada pod aktivnost iz grupe 43.21 – Postavljanje
    električnih instalacija, što znači da bi po-
    reski dužnik za predmetni promet trebalo da
    bude lice A kao primalac dobara i usluga iz
    oblasti građevinarstva.
    JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 113
    POREZI
    PS
    veznika PDV-a) trebalo bi da budu Pravilnik i
    Uredba o Klasifikaciji delatnosti, s tim da je
    predlog autora da se za svaku pojedinačnu situa-
    ciju, nakon što se ustanovi da je određena aktiv-
    nost navedena na listi iz Pravilnika, posebna
    pažnja obrati na to da li ta aktivnost može da
    se podvede i pod neku drugu aktivnost iz Uredbe
    o Klasifikaciji delatnosti koja nije navedena
    u Pravilniku, budući da bi u tom slučaju mogla
    da bude isključena primena mehanizma obrnute
    naplate. Navedeni pristup je potvrđen i kroz,
    sada već brojna, mišljenja Ministarstva finan-
    sija na ovu temu.
    S druge strane, popravka navedenih dobara
    ne smatra se prometom usluga iz oblasti građe-
    vinarstva u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Za-
    kona, pa je poreski dužnik za promet tih usluga
    lice koje je izvršilo promet, tj. lice V.
    Zaključak
    U skladu sa prethodno navedenim, osnov za
    određivanje da li je izvršen promet dobara
    ili usluga iz oblasti građevinarstva u smislu
    člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona za svaki konkre-
    tan slučaj (ukoliko se promet vrši između ob-
  • Najčešća pitanja i nedoumice koje se javljaju u praksi prilikom primene propisa kojima je uređena materija poreza na dodatu vrednost

    U poslednjem od tri teksta biće obrađene sledeće situacije koje stvaraju nedoumice u praksi, i to: prenos celokupne ili dela imovine i obračun PDV-a, naknadno sticanje prava na odbitak prethodnog poreza, PDV tretman odobravanja popusta uz protivčinidbu i umanjenje osnovice za obračun PDV-a usled nenaplativosti potraživanja.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS29-115.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 115
    POREZI
    Filip Kovačević, LL.M., Deloitte, viši rukovodilac u poreskom odeljenju
    Najčešća pitanja i nedoumice
    koje se javljaju u praksi prilikom
    primene propisa kojima je
    uređena materija poreza na
    dodatu vrednost
    U poslednjem od tri teksta biće obrađene sledeće situacije koje stvaraju ne-
    doumice u praksi, i to: prenos celokupne ili dela imovine i obračun PDV-a,
    naknadno sticanje prava na odbitak prethodnog poreza, PDV tretman odobra-
    vanja popusta uz protivčinidbu i umanjenje osnovice za obračun PDV-a usled
    nenaplativosti potraživanja.
    Prenos celokupne ili dela imovine i
    obračun PDV-a
    Prilikom prometa celokupne ili dela imo-
    vine, uključujući tu i prenos imovine u okviru
    statusnih promena, u praksi se često javlja pi-
    tanje u vezi sa obračunom PDV-a, tj. da li se PDV
    obračunava u tom slučaju ili ne, u skladu sa čla-
    nom 6. Zakona o porezu na dodatu vrednost („Sl.
    glasnik RS”, br. 84/2004… 30/2018 – dalje: Zakon
    o PDV-u).
    Naime, u skladu sa članom 6. stav 1. tačka 1)
    Zakona o PDV-u smatra se da promet dobara i
    usluga nije izvršen prilikom prenosa celokup-
    ne ili dela imovine, sa ili bez naknade, ili kao
    ulog, ako je sticalac poreski obveznik ili tim
    prenosom postane poreski obveznik i ako pro-
    duži da obavlja istu delatnost. Stavom 2. istog
    člana propisano je da se delom imovine smatra
    celina kojom se omogućava samostalno obavlja-
    nje delatnosti sticaoca dela imovine.
    Shodno prethodno navedenom, a da bi došlo
    do primene člana 6. Zakona o PDV-u, potrebno
    je da prenos imovine bude izvršen između dva
    obveznika PDV-a i da sticalac nastavi da oba-
    vlja istu delatnost koju je obavljao i prenosilac,
    kao i da, u slučaju prenosa dela imovine, bude
    preneta i celina kojom se omogućava samostalno
    obavljanje delatnosti.
    Međutim, ovom prilikom treba napomenuti
    da su Pravilnikom o utvrđivanju prenosa celo-
    kupne ili dela imovine, sa ili bez naknade, ili
    kao ulog, kod kojeg se smatra da promet dobara i
    usluga nije izvršen („Sl. glasnik RS”, br. 118/2012
    – dalje: Pravilnik) bliže određeni (dodatni)
    uslovi za primenu člana 6. Zakona o PDV-u.
    Pre svega, članovima 2. i 3. Pravilnika defi-
    nisano je da je prenos celokupne i dela imovine
    kod kojeg se smatra da promet dobara i usluga
    nije izvršen – prenos imovine prilikom:
    1) statusne promene privrednog društva,
    2) prodaje, ulaganja, odnosno besteretnog dava-
    nja,
    3) nasleđivanja i
    4) nastavka obavljanja delatnosti preduzetnika
    u formi privrednog društva (samo u slučaju pre-
    nosa celokupne imovine).
    Pored toga, eksplicitno je navedeno da se
    promena pravne forme privrednog društva
    (npr. prelazak društva sa ograničenom odgovor-
    nošću u akcionarsko društvo) ne smatra preno-
    som celokupne imovine u smislu člana 6. stav 1.
    tačka 1) Zakona.
    Takođe, precizirano je da se poslovnom ce-
    linom prilikom prenosa dela imovine smatra
    celina kojom se omogućava samostalno obavlja-
    nje delatnosti sticaoca, pri čemu je pomenutim
    prenosom u momentu prenosa onemogućeno pre-
    116 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    nosiocu da obavlja tu delatnost, što je korak
    dalje od onog što je propisano Zakonom o PDV-u
    i predstavlja jako bitnu odrednicu u praksi.
    Na primer, Ministarstvo finansija proceni-
    lo je da nisu ispunjeni uslovi za primenu člana 6.
    Zakona o PDV-u u situaciji kada obveznik PDV-a
    izvrši prenos dela imovine, pri čemu preno-
    som predmetnog dela imovine prenosiocu nije
    onemogućeno da obavlja delatnost koju je oba-
    vljao tim delom imovine, u konkretnom slučaju
    iznajmljivanje objekata, pošto obveznik PDV-a
    zadržava pravo raspolaganja na određenim eko-
    nomski deljivim celinama u okviru objekata,
    koje takođe može da iznajmljuje (Mišljenje Mi-
    nistarstva finansija br. 413-00-00113/2016-04 od
    31. 8. 2016).
    Na kraju, u Pravilniku je navedeno da se pri-
    likom prenosa imovine prodajom, ulaganjem, od-
    nosno besteretnim davanjem smatra da promet
    dobara i usluga nije izvršen, nezavisno od toga
    da li se imovina ili njen deo prenosi u redov-
    nom prometu ili u postupku likvidacije odnosno
    stečaja poreskog obveznika.
    Izdavanje računa, obračun PDV-a i ispravka
    odbitka prethodno poreza
    U skladu sa članom 9. stav 1. Pravilnika o
    određivanju slučajeva u kojima nema obave-
    ze izdavanja računa i o računima kod kojih se
    mogu izostaviti pojedini podaci („Sl. glasnik
    RS”, br. 123/2012, 86/2015 i 52/2018), obveznik
    PDV-a koji vrši prenos celokupne ili dela
    imovine kod kojeg se smatra da promet dobara
    i usluga nije izvršen, izdaje račun u kojem ne
    iskazuje podatke iz člana 42. stav 4. tačke 6)–8)
    i 10) Zakona o PDV-u, već navodi podatak o iz-
    nosu naknade za taj prenos ako se prenos vrši
    uz naknadu. U skladu sa stavovima 2. i 3. ovog
    člana, sastavni deo računa u ovom slučaju jeste
    specifikacija dobara i usluga koji čine imovi-
    nu, odnosno dela imovine čiji se prenos vrši,
    a koja sadrži podatke o:
    1) vrsti i nazivu dobara, odnosno opisu usluga,
    uključujući i opremu i objekte, odnosno ulaganja
    u objekte za vršenje delatnosti;
    2) osnovici i iznos PDV-a za promet dobara i
    usluga koji bi bio oporeziv PDV-om, odnosno
    o vrednosti dobara i usluga za promet za koji
    ne bi postojala obaveza obračunavanja PDV-a u
    slučaju da nije izvršen prenos iz člana 6. stav 1.
    tačka 1) Zakona o PDV-u;
    3) momentu prve upotrebe opreme i objekata,
    odnosno ulaganja u objekte za vršenje delatnosti
    i druge podatke od značaja za ispravku, odnosno
    naknadnog sticanja prava na odbitak prethodnog
    poreza za opremu i objekte, odnosno ulaganja u
    objekte za vršenje delatnosti.
    S druge strane, član 6. stav 5. Zakona o PDV-u
    nalaže da, ako u roku od tri godine od dana iz-
    vršenog prenosa imovine ili dela imovine pre-
    stanu uslovi iz člana 6. stava 1. tačka 1), sticalac
    imovine ili dela imovine dužan je da obračuna
    PDV za dobra i usluge koje je stekao tim preno-
    som, koja na dan prestanka uslova čine njegovu
    imovinu, na način na koji bi prenosilac imovi-
    ne ili dela imovine imao obavezu obračunavanja
    PDV-a da pri prenosu imovine ili dela imovine
    nisu bili ispunjeni gorenavedeni uslovi.
    U tom slučaju, a u skladu sa članom 10. stav 2.
    tačka 6) Zakona o PDV-u, poreskim dužnikom
    smatra se sticalac imovine ili dela imovine
    čiji je prenos izvršen u skladu sa navedenim
    članom, posle čijeg su prenosa prestali gore-
    navedeni uslovi. Na primer, ukoliko sticalac
    prestane da obavlja istu delatnost ili nastavi
    da obavlja istu delatnost kao mali poreski ob-
    veznik, smatra se da su uslovi iz stava 1. tačka 1)
    člana 6) Zakona o PDV-u prestali.
    Ovom prilikom citirano je i Mišljenje Mi-
    nistarstva finansija br. 011-00-1118/2017-04 od
    6. 2. 2018. godine, u kome je navedeno: U slučaju
    kada u postupku statusne promene pripajanja
    izvršene u skladu sa zakonom kojim se uređu-
    ju privredna društva obveznici PDV – lica
    „A”, „B”, „V” i „G” izvrše prenos celokupne
    imovine obvezniku PDV – licu „D” u skladu sa
    članom 6. stav 1. tačka 1) Zakona, posle čega u
    drugom postupku statusne promene pripajanja
    dođe do prenosa celokupne imovine obveznika
    PDV – lica „D” (koje obavlja delatnost u okviru
    koje vrši promet dobara i usluga sa pravom na
    odbitak prethodnog poreza) drugom obvezniku
    PDV – licu „Đ” u skladu sa članom 6. stav 1. tačka
    1) Zakona, pri čemu je do tog prenosa došlo
    pre isteka roka od tri godine od dana kada su
    obveznici PDV – lica „A”, „B”, „V” i „G” izvr-
    šila prenos celokupne imovine obvezniku PDV
    – licu „D”, obveznik PDV – lice „D” dužan je
    da za dobra i usluge koje je stekao tim preno-
    som, a koja na dan prestanka uslova čine njegovu
    imovinu (osim za opremu i objekte za vršenje
    delatnosti i ulaganja u objekte za vršenje de-
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 117
    POREZI
    latnosti za koje postoji obaveza ispravke od-
    bitka prethodnog poreza u skladu sa članom 32.
    Zakona) obračuna PDV u skladu sa članom 6. stav
    5. Zakona, kao poreski dužnik iz člana 10. stav
    2. tačka 6) Zakona. Naime, kako se u ovom slučaju
    obveznik PDV – lice „D” briše iz evidencije za
    PDV pre isteka roka od tri godine, to znači da
    su prestali uslovi koji su bili ispunjeni na dan
    kada su obveznici PDV – lica „A”, „B”, „V” i „G”
    izvršila prenos celokupne imovine obvezniku
    PDV – licu „D”. PDV koji obračuna obveznik PDV
    – lice „D” u skladu sa članom 6. stav 5. Zakona,
    kao poreski dužnik iz člana 10. stav 2. tačka
    6) Zakona, obveznik PDV – lice „D” može da od-
    bije kao prethodni porez uz ispunjenje ostalih
    uslova propisanih članom 28. stav 5. tačka 2)
    Zakona – da poseduje račune lica „A”, „B”, „V”
    i „G” i da koristi predmetna dobra i usluge za
    promet sa pravom na odbitak prethodnog po-
    reza. Uslov za ostvarivanje prava na odbitak
    PDV obračunatog za dobra i usluge u skladu sa
    članom 6. stav 5. Zakona, a koji se odnosi na ko-
    rišćenje tih dobara i usluga za promet sa pra-
    vom na odbitak prethodnog poreza, smatra se
    ispunjenim i u slučaju kada obveznik PDV – lice
    „D” prenese celokupnu imovinu (i u okviru te
    imovine dobra i usluge za koje je obračunao PDV
    u skladu sa članom 6. stav 5. Zakona) obvezniku
    PDV – licu „Đ” u skladu sa članom 6. stav 1. tačka
    1) Zakona, ako bi promet dobara i usluga (za
    koje je obračunat PDV u skladu sa članom 6. stav
    5. Zakona) predstavljao promet dobara i usluga
    sa pravom na odbitak prethodnog poreza u skla-
    du sa Zakonom da pri prenosu celokupne imovine
    od strane obveznika PDV – lica „D” obvezniku
    PDV – licu „Đ” nisu ispunjeni uslovi iz člana 6.
    stav 1. tačka 1) Zakona.
    Dodatno napominjemo da, ukoliko neki
    od navedenih uslova nije ispunjen, isporuka
    svakog dobra i/ili usluge u imovini koja se
    prenosi smatra se posebnim prometom. U tom
    slučaju, PDV se obračunava u odnosu na svako
    dobro odnosno uslugu zasebno, što znači da se
    za promet svakog dobra i svake usluge poseb-
    no utvrđuje poreski tretman (da li je predmet
    oporezivanja PDV-om, da li je oporeziv ili je
    oslobođen PDV-a, ko se smatra poreskim du-
    žnikom za predmetni promet, nastanak pore-
    ske obaveze, osnovica za obračunavanje PDV-a,
    stopa PDV-a koja se primenjuje i dr).
    Izuzetno od člana 6. stav 5. Zakona o PDV-u,
    stav 6. propisuje da se obaveza obračunavanja
    PDV-a ne odnosi na opremu i objekte za vršenje
    delatnosti i ulaganja u objekte za vršenje delat-
    nosti za koje postoji obaveza ispravke odbitka
    prethodnog poreza, u skladu sa članom 32. stav 5.
    Zakona o PDV-u, budući da je sticalac stupio na
    mesto prenosioca u ovom pogledu, kao i da će u
    tom slučaju postojati obaveza ispravke, odnosno
    smanjenje odbitka prethodnog poreza koji je ko-
    rišćen po ovom osnovu.
    Naknadno sticanje prava na odbitak
    prethodnog poreza
    Nabavka opreme i objekata za vršenje
    delatnosti
    U skladu sa članom 32. stav 1. Zakona o PDV‑u, ob-
    veznik koji je ostvario pravo na odbitak prethod-
    nog poreza po osnovu nabavke opreme i objekata
    za vršenje delatnosti, kao i ulaganja u sopstvene
    ili tuđe objekte, osim ulaganja koja se odnose na
    redovno održavanje objekata, dužan je da izvrši
    ispravku odbitka prethodnog poreza ako prestane
    da ispunjava uslove za ostvarivanje ovog prava, i
    to u roku kraćem od pet godina od momenta prve
    upotrebe za opremu, deset godina od momenta
    prve upotrebe za objekte, odnosno deset godina
    od momenta završetka ulaganja u objekte.
    S druge strane, a u skladu sa članom 32a stav
    1. Zakona o PDV-u, obveznik PDV-a koji nije imao
    pravo na odbitak prethodnog poreza po osnovu
    nabavke opreme i objekata za vršenje delatno-
    sti i ulaganja u objekte može da ostvari pravo
    na odbitak dela prethodnog poreza ako u roko-
    vima propisanim članom 32. stav 1. ovog zakona
    ispuni uslove za ostvarivanje prava na odbitak
    prethodnog poreza.
    Drugim rečima, obvezniku PDV-a koji ini-
    cijalno, u momentu nabavke opreme i objeka-
    ta za vršenje delatnosti i ulaganja u objekte,
    nije ispunjavao uslove za odbitak prethodnog
    poreza iz člana 28. stav 1. Zakona o PDV-u, pa
    je naknadno ispunio te uslove i to u roku od 5
    godina od momenta prve upotrebe za opremu,
    odnosno 10 godina od momenta prve upotrebe
    za objekte, odnosno završetka ulaganja u objek-
    te, omogućeno je da ostvari pravo na odbitak
    dela prethodnog poreza.
    118 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    Do ovakve situacije može da dođe ako, prime-
    ra radi, obveznik PDV-a – banka koja nepokret-
    nost koristi za potrebe obavljanja prometa koji
    je oslobođen PDV-a bez prava na odbitak prethod-
    nog poreza, u skladu sa članom 25. stav 2. tačka 4)
    Zakona o PDV-u, promeni namenu dobra i počne da
    ga upotrebljava za vršenje oporezivog prometa,
    npr. davanje u zakup poslovnog prostora.
    S tim u vezi, a u skladu sa članom 32a. stav 2.
    Zakona o PDV-u, obveznik PDV-a može da ostvari
    pravo na odbitak dela prethodnog poreza sra-
    zmerno periodu koji je jednak razlici između
    gorenavedenih rokova i perioda u kojima obve-
    znik nije ispunjavao uslove za ostvarivanje pra-
    va na odbitak prethodnog poreza, pri čemu pravo
    na odbitak dela prethodnog poreza po osnovu
    nabavke ili proizvodnje opreme ili objekata za
    vršenje delatnosti, odnosno po osnovu ulaganja
    u objekte, stiče u poreskom periodu u kojem su se
    stekli uslovi za ostvarivanje ovog prava.
    U skladu sa članom 4. Pravilnika o utvrđiva-
    nju opreme i objekata za vršenje delatnosti i
    ulaganja u objekte, načinu sprovođenja ispravke
    odbitka prethodnog poreza i načinu utvrđiva-
    nja dela prethodnog poreza za koji naknadno
    može da se ostvari pravo na odbitak, za opre-
    mu i objekte za vršenje delatnosti i ulaganja
    u objekte („Sl. glasnik RS”, br. 120/2012), iznos
    dela prethodnog poreza koji obveznik naknad-
    no može da odbije utvrđuje se po sledećoj for-
    muli:
    iznos PDV-a za koji nije posto-
    jalo pravo na odbitak pret-
    hodnog poreza za opremu ili
    objekte za vršenje delatnosti,
    odnosno za ulaganje u objekte
    X
    period
    iz člana
    32a. stav 2.
    izražen u
    broju dana
    =
    iznos
    odbitka
    prethod-
    rok od pet odnosno deset godi- nog poreza
    na iz člana 32a. stav 1. izražen
    u broju dana
    Pored toga, sticalac imovine iz člana 6. stav
    1. tačka 1) može da ostvari, u skladu sa članom
    32a stav 2. Zakona o PDV-u, pravo na odbitak dela
    prethodnog poreza za opremu i objekte za vrše-
    nje delatnosti, odnosno za ulaganja u objekte,
    po osnovu kojih prenosilac imovine nije imao
    pravo na odbitak prethodnog poreza, ako stekne
    uslove za ostvarivanje ovog prava u navedenim
    rokovima i ako mu prenosilac imovine dosta-
    vi neophodne podatke za ostvarivanje prava na
    odbitak prethodnog poreza. Ovom prilikom
    napominjemo da se u slučaju prenosa iz člana 6.
    stav 1. tačka 1) Zakona o PDV-u ne prekidaju nave-
    deni rokovi, odnosno u period u kojem uslovi
    za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog po-
    reza nisu bili ispunjeni uračunava se i period
    u kojem prenosilac (dela) imovine nije ispunja-
    vao uslove za ostvarivanje ovog prava.
    U skladu sa članom 32a stav 5. Zakona o PDV-u,
    ako obveznik PDV-a koji je ostvario pravo na
    odbitak dela prethodnog poreza u skladu sa
    stavom 1. ovog člana, prestane da ispunjava
    uslove za ostvarivanje prava na odbitak pret-
    hodnog poreza pre isteka propisanih rokova,
    dužan je da ispravi odbitak prethodnog pore-
    za, u skladu sa članom 32, srazmerno periodu
    u kojem ne ispunjava uslove za odbitak pret-
    hodnog poreza.
    Nabavka dobara, osim opreme i objekata za
    vršenje delatnosti
    Uvođenjem člana 32b Zakona o PDV-u omoguće-
    no je naknadno sticanje i ostvarivanje prava na
    odbitak prethodnog poreza za lice koje se evi-
    dentira za obavezu plaćanja PDV-a, i to za dobra
    koja poseduje na dan koji prethodi danu otpoči-
    njanja PDV aktivnosti, koja je nabavilo u periodu
    od 12 meseci pre otpočinjanja PDV aktivnosti,
    pod uslovima da:
    ● izvršilo je popis dobara i popisnu listu
    dostavilo poreskom organu pri podnošenju
    prijave za PDV (popisna lista naročito sadrži
    podatke o vrsti, količini i datumu nabavke do-
    bara, nabavnoj ceni dobara bez PDV-a i iznosu
    obračunatog PDV-a);
    ● poseduje račun koji mu je izdao prethodni uče-
    snik u prometu, obveznik PDV-a, u kojem je iska-
    zan obračunati PDV za promet dobara, odnosno
    carinski dokument o izvršenom uvozu dobara
    i iznosu obračunatog PDV-a za uvoz tih dobara;
    ● platilo je račun isporučiocu dobara, obve-
    zniku PDV-a, odnosno PDV je plaćen prilikom
    uvoza.
    Ovom prilikom treba istaći da pravo na
    odbitak prethodnog poreza može da se ostva-
    ri samo za dobra, osim dobara koja se smatraju
    opremom i objektima za vršenje delatnosti, ali
    ne i za usluge.
    Pravo na odbitak prethodnog poreza za dobra,
    u skladu sa članom 32b stav 3. Zakona o PDV-u, ob-
    veznik PDV-a stiče u poreskom periodu u kojem
    je izvršio promet sa pravom na odbitak pret-
    MAJ 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 119
    POREZI
    hodnog poreza tih dobara, odnosno dobara pro-
    izvedenih ili sastavljenih od tih dobara.
    Na kraju treba istaći da se u polju 108 PDV
    prijave, odnosno u polju 8e.3 POPDV obrasca is-
    kazuju podaci o iznosu za koji je povećan iznos
    koji može da se odbije kao prethodni porez po
    osnovu:
    ● naknadnog sticanja prava na odbitak prethod-
    nog poreza za opremu i objekte za vršenje de-
    latnosti, odnosno ulaganje u objekte za vršenje
    delatnosti u skladu sa članom 32a ZPDV-a;
    ● sticanja prava na odbitak prethodnog pore-
    za prilikom evidentiranja za obavezu plaćanja
    PDV-a u skladu sa članom 32b ZPDV-a.
    PDV tretman odobravanja popusta uz
    protivčinidbu
    Jedna od čestih situacija u praksi, vezana
    prevashodno za male i velike trgovinske lance,
    jeste odobravanje npr. „popusta” za prodata do-
    bra ukoliko roba tog dobavljača bude izložena
    na određenom (vidljivijem) mestu u okviru pro-
    dajnog objekta. Budući da u konkretnom slučaju s
    razlogom može da se tvrdi da npr. trgovinski
    lanac isticanjem određenih proizvoda pruža
    uslugu dobavljaču, koja može da se okarakteri-
    še kao usluga marketinga, poreski inspektori
    su u nekoliko navrata kažnjavali poreske ob-
    veznike (trgovinske lance) koji ovim povodom
    nisu izdavali račune i obračunavali PDV, kao
    i proizvođače/distributere tih dobara pošto
    nisu ispunjeni uslovi za korekciju osnovice i
    obračun PDV-a.
    Naime, usled situacije koja je zatečena u praksi,
    članom 4. stav 7. Pravilnika o načinu izmene po-
    reske osnovice za obračunavanje poreza na dodatu
    vrednost („Sl. glasnik RS”, br. 86/2015) ekspli-
    citno je propisano da se ne smatra da je došlo do
    smanjenja osnovice ukoliko obveznik PDV-a koji je
    izvršio oporezivi promet dobara ili usluga nak-
    nadno smanji iznos naknade za taj promet na ime
    protivčinidbe izvršene od strane primaoca do-
    bara ili usluga, odnosno trećeg lica.
    Uzimajući u obzir činjenicu da se „popust”
    odobrava za konkretnu protivčinidbu (npr.
    isticanje dobara), kao i da odobreni popust
    suštinski predstavlja naknadu za tu protivči-
    nidbu, osnovano može da se tvrdi da je poreski
    obveznik trebalo da izda račun i obračuna PDV
    za pruženu uslugu na iznos „popusta”.
    U prilog navedenom ide i Mišljenje Mini-
    starstva finansija br. 011-00-00087/2015-04 od
    18. 2. 2016. godine, u kome se navodi: U slučaju
    kada faktički ne dolazi do smanjenja naknade za
    izvršeni promet dobara, već do promene struk-
    ture te naknade, u smislu da isporučilac dobara
    za izvršeni promet potražuje manji iznos nov-
    čanih sredstava, a na ime umanjenja tog iznosa po-
    tražuje dobra ili usluge, u tom slučaju smatra
    se da nije došlo do smanjenja poreske osnovice
    za izvršeni promet dobara.
    Napominjemo da, iako je krajnji PDV efekat
    za državu nula (izdavanjem knjižnog odobre-
    nja dobavljač umanjuje sopstvenu PDV obavezu,
    dok je npr. trgovinski lanac uvećava na osnovu
    knjižnog odobrenja, a u obrnutoj situaciji trgo-
    vinski lanac obračunava izlazni PDV, dok doba-
    vljač taj PDV koristi kao prethodni), lice koje je
    pružilo uslugu nije ispunilo zakonom predviđe-
    ne obaveze, pa shodno tome poreski inspektori
    mogu da izreknu prekršajnu kaznu.
    Umanjenje osnovice za obračun PDV-a
    usled nenaplativosti potraživanja
    Budući da u praksi poreski obveznici ima-
    ju nenaplativa potraživanja, za koja su bili u
    obavezi da obračunaju i plate PDV, često se po-
    stavlja pitanje pod kojim okolnostima je mogu-
    će umanjiti trošak nastao usled nenaplativog
    potraživanja tako što će se (barem) umanjiti
    obaveza za PDV.
    U tom smislu obveznik PDV-a može da
    smanji osnovicu za obračun PDV-a za iznos
    naknade koji nije naplaćen samo na osnovu pra-
    vosnažne odluke suda o zaključenom stečajnom
    postupku, odnosno na osnovu overenog prepisa
    zapisnika o sudskom poravnanju. Naime, u slu-
    čaju kada je do nemogućnosti naplate naknade
    ili dela naknade za izvršeni promet dobara
    ili usluga došlo iz nekih drugih razloga, po-
    put zastarelosti potraživanja, obustavljanja
    postupka prinudne naplate, na osnovu Ugovora
    o vansudskom poravnanju i slično, obveznik
    PDV-a nema pravo da izvrši smanjenje osno-
    vice za obračunavanje PDV-a za iznos naknade
    koji nije naplaćen, u skladu sa članom 21. stav
    5. Zakona o PDV-u.
    120 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    S druge strane, obveznik PDV-a koji je izvr-
    šio oporezivi promet ima pravo da, na osnovu
    pravosnažnog rešenja suda o zaključenju stečaj-
    nog postupka nad primaocem dobara ili usluga,
    odnosno na osnovu overenog prepisa zapisnika
    o sudskom poravnanju, smanji osnovicu za iznos
    naknade ili dela naknade za isporučena dobra
    ili usluge koji nije naplaćen. Izmena osnovice u
    ovom slučaju vrši se u poreskom periodu u kojem
    je nastupila izmena.
    Pritom treba istaći da je, u skladu sa članom
    21. stav 6. Zakona o PDV-u, obveznik koji je izme-
    nio osnovicu, a potom primio naknadu ili deo
    naknade za isporučena dobra ili usluge u vezi sa
    kojima je dozvoljena izmena osnovice, dužan da
    na primljeni iznos naknade obračuna PDV.
    S tim u vezi izdvojeno je i Mišljenje Mini-
    starstva finansija br. 430-00-00103/2018-04 od
    5. 6. 2018. godine, u kome se navodi: Obveznik
    PDV koji je izvršio oporezivi promet dobara i
    usluga ima pravo da, na osnovu pravosnažnog re-
    šenja suda o zaključenju stečajnog postupka nad
    primaocem dobara ili usluga, smanji osnovicu za
    obračunavanje PDV i iznos obračunatog PDV za
    iznos naknade za isporučena dobra ili pružene
    usluge koji nije naplaćen. Pored toga, ako obve-
    znik PDV, koji je na osnovu pravosnažnog reše-
    nja suda o zaključenju stečajnog postupka smanjio
    osnovicu za obračunavanje PDV i iznos obraču-
    natog PDV za iznos naknade ili dela naknade za
    isporučena dobra ili usluge koji nije naplaćen,
    primi naknadu ili deo naknade za taj promet,
    dužan je da po tom osnovu obračuna i plati PDV
    u skladu sa Zakonom.
    Obveznik PDV-a vrši smanjenje osnovice
    za obračunavanje PDV-a tako što u PDV prijavi
    koju podnosi za poreski period u kojem je reše-
    nje suda o zaključenju stečajnog postupka postalo
    pravosnažno (ili u nekom narednom periodu),
    odnosno u periodu kada je pribavljen overeni
    prepis zapisnika o sudskom poravnanju, u po-
    ljima 003 odnosno 004 smanjuje iznos poreske
    osnovice za iznos za koji je smanjena poreska
    osnovica, a u polju 103 odnosno 104 smanjuje iz-
    nos obračunatog PDV-a za iznos za koji je sma-
    njen obračunati PDV. Ako iznos PDV-a iz polja
    103 odnosno 104 nije dovoljan da bi se izvršilo
    smanjenje iznosa obračunatog PDV-a, u polju 108
    povećava se iznos PDV-a koji može da se odbije
    kao prethodni porez.
    Umanjenje osnovice i PDV-a za iznos naknade
    koji nije naplaćen, a pod pretpostavkom da su is-
    punjeni gorenavedeni uslovi, iskazuje se u polju
    3.6. POPDV obrasca. PS
  • Najčešća pitanja i nedoumice u praksi prilikom primene propisa kojima je uređena materija poreza na dodatu vrednost

    U drugom od tri teksta posvećenih ovoj temi biće obrađene sledeće situacije koje stvaraju nedoumice u praksi: razlika između (finansijskog) bonusa i popusta, registracija stranih lica za PDV i uticaj na domaće obveznike, promet dobara bez naknade i određivanje naknade u iznosu od 1 dinar, srazmerni poreski odbitak, kao i PDV tretman tranzita i reeksporta.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS28-115.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK
    POREZI
    Razlika između (finansijskog) bonusa
    i popusta
    U praksi se dešava da poreski obveznici iz-
    daju knjižna odobrenja za bonuse odobrene kup-
    cima (po pravilu distributerima za ostvarenje
    određene količine prometa ka trećim licima),
    na osnovu kojih umanjuju sopstvenu PDV obavezu,
    poistovećujući ih time s popustima, pa je po-
    trebno da se napravi jasna razlika između njih
    budući da (finansijski) bonusi, za razliku od
    popusta, nisu predmet oporezivanja porezom na
    dodatu vrednost.
    Naime, popusti se uobičajeno odobravaju u
    slučajevima kada kupac izvrši nabavku dobara
    ili usluga u određenoj količini ili vrednosti,
    u slučaju blagovremenog plaćanja i sl., pri čemu
    radi navedenog prodavac odobrava popust ili
    na samom računu ili putem knjižnog odobrenja, u
    zavisnosti od toga da li je popust odobren u mo-
    mentu prometa ili naknadno, kada su se stekli
    uslovi (izvršeno je plaćanje na vreme, izvršena
    je nabavka u određenoj količini itd.).
    U situaciji kada se popust odobrava na sa-
    mom računu, osnovica za PDV umanjuje se u tom
    trenutku u skladu sa članom 17. stav 4. Zakona
    o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS”,
    br. 84/2004… 30/2018 i 4/2019 – usklađeni din.
    izn. – dalje: Zakon o PDV-u), kojim je propisa-
    Filip Kovačević, LL.M., Deloitte, viši rukovodilac u poreskom odeljenju
    Najčešća pitanja i nedoumice
    u praksi prilikom primene
    propisa kojima je uređena
    materija poreza na dodatu
    vrednost
    U drugom od tri teksta posvećenih ovoj temi biće obrađene sledeće situacije
    koje stvaraju nedoumice u praksi: razlika između (finansijskog) bonusa i po-
    pusta, registracija stranih lica za PDV i uticaj na domaće obveznike, promet
    dobara bez naknade i određivanje naknade u iznosu od 1 dinar, srazmerni po-
    reski odbitak, kao i PDV tretman tranzita i reeksporta.
    no da osnovica ne sadrži popuste i druga uma-
    njenja cene koji se primaocu dobara ili usluga
    odobravaju u momentu vršenja prometa dobara
    ili usluga. Međutim, ukoliko je popust odobren
    naknadno, poreski obveznik koji je izvršio
    promet dobara ili usluga izdaje knjižno odo-
    brenje kojim odobrava popust i naknadno vrši
    izmenu osnovice PDV-a u skladu sa članom 21.
    Zakona o PDV-u. Na osnovu predmetnog knjižnog
    odobrenja primalac dobara ili usluga umanjuje
    prethodni porez, a lice koje je izvršilo pro-
    met umanjuje izlazni PDV (uz ispunjenje ostalih
    uslova) najranije u periodu kada je primalac
    izvršio odgovarajuću ispravku prethodnog po-
    reza.
    Ovde je potrebno skrenuti pažnju i na Mišlje-
    nje Ministarstva finansija, br. 413-00-10/2014-
    04 od 25. 8. 2014. godine, u vezi sa određivanjem
    iznosa naknade, odnosno dozvoljenog iznosa
    popusta, kojim je pojašnjeno da se u osnovicu za
    obračunavanje PDV kod prometa dobara ne uraču-
    navaju popusti i druga umanjenja cene koje obve-
    znik PDV odobrava primaocu dobara u momentu
    prometa, pri čemu napominjemo da propisima
    kojima se uređuje oporezivanje potrošnje PDV
    nije ograničena visina popusta, odnosno drugog
    umanjenja cene, niti su propisani kriterijumi
    za određivanje visine popusta, odnosno drugog
    umanjenja cene.
    POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    S druge strane, (finansijski) bonusi dati u
    slučajevima kada kupac ostvari npr. određeni
    iznos sopstvenog prometa čine svojevrsnu na-
    gradu, što se ne smatra oporezivim prometom
    u skladu sa članom 3. Zakona o PDV-u. U konkret-
    noj situaciji smatra se da nije došlo do naknad-
    ne izmene osnovice po osnovu prometa između
    dobavljača i kupca, pa nema osnova za izdavanje
    knjižnog odobrenja i umanjenje PDV-a po tom
    osnovu. Shodno tome, izlazni PDV ne može biti
    umanjen na osnovu knjižnih odobrenja izdatih
    po osnovu bonusa, budući da isti nemaju uticaja
    na PDV osnovicu ukoliko nisu direktno vezani
    za promet između kupca i dobavljača.
    Ipak, s obzirom na to da ne postoji protivči-
    nidba kupca, nema osnova za izdavanje računa od
    strane kupca dobavljaču. Drugim rečima: kupac
    vrši prodaju određenih dobara trećim licima
    u okviru sopstvene delatnosti, pa bonus od doba-
    vljača, ukoliko ostvari npr. određenu količinu
    prometa, ne može da se smatra naknadom za pro-
    met izvršen ka dobavljaču.
    Tim povodom izdato je i Mišljenje Ministar-
    stva finansija br. 413-00-1735/2010-04 od 18. 6.
    2010. godine, u kome je navedeno da se na novčani
    iznos na ime nagrade za svoje poslovanje, pri čemu
    taj iznos ne predstavlja naknadu niti deo nakna-
    de za izvršeni promet dobara ili usluga, PDV ne
    obračunava i ne plaća, s obzirom na to da dava-
    nje novčanih sredstava bez obaveze primaoca da
    izvrši protivčinidbu u vidu prometa dobara
    ili usluga nije predmet oporezivanja PDV, kao ni
    poreza na poklon.
    Imajući u vidu navedeno, odnosno da se bo-
    nus ne smatra naknadom za promet u smislu Za-
    kona o PDV-u, isti se ne evidentira u POPDV
    obrascu. S druge strane, popusti koji se kup-
    cima odobravaju putem knjižnih odobrenja,
    evidentiraju se u polju 3.6 POPDV obrasca, i
    to osnovica u periodu kada je došlo do smanje-
    nja osnovice (u periodu kada je izdato knjižno
    odobrenje), a PDV u periodu kada je kupac pi-
    smeno potvrdio da je ispravio odbitak pret-
    hodnog poreza.
    Registracija stranih lica za PDV i
    uticaj na domaće obveznike
    U skladu sa izmenama Zakona o PDV-u iz ok-
    tobra 2015, odnosno decembra 2016. godine,
    propisano je da je strano lice dužno da odre-
    di poreskog punomoćnika i da se evidentira za
    obavezu plaćanja PDV-a u skladu sa članom 10a Za-
    kona o PDV-u, ukoliko su kumulativno ispunjeni
    sledeći uslovi, tj. strano lice vrši oporeziv
    promet na teritoriji Srbije (nezavisno od iz-
    nosa tog prometa) i to licu koje nije obveznik
    PDV-a.
    S druge strane, ne postoji obaveza registra-
    cije za strana lica koja vrše oporezivi promet:
    ● isključivo obveznicima PDV-a, odnosno li-
    cima iz člana 9. stav 1. Zakona o PDV-u (Repu-
    blika, njeni organi i pravna lica osnovana od
    strane Republike),
    ● koji se odnosi na usluge prevoza putnika auto-
    busima za koje osnovicu za obračun PDV-a pred-
    stavlja prosečna naknada za pojedinačni prevoz.
    Shodno tome, ukoliko se promet koji je opo-
    reziv PDV-om na teritoriji Srbije vrši barem
    jednom licu koje nije obveznik PDV-a, odnosno
    licu iz člana 9. stav 1. Zakona o PDV-u, ispunjeni
    su uslovi za obaveznu registraciju stranog lica
    kroz imenovanje poreskog punomoćnika. Nagla-
    šavamo da ova obaveza postoji čak i u situaciji
    kada je promet izvršen (domaćem ili stranom)
    pravnom licu koje nije registrovano za PDV u
    Srbiji.
    U prilog navedenom ide i Mišljenje Mini-
    starstva finansija br. 011-00-00234/2018-04 od 20.
    3. 2018. godine, u kome se navodi sledeće: Strano
    lice, tj. lice koje u Republici Srbiji nema sedi-
    šte, odnosno prebivalište, a koje vrši opore-
    zivi promet dobara i usluga u Republici Srbiji
    isključivo obveznicima PDV, odnosno licima iz
    člana 9. stav 1. ovog zakona, u konkretnom slučaju
    promet usluga pruženih elektronskim putem,
    nije dužno da odredi poreskog punomoćnika i da
    se u Republici Srbiji evidentira za obavezu pla-
    ćanja PDV. Međutim, strano lice koje predmetne
    usluge pruža drugim licima, primera radi fizičkim
    licima koja nisu obveznici PDV, dužno je da
    odredi poreskog punomoćnika i da se evidentira
    za obavezu plaćanja PDV u Republici Srbiji. S tim
    u vezi, strano lice koje je odredilo poreskog pu-
    nomoćnika i evidentiralo se za obavezu plaćanja
    PDV u Republici Srbiji, a koje u Republici Srbi-
    ji vrši promet usluga pruženih elektronskim
    putem različitim licima – obveznicima PDV,
    fizičkim licima koja nisu obveznici PDV i dr.,
    ispunjava obaveze i ostvaruje prava propisana
    Zakonom o PDV preko svog poreskog punomoćnika.
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 117
    POREZI
    Važno je napomenuti da strano lice nakon
    registracije za PDV u Srbiji treba da obračuna
    PDV na sve isporuke dobara i/ili usluga koje su
    oporezive srpskim PDV-om, bez obzira na to da
    li je promet izvršen licu koje jeste ili nije u
    sistemu PDV-a.
    Strano lice može da odredi samo jednog po-
    reskog punomoćnika, s tim da to ne može biti
    stalna poslovna jedinica navedenog stranog
    lica (tj. ogranak). Takođe, poreski punomoćnik
    stranog lica može da bude fizičko odnosno
    pravno lice koje:
    1) ima prebivalište odnosno sedište u Srbiji,
    2) registrovani je obveznik PDV-a najmanje 12
    meseci pre podnošenja zahteva za odobravanje
    poreskog punomoćstva,
    3) na dan podnošenja zahteva nema dospele a ne-
    plaćene obaveze za javne prihode po osnovu oba-
    vljanja delatnosti koje utvrđuje Poreska uprava i
    4) nadležni poreski organ odobrio mu je reše-
    njem, na osnovu podnetog zahteva za odobrenje
    poreskog punomoćstva, uz koji je priložena pro-
    pisana dokumentacija, poresko punomoćstvo.
    Poreski punomoćnik stranog lica u ime i
    za račun tog stranog lica obavlja sve poslove u
    vezi sa ispunjavanjem obaveza i ostvarivanjem
    prava koje strano lice ima u skladu sa Zakonom
    o PDV-u (podnošenje evidencione prijave, obra-
    čunavanje PDV-a, izdavanje računa, podnošenje
    poreskih prijava, plaćanje PDV-a i drugo), pri
    čemu poreski punomoćnik solidarno odgovara za
    sve obaveze stranog lica kao obveznika PDV-a,
    tj. za plaćanje PDV-a, kao i kazni i kamata po tom
    osnovu.
    Ovom prilikom treba istaći da primaoci
    dobara i usluga – obveznici PDV-a imaju pravo
    da PDV, obračunat na računu koji izdaje strano
    lice, posredstvom poreskog punomoćnika isko-
    riste kao prethodni porez u skladu sa opštim
    pravilima za odbitak propisanim članovima 28.
    i 29. Zakona o PDV-u. Naglašavamo da u tom slu-
    čaju račun treba da sadrži i podatke o poreskom
    punomoćniku (naziv, adresu i PIB), pored uobi-
    čajenih podataka propisanih članom 42. stav 4.
    Zakona o PDV-u.
    S druge strane, pošto je članom 10. stav 1. tačka
    3) Zakona o PDV-u propisano da je poreski
    dužnik primalac dobara i usluga ukoliko stra-
    no lice nije obveznik PDV-a u Srbiji (postoji
    obaveza obračuna PDV-a primenom mehanizma
    obrnute naplate), domaći primalac dobara i
    usluga koje pruža strano lice trebalo bi da iz-
    vrši uvid u Registar poreskih punomoćnika,
    koji je objavljen na sajtu Poreske uprave, i pro-
    veri da li je strano lice registrovano za PDV,
    pa da u skladu s tim odredi da li postoji obaveza
    primene mehanizma obrnute naplate, odnosno
    da li kao prethodni porez može da koristi iz-
    nos srpskog PDV-a, ukoliko je iskazan na računu
    stranog lica.
    ëOvom prilikom ističemo da u praksi
    strano lice može da izvrši promet dok
    je njegova registracija za PDV još uvek u toku.
    U tom slučaju, a pošto se dan podnošenja evi-
    dencione prijave, a ne dan donošenja rešenja
    o registraciji, smatra danom od kog je strano
    lice registrovano za PDV, može da se desi da
    to lice ne bude evidentirano u registru Po-
    reske uprave u trenutku kada je promet izvr-
    šen. Shodno tome, ukoliko je domaći obveznik,
    kao primalac dobara i usluga, na dan nastanka
    poreske obaveze za promet stranog lica obra-
    čunao PDV kao poreski dužnik, a onda je nak-
    nadno saznao da je strano lice evidentirano
    u sistemu PDV-a pre tog dana, trebalo bi da u
    tom slučaju podnese izmenjenu poresku prijavu
    za poreski period u kojem je obračunao PDV,
    budući da je poreski dužnik za taj promet stra-
    no lice.
    Promet dobara bez naknade i
    određivanje naknade u iznosu od 1
    dinar
    U skladu sa članom 4. stav 4. Zakona o PDV-u,
    sa prometom dobara uz naknadu izjednačava se
    uzimanje dobara koja su deo poslovne imovine
    poreskog obveznika za lične potrebe osnivača,
    vlasnika, zaposlenih ili drugih lica, odnosno
    svaki drugi promet dobara bez naknade.
    Uzimanje dobara, odnosno svaki drugi promet
    dobara smatra se prometom dobara uz naknadu
    pod uslovom da PDV obračunat u prethodnoj fazi
    prometa na ta dobra ili njihove sastavne delove
    može da se odbije u potpunosti ili srazmerno,
    nezavisno od toga da li je ostvareno pravo na
    odbitak prethodnog poreza.
    Ukoliko PDV obračunat u prethodnoj fazi
    ne može da se odbije, na promet tih dobara bez
    118 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    naknade PDV neće biti obračunat u skladu
    sa članom 25. stav 2. tačka 3a) Zakona o PDV-u
    (promet oslobođen bez prava na odbitak pret-
    hodnog poreza).
    U slučaju kada obveznik PDV-a izvrši pro-
    met dobara bez naknade, osnovicom se smatra
    nabavna cena (u slučaju da su dobra nabavljena
    od drugog lica), odnosno cena koštanja tih ili
    sličnih dobara u momentu prometa (u slučaju da
    dobra dolaze iz sopstvene proizvodnje poreskog
    obveznika).
    S druge strane, poreska osnovica za obračun
    PDV-a jeste iznos naknade (u novcu, stvarima
    ili uslugama) koju obveznik prima ili treba da
    primi za isporučena dobra ili pružene usluge
    od primaoca dobara ili usluga ili trećeg lica.
    Shodno tome, ukoliko se naknada za određeni
    promet odredi u iznosu od recimo 1 dinar, PDV
    bi trebalo obračunati na taj 1 dinar (npr. pro-
    met mobilnih telefona po ceni od 1 dinar uz
    odgovarajući paket).
    S tim u skladu navodi se i Mišljenje Mini-
    starstva Finansija br. 011-00-599/2014-04 od 12.
    1. 2015. godine, u kome je navedeno: Osnovicu za
    obračunavanje PDV za promet dobara i usluga čini
    iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama)
    koju obveznik PDV – isporučilac dobara, odnosno
    pružalac usluga prima ili treba da primi za is-
    poručena dobra, odnosno pružene usluge od pri-
    maoca dobara ili usluga ili trećeg lica, u koju
    nije uračunat PDV. U osnovicu za obračunavanje
    PDV kod prometa dobara uz naknadu ne uračunava-
    ju se popusti i druga umanjenja cene koje obveznik
    PDV odobrava primaocu dobara u momentu pro-
    meta, kao ni iznosi koje obveznik PDV naplaćuje
    u ime i za račun drugog lica, ako te iznose prenosi
    licu u čije ime i za čiji račun je izvršio naplatu.
    Napominjemo, propisima kojima se uređuje opore-
    zivanje potrošnje PDV nije predviđen drukčiji
    način određivanja osnovice za obračunavanje PDV
    u slučaju prometa dobara za koji obveznik PDV
    prima ili treba da primi naknadu u iznosu ni-
    žem od iznosa nabavne vrednosti predmetnih
    dobara.
    Međutim, naknada koja je navedena na raču-
    nu mora da odgovara stvarnom iznosu naknade
    koja je i primljena za predmetni promet. U su-
    protnom, tj. ukoliko bi stvarna naknada bila
    u nekom drugom iznosu, poreski inspektor bi
    u slučaju kontrole mogao da obračuna PDV na
    taj drugi iznos, a ne na iznos koji je iskazan na
    računu.
    Srazmerni poreski odbitak
    U skladu sa Zakonom o PDV-u, poreski obve-
    znik može prethodno da obračuna PDV, da ga od-
    bije kao prethodni porez u celosti, delimično
    ili da uopšte ne može da ga odbije, u zavisnosti
    od namene za koju se nabavljena dobra ili usluge
    koriste i od ispunjenja drugih Zakonom propisa-
    nih uslova.
    Delimičan odbitak prethodnog poreza pore-
    ski obveznik ostvaruje u slučaju kada nabavljena
    dobra ili usluge istovremeno koristi za pro-
    met dobara ili usluga za koji postoji pravo na
    odbitak, kao i za promet dobara ili usluga bez
    prava na odbitak prethodnog poreza. U tom slu-
    čaju obveznik je dužan da izvrši podelu pret-
    hodno obračunatog poreza na deo koji može i na
    deo koji ne može da odbije kao prethodni porez.
    Podela prethodnog poreza prvenstveno se
    vrši po ekonomskoj pripadnosti, na osnovu
    stvarne upotrebe dobara odnosno usluga naba-
    vljenih odnosno primljenih u poreskom perio-
    du. S druge strane, srazmerni odbitak, odnosno
    kriterijum učešća prometa za podelu prethod-
    nog poreza, propisan je kao izuzetak, i to tek
    kada nije moguće podelu prethodnog poreza iz-
    vršiti na osnovu ekonomske pripadnosti, uz
    primenu korekcije tako utvrđenog prethodnog
    poreza u poslednjem poreskom periodu, a na bazi
    godišnjih pokazatelja koji su služili za utvrđi-
    vanje srazmernog poreskog odbitka.
    Naime, članom 30. stav 1. Zakona o PDV-u pro-
    pisano je da, ako obveznik koristi isporučena
    ili uvezena dobra ili prima usluge za potrebe
    svoje delatnosti, da bi izvršio promet dobara
    i usluga za koji postoji pravo na odbitak pret-
    hodnog poreza, kao i promet dobara i usluga za
    koji ne postoji pravo na odbitak prethodnog po-
    reza, dužan je da izvrši podelu prethodnog po-
    reza prema ekonomskoj pripadnosti na deo koji
    ima pravo i na deo koji nema pravo da odbije od
    PDV-a koji duguje.
    Pored toga, stavom 2. istog člana propisano
    je da, ako za pojedina isporučena ili uvezena
    dobra ili usluge obveznik ne može da izvrši
    podelu prethodnog poreza na prethodno opisani
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 119
    POREZI
    način, obveznik PDV-a može da odbije srazmer-
    ni deo prethodnog poreza koji odgovara učešću
    prometa dobara i usluga sa pravom na odbitak
    prethodnog poreza u koji nije uključen PDV, u
    ukupnom prometu u koji nije uključen PDV.
    Procenat srazmernog odbitka za poreski pe-
    riod utvrđuje se stavljanjem u odnos prometa sa
    pravom na odbitak prethodnog poreza (bez PDV-a)
    i ukupnog prometa (bez PDV-a) izvršenog od 1.
    januara tekuće godine do isteka poreskog peri-
    oda, i to koristeći sledeću formulu:
    Procenat
    srazmernog
    poreskog
    odbitka
    =
    Promet sa pravom na odbitak
    prethodnog poreza od 1. januara
    tekuće godine do isteka poreskog
    perioda
    × 100
    Ukupan promet (sa pravom i bez
    prava na odbitak prethodnog poreza)
    od 1. januara tekuće godine do isteka
    poreskog perioda
    U promet dobara za utvrđivanje srazmernog
    poreskog odbitka ne uračunava se promet opre-
    me i objekata za vršenje delatnosti.
    U poslednjem poreskom periodu obveznik je
    dužan da izvrši ispravku srazmernog poreskog
    odbitka primenom procenta srazmernog pore-
    skog odbitka na iznos prethodnog poreza iz svih
    poreskih perioda u toj godini, koristeći slede-
    ću formulu:
    Iznos
    ispravke
    srazmernog
    poreskog
    odbitka
    =
    Iznos ukupnog
    prethodnog poreza u
    kalendarskoj godini
    – (iznos prethodnog
    poreza iz člana 30. stav
    1. u toj godini + iznos
    prethodnog poreza iz
    člana 29. stav 1. u toj
    godini)
    x
    Procenat
    srazmernog
    poreskog
    odbitka iz
    poslednjeg
    poreskog
    perioda
    kalendarske
    godine
    Drugim rečima: ukoliko postoje dobra i uslu-
    ge koje se istovremeno koriste i za promet sa
    pravom i za promet bez prava na odbitak pret-
    hodnog poreza, prvo treba utvrditi koja su to
    dobra i usluge koje se, na osnovu ekonomske
    pripadnosti, u celosti koriste za promet sa
    pravom na odbitak prethodnog poreza, odnosno
    za promet bez tog prava. Potom treba utvrditi
    koja se dobra i usluge koriste istovremeno za
    promet sa i bez prava na odbitak prethodnog po-
    reza, za koja je potrebno primeniti srazmerni
    odbitak. To su najčešće tzv. režijski troškovi
    poslovanja, kao što su trošak električne ener-
    gije, komunalnih usluga i slično. Međutim, to
    mogu biti i određene druge usluge, kao što je
    licenca za softver koji može da se koristi kako
    za obavljanje prometa bez prava na odbitak tako
    i za promet sa pravom na odbitak prethodnog
    poreza (npr. softver koji se koristi prilikom
    pružanja bankarskih i finansijskih usluga, koji
    se takođe koristi i prilikom pružanja usluge
    naplate potraživanja za druga lica).
    Podvlačimo još jednom da se utvrđivanju
    srazmernog odbitka pristupa tek kada obve-
    znik za pojedina nabavljena dobra i primljene
    usluge ne može da izvrši podelu prethodnog
    poreza na osnovu kriterijuma ekonomske pri-
    padnosti.
    U prilog navedenom ide i Mišljenje Mini-
    starstva finansija br. 413-00-1727/2010-04 od
    16. 6. 2010. godine, u kome je navedeno: Ako ob-
    veznik – banka koristi poslovni prostor uzet
    u zakup da bi izvršila promet za koji postoji
    pravo na odbitak prethodnog poreza (promet
    usluge davanja u podzakup dela predmetnog po-
    slovnog prostora), kao i za promet za koji ne
    postoji pravo na odbitak prethodnog poreza
    (npr. promet bankarskih usluga koji je oslobođen
    PDV bez prava na odbitak prethodnog poreza),
    u tom slučaju dužna je da izvrši podelu pret-
    hodnog poreza prema ekonomskoj pripadnosti
    (npr. za promet usluge davanja u zakup kriteri-
    jum za podelu prethodnog poreza može da bude
    procenat učešća površine poslovnog prostora
    datog u podzakup u ukupnoj površini zakupljenog
    poslovnog prostora). Ako obveznik PDV – banka
    za pojedino dobro ili primljenu uslugu ne može
    da izvrši podelu prethodnog poreza prema
    ekonomskoj pripadnosti, u tom slučaju može
    da odbije od PDV koji duguje srazmerni poreski
    odbitak.
    Napominjemo da Zakonom o PDV-u i podza-
    konskim aktima nije bliže propisano koji su
    to kriterijumi ekonomske pripadnosti za po-
    delu prethodnog poreza, već je poreskom obve-
    zniku prepušteno da ih samostalno odredi, a
    potom i opravda. Kada su u pitanju npr. režij-
    ski troškovi, kriterijumi za podelu prethod-
    nog poreza bili bi najpre fizički pokazatelji
    (npr. površina poslovnog prostora), zatim
    normativi utrošaka, standardi i dr., pri čemu
    treba voditi računa o tome da se odabere naja-
    dekvatniji pokazatelj stvarne upotrebe.
    120 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    POREZI
    PDV tretman tranzita i reeksporta
    U praksi je čest slučaj prometa robe koji do-
    maće lice vrši u celosti van teritorije Srbije,
    dakle iz jedne države u drugu državu, bez prela-
    ska te robe preko teritorije Srbije (reeksport),
    kao i prometa robe koja je nabavljena u inostran-
    stvu, a koja je, da bi bila isporučena u drugu dr-
    žavu, prešla preko teritorije Srbije (tranzit).
    U oba slučaja mesto prometa dobara nije Sr-
    bija, pa shodno tome nije potrebno obračunati
    PDV niti zabeležiti promet po ovom osnovu u
    PDV prijavi. Drugim rečima: predmetni promet
    (čak i u slučaju tranzita robe preko teritorije
    Srbije) izvršen je u inostranstvu, budući da je
    članom 11. stav 1. tačka 1) Zakona o PDV-u propi-
    sano da je mesto prometa mesto u kojem se dobro
    nalazi u trenutku slanja ili prevoza do prima-
    oca ili, po njegovom nalogu, do trećeg lica, ako
    dobro šalje ili prevozi isporučilac, primalac
    ili treće lice po njegovom nalogu.
    Međutim, u pogledu tranzita može da se poja-
    vi i specifična situacija kada se roba smesti na
    carinsko skladište u Srbiji, pa se potom iz tog
    skladišta otprema dalje u inostranstvo. Naime,
    tada se smatra da je promet dobara izvršen u Sr-
    biji, bez obzira na to što predmetna roba nije
    bila uvezena (tj. stavljena u slobodan promet),
    a u skladu sa gorepomenutom odredbom člana 11.
    Zakona o PDV-u. U tom slučaju, a uz ispunjenje osta-
    lih uslova propisanih za oslobođenje u skladu
    sa članom 24. Zakona o PDV-u (izvoz dobara),
    predmetni promet ne podleže PDV-u i eviden-
    tira se u polju 001 PDV prijave.
    S druge strane, važno je napomenuti da se
    nabavka robe u svakoj od prethodno navedenih
    situacija beleži u polju 008 PDV prijave.
    Što se tiče popunjavanja POPDV obrasca u
    slučaju reeksporta i tranzita, kada roba samo
    prelazi preko teritorije Srbije, dakle bez sme-
    štanja u carinsko skladište, podatak o nabavci
    robe evidentira se u polju 8d.3, dok se podatak
    o isporuci robe iskazuje u polju 11.1 POPDV ob-
    rasca. Međutim, u slučaju tranzita, kada se roba
    smešta u carinsko skladište, pa se potom iz
    skladišta ponovo otprema u inostranstvo, na-
    bavka robe takođe se evidentira u polju 8d.3,
    ali se podatak o prometu dobara koja se otpre-
    maju u inostranstvo iskazuje u polju 1.1 POPDV
    obrasca. PS
  • Najčešća pitanja i nedoumice u praksi u vezi sa primenom propisa kojima je uređena materija poreza na dodatu vrednost

    U prvom od tri teksta biće obrađeno nekoliko specifičnih situacija koje stvaraju nedoumice u praksi, i to: ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza, deljenje reklamnog materijala i poklona manje vrednosti, pružanje usluga bez naknade u poslovne svrhe, načelo vezane isporuke i podnošenje izmenjene PDV prijave.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F02%2FPS27-151.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

     

    Filip Kovačević, LL.M., Deloitte, viši rukovodilac u poreskom odeljenju
    Najčešća pitanja i nedoumice
    u praksi u vezi sa primenom
    propisa kojima je uređena
    materija poreza na dodatu
    vrednost
    U prvom od tri teksta biće obrađeno nekoliko specifičnih situacija koje
    stvaraju nedoumice u praksi, i to: ostvarivanje prava na odbitak prethodnog
    poreza, deljenje reklamnog materijala i poklona manje vrednosti, pružanje
    usluga bez naknade u poslovne svrhe, načelo vezane isporuke i podnošenje
    izmenjene PDV prijave.
    Ostvarivanje prava na odbitak
    prethodnog poreza
    Da  b
    Materijalni uslov
    U sk
    Za  ocenu  da  li  neka  nabavka  dobara  ili  usluga služi za promet na osnovu kog obveznik PDV-a
    ima pravo na odbitak prethodnog poreza meroda-
    MART 2019.●
    POREZI
    van  je  trenutak kada se dobro nabavlja, odnosno
    usluga koristi.  Eventualne  kasnije  izmene  mogu
    da utiču na obavezu ispravke odbitka prethodnog
    poreza, odnosno na naknadno sticanje prava na odbitak za opremu i objekte za vršenje delatnosti.
    Ovom  prilikom  treba  istaći  da  pravo  na  odbitak
    prethodnog  poreza  može  da  se  ostvari
    iako nabavljeno dobro ili usluga nisu odmah iskorišćeni
    za  obavljanje  oporezivog  prometa.  U
    tom smislu izdvojeno je Mišljenje Ministarstva
    finansija br. 430-00-00267/2015-04 od 23. 6. 2015.
    godine,  u  kome  je  navedeno:  Obveznik PDV-a ima
    pravo da PDV obračunat i iskazan u računu ili drugom

    dokumentu koji služi kao račun prethodnog
    učesnika u prometu – obveznika PDV-a odbije kao
    prethodni porez, ako nabavljena dobra i primljene
    usluge koristi ili će ih koristiti za promet sa
    pravom na odbitak prethodnog poreza, tj. za promet

    koji je oporeziv PDV-om, za promet za koji u
    skladu sa članom 24. Zakona o PDV-u postoji oslobođenje
    od
    plaćanja
    PDV-a,
    odnosno
    za
    promet
    koji
    je

    izvršen
    u
    inostranstvu,
    ako
    bi
    za
    taj
    promet
    postojalo
    pravo
    na
    odbitak
    prethodnog
    poreza
    da
    je

    izvršen
    u
    Republici.
    S
    tim
    u
    vezi,
    obveznik
    PDV-a

    koji
    sprovodi
    aktivnosti
    istraživanja
    mineralnih

    resursa (na osnovu odobrenja nadležnog orga-
    na) u cilju buduće eksploatacije i prometa rude,
    ima pravo da PDV obračunat i iskazan u računu
    (koji sadrži propisane podatke) prethodnog
    učesnika u prometu – obveznika PDV-a, odnosno
    PDV plaćen pri uvozu dobara, odbije kao pret-
    POSLOVNI SAVETNIK
    151
    152
    POREZI
    hodni porez. Naime, s obzirom na to da je promet
    rude promet sa pravom na odbitak prethodnog
    poreza, činjenica da je u periodu nabavke dobara,
    odnosno usluga, tj. u periodu istraživanja mineralnih
    resursa
    neizvesno

    da li će i u kojoj meri
    obveznik PDV-a vršiti eksploataciju i promet
    tog dobra, ne utiče na pravo na odbitak prethodnog
    poreza
    tog
    obveznika
    PDV-a.
    Formalni uslov
    Pravo  na  odbitak  prethodnog  poreza,  prema
    odredbi  člana  28.  stav  2.  Zakona  o  PDV-u,  obveznik
    može  da  ostvari  ako,  između  ostalog,  poseduje
    račun  izdat  od  strane  drugog  obveznika
    u  prometu  koji  sadrži  podatak  o  iznosu  prethodnog poreza, u skladu sa Zakonom o PDV-u, ili
    dokument
    o  izvršenom  uvozu  dobara  u  kojem  je
    iskazan  prethodni  porez,  odnosno  kojim  se  po-
    tvrđuje da je primalac ili uvoznik tako iskazani
    PDV platio prilikom uvoza.
    U skladu sa članom 42. stav 4. Zakona o PDV-u,
    račun naročito sadrži sledeće podatke:
    1)  naziv,  a
    2) mesto i datum izdavanja i redni broj računa;
    3) naziv, adresu i PIB obveznika – primaoca računa;
    4) vrstu i količinu isporučenih dobara ili vrstu i obim usluga;
    5) datum prometa dobara i usluga i visinu avansnih plaćanja;
    6) iznos osnovice;
    7) poresku stopu koja se primenjuje;
    8) iznos PDV-a koji je obračunat na osnovicu;
    9) na
    10)  na
    U slučaju da poreski obveznik dobije formalno neispravan račun, a da bi moglo da se ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza i po tom
    računu, potrebno je da se od dobavljača zahteva
    da ispravi ustanovljene nedostatke i da dostavi
    formalno
    ispravan  račun.  S  druge  strane,  ukoliko poreski obveznik ipak iskoristi pravo na
    odbitak,
    a  ne  obezbedi  formalno  ispravne  ra-
    čune, celokupan iznos prethodnog poreza koji je
    iskorišćen po njima bi mogao da bude osporen
    od strane Poreske uprave, a poreskom obvezniku
    bila bi obračunata i zatezna kamata zbog kašnjenja u plaćanju.
    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    Shodno tome, u slučaju dobijanja formalno neispravnih računa, poreski obveznik bi trebalo
    da
    vrati  račune  dobavljačima  i  da  od  njih  zahteva
    ili  izdavanje  novih,  formalno  ispravnih
    računa, ili da se na postojećim računima ručno
    izvrši  odgovarajuća  dopuna  radi  otklanjanja
    formalnog  nedostatka,  pored  koje  bi  trebalo
    da stoji i pečat izdavaoca računa – dobavljača.
    U  prilog  navedenom  ide  i  Mišljenje Ministarstva

    finansija br. 011-00-1328/2015-04 od 15.
    1. 2015. godine,  u  kome  se  navodi  sledeće:  U slučaju

    kada je obveznik PDV-a – prethodni učesnik
    u prometu za određeni promet izdao formalno
    neispravan račun, na osnovu kojeg je obveznik PDV-a
    koristio obračunati PDV kao prethodni porez,
    koji mu je osporen u postupku poreske kontrole, nakon
    čega
    mu
    je
    prethodni
    učesnik
    u
    prometu
    izdao

    novi,
    formalno
    ispravan
    račun,
    obveznik
    PDV-a
    po

    završetku postupka poreske kontrole može da
    ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza na
    osnovu novog, formalno ispravnog računa.
    Prilikom  procene  formalne  ispravnosti
    računa  potrebno  je  obratiti  pažnju  i  na  neke
    druge detalje, poput tačnog datuma izdavanja računa, odnosno tačnog datuma prometa dobara ili
    usluga.
    Naime,  ukoliko  je  promet  dobara  izvršen
    30.  7.  2018.  godine,  a  račun  izdat  2.  8.  2018.
    godine,  (mesečni)  obveznik  PDV-a  pravo  na  odbitak moći će da iskoristi tek kroz PDV prijavu
    za avgust 2018. godine, iako je promet izvršen u
    julu
    2018.  godine.  S  druge  strane,  ukoliko  je  datum
    izdavanja  računa  30.  7.  2018.  godine,  a  promet je izvršen 2. 8. 2018. godine, PDV iskazan na
    tom
    računu  ne  može  da  se  koristi  kao  odbitni
    budući  da  je  račun  formalno  neispravan  jer  je
    račun izdat pre izvršenog prometa (u skladu sa
    članom 42. stav 1. Zakona o PDV-u, račun se izdaje
    najranije  na  dan  kada  je  izvršen  promet  ili  na
    dan  kada  je  primljena  avansna  uplata  za  budući
    promet dobara ili usluga, u skladu sa članom 42.
    stav 3. Zakona o PDV-u).
    Na  kraju  bi  trebalo  istaći  da  je  materija
    PDV-a vrlo formalna, kao i da je osporavanje
    prava  na  odbitak  prethodnog  poreza  usled
    formalnih  nedostataka  na  računu  najjednostavniji
    (i  redovan)  način  kažnjavanja  poreskih
    obveznika,  pa  bi  stoga  posebnu  pažnju
    trebalo  posvetiti  proveri  da  li  računi  sadrže
    sve  podatke  navedene  u  članu  42.  stav  4.
    Zakona o PDV-u.
    Između  ostalog,  ovom  prilikom  treba  pomenuti
    i  Mišljenje Ministarstva finansija
    br. 413-00-00129/2017-04 od 12. 2. 2018. godine,
    u  kome  se  navodi  sledeće:  Sadržina računa za
    promet dobara uređena je Zakonom i Pravilnikom

    o određivanju slučajeva u kojima nema obaveze
    izdavanja

    računa i o računima kod kojih se
    mogu izostaviti pojedini podaci (,,Sl. glasnik
    RS”, br. 123/2012 i 86/2015 – u daljem tekstu: Pravilnik).

    S tim u vezi, ako račun za izvršeni
    promet sadrži sve podatke propisane Zakonom
    i Pravilnikom, a ne sadrži neki od podataka
    predviđenih drugim propisom, ta okolnost ne
    predstavlja osnov za osporavanje prava na odbitak
    prethodnog
    poreza.
    Drugim  r
    Važno  je  napomenuti  i  da  je,  za  ostvarivanje
    prava na odbitak prethodnog poreza koji je obračunat prilikom uvoza dobara, neophodno da PDV
    iskazan
    na  carinskom  obračunu  bude  i  plaćen,
    tj. pravo na odbitak prethodnog poreza može da
    bude  ostvareno  najranije  u  onom  periodu  u  kom
    je izvršeno plaćanje.
    POPDV obrazac
    Ukupno obračunati PDV po osnovu nabavljenih
    dobara i usluga, obračunat od strane obveznika
    PDV-a – prethodnog učesnika u prometu (promet
    za  koji  je  poreski  dužnik  obveznik  PDV-a  –  isporučilac dobara, odnosno pružalac usluga), za
    koji
    su  ispunjeni  uslovi  za  odbitak  prethodnog
    poreza, iskazuje se na poziciji 8e.1 POPDV obrasca.
    S  druge  strane,  ukupno  obračunati  PDV  po
    osnovu nabavke dobara i usluga, za koji je poreski dužnik primalac dobara i usluga (primena
    mehanizma obrnute naplate), a za koji su ispunjeni
    uslovi  za  pravo  na  odbitak,  evidentira  se  u
    okviru pozicije 8e.2 navedenog obrasca. Što se
    tiče PDV-a plaćenog prilikom uvoza, koji može
    da  se  odbije  kao  prethodni  porez,  isti  se  iskazuje
    na  poziciji  6.4  POPDV  obrasca.  U  okviru
    dela  9a  POPDV  obrasca  iskazuje  se  ukupan  PDV
    koji  se  u  poreskoj  prijavi  iskazuje  kao  odbitni
    porez u tom poreskom periodu. Naime, u gorepomenutim poljima (8e.1, 8e.2 i 6.4) evidentira se
    MART 2019.

    ●
    POREZI
    prethodni  porez  za  koji  su  ispunjeni  uslovi  za
    odbitak, dok se u delu 9a evidentira prethodni
    porez  koji  će  biti  iskorišćen  u  tom  poreskom
    periodu.
    Deljenje reklamnog materijala i
    poklona manje vrednosti
    U  sk
    Pravilnikom o utvrđivanju šta se smatra uzimanjem
    i  upotrebom  dobara,  drugim  prometom
    dobara i pružanjem usluga, bez naknade, o utvrđivanju
    uobičajenih  količina  poslovnih  uzoraka, reklamnim materijalom i drugim poklonima
    manje vrednosti („Sl. glasnik RS”, br. 118/2012 – u
    daljem tekstu: Pravilnik) bliže je definisano
    šta se smatra reklamnim materijalom, odnosno
    poklonima manje vrednosti za potrebe PDV-a.
    Član  8.  Pravilnika  navodi  da  se  reklamnim
    materijalom  smatraju  dobra  na  kojima  je  odštampan ili utisnut logotip poreskog obveznika, odnosno vizuelno ispoljavanje brenda koji je
    u vezi sa delatnošću poreskog obveznika, a koja
    taj poreski obveznik besplatno daje različitim
    licima, pri čemu to mogu biti: olovke, rokovnici, kalendari, notesi, privesci, kačketi, majice,
    kombinezoni, kecelje, rančevi, torbe, upaljači,
    otvarači
    za  flaše,  podmetači,  poslužavnici,
    čaše, šolje, bokali, pepeljare, kese i druga dobra čija je pojedinačna
    tržišna
    vrednost
    manja

    od
    2.000
    dinara
    bez
    PDV-a.
    Pored  toga,  član  9.  Pravilnika  određuje  poklone
    manje
    vrednosti
    kao
    dobra
    čija
    pojedinačna

    tržišna vrednost ne prelazi 2.000 dinara
    bez PDV-a, osim dobara koja se smatraju reklamnim materijalom,
    koja
    obveznik
    daje
    povremeno

    različitim
    licima (poslovnim partnerima, potencijalnim
    poslovnim  partnerima,  predstavnicima poslovnih partnera i dr.), a da za to ne
    postoji pravna obaveza.
    Ukupna  vrednost  reklamnog  materijala  i  poklona
    manje  vrednosti  u  poreskom  periodu  ne
    može biti veća od 0,25% ukupnog prometa  po-
    reskog  obveznika  u  tom  poreskom  periodu.  Pod
    ukupnim prometom poreskog obveznika smatra se
    promet dobara i usluga sa i bez prava na odbitak
    prethodnog poreza, izvršen u zemlji i inostran-
    POSLOVNI SAVETNIK
    153
    154
    POREZI
    stvu,  bez  PDV-a  (u  ovaj  promet  ne  ulazi  promet
    objekata i opreme za vršenje delatnosti).
    S tim u vezi, član 29. stav 1. tačka 2) i stav 3.
    Zakona o PDV-a navodi da ne može da se ostvari
    pravo  na  odbitak  prethodnog  poreza  po  osnovu
    izdataka za reprezentaciju obveznika, s tim da
    se  izdacima  za  reprezentaciju  ne  smatraju  pokloni manje vrednosti.
    Shodno tome, ukoliko su ispunjeni gorenavedeni uslovi: da je u pitanju reklamni materijal,
    odnosno pokloni manje vrednosti koji se povremeno daju različitim licima, da je pojedinačna
    vrednost svakog dobra niža od 2.000 dinara bez
    PDV-a, kao i da ukupna vrednost datih dobara ne
    prelazi 0,25% ukupnog prometa u poreskom periodu, lice koje deli reklamni materijal i druge
    poklone manje vrednosti nema
    obavezu
    da
    obračuna
    PDV,
    dok
    s
    druge
    strane
    ima
    pravo
    da
    PDV

    koji

    je plaćen prilikom nabavke ovih dobara
    iskoristi kao odbitni  i  umanji  sopstvenu  PDV
    obavezu  po  ovom  osnovu,  pod  opštim  uslovima
    propisanim članom 28. Zakona o PDV-u.
    U slučaju da neki od navedenih uslova nije ispunjen,
    npr.  pojedinačna  vrednost  dobara  veća
    je  od  2.000  dinara  i/ili  nije  odštampan  ili
    utisnut  logotip,  odnosno  ne  postoji  vizuelno
    ispoljavanje  brenda  poreskog  obveznika  na  reklamnom
    materijalu,  potrebno je obračunati
    PDV na ukupnu nabavnu vrednost tih dobara, odnosno
    na
    cenu
    koštanja
    tih
    ili
    sličnih
    dobara

    u

    momentu prometa, ukoliko je obveznik imao
    pravo da odbije PDV prilikom njihove nabavke.
    Ovom  prilikom  potrebno  je  naglasiti  da  obveznik ne može samoinicijativno da odluči da ne
    koristi pravo na prethodni porez prilikom nabavke ovakvih dobara, kako ne bi imao obavezu
    da obračuna PDV prilikom deljenja istih u skladu sa članom 25. stav 2 tačka 3a) Zakona o PDV-u.
    S  druge  strane,  ukoliko  ukupna  vrednost  datih
    dobara  (reklamnog  materijala  i  poklona
    manje  vrednosti)  u  poreskom  periodu  prelazi
    0,25% ukupnog prometa, PDV obračunava se samo
    na  iznos  koji  prelazi  0,25%  ukupnog  prometa.  S
    tim u vezi trebalo bi voditi evidenciju kako o
    pojedinačnoj tako i o ukupnoj vrednosti dobara
    koja  se  daju  u  ove  svrhe  u  određenom  poreskom
    periodu.
    Imajući u vidu prethodno navedeno, načelno
    je moguće izdvojiti tri situacije:
    1)  obvez
    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    logotipom, pojedinačne  vrednosti  800  dinara)
    i  poklonima  manje  vrednosti  (npr.  bombonjere
    pojedinačne  vrednosti  600  dinara),  za  koja  koristi pravo na odbitak prethodnog poreza, ali
    ne
    obračunava  PDV  prilikom  njihovog  davanja
    trećim licima;
    2)  o
    3)  obveznik  nabavlja  dobra  koja  se  smatraju  reklamnim
    materijalom  i  poklonima  manje  vrednosti, ali davanjem tih dobara prelazi iznos od
    0,25% ukupnog prometa u poreskom periodu, tako
    da ima pravo da odbije celokupan prethodni porez
    za  ta  dobra  i  ne  obračunava  PDV  na  promet
    tih dobara do 0,25%, dok PDV obračunava na promet iznad 0,25%.
    Što se tiče evidentiranja u POPDV obrascu,
    davanje  reklamnog  materijala  i  poklona  manje
    vrednosti, u smislu člana 6. Zakona o PDV-u, iskazuje
    se  u  okviru  pozicije  11.3,  dok  se  nabavka
    istih  evidentira  na  poziciji  8a.2  ukoliko  je  u
    pitanju  nabavka  dobara  sa  naknadom,  odnosno
    8a.3 za nabavke bez naknade, dok se iznos PDV-a
    sa  pravom  na  odbitak  iskazuje  na  poziciji  8e.1.
    Ukoliko  nije  ispunjen  neki  od  gorepomenutih
    uslova, pa dobra ne mogu da se smatraju reklamnim materijalom ili poklonom manje vrednosti,
    prilikom davanja ovakvih dobara obračunava se
    PDV,
    a  osnovica  i  PDV  evidentiraju  se  u  polju
    3.7 POPDV obrasca. Na kraju, ukoliko ne postoji
    pravo  na  odbitak  prethodnog  poreza  prilikom
    nabavke dobara u smislu člana 29. Zakona o PDV-u
    i s tim u vezi ne postoji obaveza obračunavanja
    PDV-a, u skladu sa članom 25. stav 2. tačka 3a) Zakona o PDV-u, prilikom davanja istih, nabavka se
    evidentira na poziciji 8a.2 ukoliko je u pitanju
    nabavka dobara sa naknadom, odnosno 8a.3 za nabavke bez naknade, dok se u ovom slučaju davanje
    dobara bez naknade ne evidentira u POPDV obrascu.
    Pružanje usluga bez naknade u
    poslovne svrhe
    U  skladu  sa  članom  5.  stav  4.  tačka  2)  Zakona
    o PDV-u, sa prometom usluga uz naknadu izjedna-
    čava  se  pružanje  usluga  koje  poreski  obveznik
    izvrši bez naknade za lične potrebe osnivača,
    vlasnika,  zaposlenih  ili  drugih  lica,  odnosno
    drugo pružanje usluga bez naknade u neposlovne
    svrhe poreskog obveznika.
    Prema  odredbi  člana  5.  stav  2.  Pravilnika,
    pružanjem usluga bez naknade u neposlovne svrhe
    smatra  se  pružanje  usluga  koje  se  ne vrši u
    cilju povećanja prihoda, odnosno smanjenja rashoda
    poreskog
    obveznika.
    Ukoliko se određena usluga pruža bez naknade, što kao cilj ima povećanje prihoda, odnosno
    smanjenje
    rashoda,  smatraće  se  da  je  predmetna
    usluga pružena bez naknade, ali u poslovne svrhe
    poreskog  obveznika.  Shodno  tome,  na  predmetnu
    uslugu  nije potrebno obračunati PDV,
    budući da se ne izjednačava sa prometom usluge
    uz naknadu.
    ë
    Drugim  r
    veznik  pruža  uslugu  bez  naknade,  npr.  u
    cilju stimulisanja kupaca, a samim tim i
    povećanja prihoda, nema obavezu obračunavanja PDV-a po tom osnovu. Napominjemo
    da  se  pružanje  usluge  bez  naknade  u
    poslovne  svrhe  ne  evidentira  u  POPDV
    obrascu.
    Tim  povodom  izdvojeno  je  Mišljenje Ministarstva
    finansija
    br.
    011-00-1284/2014-04
    od
    14.

    4.
    2016.
    godine, u kome je navedeno sledeće:
    Kada obveznik PDV-a koji se bavi prodajom
    kafe, u cilju obezbeđivanja prodaje te kafe, na
    osnovu zaključenih ugovora sa licima koja se bave
    prodajom hrane i/ili pića u ugostiteljskim objektima
    daje
    na
    korišćenje,
    bez
    naknade,
    opremu
    (kafe-aparate,
    ledomate,
    mlinove
    za
    kafu,
    aparate

    za
    pranje
    čaša,
    audio
    i
    video
    aparate,
    stolove,

    stolice
    i
    dr.),
    nije
    dužan
    da
    po
    tom
    osnovu
    obračuna
    PDV,
    s
    obzirom
    na
    to
    da
    je
    reč
    o
    aktivnostima
    koje
    obveznik
    PDV-a
    vrši
    u
    cilju
    povećanja

    prihoda,

    tj. u poslovne svrhe. Prema tome, a u
    konkretnom slučaju, davanje na korišćenje predmetne
    opreme
    ne
    smatra
    se
    prometom
    usluga
    bez

    naknade
    koji
    se
    izjednačava
    sa
    prometom
    usluga
    uz

    naknadu
    u
    smislu
    Zakona
    o
    PDV-u,
    što
    znači
    da
    po

    tom
    osnovu

    obveznik PDV-a nije dužan da obra-
    čuna PDV. Po osnovu nabavke predmetnih dobara
    (opreme), a s obzirom na to da se nabavka opreme
    vrši u cilju prometa kafe za koji postoji obaveza
    obračunavanja
    i
    plaćanja
    PDV-a,
    obveznik
    PDV-a

    ima pravo na odbitak prethodnog poreza po tom
    MART 2019.

    ●
    POREZI
    osnovu ako poseduje račun prethodnog učesnika u
    prometu – obveznika PDV-a (prodavca opreme)
    koji je izdat u skladu sa Zakonom o PDV-u.
    Načelo vezane isporuke
    U praks
    Naime, ukoliko društvo A – proizvođač računara
    i  računarske  opreme  –  vrši  distribuciju
    (prodaju)  sopstvenih  proizvoda  preko  distributera
    –  društva  B,  ali  isporuku  vrši  direktno
    kupcu  –  društvu  V,  postojaće  dva  oporeziva
    prometa  u  skladu  sa  Zakonom  o  PDV-u  (društvo
    A prodaje računar društvu B, a društvo B dalje
    prodaje računar društvu V), iako je fizički došlo
    do  samo  jedne,  direktne  isporuke  od  društva A društvu V.
    Pod  uslovom  da  su  ispunjeni  materijalni  i
    formalni uslovi za odbitak prethodnog poreza,
    sva lica u lancu isporuke imaće pravo da prethodno obračunati PDV koriste kao odbitni.
    Podnošenje izmenjene PDV prijave
    U  slučaju  da  poreski  obveznik  ustanovi  da
    poreska  prijava  koju  je  podneo  Poreskoj  upravi
    sadrži  grešku  ili  propust,  dužan  je  da  odmah,
    a najkasnije do isteka roka zastarelosti podnese poresku prijavu u kojoj su greška ili propust
    otklonjeni, u skladu sa članom 40. Zakona o poreskom
    postupku  i  poreskoj  administraciji  („Sl.
    glasnik RS”, br. 80/2002, 84/2002 – ispr., 23/2003
    – ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 – dr. zakon, 62/2006 – dr. zakon, 63/2006 – ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 – dr. zakon, 53/2010,
    101/2011,
    2/2012  –  ispr.,  93/2012,  47/2013,  108/2013,
    68/2014, 105/2014, 91/2015 – autentično tumačenje,
    112/2015, 15/2016, 108/2016, 30/2018 i 95/2018 – u daljem tekstu: ZPPPA).
    U  skladu  sa  stavom  3.  istog  člana,  podnetu
    poresku prijavu poreski obveznik može da izmeni najviše
    dva
    puta podnošenjem izmenjene
    poreske prijave. U slučaju da poreski obveznik
    POSLOVNI SAVETNIK
    155
    156
    POREZI
    podnese izmenjenu PDV prijavu, smatraće se da
    greškom ili propustom u prvobitnoj poreskoj
    prijavi nije učinjeno krivično delo ili prekršaj
    iz
    ZPPPA-a.
    Izuzetno,  a  prema  stavu  5.  istog  člana,  poreski
    obveznik  ne može da podnese izmenjenu
    poresku prijavu posle pokretanja postupka poreske
    kontrole
    za  kontrolisani  poreski  period,
    odnosno nakon donošenja rešenja o utvrđivanju
    poreza,  kao  i  nakon pokretanja radnji poreske
    policije u cilju otkrivanja poreskih krivičnih
    dela.
    U  skladu  sa  navedenim,  poreski  obveznik  je
    dužan  da  podnese  izmenjenu  prijavu  uvek  kada
    ustanovi  grešku  ili  propust.  Međutim,  u  oblasti
    PDV-a  postoji  specifična  situacija  budući
    da se u PDV prijavi navode dve vrste podataka –
    PDV obaveza koju je obveznik PDV-a dužan da iskaže i prethodni porez koji obveznik ima
    pravo

    da koristi kao odbitni.
    ë
    Obaveza  p
    U vezi sa prethodno navedenim, a u skladu sa
    članom 44. stavovi 1. i 2. Zakona o PDV-u, u slučaju
    da  obveznik  na  računu  za  isporučena  dobra  i
    usluge  iskaže  veći  PDV  od  onog  koji  duguje,  du-
    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    žan  je  da  tako  iskazan  PDV  plati  dok  na  novom
    računu  ne  ispravi  iznos  PDV-a.  Ispravka  PDV-a
    vrši  se  u  poreskom  periodu  u  kojem  je  izdat
    račun  sa  ispravljenim  iznosom  PDV-a.  Drugim
    rečima:  u  ovom  slučaju  takođe  nije  potrebno
    podneti  izmenjenu  PDV  prijavu  budući  da  se
    ispravka PDV-a vrši u periodu u kojem je izdat
    nov ispravan račun.
    Pored  toga,  izmenjenu  prijavu  potrebno  je
    podneti  čak  i  kada  je  neto  efekat  „nula”  usled
    primene  mehanizma  obrnute  naplate,  kada  primalac dobara ili usluga treba da obračuna PDV
    kao
    poreski  dužnik,  ukoliko  PDV  obaveza  nije
    iskazana (u odgovarajućem periodu). Na primer,
    kada  obveznik  sa  zakašnjenjem  primi  račun/informaciju
    potreban/u  za  obračun  PDV-a  primenom mehanizma obrnute naplate, npr. u februaru
    za promet koji je izvršen u januaru 2019. godine,
    postoji obaveza podnošenja izmenjene PDV prijave
    bez  obzira  na  to  što  bi  krajnji  efekat  na
    obavezu za PDV bio „nula” ukoliko obveznik ima
    pravo da taj isti PDV koristi kao odbitni.
    Drugim rečima: obaveza za PDV mora da se
    prijavi u periodu u kom je nastala obaveza, nevezano
    od
    toga
    da
    li
    će
    iskazivanje
    te
    obaveze

    dovesti
    do
    plaćanja
    PDV-a
    ili
    ne.
    Na  kr
    PS