Autor: Dušan Rajaković

  • Zaključivanje ugovora između filijale RFZO-a i zdravstvenih ustanova, odnosno drugih davaoca zdravstvenih usluga za 2020. godinu

    Uvod

    U skladu sa odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju („Sl. glasnik RS”, br. 25/2019) i Pravilnika o ugovaranju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Upravni odbor Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje doneo je odluku kojom se utvrđuju predračuni sredstava davaocima zdravstvenih usluga za 2020. godinu.

    Zdravstvene ustanove iz Plana mreže zdravstvenih ustanova, kao i ustanove socijalne zaštite, obuhvaćene su predračunima sredstava za 2020. godinu, koji se dostavljaju filijalama elektronskom poštom (sa analitičkim prikazom po namenama i po nivoima zdravstvene zaštite), i to:

    1) Predračun sredstava zdravstvenim ustanovama primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za 2020. godinu;

    2) Predračun sredstava zdravstvenim ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite sa kojim se ugovara varijabilni deo naknade za 2020. godinu;

    3) Predračun sredstava zdravstvenim ustanovama specijalizovanim za produženu rehabilitaciju za 2020. godinu;

    4) Predračun sredstava institutima/zavodima za javno zdravlje za 2020. godinu;

    5) Predračun sredstava ustanovama socijalne zaštite za 2020. godinu;

    6) Predračun sredstava za stomatološku zdravstvenu zaštitu za 2020. godinu;

    7) Predračun sredstava ostalim zdravstvenim ustanovama iz Plana mreže za 2020. godinu.

    Predračuni sredstava objavljuju se na internet stranici Republičkog fonda, a ne kao do sada u posebnom prilogu Pravilnika o ugovaranju zdravstvene zaštite.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2020%2F02%2F741.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    Dušan Rajaković, spec. menadžmenta zdravstvenih ustanova
    Uvod
    U skladu sa odredbama Zakona o zdravstvenom
    osiguranju („Sl. glasnik RS”, br. 25/2019) i Pravilnika
    o ugovaranju
    zdravstvene
    zaštite
    izobaveznog
    zdravstvenog
    osiguranja
    Upravni
    od-
    bor Republičkog fonda za zdravstveno osigura-
    nje doneo je odluku kojom se utvrđuju predračuni
    sredstava davaocima zdravstvenih usluga za 2020.
    godinu.
    Zdravstvene ustanove iz Plana mreže zdravstvenih
    ustanova,
    kao i ustanove
    socijalne
    zaštite,
    obuhvaćene
    su
    predračunima
    sredstava
    za

    2020.
    godinu,
    koji
    se
    dostavljaju
    filijalama
    elektronskom
    poštom
    (sa
    analitičkim
    prikazom
    po

    namenama
    i po
    nivoima
    zdravstvene
    zaštite),
    i to:
    1)
    Predračun
    sredstava
    zdravstvenim
    ustanovama
    primarnog,
    sekundarnog
    i tercijarnog
    nivoa

    zdravstvene
    zaštite
    za
    2020. godinu;
    2)
    Predračun
    sredstava
    zdravstvenim
    ustanovama

    sekundarnog
    i
    tercijarnog
    nivoa
    zdravstvene
    zaštite
    sa
    kojim
    se
    ugovara
    varijabilni
    deo
    naknade

    za
    2020. godinu;
    3)
    Predračun
    sredstava
    zdravstvenim
    ustanovama

    specijalizovanim
    za
    produženu
    rehabilitaciju
    za

    2020.
    godinu;
    4)
    Predračun
    sredstava
    institutima/zavodima
    za

    javno
    zdravlje
    za
    2020. godinu;
    5)
    Predračun
    sredstava
    ustanovama
    socijalne
    zaštite
    za
    2020. godinu;
    6)
    Predračun
    sredstava
    za
    stomatološku
    zdravstvenu
    zaštitu
    za
    2020. godinu;
    7)
    Predračun
    sredstava
    ostalim
    zdravstvenim

    ustanovama
    iz Plana
    mreže
    za
    2020. godinu.
    Predračuni sredstava objavljuju se na internet
    stranici Republičkog fonda, a ne kao do sada u
    posebnom prilogu Pravilnika o ugovaranju zdravstvene
    zaštite.
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Zaključivanje ugovora između filijale
    RFZO-a i zdravstvenih ustanova, odnosno
    drugih davaoca zdravstvenih usluga za
    2020. godinu
    1 Z
    Bliža pojašnjenja kriterijuma za utvrđivanje
    ugovorenih naknada i usklađivanje istih tokom go-
    dine data su u više uputstava RFZO-a. Filijali
    se, pored ostalog, dostavlja i:
    f s
    truktura predračunske vrednosti ostalog
    ugradnog materijala po zdravstvenim ustanovama,
    i to: za intraokularna sočiva, kohlearne implantate
    i ostalo,
    što
    se
    posebno
    iskazuje
    u ugovoru;
    f pr
    edračunska vrednost sanitetskog i medicinskog
    potrošnog
    materijala,
    u okviru
    koga
    je posebno
    iskazana
    vrednost
    sanitetskog
    i
    medicinskog

    potrošnog
    materijala
    koji
    se
    nabavlja
    u postupku

    centralizovane
    javne
    nabavke
    koju
    sprovodi
    Republički
    fond;
    f 5%
    predračunske vrednosti naknade za materijalne
    i ostale
    troškove,
    koji
    nisu
    obuhvaćeni
    u
    Prilogu
    1 Pravilnika.
    2 Obra
    Republičkog fonda za zdravstveno
    osiguranje za 2020. godinu
    Zdravstvenim ustanovama iz Plana mreže
    zdravstvenih ustanova utvrđeni su kriterijumi
    za izradu predračuna, koji se zasnivaju na fakturisanoj
    vrednosti
    zdravstvenih
    usluga
    pruženih

    osiguranim
    licima,
    zatim
    na
    fakturisanoj
    vrednosti
    i utrošcima
    lekova,
    ugradnog
    materijala,

    sanitetskog i medicinskog potrošnog materijala,
    kao i na obračunskim rashodima prema podacima
    zdravstvenih ustanova, odnosno kriterijumi zasnovani
    na
    visini
    ugovorenih
    naknada
    za
    2019.

    MART 2020.

    ●
    POSLOVNI SAVETNIK
    145
    146
    BUDŽETSKI KORISNICI
    godinu, svedenih do visine sredstava utvrđenih po
    programskim aktivnostima i po namenama iz Finansijskog
    plana
    za
    2020.
    godinu.
    Imajući
    u vidu

    da
    su
    u
    odnosu
    na
    Finansijski
    plan
    Republičkog

    fonda
    za
    2019. godinu,
    Finansijskim
    planom
    za

    2020.
    godinu
    sredstva
    definisana
    posebnim
    programima
    zdravstvene
    zaštite
    umanjena
    u
    najvećem

    broju
    aproprijacija
    (u rasponu
    od
    0,41% do
    23,85%)

    za
    najveći
    broj
    ugovorenih
    namena
    zdravstvenim

    ustanovama
    iz Plana
    mreže
    zdravstvenih
    ustanova,
    kao i davaocima
    zdravstvenih
    usluga
    koji

    se
    finansiraju
    po
    namenama,
    ugovoreni
    iznos
    za

    2020.
    godinu
    nije utvrđen
    u visini
    predračunskih

    sredstava
    za
    2019. godinu
    ni u visini
    stvarno
    projektovanih
    za
    2020. godinu,
    već
    je umanjen
    do
    nivoa

    sredstava
    iskazanih
    po
    programskoj
    strukturi,
    odnosno
    po
    programskim
    aktivnostima
    u
    Finansijskom
    planu
    za
    2020.
    godinu,
    shodno
    kriterijumima

    propisanim Pravilnikom.
    Na bazi smanjenih sredstava u Finansijskom
    planu za 2020. godinu po programskim aktivnostima
    izvršena
    je raspodela
    sredstava
    u visini
    projektovanog
    iznosa
    za
    2020. godinu
    za
    plate

    i
    naknade
    plata
    i za
    troškove
    prevoza,
    kao i za

    ostala
    davanja
    zaposlenima
    u skladu
    sa
    čl.
    17. i 34.

    Pravilnika.
    Pri
    tome
    na
    preostali
    iznos
    sredstava
    treba
    da se
    primeni
    linearno
    umanjenje
    svih

    pozicija
    u okviru
    iste
    aproprijacije,
    odnosno

    da
    se
    planirano
    umanjenje
    odnosi
    i
    na
    lekove
    i
    na

    medicinska
    sredstva
    iznad
    predračunom
    opredeljenih
    sredstava,
    kao i na
    usluge
    koje
    se
    pružaju

    od
    strane
    davaoca
    zdravstvenih
    usluga
    koji
    nisu
    u

    Planu
    mreže.
    3 Zak
    zdravstvenih usluga po sistemu
    dijagnostički srodnih grupa (DSG)
    Naknade sa DSG komponentom predviđene su
    u čl. 32–35. Pravilnika prilikom utvrđivanja
    naknada za lekove, sanitetski i medicinski potrošni
    materijal,
    materijalne
    i ostale
    troškove

    i
    energente
    ustanovama
    iz Predračuna
    sredstava

    zdravstvenim
    ustanovama
    sekundarnog
    i tercijar-
    nog nivoa zdravstvene zaštite sa kojima se ugo-
    vara varijabilni deo naknade za 2020. godinu. Sa
    zdravstvenim ustanovama sekundarnog i tercijarnog
    nivoa
    zdravstvene
    zaštite
    koje
    su
    uključene
    u

    plaćanje
    po
    DSG
    sistemu
    ugovor
    se
    zaključuje
    tako

    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    da 95% ukupne naknade sa participacijom čini
    fiksni deo iz kog se u punom iznosu, bez umanjenja,
    obezbeđuju plate, troškovi prevoza i sve namene
    koje se priznaju do visine fakturisane vrednosti,
    odnosno obračunskog rashoda, a najviše do utroška
    iskazanog
    u materijalnom
    knjigovodstvu
    zdravstvene
    ustanove.
    Varijabilni
    deo
    čini 5% ukupne

    naknade
    i iskazuje
    se
    u nominalnom
    iznosu.
    Izmene

    u
    fiksnom
    delu
    naknade
    ne
    utiču
    na
    varijabilni

    iznos
    utvrđen
    na
    početku
    ugovornog
    perioda.

    Razlika u odnosu na 2019. godinu, u kojoj je osnov
    naknade po namenama bio predračun sredstava iz
    2018. godine, jeste u tome što za 2020. godinu, pored
    fiksnog dela naknade po nameni za 2019, u obzir
    moraju da se uzmu sredstva koja su u toku 2019. godine
    korišćena
    po
    osnovu
    DSG
    učinka
    i pokazatelja

    kvaliteta,
    tako
    da se
    fiksnom
    delu
    naknade
    po
    nameni
    dodaju
    sredstva
    koja
    su
    korišćena
    po
    osno-
    vu DSG učinka i pokazatelja kvaliteta za prvi i
    drugi kvartal (primenjena ista metodologija),
    zatim sredstva korišćena po istom osnovu za treći
    kvartal
    (korišćena
    drugačija
    metodologija)
    i

    sredstva
    za
    treći
    kvartal
    projektovana
    na
    četvrti

    kvartal
    2019. godine.
    Dobijeni
    iznos
    svodi
    se
    na

    nivo
    raspoloživih
    sredstava
    utvrđenih
    Finansijskim
    planom
    za
    2020. godinu.
    Sredstva
    po
    namenama
    utvrđena
    na
    prethodno
    opisani
    način
    čine

    iznos
    predračunskih
    sredstava
    po
    namenama
    za

    2020.
    godinu,
    na
    osnovu
    kojih
    se
    utvrđuje
    nominalni
    iznos
    umanjenja
    naknade
    po
    namenama
    u
    postupku

    koji
    je opisan
    u nastavku
    teksta.
    Primer: Iznos umanjenja naknade po namenama
    Red.
    br.
    Opis Iznos
    1. Ukupna planirana naknada sa participacijom 1.000.000
    2. Fiksni deo – 95% × red. br. 1 950.000
    3. Varijabilni deo – 5% × red. br. 1 50.000
    S obzirom na to da se iz fiksnog dela u punom
    iznosu, bez umanjenja, finansiraju plate i naknade
    plata, troškovi prevoza i namene koje se priznaju u
    visini fakturisane vrednosti, odnosno obračunskih
    rashoda,
    za
    50.000 dinara
    moraju
    proporcionalno
    da se
    umanje
    naknade
    za
    lekove,
    sanitetski
    i

    medicinski potrošni materijal, materijalni i
    ostali troškovi i energenti.
    Ukupna planirana naknada za namene na kojima
    se vrši umanjenje (lekovi + sanitet. + mat. troš. +
    ener.) iznosi 150.000 din.
    Procentualno učešće svake od tih namena u navedenom
    iznosu
    od
    150.000 dinara:
    Lekovi 35%
    Sanit. i med. potrošni materijal 30%
    Materijalni i ostali troškovi 25%
    Energenti 10%
    Nominalni iznosi umanjenja po naknadama dobiju
    se
    kada
    se
    navedeni
    procenti
    stave
    u odnos

    sa
    iznosom
    varijabilnog
    dela
    naknade
    od
    50.000,

    što
    znači:
    Lekovi 35% 17.500
    Sanit. i med. potrošni materijal 30% 15.000
    Materijalni i ostali troškovi 25% 12.500
    Energenti 10% 5.000
    Ukupno 50.000
    Fiksni deo naknada po navedenim namenama na
    kojim se vrši umanjenje i koji se iskazuje u predra-
    čunu, odnosno ugovoru dobija se na sledeći način:
    Lekovi 35% 35.000
    Sanit. i med. potrošni materijal 30% 30.000
    Materijalni i ostali troškovi 25% 25.000
    Energenti 10% 10.000
    Ukupno 100.000
    Zbir varijabilnih delova naknade svih zdravstvenih
    ustanova
    čini fond
    sredstava
    koji
    će se

    koristiti
    po
    osnovu
    DSG
    učinka
    i pokazatelja
    kvaliteta.
    Od
    tih sredstava,
    80% koristi
    se
    po
    osnovu

    DSG
    učinka,
    a
    20%
    po
    osnovu
    pokazatelja
    kvaliteta.

    Zdravstvene
    usluge
    po
    DSG
    klasifikaciji
    sa
    težinskim
    koeficijentima
    navedene
    su
    u Prilogu

    2
    Pravilnika.
    Planirano je da se prvi rezultati DSG učinka
    objave
    u maju
    2020. godine,
    tako
    da će se
    obračun
    pripadajućih
    sredstava
    po
    ovom
    osnovu

    vršiti
    za
    jun
    2020. godine.
    Prenos
    varijabilnog

    dela
    naknade
    posle
    objavljivanja
    rezultata
    DSG

    učinka
    i pokazatelja
    kvaliteta
    usklađuje
    se
    sa

    tim
    rezultatima.
    Sredstva
    ostvarena
    po
    osnovu

    DSG
    učinka
    i pokazatelja
    kvaliteta
    zdravstvena
    ustanova
    može
    da
    koristi
    za
    sve
    namene
    na

    kojima
    je vršeno
    umanjenje,
    a sredstva
    ostvarena
    iznad
    nominalnog
    iznosa
    varijabilnog
    dela

    naknade mogu da se koriste i za plate u skladu sa
    aktom Vlade Republike Srbije kojim se uređuju
    kriterijumi
    i merila
    za
    deo
    plate
    po
    osnovu

    radnog
    učinka.
    BUDŽETSKI KORISNICI
    4 D
    U skladu sa čl. od 76. do 79. Pravilnika, ugovor
    sa davaocem zdravstvenih usluga koji nije u Planu
    mreže može da se zaključi pod uslovom da se radi
    o potrebi angažovanja dodatnih zdravstvenih kapaciteta
    u odnosu
    na
    postojeće,
    radi
    zadovoljenja

    potreba
    osiguranih
    lica za
    određenom
    vrstom

    zdravstvenih
    usluga.
    U postupku
    ocene
    opravdanosti
    zaključivanja
    pomenutih
    ugovora
    Republički

    fond
    pribavlja
    mišljenje
    Instituta
    za
    javno
    zdravlje
    Srbije
    „Dr Milan
    Jovanović
    Batut”.
    Nakon

    dobijanja
    mišljenja
    Instituta,
    Republički
    fond

    isto
    dostavlja
    filijali,
    uz
    dostavu
    neophodnih

    elemenata
    za
    zaključenje
    ugovora.
    Filijala može da zaključi ugovor o pružanju
    zdravstvenih usluga osiguranim licima za 2020.
    godinu sa ustanovama van Plana mreže u javnoj
    svojini (za koje je Institut dao mišljenje da iste
    ne mogu da se pruže u drugim zdravstvenim ustanovama)
    najviše
    do
    iznosa
    ugovorene
    naknade
    koja

    je
    utvrđena
    ovim
    davaocima
    zdravstvenih
    usluga

    za
    2020. godinu.
    Prilog
    ugovora
    sa
    ovim
    davaocima
    zdravstvenih
    usluga
    mora
    da bude
    Plan
    rada
    po

    vrsti
    i broju
    usluga,
    sa
    iznosom
    po
    pojedinim
    namenama
    (ako
    su
    ugovorene)
    na
    osnovu
    kojih
    je utvrđena
    ukupna
    ugovorena
    naknada,
    koju
    će zdravstvena

    ustanova
    pravdati
    ispostavljenim
    fakturama
    za

    pružene
    zdravstvene
    usluge
    osiguranim
    licima.
    Ustanovi socijalne zaštite, kao davaocu
    zdravstvenih usluga koji nije u Planu mreže,
    ukupna ugovorena naknada utvrđena je predračunom
    sredstava.
    Ove
    ustanove
    sačinjavaju
    ponudu

    uz
    koju
    dostavljaju
    popunjene
    tabelarne
    preglede,

    koji
    sadrže:
    broj
    osiguranih
    lica smeštenih
    u

    ustanovi
    socijalne
    zaštite,
    broj
    i strukturu
    medicinskog
    kadra
    koji
    pruža
    zdravstvene
    usluge

    osiguranim
    licima
    (normativ
    i stvarno
    stanje),

    vrstu
    i broj
    zdravstvenih
    usluga
    koje
    će se
    na
    godišnjem
    nivou
    pružiti
    osiguranim
    licima,
    vrstu,

    količinu
    (po
    jedinici
    mere)
    i vrednost
    lekova

    i
    sanitetskog
    i medicinskog
    materijala
    koji
    se

    koriste
    u lečenju
    osiguranih
    lica na
    primarnom

    nivou
    zdravstvene
    zaštite
    u skladu
    sa
    važećim

    propisima.
    Način
    fakturisanja
    pružene
    zdrav-
    stvene zaštite utvrđuje se aktom o fakturisanju
    zdravstvenih usluga.
    Izuzetno, ugovori sa apotekama koje nisu u Pla-
    nu mreže zaključuju se pod uslovima propisanim
    MART 2020.

    ●
    POSLOVNI SAVETNIK
    147
    148
    BUDŽETSKI KORISNICI
    članom 76. Pravilnika. Apotekama iz Plana mreže
    Predračunom
    sredstava
    nije utvrđena
    ugovorena
    naknada
    za
    lekove
    na
    recept
    i pomagala
    za
    2020.

    godinu.
    U periodu
    od
    2017. do
    2019. godine
    prestalo
    je da obavlja
    farmaceutsku
    delatnost
    dvadeset

    osam
    apoteka
    u državnoj
    svojini
    – samostalnih

    (apotekarskih
    ustanova)
    i
    apoteka
    u
    sastavu
    domova
    zdravlja.
    Filijale
    su
    u
    obavezi
    da odmah
    po

    dobijanju
    obaveštenja
    od
    apoteke
    sa
    svog
    područja

    da
    je prestala
    sa
    radom
    Direkciji
    dostave
    dopis
    o

    datumu
    prestanka
    rada.

    Republički fond objavljuje javne pozive sa
    uslovima za zaključivanje ugovora sa privatnim
    apotekama, davaocima zdravstvenih usluga za pružanje
    usluge
    biomedicinski
    potpomognutog
    oplođenja
    (BMPO)
    i davaocima
    zdravstvenih
    usluga
    za

    pružanje
    usluga
    operacije
    senilne
    i presenilne

    katarakte,
    sa
    ugradnjom
    intraokularnih
    sočiva,

    kao i sa davaocima zdravstvenih usluga za pru-
    žanje usluga hiperbarične terapije kiseonikom.
    Radi obezbeđivanja kontinuiteta u snabdevanju
    osiguranih lica lekovima, pružanja usluga BMPO
    i pružanja usluga hiperbaričnom terapijom kiseonikom,
    apoteke,
    davaoci
    zdravstvenih
    usluga

    BMPO
    i
    davaoci
    zdravstvenih
    usluga
    hiperbarične
    terapije
    kiseonikom
    koji
    nisu
    u Planu
    mreže

    zdravstvenih
    ustanova
    od
    1. januara
    2020. godine

    mogu
    da izdaju lekove,
    pružaju
    usluge
    BMPO
    i

    hiperbarične
    terapije
    kiseonikom
    na
    teret
    obaveznog
    zdravstvenog
    osiguranja,
    pod
    uslovima

    utvrđenim
    ugovorom
    za
    2019.
    godinu,
    do
    zaključenja
    ugovora
    za
    2020. godinu,
    i to
    ako
    kumulativno

    ispunjavaju
    sledeće
    uslove:
    1)
    da su
    bili
    u ugovornom
    odnosu
    sa
    Republičkim

    fondom
    u 2019. godini;
    2)
    da je ugovor
    bio
    važeći
    na
    dan
    31. decembra
    2019.

    godine;
    3)
    da nameravaju
    da zaključe
    ugovor
    sa
    Republičkim

    fondom
    za
    2020. godinu.
    Ako davaoci zdravstvenih usluga BMPO i
    hiperbarične oksigenacije ne zaključe ugovor za
    2020. godinu, mogu da zaključe aneks ugovora o produženju
    važenja
    ugovora
    u skladu
    sa
    članom
    108.

    Pravilnika.
    5 U
    Članom 76. Pravilnika propisano je da ugovor
    sa davaocem zdravstvenih usluga koji nije u Planu
    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    mreže može da se zaključi ako je neophodno angažovanje
    dodatnih
    zdravstvenih
    kapaciteta
    radi

    zadovoljenja
    potreba
    osiguranih
    lica za
    određenom
    vrstom
    zdravstvenih
    usluga
    iz obaveznog

    zdravstvenog
    osiguranja
    po
    cenama
    zdravstvenih

    usluga
    iz cenovnika
    Republičkog
    fonda.
    Predviđeno
    je da u postupku
    ocene
    opravdanosti
    zaključivanja
    ugovora
    radi
    obezbeđivanja
    zdravstvenih

    usluga
    za
    potrebe
    osiguranih
    lica Republički

    fond
    pribavlja
    mišljenje
    Instituta
    za
    javno

    zdravlje
    Srbije.
    Izuzetno,
    ugovor
    sa
    apotekom,
    kao

    davaocem
    zdravstvenih
    usluga,
    odnosno
    isporučiocem
    lekova
    na
    recept
    i pomagala,
    koja
    nije u Planu
    mreže,
    ugovor
    se
    zaključuje
    pod
    istim
    uslovima

    pod
    kojima
    se
    zaključuju
    ugovori
    sa
    apotekama
    iz

    Plana
    mreže,
    objavljivanjem
    javnog
    poziva
    za
    zaključivanje
    ugovora.
    Odredbama člana 77. Pravilnika utvrđeno je da
    se davaocu zdravstvenih usluga koji nije u Planu
    mreže naknada za zdravstvene usluge maksilofacijalne
    hirurgije
    utvrđuje
    po
    namenama,
    kao i za

    zdravstvene
    ustanove
    koje
    obavljaju
    zdravstvenu

    delatnost
    na
    tercijarnom
    nivou.
    Utvrđena
    sredstva
    za
    zdravstvene
    usluge
    maksilofacijalne
    hirurgije
    po
    naknadama
    za
    2019.
    godinu
    predstavljaju

    osnov
    za
    utvrđivanje
    naknada
    za
    2020. godinu,
    s tim

    što
    se
    naknada
    za
    plate
    i naknade
    plata
    i naknade

    za
    prevoz
    obezbeđuju
    u punom
    iznosu
    potrebnih

    sredstava,
    dok
    se
    naknade
    za
    lekove
    i medicinska

    sredstva
    umanjuju
    za
    2,30%, a naknade
    za
    energente,
    materijalne
    i ostale
    troškove
    i ishranu
    za

    16,58%,
    odnosno
    svode
    se
    na
    iznos
    sredstava
    raspoloživ
    u Finansijskom
    planu,
    primenjujući
    iste

    kriterijume
    kao i u pogledu
    zdravstvenih
    ustanova
    sekundarnog
    i tercijarnog
    nivoa
    zdravstvene

    zaštite.
    Ugovorena
    naknada
    za
    participaciju
    za

    2019.
    godinu
    predstavlja
    osnov
    za
    2020. godinu,

    imajući
    u vidu
    da je navedena
    naknada
    usklađena
    sa

    kriterijumom
    iz Pravilnika
    u iznosu
    od
    761.000
    dinara.
    U vezi sa navedenim, a u skladu sa čl. 13. i 30.
    Pravilnika definisani su kriterijumi za utvrđivanje
    naknade
    za
    plate
    i naknade
    plata,
    sa
    pripadajućim
    porezom
    i doprinosima
    za
    2020. godinu,

    na
    nivou
    zdravstvene
    ustanove,
    odnosno
    za
    radnike
    u zdravstvenoj
    ustanovi
    koji
    za
    potrebe
    obave-
    znog zdravstvenog osiguranja učestvuju u pružanju
    zdravstvenih usluga osiguranim licima, čiji su
    broj i struktura utvrđeni kadrovskim planom
    zdravstvene ustanove koji donosi Ministarstvo
    zdravlja.
    Takođe, odredbama čl. 14. i 31. Pravilnika definisan
    je kriterijum
    za
    utvrđivanje
    naknade
    za

    izmirenje
    troškova
    za
    dolazak
    i odlazak
    sa
    rada

    za
    zaposlene
    koji
    koriste
    prevoz,
    najviše
    za
    broj

    i
    strukturu
    zaposlenih
    koji
    se
    finansiraju
    iz

    sredstva
    obaveznog
    zdravstvenog
    osiguranja,
    koji

    su
    utvrđeni
    Kadrovskim
    planom
    zdravstvene
    ustanove.
    Naknada
    za
    prevoz
    za
    2020. godinu
    utvrđena

    je
    na
    osnovu
    obračunatih
    i isplaćenih
    troškova

    za
    mesec
    oktobar
    2019.
    godine,
    projektovanih
    na

    godišnji
    nivo.
    Usklađivanje
    naknada
    vršiće
    se
    u
    toku
    ugovornog
    perioda
    na
    način
    koji
    je utvrđen

    za
    zdravstvene
    ustanove
    koje
    obavljaju
    zdravstvenu
    delatnost
    na
    tercijarnom
    nivou
    zdravstvene

    zaštite.
    6 Mo
    Predviđeno je više modela ugovora za 2020. go-
    dinu i to za:
    f zdr
    avstvenu ustanovu primarnog nivoa zdrav-
    stvene zaštite,
    f apoteku u državnoj svojini,
    f zdr
    avstveni centar,
    f zdr
    avstveni centar uključen u DSG,
    f zdravstvenu ustanovu sekundarnog i tercijarnog
    nivoa zdravstvene zaštite,
    f zdr
    avstvenu ustanovu sekundarnog i tercijarnog
    nivoa zdravstvene zaštite sa DSG komponentom,
    f ustanovu specijalizovanu za produženu rehabi-
    litaciju (bez bolničkog lečenja),
    f u
    stanovu specijalizovanu za produženu rehabi-
    litaciju (sa bolničkim lečenjem),
    f institut/zavod za javno zdravlje,
    f u
    stanovu socijalne zaštite,
    f in
    stitut/zavod za transfuziju krvi,
    f vojnu bolnicu i vojnomedicinski centar.
    U odgovarajućim modelima ugovora sastavni
    deo je spisak zaposlenih čije se plate obezbeđuju
    iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja
    sa stanjem na dan 1. 1. 2020. godine. U postupku zaključivanja
    ugovora
    filijala
    u ponuđeni
    model

    ugovora
    unosi
    specifičnosti
    koje
    se
    odnose
    na

    određenu
    zdravstvenu
    ustanovu,
    odnosno
    davaoca

    zdravstvenih
    usluga,
    pod
    uslovom
    da tako
    ponuđeni

    ugovor
    nije u suprotnosti
    sa
    Pravilnikom,
    odno-
    sno zakonima, podzakonskim aktima i drugim op-
    štim aktima Republičkog fonda. Ostali modeli
    ugovora koji su u prethodnim godinama filijali
    dostavljeni za zdravstvene ustanove iz Plana mre-
    BUDŽETSKI KORISNICI
    že, ukoliko za njih Institut dostavi pozitivno
    mišljenje o potrebi zaključivanja ugovora za 2020.
    godinu, mogu da se primene i za ovu godinu.
    7 Anek
    U skladu sa članom 106. Pravilnika ugovorne
    strane imaju pravo da pokrenu inicijativu za izmenu
    zaključenog
    ugovora.
    Inicijative
    i
    mišljenja

    za
    izmenu
    ugovorenih
    naknada
    filijale
    dostavljaju

    obavezno
    i pre
    svega
    redovnom
    poštom
    (izuzetno,

    po
    zahtevu
    Direkcije
    i elektronskom
    poštom).
    Naime,
    pojedine
    filijale,
    zbog
    toga
    što
    nisu
    pratile

    realizaciju
    zaključenih
    ugovora
    sa
    zdravstvenim

    ustanovama
    tokom
    godine,
    u poslednjim
    mesecima

    –
    krajem
    godine
    dostavljaju
    najveći
    broj
    zahteva
    za

    izmenu
    ugovorenih
    naknada.
    Iz navedenog
    razloga

    filijale
    su
    u obavezi
    da
    redovno
    vrše
    analize
    u

    cilju praćenja realizacije zaključenih ugovora,
    naročito imajući u vidu umanjena sredstava za
    2020. godinu, a posebno ove godine uslovljenost
    aneksiranja umanjenjem jedne ili više ugovorenih
    naknada u cilju uvećanja druge ugovorene naknade
    koja je u okviru iste aproprijacije Finansijskog
    plana za 2020. godinu.
    Zahtev za aneksiranje najranije može da se podnese
    nakon
    ispostavljanja
    faktura
    za
    prvi,
    drugi
    i

    treći
    kvartal
    ugovornog
    perioda,
    a izuzetno
    i posle
    ispostavljanja
    faktura
    za
    četvrti
    kvartal,
    uz

    obrazloženje
    zdravstvene
    ustanove
    i mišljenje
    nadležne
    filijale.
    Najadekvatnije
    bi
    bilo
    da filijale
    sve
    ugovore
    i potrebe
    zdravstvenih
    ustanova

    do
    kraja
    godine
    sagledaju,
    a zatim
    pripreme
    zahteve,

    daju
    mišljenja
    za
    izmenu
    ugovorenih
    naknada
    i dostave
    blagovremeno
    Direkciji,
    kako
    bi
    na
    vreme

    bio
    pripremljen
    materijal
    radi
    usvajanja
    od
    strane

    Upravnog
    odbora,
    odnosno
    da se
    posle
    tog
    datuma

    eventualni
    zahtevi
    odnose
    samo
    na
    neodložne
    i

    neplanirane
    izmene
    ugovorenih
    naknada
    (kao npr.

    otvaranje
    novih
    kapaciteta
    i sl.).
    Usklađivanje naknade po namenama vrši se u
    skladu sa kriterijumima iz Pravilnika. Razlika
    između
    usklađivanja
    naknade
    u 2020. godini
    u

    odnosu
    na
    2019. godinu
    proizlazi
    iz nedostatka

    finansijskih
    sredstava
    utvrđenih
    Finansijskim

    planom
    u
    odnosu
    na
    realno
    potrebna
    sredstva,
    pa

    je iz navedenog razloga definisano da u toku ugo-
    vornog perioda davalac zdravstvenih usluga sa
    kojim se ugovaraju naknade po namenama može da
    vrši prenamenu u okviru iste aproprijacije, za-
    MART 2020.

    ●
    POSLOVNI SAVETNIK
    149
    150
    BUDŽETSKI KORISNICI
    ključivanjem aneksa ugovora tako da se uvećanje jedne
    naknade
    vrši
    u iznosu
    pojedinačnog
    umanjenja

    druge
    naknade
    ili
    zbira
    umanjenja
    drugih
    naknada

    u
    okviru
    iste
    aproprijacije.
    U 2020. godini primenjivaće se i novina
    koja je uvedena krajem 2019. godine, a to je da sa
    zdravstvenom ustanovom, ukoliko ne ispunjava
    obavezu iz člana 11. stav 2. Pravilnika, odnosno
    ukoliko ne dostavlja ispravne podatke o zalihama,
    nabavkama
    i utrošcima
    lekova
    i medicinskih
    sredstava,
    u skladu
    sa
    instrukcijom
    kojom

    se
    uređuje
    efikasnije
    upravljanje
    sistemom

    finansiranja
    zdravstvene
    zaštite
    i kontrole

    troškova
    lečenja
    osiguranih
    lica, Republički

    fond
    neće
    zaključivati
    anekse
    ugovora
    radi
    uvećanja
    naknada
    za
    navedene
    namene.
    Takođe napominjemo da, u skladu sa Pravilnikom,
    ukoliko
    u
    toku
    2020.
    godine
    uvede
    novu

    zdravstvenu
    tehnologiju
    u lečenju,
    zahtev
    za
    finansiranje
    pružanja
    usluga
    primenom
    nove
    zdravstvene
    tehnologije
    na
    teret
    sredstava
    obaveznog

    zdravstvenog
    osiguranja
    zdravstvena
    ustanova

    dostavlja
    filijali
    po
    prethodno
    pribavljenom

    mišljenju
    nadležnog
    zavoda
    za
    javno
    zdravlje
    o potrebama
    osiguranih
    lica
    za
    zdravstvenom
    uslugom

    koja
    se
    obezbeđuje
    primenom
    nove
    zdravstvene
    tehnologije.
    Osim
    toga,
    zdravstvenoj
    ustanovi
    može

    da
    se
    odobri
    uvođenje
    nove
    zdravstvene
    tehnologije

    na
    teret
    sredstava
    obaveznog
    zdravstvenog
    osiguranja
    samo
    ukoliko
    pružanje
    zdravstvenih
    usluga
    po

    tom
    osnovu
    ne
    zahteva
    uvećanje
    ugovorenih
    naknada.
    Takođe,
    prema
    preporuci
    Državne
    revizorske

    institucije,
    u slučaju
    neprihvatanja
    inicijative

    za
    izmenu
    ugovora,
    Republički
    fond,
    odnosno
    filijala
    u obavezi
    je da davaoca
    zdravstvenih
    usluga

    obavesti
    u pisanoj
    formi
    o razlozima
    neprihvatanja
    inicijative.

    Postavite nam pitanje putem obrasca na stranici
    poslovnisavetnik.net
    POSLOVNI SAVETNIK
    ●

    poslovnisavetnik.net
    Zaključak
    Posebno ističemo sledeće:
    f Spi
    sak zaposlenih sa stanjem na dan 1. januara
    2020. godine, usaglašen sa zdravstvenom ustanovom,
    ne
    treba
    da sadrži
    koeficijente
    za
    obračun

    plata
    jer ta
    materija
    nije predmet
    ugovaranja,
    već

    je
    regulisana
    Uredbom.
    f P
    otrebno je da filijale sa zdravstvenim ustanovama
    / davaocima
    zdravstvenih
    usluga
    prioritetno
    (a najkasnije
    do
    31. 1. 2020. godine)
    zaključe

    ugovore
    o pružanju
    i finansiranju
    zdravstvene

    zaštite
    za
    2020. godinu.
    f Izuzetno, ugovori, odnosno aneksi ugovora sa
    privatnim apotekama mogu da se zaključe i posle
    31. januara 2020. godine u slučaju javno-privatnog
    partnerstva, odnosno zakupa ogranaka apoteka u
    javnoj svojini.
    f Fi
    lijala je u obavezi da odmah, bez odlaganja,
    obavesti Direkciju o davanju u zakup kapaciteta
    apoteke u javnoj svojini apotekama u privatnoj
    svojini.
    f U
    slučaju da zdravstvena ustanova ne zaključi
    ponuđeni ugovor sa filijalom, filijala obavezno
    dostavlja obaveštenje Direkciji o razlozima zbog
    kojih sa zdravstvenom ustanovom nije zaključila
    ugovor.
    f Filijala koja zaključi ugovor sa davaocem
    zdravstvenih usluga koji nije u Planu mreže dužna
    je da obavesti
    sve
    filijale
    o datumu
    zaključenja
    ugovora,
    vrsti
    zdravstvenih
    usluga
    za
    koje
    je

    ugovor
    zaključen
    i za
    koji
    period
    je zaključen.
    Odluka o utvrđivanju predračunskih sredstava
    za
    2020. godinu
    i predračuni
    sredstava
    sa

    obrazloženjem
    biće
    dostavljeni
    posle
    donošenja
    pomenute
    odluke
    od
    strane
    Upravnog
    odbora

    Republičkog
    fonda.
    Ugovori
    i
    aneksi
    koji
    će
    se

    zaključiti
    tokom
    ugovornog
    perioda
    dostavljaju

    se
    Direkciji
    skenirani,
    odnosno
    elektronskim

    putem.
    Izuzetno,
    ugovori
    zaključeni
    sa
    privatnim
    apotekama
    dostavljaju
    se
    redovnom
    poštom,
    i
    to
    jedan
    primerak
    u
    papirnom
    obliku,
    sa
    ponudom

    apoteke
    u prilogu.
    Filijale
    sa
    područja
    AP
    Vojvodina
    samo
    elektronskim
    putem
    dostavljaju
    ugovore
    Pokrajinskom
    fondu.
    Filijala
    je u obavezi
    da
    odmah
    po
    zaključenju
    ugovora
    sprovede
    sva
    potreb-
    na knjiženja zaključenog ugovora kako bi mogla da
    se sprovodi realizacija ugovora po ugovorenim
    naknadama (odnosno tokom godine i o zaključenim
    aneksima ugovora).
    PS

  • Direktno plaćanje RFZO dobavljačima za isporučene lekove, u ime i za račun zdravstvenih ustanova

    Jedan od ciljeva svakog društva koje teži da bude ekonomski i socijalno uređeno jeste ekonomično i efikasno finansiranje sistema zdravstvene zaštite. U Republici Srbiji se, u cilju razvoja usluga zdravstvene zaštite, konstantno unapređuje sistem zdravstvenog osiguranja i uvode novine putem izmena i dopuna Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Poslednja inovacija, koja treba da obezbedi primenu načela ekonomičnosti i efikasnosti obaveznog zdravstvenog osiguranja, propisana je Instrukcijom za efikasnije upravljanje sistemom finansiranja zdravstvene zaštite i kontrole troškova lečenja osiguranih lica Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F10%2FPS34-73.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 73
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Dušan Rajaković, spec. menadžmenta zdravstvenih ustanova
    Direktno plaćanje RFZO
    dobavljačima za isporučene
    lekove, u ime i za račun
    zdravstvenih ustanova
    Jedan od ciljeva svakog društva koje teži da bude ekonomski i socijalno ure-
    đeno jeste ekonomično i efikasno finansiranje sistema zdravstvene zaštite.
    U Republici Srbiji se, u cilju razvoja usluga zdravstvene zaštite, konstant-
    no unapređuje sistem zdravstvenog osiguranja i uvode novine putem izmena
    i dopuna Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
    Poslednja inovacija, koja treba da obezbedi primenu načela ekonomičnosti
    i efikasnosti obaveznog zdravstvenog osiguranja, propisana je Instrukcijom
    za efikasnije upravljanje sistemom finansiranja zdravstvene zaštite i kon-
    trole troškova lečenja osiguranih lica Republičkog fonda za zdravstveno
    osiguranje.
    Uvod
    Podaci koje zdravstvene ustanove dostavljaju
    Republičkom fondu predstavljaju podatke koji
    se evidentiraju u svim zdravstvenim ustanovama
    i imaju poseban finansijski značaj. Instrukci-
    jom je predviđena obaveza zdravstvenih ustano-
    va da obezbede tehničke i organizacione uslove
    za elektronsku komunikaciju i razmenu podataka
    sa informacionim sistemom Republičkog fon-
    74 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    da, kao i da prate promene objavljene na por-
    talu i implementiraju ih u svoj informacioni
    sistem u cilju izvršavanja ugovornih obaveza.
    Posredstvom veb-servisa, koji je jedinstven za
    sve zdravstvene ustanove i sa kojim je potrebno
    izvršiti integraciju informacionih sistema
    zdravstvenih ustanova, podaci se dostavljaju
    RFZO. Servis omogućava dostavljanje više sku-
    pova podataka, koji su potrebni za efikasnije
    upravljanje i kontrolu troškova lečenja osigu-
    ranih lica.
    Ukupne obaveze prema dobavljačima
    Prema Instrukciji, zdravstvene usta-
    nove bile su u obavezi da, pre svih
    ostalih podataka, dostave podatke o ukupnim
    obavezama prema dobavljačima na dane 31. 12.
    2018. i 28. 2. 2019. godine za lekove, energen-
    te, potrošni, sanitetski i ugradni materijal,
    kao i stanje obaveza po dobavljačima za nave-
    deni period za iste namene, koje je usaglaše-
    no između zdravstvene ustanove i dobavljača,
    poznatije kao izvod otvorenih stavki, jer je
    bilo predviđeno da Republički fond preu-
    zme direktno plaćanje faktura dobavljačima
    za isporučene lekove od 1. 3. 2019. godine. Sve
    grupe podataka šalju se odvojeno, u saglasno-
    sti sa svojom KPP-om (kategorija poslovne
    promene), koja predstavlja šifru ugovorene
    naknade iz šifarnika RFZO.
    Primer ukupnih obaveza prema
    dobavljačima dat je u tabeli 1.
    Tabela 1: Primer ukupnih obaveza prema do-
    bavljačima
    Datum Naziv KPP Iznos dugovanja
    31. 12. 2018. Obaveze za lekove 071 3.589.657,16
    31. 12. 2018. Obaveze za
    sanitetski i
    potrošni materijal
    085
    5.874.559.37
    31. 12. 2018. Obaveze za ugradni
    materijal
    077
    12.567.344,78
    31. 12. 2018. Obaveze za
    energente
    07C
    1.523.496,45
    28. 2. 2019. Obaveze za lekove 071 6.498.211,39
    28. 2. 2019. Obaveze za
    sanitetski i
    potrošni materijal
    085
    7.945.178,66
    28. 2. 2019. Obaveze za ugradni
    materijal
    077
    10.324.187,82
    28. 2. 2019. Obaveze za
    energente
    07C
    2.934.557,11
    Instrukcijom je predviđeno da je usaglaša-
    vanje obaveza zdravstvenih ustanova sa doba-
    vljačima potrebno izvršiti tako da se u IOS
    obrascu posebno iskaže:
    ● obaveza koja će se finansirati po osnovu
    ugovora zdravstvene ustanove sa Republičkim
    fondom od dana početka primene instrukcije,
    saglasno zaključku Vlade;
    ● obaveza koja se odnosi na raniji period i koja
    se ne izmiruje po osnovu ugovora zaključenog sa
    Republičkim fondom;
    ● obračunata kamata koja se odnosi na neizmi-
    rene obaveze iz ranijeg perioda.
    Stanje obaveza po dobavljačima, usaglaše-
    no između zdravstvene ustanove i dobavljača,
    predstavlja detaljniji pregled dugovanja koji se
    importuje iz informacionog sistema, takođe po
    kategorijama poslovne promene, i sadrži sle-
    deće podatke: MB, PIB, naziv dobavljača, iznos
    dugovanja, stari dug, kamata i sudski troškovi.
    Stanje zaliha
    Bilo je takođe neophodno da zdravstvene
    ustanove putem veb-servisa dostave podatke
    o stanju zaliha na dane 31. 12. 2018. i 28. 2. 2019.
    godine za lekove i materijale, što im je omo-
    gućeno putem aplikacije.
    Primer protokola padajućeg menija „Zalihe”:
    Ukupno stanje zaliha lekova
    Stanje zaliha lekova za osigurana lica RFZO
    Stanje zaliha lekova za ostala lica
    Ulaz lekova za osigurana lica RFZO
    Ulaz lekova za ostala lica
    Ukupno stanje zaliha materijala
    Stanje zaliha materijala za osigurana lica RFZO
    Stanje zaliha materijala za ostala lica
    Ulaz materijala za osigurana lica RFZO
    Ulaz materijala za ostala lica
    U okviru protokola „Ukupno stanje zaliha le-
    kova” preuzimaju se podaci o lekovima u zdrav-
    stvenoj ustanovi na dane 31. 12. 2018. i 28. 2. 2019.
    godine, saglasno Instrukciji, pri čemu obuhva-
    taju JKL i naziv leka, količinu, cenu, vrednost
    i oznaku KPP, koja je za lekove 071 po ugovoru,
    a 958 za lekove van ugovora. Zatim se posebno
    šalju podaci o stanju lekova za osigurana lica
    RFZO i za ostala lica na gorenavedene datume.
    Isti je postupak prilikom slanja podataka o sta-
    nju zaliha medicinskih sredstava i materijala.
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 75
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Razlika se ogleda u vrsti podataka koji se preu-
    zimaju za sanitetski, potrošni i ugradni mate-
    rijal, a odnosi se na šifre materijala, koje su
    propisane od strane Republičkog fonda, kao i
    na naziv, količinu, cenu i vrednost materijala,
    KPP, datum ulaza materijala i rok trajanja, koji
    se prilikom knjiženja fakture unose iz fakture
    u informacioni sistem zdravstvene ustanove.
    Pod ulazom lekova za osigurana i ostala lica
    podrazumeva se dospeće naručene robe u usta-
    novu, koja je u obavezi da svakodnevno putem
    veb-servisa šalje Republičkom fondu podatke
    o nabavljenim lekovima. Podaci koji se putem
    aplikacije preuzimaju iz informacionog siste-
    ma, nakon što su fakture proknjižene i poslate
    RFZO-u, odnose se na JKL i naziv leka, količinu,
    cenu i vrednost leka, KPP, datum ulaza i rok tra-
    janja leka. Na isti način popunjavaju se i dosta-
    vljaju protokoli „Ulaz materijala za osigurana
    i ostala lica”, koji sadrže iste podatke, s tom
    razlikom da se unosi šifra materijala umesto
    JKL leka.
    Utrošak lekova i materijala
    U cilju praćenja i kontrole utrošenih leko-
    va i medicinskog, sanitetskog i potrošnog ma-
    terijala zdravstvene ustanove u obavezi su da,
    nakon dostavljenih podataka za periode do 31.
    12. 2018. i 28. 2. 2019. godine, dva puta mesečno od
    1. 3. 2019. godine prosleđuju Republičkom fondu
    podatke o utrošku.
    Primer protokola padajućeg menija „Utro-
    šak” za period:
    Ukupan utrošak lekova
    Utrošak lekova za osigurana lica RFZO
    Utrošak lekova za ostala lica
    Ukupan utrošak materijala
    Utrošak materijala za osigurana lica RFZO
    Utrošak materijala za ostala lica
    Aplikacija omogućava da se izborom protoko-
    la unese opis, datum perioda (datum od i datum
    do) i da se, kao i prilikom unosa zaliha, impor-
    tuju podaci iz informacionog sistema ustanove,
    koji obuhvataju JKL leka, količinu i KPP, a za ma-
    terijal šifru umesto JKL.
    Primer:
    Opis Datum od Datum do JKL Kol. KPP
    Ukupan
    utrošak
    lekova
    1. 3. 2019. 15. 3. 2019.
    00102 5,00 071
    00111 14,00 071
    00252 3,00 071
    Ugovori
    U cilju redovnog i ažurnog izvršavanja di-
    rektnog plaćanja Republičkog fonda dobavljači-
    ma u ime i za račun zdravstvene ustanove, prvi
    korak koji zdravstvena ustanova treba da učini
    odnosi se na ugovor koji je sklopljen između do-
    bavljača i zdravstvene ustanove.
    Ugovor mora da ispunjava određene kriteri-
    jume, definisane od strane RFZO, da bi prošao
    kontrolu koja je obavezni deo postupka realiza-
    cije plaćanja ispravnih faktura:
    ● mora biti sačinjen po modelu ugovora iz
    sprovedenog postupka centralizovane javne na-
    bavke koju je sproveo RFZO, a odnosi se na peri-
    od za koji je predviđeno direktno plaćanje RFZO
    dobavljačima u ime i za račun zdravstvenih usta-
    nova;
    ● mora da sadrži sve odredbe definisane
    modelom ugovora, a posebno: da li se ugovor od-
    nosi na osigurana lica Republičkog fonda i KPP
    koji je predmet direktnog plaćanja dobavljačima
    od strane Republičkog fonda;
    ● mora da sadrži broj i datum ugovora, pri
    čemu se pod jedinstvenim brojem ugovora smatra
    broj ugovora iz naziva ugovora, a u slučaju kada
    ovaj broj nije unet – zavodni broj iz prijemnog
    štambilja zdravstvene ustanove;
    ● mora da je zaveden u zdravstvenoj ustanovi
    (da ima popunjen prijemni štambilj), da je pot-
    pisan i overen od strane ovlašćenog lica usta-
    nove i ovlašćenog lica dobavljača;
    ● broj tekućeg računa dobavljača iz zaključe-
    nog ugovora mora da odgovara broju tekućeg raču-
    na na fakturi dobavljača i broju tekućeg računa
    koji se dostavlja putem veb-servisa za plaćanje
    (ukoliko dobavljač na fakturi ima više iskaza-
    nih tekućih računa, a u ugovoru je naveden samo
    jedan, dužan je da zdravstvenoj ustanovi dostavi
    pisanu izjavu o tome sa nazivom banke i podaci-
    ma o drugim tekućim računima na koje će se vr-
    šiti plaćanje, pri čemu se ova izjava skenira i
    u PDF formatu dostavlja od strane zdravstvene
    ustanove na veb-portal Republičkog fonda, čime
    se stvaraju uslovi da drugi tekući računi mogu
    biti dostavljeni putem veb-servisa kao isprav-
    ni, a navedenu izjavu dostavljaju i dobavljači na
    Portal dobavljača);
    ● obavezan element zaključenog ugovora iz-
    među zdravstvene ustanove i dobavljača je KPP
    i u skladu sa instrukcijama Republičkog fonda
    76 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    mora biti unet u ugovor u papirnoj formi, ali
    dešava se da ugovori zaključeni u prethodnom
    periodu, kada nije bilo specificirano da
    moraju da sadrže KPP, ne sadrže isti i u tom
    slučaju zdravstvene ustanove dobijaju pismenu
    saglasnost dobavljača da unesu oznaku KPP, sa
    potpisom i overom ovlašćenog lica zdravstve-
    ne ustanove, pri čemu je prvobitno bilo moguće
    obrisati prethodno dostavljeni ugovor sa veb-
    -portala, a izmenjeni, sa svim potrebnim ele-
    mentima i skeniran, u PDF formatu dostaviti
    putem veb-portala i veb-servisa, ali to sada
    više nije slučaj i nema mogućnosti brisanja
    prethodno unetih ugovora.
    Nakon toga, zdravstvena ustanova unosi u svoj
    informacioni sistem datum i broj ugovora, na-
    ziv dobavljača, nabavljene artikle, sa pripadaju-
    ćim šiframa, nazivima, količinama i cenama u
    materijalnom delu ugovora i KPP, VPP (vrsta po-
    slovne promene), izvor finansiranja, vrednost
    nabavljene robe sa PDV-om, PDV i u napomeni
    broj okvirnog sporazuma na koji se centralizo-
    vana javna nabavka odnosi u finansijskom delu
    ugovora.
    Primer unosa finansijskog dela ugovora:
    Konto Partner MN Duguje Potražuje IF Valuta pl. KPP VPP Napomena
    131211 2579 AM01 485.263,77 03 071 4267511 00/18
    252111 2579 AM01 485.263,77 03 071 4267511 00/18
    1239621 2579 AM01 44.114,88 03 071 4267511 00/18
    291919 AM01 44.114,88
    Zdravstvenoj ustanovi je omogućeno da, kada
    odabere protokol „Ugovori” u aplikaciji, im-
    portuje sve ugovore vezane za centralizovane
    javne nabavke lekova iz informacionog sistema
    u koji su ranije uneti. Zbog toga je veoma važno
    da prilikom unosa ugovora u svoj informacio-
    ni sistem zdravstvena ustanova tačno unese sve
    neophodne podatke iz ugovora. Prilikom slanja
    importovanih ugovora dobija se informacija o
    uspešnosti slanja podataka ili o eventualnom
    postojanju nepravilnosti zbog koje je njihovo sla-
    nje neizvodljivo. Odvojeno se importuju ugovori
    za lekove nabavljene u postupku centralizovane
    javne nabavke za osigurana lica, za koje direktno
    plaćanje dobavljaču vrši Republički fond, kao
    i za lekove koji se finansiraju iz drugih izvo-
    ra. Vrsta podataka je identična za sve ugovore
    i obuhvata broj i datum ugovora, broj okvirnog
    sporazuma, iznos ugovorene vrednosti nabavke
    bez PDV-a, PDV, vrednost sa PDV-om, KPP, matični
    broj, PIB i naziv dobavljača.
    Fakture
    Fakture za lekove po ugovorima zaključenim
    nakon sprovedenog postupka centralizovane
    javne nabavke, kao i fakture za usluge, materija-
    le, energente, sanitetski, medicinski i ostali
    potrošni materijal, koje ispostavljaju doba-
    vljači, prilikom prijema u zdravstvenu usta-
    novu zavode se pod posebnim brojem i na njih
    se stavlja prijemni štambilj ustanove, koji se
    popunjava zavodnim brojem. Zatim se vrši for-
    malna, računska i suštinska kontrola isprav-
    nosti fakture, kao što je količina isporučene
    robe, cena iskazana na fakturi bez PDV-a i sa
    PDV-om, raspoloživost količine po ugovoru,
    tekući račun dobavljača, provera registracije
    faktura u Centralnom registru faktura. Dokaz
    da je faktura prošla navedenu kontrolu pred-
    stavljaju potpisi lica koje je izvršilo kontrolu
    (likvidatora) i lica koje je odobrilo fakturu za
    plaćanje na samoj fakturi. Nakon toga pristupa
    se knjiženju fakture, koje se obavlja drugačije u
    slučaju direktnog plaćanja dobavljačima od stra-
    ne RFZO u ime i za račun zdravstvene ustanove.
    Za potrebe novog sistema plaćanja zdravstvene
    ustanove otvorile su novi subanalitički konto
    (npr. 25211153 – Obaveze prema dobavljačima koje
    plaća RFZO i nov izvor finansiranja 03 – Soci-
    jalni doprinosi RFZO).
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 77
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Knjiženje fakture u robno-materijalnom
    delu, pored šifre i naziva artikla, količine,
    cene i vrednosti, obuhvata i unos roka traja-
    nja artikla, koji je neophodan za potrebe slanja
    podataka o zalihama, ulazu i utrošku lekova i
    materijala, kao što je prethodno opisano. Pro-
    knjižene fakture importuju se putem aplikacije
    iz informacionog sistema zdravstvene ustano-
    ve, pa se posredstvom gorenavedenog veb-servi-
    sa dostavljaju RFZO.
    Aplikacija obezbeđuje mogućnost izbora:
    Vrsta Naziv
    01 Fakture za lekove i medicinska sredstva za
    osigurana lica koje plaća RFZO
    02 Fakture za lekove i medicinska sredstva za
    osigurana lica koje ne plaća RFZO
    03 Fakture za lekove i medicinska sredstva za
    ostala lica koje ne plaća RFZO
    10 Fakture za struju i gas koje plaća RFZO
    11 Fakture za struju i gas koje ne plaća RFZO
    15 Knjižna odobrenja za fakture za osigurana lica
    16 Knjižna odobrenja za fakture za ostala lica
    Sve importovane fakture moraju da sadrže
    sledeće podatke: broj fakture, datum izdavanja,
    datum prometa robe, datum dospeća za plaćanje,
    vrednost kupljenih artikala bez PDV-a, PDV,
    vrednost sa PDV-om, KPP, šifru plaćanja, poziv
    na broj odobrenja, matični broj, PIB i naziv do-
    bavljača, broj ugovora na osnovu kojeg je kupljena
    roba, tekući račun i naziv banke dobavljača.
    Uslovi koje faktura mora da ispunjava da bi
    skenirana i u PDF formatu bila poslata putem
    veb-portala Republičkog fonda dati su u nastavku:
    ● mora da se odnosi na određeni ugovor, koji
    je poslat putem veb-servisa i veb-portala;
    ● mora da je naveden jedinstveni broj zaklju-
    čenog ugovora;
    ● mora da je predmet direktnog plaćanja od
    strane Republičkog fonda po KPP-u;
    ● obavezno mora da ima pečat i potpis likvi-
    datora, kao i pečat i potpis lica koje odobrava
    fakturu za plaćanje;
    ● kao dokaz o prijemu lekova, na računu-ot-
    premnici ili otpremnici (kada postoji kao po-
    seban dokument) mora da stoji potpis lica koje
    je primilo robu u zdravstvenoj ustanovi;
    ● KPP je obavezan element fakture koju doba-
    vljač ispostavlja zdravstvenoj ustanovi u skladu
    sa zaključenim ugovorom i mora biti unet na samu
    fakturu od strane dobavljača u papirnoj formi,
    a kada faktura ne sadrži oznaku KPP-a, što je
    slučaj sa fakturama ispostavljenim u prethod-
    nom periodu, zdravstvene ustanove u obavezi
    su da, uz pismenu saglasnost dobavljača, unesu
    oznaku KPP (sa potpisom i pečatom ovlašćenog
    lica zdravstvene ustanove), kao i da zatim već
    skeniranu i dostavljenu fakturu zamenjuju ispra-
    vljenom na veb-portalu, zajedno sa pismenom sa-
    glasnošću dobavljača.
    Za potrebe direktnog plaćanja Republičkog
    fonda u ime i za račun zdravstvenih ustanova
    dobavljačima za isporučenu električnu ener-
    giju i gas zdravstvena ustanova ima obavezu da
    zaključi ugovor sa dobavljačem – isporučio-
    cem na osnovu aneksa okvirnog sporazuma koji
    su zaključili Republički fond i dobavljač i
    da ga, kao i za lekove, prosledi putem veb-ser-
    visa i veb-portala. Podatak o visini obaveze
    po fakturi za ispostavljenu električnu ener-
    giju, koju treba da izmiri Republički fond,
    zdravstvena ustanova je u obavezi da dostavi
    najkasnije u roku od tri dana od dana prijema
    fakture. Deo fakture koji RFZO plaća odnosi
    Primer:
    Konto Partner MN Duguje Potražuje IF Valuta pl. KPP VPP Nap.
    02223701 2579 AM01 297.648,41 03 071 4267511
    311261 2579 AM01 297.648,41 03 071 4267511
    131211 2579 AM01 297.648,41 03 071 4267511
    25211153 2579 AM01 297.648,41 03 25.10.2019. 071 4267511
    1239621 2579 AM01 27.058,95 03 071 4267511
    291919 AM01 27.058,95
    78 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    se na kapacitete zdravstvene ustanove name-
    njene pružanju ugovorene zdravstvene zaštite
    za lečenje osiguranih lica Republičkog fonda,
    a deo finansira zdravstvena ustanova iz dru-
    gih izvora. Faktura za isporučenu električnu
    energiju knjiži se kao i fakture za isporuče-
    ne lekove po centralizovanoj javnoj nabavci,
    osim što se umesto KPP 071 stavlja KPP 07C i
    ne knjiži se materijalni deo. Slanje fakture
    putem veb-portala obuhvata fakturu (dokument
    dobavljača pod nazivom „Zbirni obračun po me-
    stima merenja”, koji obuhvata potrošnju svih
    mernih mesta u zdravstvenoj ustanovi i puno-
    važan je bez potpisa i pečata), pomoćni obra-
    zac PO – Struktura – Izvor finansiranja i KPP
    i pomoćni obrazac PO – Struktura korisnika,
    skenirane u PDF formatu. Pomoćni obrasci
    moraju biti zavedeni, potpisani i overeni od
    strane ovlašćenog lica zdravstvene ustanove.
    Pomoćni obrazac PO – Struktura – Izvor fi-
    nansiranja i KPP popunjava se na sledeći način:
    ● pod rednim brojem 1 unosi se deo fakture
    koji direktno plaća Republički fond, a dobija
    se kada se ukupan iznos fakture umanji za iznos
    koji se finansira iz drugih izvora;
    ● pod rednim brojem 2 unosi se deo fakture
    koji se odnosi na lečenje ostalih lica, koji je
    jednak iznosu vrednosti potrošnje električne
    energije koji se finansira iz drugih prihoda,
    a predstavlja realnu vrednost potrošnje elek-
    trične energije za pružanje usluga ostalim li-
    cima;
    ● pod rednim brojem 3 unosi se deo fakture
    koji je jednak iznosu vrednosti potrošnje dru-
    gih korisnika van zdravstvene ustanove koji su
    priključeni na merne uređaje ustanove i nadok-
    nađuje se na osnovu ispostavljenog obračuna tim
    korisnicima;
    ● pod rednim brojem 4 unosi se iznos takse za
    javni medijski servis i kamate, koji se ne finan-
    siraju iz sredstava Republičkog fonda.
    Pomoćni obrazac PO – Struktura korisnika
    sadrži podatke o ukupnoj vrednosti fakture, sa
    navedenom strukturom po korisnicima koji ko-
    riste poslovni prostor zdravstvene ustanove,
    kao i kriterijum i procentualno učešće utroše-
    ne električne energije među korisnicima.
    Na Portalu finansija Republičkog fonda sve
    zdravstvene ustanove mogu da izvrše dodatnu
    proveru dostavljenih podataka i skenirane do-
    kumentacije putem veb-servisa i veb-portala i
    blagovremeno otklone sve uočene nepravilno-
    sti storniranjem i/ili brisanjem pogrešnih
    podataka ili dopunom podataka koji nedostaju.
    Opcija „Skenirana dokumenta” omogućava uvid
    u vrstu skeniranih dokumenata, nazive i datum
    dostave dokumenata na portal, broj ugovora,
    broj aneksa ugovora (ukoliko je zaključen), broj
    fakture, detalje (osnovni podaci o dokumentu)
    i otvaranje skeniranog dokumenta.
    Primer:
    Vrsta
    dokumenta Naziv dokumenta Datum
    dostave
    Broj
    ugovora
    Broj aneksa
    ugovora
    Broj
    fakture Detalji Otvori
    SCAN
    Ugovor Dobavljač X Ugovor o
    finansiranju nabavke
    lekova za osigurana lica
    RFZO
    25. 5. 2019. 2
    Otpremnica Dobavljač X račun –
    otpremnica br. 000/19
    18. 7. 2019. 2 000/19
    Faktura Dobavljač X račun –
    otpremnica br. 000/19
    18. 7. 2019. 2 000/19
    Dobavljač X IOS na dan
    31. 12. 2018.
    OKTOBAR 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 79
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Opcija „Podaci sa veb-servisa” omogućava
    zdravstvenim ustanovama proveru poslatih po-
    dataka putem veb-servisa:
    Red. broj Grupa podataka
    1. Stanje zaliha lekova na dan 31. 12. 2018.
    godine
    2. Stanje zaliha lekova na dan 28. 2. 2019.
    godine
    3. Stanje zaliha materijala na dan 31. 12. 2018.
    godine
    4. Stanje zaliha materijala na dan 28. 2. 2019.
    godine
    5. Stanja zaliha / novi ulazi lekova od 1. 3. 2019.
    godine
    6. Stanja zaliha / novi ulazi materijala od 1. 3.
    2019. godine
    7. Utrošak lekova u 2018. godini
    8. Utrošak materijala u 2018. godini
    9. Utrošak lekova od 1. 3. 2019. godine
    10. Utrošak materijala od 1. 3. 2019. godine
    11. Obaveze ZU prema dobavljačima (fakture)
    12. Knjižna odobrenja
    13. Knjižna odobrenja (struja i gas)
    14. Ukupne obaveze prema dobavljačima na dan
    31. 12. 2018. godine
    15. Ukupne obaveze prema dobavljačima na dan
    28. 2. 2019. godine
    16. Stanje obaveza prema dobavljačima na dan,
    usaglašeno između ZU i dobavljača na dan 31.
    12. 2018. godine
    17. Stanje obaveza prema dobavljačima na dan,
    usaglašeno između ZU i dobavljača na dan 28.
    2. 2019. godine
    18. Obaveze ZU prema dobavljačima za struju i
    gas
    19. Ugovori ZU i dobavljača
    Nakon provere dostavljenih podataka, a
    posebno podataka o fakturama, zdravstvene
    ustanove potvrđuju pojedinačnu fakturu prema
    Republičkom fondu u cilju direktnog plaćanja
    prema dobavljačima, a filijala Republičkog
    fonda vrši kontrolu podataka sa mogućim is-
    hodima potvrđivanja Direkciji ili upućivanja
    reklamacije zdravstvenoj ustanovi.
    Zdravstvenoj ustanovi je omogućen uvid u sta-
    tus obrade fakture od strane RFZO, koji može
    biti sledeći: faktura je na obradi u RFZO, u
    pripremi za plaćanje, plaćena ili je naveden
    status reklamacija sa konkretnim razlogom od-
    bijanja fakture za plaćanje, koja se potom stor-
    nira, greška se ispravi i ponovo dostavlja na
    obradu. Obaveza zdravstvenih ustanova je da
    kontinuirano vrše dostavu podataka o ugovo-
    rima sa dobavljačima, kao i o fakturama, kao i
    da kontinuirano vrše kontrolu ovih podataka
    i potvrđivanje istih Republičkom fondu u cilju
    blagovremenog plaćanja dobavljačima. Instruk-
    cijom je predviđeno da nakon izvršenog pla-
    ćanja Republički fond dostavlja obaveštenje
    dobavljaču o podacima za koju zdravstvenu usta-
    novu, po kojim namenama iz ugovora i po kojoj
    specifikaciji računa je izvršeno plaćanje, a
    zdravstvenoj ustanovi obaveštenje o izvrše-
    nom plaćanju dobavljačima sa specifikacijom
    plaćenih računa. Po prijemu obaveštenja o pla-
    ćanju zdravstvena ustanova je u obavezi da u svo-
    jim poslovnim knjigama evidentira zatvaranje
    obaveza koje se odnose na dobavljače po speci-
    fikaciji plaćenih računa.
    Ukoliko se ovaj model plaćanja dobavljači-
    ma pokaže uspešnim u povećanju ekonomično-
    sti i efikasnosti finansiranja zdravstvene
    zaštite, postoje naznake da će u budućnosti
    biti primenjivan i u slučaju nabavke sanitet-
    skog, medicinskog i ugradnog materijala. PS
  • Kontrola zakonitosti poslovanja zdravstvenih ustanova od strane Državne revizorske institucije (DRI)

    Državna revizorska institucija, kao najviši organ revizije javnih sredstava, obavlja poslove iz svoje nadležnosti na osnovu Ustava Republike Srbije, Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji i Poslovnika Državne revizorske institucije. Prilikom kontrole pravilnosti poslovanja korisnika javnih sredstava značajno mesto zauzimaju zdravstvene ustanove. Specifičnost oblasti delovanja zdravstvenih ustanova nameće dodatnu pažnju javnosti, a samim tim i državnih institucija zaduženih za kontrolu poslovanja u zakonskim okvirima. Činjenica je da građani u vidu poreza i doprinosa izdvajaju značajna sredstva za obavljanje zdravstvene delatnosti, a s druge strane država, odnosno njeni najistaknutiji predstavnici često ističu značaj unapređenja i daljeg ulaganja u zdravstveni sistem. Upravo iz tih razloga bitno je da poslovanje zdravstvenih ustanova bude transparentno i na zakonu zasnovano, a najbolji garant za to jeste kontrola od strane Državne revizorske institucije.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F05%2FPS30-101.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    Državna revizorska institucija, kao najviši organ revizije javnih sredsta-
    va, obavlja poslove iz svoje nadležnosti na osnovu Ustava Republike Srbije,
    Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji i Poslovnika Državne revizor-
    ske institucije. Prilikom kontrole pravilnosti poslovanja korisnika jav-
    nih sredstava značajno mesto zauzimaju zdravstvene ustanove. Specifičnost
    oblasti delovanja zdravstvenih ustanova nameće dodatnu pažnju javnosti, a
    samim tim i državnih institucija zaduženih za kontrolu poslovanja u za-
    konskim okvirima. Činjenica je da građani u vidu poreza i doprinosa izdva-
    jaju značajna sredstva za obavljanje zdravstvene delatnosti, a s druge strane
    država, odnosno njeni najistaknutiji predstavnici često ističu značaj una-
    pređenja i daljeg ulaganja u zdravstveni sistem. Upravo iz tih razloga bitno
    je da poslovanje zdravstvenih ustanova bude transparentno i na zakonu za-
    snovano, a najbolji garant za to jeste kontrola od strane Državne revizor-
    ske institucije.
    Uvod
    Od svog osnivanja ili, preciznije, u perio-
    du od deset godina unazad Državna revizorska
    institucija sprovela je kontrolu pravilnosti
    poslovanja brojnih zdravstvenih ustanova, po-
    čev od domova zdravlja, kao nosilaca primarne
    zdravstvene zaštite, do specijalizovanih i re-
    ferentnih zdravstvenih ustanova – instituta
    i kliničko-bolničkih centara. U prethodnom
    periodu revizije su postale učestale i moglo
    bi se reći redovne, a predmet je bio pre svega
    način angažovanja kapaciteta za pružanje usluga
    zdravstvene zaštite, koji su ugovoreni sa Repu-
    bličkim fondom za zdravstveno osiguranje, uz
    naplatu fizičkim i pravnim licima. Prihodi
    ostvareni po ovom osnovu koriste se uglavnom
    za različite namene na način koji nije bliže
    uređen propisom ili aktom ustanove. Cilj ovih
    revizija je davanje preporuka za detaljnije ure-
    đivanje pitanja sticanja i raspolaganja prihodi-
    ma koji su nastali upotrebom javnih sredstava,
    da bi se sprečilo prelivanje izvršenih rashoda
    zdravstvene ustanove na sredstva budžeta i Repu-
    bličkog fonda za zdravstveno osiguranje. Svaka
    revizija sprovodi se na osnovu odredbi Zakona
    o Državnoj revizorskoj instituciji, programa
    revizije koji se donosi za svaku kalendarsku go-
    dinu i zaključka o sprovođenju revizije.
    Najbolje se na primeru revizije poslovanja
    zdravstvene ustanove može uočiti (ne)pravil-
    nost poslovanja zdravstvene ustanove u delu koji
    se odnosi na ostvarivanje prihoda od upotrebe
    javnih sredstava za usluge koje nisu obuhvaćene
    ugovorom sa Republičkim fondom za zdravstve-
    no osiguranje. Prilikom sprovođenja revizije
    pravilnosti ostvarivanja prihoda zdravstvene
    ustanove u delu koji se odnosi na ostvarivanje
    prihoda od upotrebe javnih sredstava za usluge
    koje nisu obuhvaćene ugovorom sa Republičkim
    fondom za zdravstveno osiguranje, koriste se
    sledeći kriterijumi:
    102 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    ● da li su prihodi od usluga ostvareni u skladu
    sa odredbom člana 47. Zakona o budžetskom siste-
    mu, koji se odnosi na izmene i dopune budžeta i
    finansijskih planova, kao i u skladu sa odredba-
    ma čl. 144, 145, 146, 147. i 149. Zakona o zdravstve-
    noj zaštiti (sticanje i raspolaganje sredstvima
    zdravstvenih ustanova);
    ● da li je naplaćena usluga čije je pružanje uz na-
    platu dozvoljeno u skladu sa odredbom člana 110.
    Zakona o zdravstvenom osiguranju;
    ● da li su usluge uz naplatu pružene uz pošto-
    vanje prioriteta pružanja usluga, u skladu sa
    odredbom člana 204. Zakona o zdravstvenom
    osiguranju;
    ● da li zdravstvena ustanova sredstvima ostva-
    renih prihoda raspolaže u skladu sa odred-
    bama čl. 54. i 58. Zakona o budžetskom sistemu
    (odgovornost za odobrena namenska sredstva
    uz prateću odgovarajuću računovodstvenu doku-
    mentaciju), kao i u skladu sa odredbama člana
    144. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i člana 12.
    Zakona o platama u državnim organima i javnim
    službama, koji se odnosi na uvećanje plata do
    visine ostvarenog prihoda, a najviše do 30% po
    zaposlenom.
    Neretko se dešava da zaposlene koje je sa
    100% radnog vremena ugovorila sa RFZO-om,
    zdravstvena ustanova angažuje u redovno rad-
    no vreme za pružanje usluga, uz naplatu neo-
    siguranim licima i stranim osiguranicima,
    što može da utiče na prioritet u korišćenju
    kapaciteta u skladu sa članom 204. Zakona o
    zdravstvenom osiguranju. Odredbom člana
    204. Zakona o zdravstvenom osiguranju pro-
    pisano je da je zdravstvena ustanova dužna da
    prioritetno zaključi ugovor sa RFZO-om za
    raspoložive kapacitete u pogledu prostora,
    opreme i kadrova. Istim članom propisana
    je i obaveza zdravstvene ustanove da prio-
    ritetno pruža usluge zdravstvene zaštite
    osiguranim licima u odnosu na druga pravna
    i fizička lica sa kojima ima zaključene ugovo-
    re o pružanju zdravstvenih usluga.
    Poslovanje zdravstvene ustanove kao
    predmet revizije
    Revizijom je najčešće obuhvaćeno poslovanje
    subjekta revizije u periodu od 1. januara do 31.
    decembra, pri čemu su obuhvaćeni prihodi od
    upotrebe javnih sredstava i analiza izveštaja
    o izvršenju plana rada za kalendarsku godinu.
    RFZO sa zdravstvenim ustanovama iz Plana mre-
    že zaključuje Ugovor o pružanju i finansiranju
    zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog
    osiguranja. Zdravstvena ustanova, pored zaklju-
    čenog ugovora sa RFZO-om, može da zaključi ugo-
    vore o pružanju zdravstvenih usluga osiguranim
    licima drugih fondova (npr. Republike Srpske
    i Crne Gore), ali i da u toku godine zdravstvene
    usluge pruža i neosiguranim licima i stranim
    državljanima uz lično plaćanje po ispostavlje-
    nim profakturama.
    Tabela 1: Pregled pruženih zdravstvenih usluga
    – primer
    Opis Neosigurana
    lica RFZO Ukupno
    Bolničko lečenje
    (hospitalizacija)
    2.056 102.115 104.171
    2% 98% 100%
    Specijalistički
    pregledi
    951 86.391 87.342
    1% 99% 100%
    Oreracije 225 6.453 6.678
    3% 97% 100%
    Zdravstvena ustanova je licima koja nisu
    osiguranici RFZO-a pružala, pored usluga spe-
    cijalističkih pregleda, i usluge hirurških in-
    tervencija i bolničkog (stacionarnog) lečenja,
    čime su ostvareni određeni prihodi koji čine 8%
    u odnosu na prihode ostvarene od strane RFZO-a
    za usluge pružene osiguranim licima. Ukoliko
    se uporede ovi podaci sa podacima iz tabele
    br. 1, može da se zaključi da je finansijski iz-
    nos prihodovanih sredstava od neosiguranika
    znatno veći od učešća lečenja (specijalistički
    pregledi i operacije) ovih lica u ukupnom broju
    pacijenata, što ukazuje na značaj tih pacijenata
    za svaku zdravstvenu ustanovu, a posebno imajući
    u vidu trenutni zdravstveni sistem u Republi-
    ci Srbiji i hronični nedostatak finansijskih
    sredstava. To, međutim, ne može i ne sme da bude
    opravdanje za kršenje zakona, a upravo je uloga
    Državne revizorske institucije u tom pogledu
    dominantna.
    Prilikom pružanja zdravstvenih usluga i
    usluga specijalističkih pregleda uz naplatu
    zdravstvena ustanova, polazeći od medicin-
    skih indikacija pacijenata, stavlja u jednak po-
    ložaj osiguranika i neosiguranika, i to tako da
    dnevni raspored pregleda pacijenata po lekaru
    JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 103
    BUDŽETSKI KORISNICI
    formira na osnovu rasporeda prijavljivanja na
    šalteru ambulante, čime se ne obezbeđuje da se
    usluge zdravstvene zaštite prioritetno pruža-
    ju osiguranicima RFZO-a.
    Uvidom u tabele izvršenja plana rada, kao
    podatke sa sajta RFZO-a, lako se može utvrditi
    da zdravstvena ustanova tokom posmatranog pe-
    rioda ima formirane liste čekanja za hirurške
    procedure, a pregledom ispostavljenih faktu-
    ra i istorija bolesti dolazi se do saznanja da
    zdravstvena ustanova inostranim pacijentima
    (neosiguranicima) pruža navedene usluge uz
    naknadu.
    Tabela 2: Pregled kretanja ukupnog broja urađe-
    nih procedura za usluge za koje je formirana li-
    sta čekanja
    Osiguranici
    RFZO
    Lica koja
    sama plaćaju
    lečenje
    Ukupno Učešće pruženih
    usluga uz naplatu
    2018 24 2042 1,18%
    Analizom podataka o broju pacijenata na
    listi čekanja, i pored rasta broja pruženih
    usluga, uočava se i trend porasta broja paci-
    jenata kojima je neophodna ova zdravstvena
    usluga. Pružanjem uz naplatu zdravstvenih
    usluga za koje je već utvrđena lista čekanja
    narušavaju se prava osiguranih lica koja su
    stavljena na listu čekanja, produžava vreme
    čekanja i uvećava broj lica na pomenutoj li-
    sti. Zdravstvena ustanova po osnovu pružanja
    ovih usluga ostvaruje značajne prihode, pa
    podstaknuta time zanemaruje obaveze pred-
    viđene Ugovorom o pružanju i finansiranju
    zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstve-
    nog osiguranja. Upravo je učestalost ovakvog
    postupanja zdravstvenih ustanova uticala na
    zakonodavca, koji je izvršio redefinisanje
    odredbi koje se odnose na obavljanje dopun-
    skog rada donošenjem novih zakona (Zakon o
    zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom
    osiguranju), čime je zdravstvenoj ustanovi
    omogućeno sticanje prihoda po ovom osnovu,
    ali na zakonom dozvoljen način.
    U vezi sa tim što je utvrđeno, zdravstvenoj
    ustanovi najčešće se daje preporuka za otkla-
    njanje nepravilnosti i to tako da se odgovornim
    licima zdravstvene ustanove preporučuje predu-
    zimanje mera kako bi se raspoloživi kapaciteti
    ustanove prioritetno ugovarali sa Republičkim
    fondom za zdravstveno osiguranje u cilju pruža-
    nja usluga osiguranicima.
    Raspolaganje sopstvenim sredstvima
    Zdravstvena ustanova iz sopstvenih prihoda,
    ostvarenih pružanjem usluga uz naplatu, finan-
    sira rashode za medicinski i laboratorijski
    materijal, usluge po ugovoru, naknade za rad tima
    zdravstvenih radnika koji u dopunskom radu
    pružaju usluge uz naplatu, kao i ostale rashode
    nastale pružanjem ovih usluga. Od preostalog
    iznosa ovih sredstava raspoređuju se rashodi za
    zaposlene, u koje po pravilu u većem delu spadaju
    rashodi za stimulaciju zaposlenih, dok ostatak
    predstavljaju rashodi za neugovorene radnike.
    Odredbama člana 12. Zakona o platama u držav-
    nim organima i javnim službama propisana je
    mogućnost uvećanja plate zaposlenima u javnim
    službama koje se finansiraju iz doprinosa za
    obavezno socijalno osiguranje, srazmerno uče-
    šću troškova rada u ostvarenom prihodu. Ele-
    menti za obračun i isplatu ovako uvećane plate
    utvrđuju se opštim aktom poslodavca. Odred-
    bom člana 94. Posebnog kolektivnog ugovora za
    zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika
    Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne
    samouprave propisano je da je zdravstvena usta-
    nova obavezna da za svaki mesec utvrdi priho-
    de i rashode radi uvećanja plate po navedenom
    osnovu. Neophodno je da zdravstvena ustanova
    koja raspolaže sopstvenim sredstvima posedu-
    je interne akte kojima se utvrđuje uvećanje plate
    zaposlenima – stimulacija. Na osnovu ovih akata
    zdravstvena ustanova može da uveća platu zapo-
    slenima iz sopstvenih sredstava, i to npr.:
    ● naknada za strane osiguranike koja se ispla-
    ćuje članovima operacionog tima i lekarima za
    ambulantne preglede;
    ● stimulacija na predlog rukovodioca organi-
    zacione jedinice;
    ● uvećanje zarade za određena radna mesta, pro-
    pisano odlukom direktora u fiksnom iznosu ili
    procentu;
    ● dodatak na plate zaposlenih koji se odnosi na
    sve zaposlene, osim zaposlenih koji primaju nak-
    nadu za strane osiguranike.
    Zdravstvena ustanova treba da vrši obračun
    učešća troškova rada u prihodima ostvarenim
    pružanjem usluga uz naplatu. Obračun i isplata
    uvećanja plate (stimulacije) zaposlenima vrši
    104 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    se nakon utvrđivanja visine ostvarenog priho-
    da. Zdravstvena ustanova koja uz naplatu pruža
    usluge koje nisu obuhvaćene obaveznim zdrav-
    stvenim osiguranjem po cenama koje je utvrdio
    Upravni odbor, dužna je da postupa u skladu
    sa odredbama člana 110. stav 1. Zakona o zdrav-
    stvenom osiguranju i člana 144. stav 1. tačka 3)
    i član 146. stav 2. Zakona o zdravstvenoj zašti-
    ti. Odredbama člana 110. stav 1. Zakona o zdrav-
    stvenom osiguranju propisano je koje se usluge i
    u kojim slučajevima ne obezbeđuju iz obaveznog
    zdravstvenog osiguranja. Zakonom o zdravstve-
    noj zaštiti u članu 144. stav 1. tačka 3) propisano
    je da zdravstvena ustanova iz Plana mreže, pru-
    žajući zdravstvene usluge kao korisnik javnih
    sredstava, ostvaruje prihode nastale upotrebom
    javnih sredstava za usluge koje nisu obuhvaćene
    ugovorom sa organizacijom za obavezno zdrav-
    stveno osiguranje. Odredbom člana 146. stav 2.
    Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da
    se zdravstvene usluge koje zdravstvena ustano-
    va, odnosno privatna praksa pruža građanima na
    njihov zahtev, kao i zdravstvene usluge koje nisu
    obuhvaćene zdravstvenim osiguranjem, napla-
    ćuju od građana po cenama koje utvrdi Upravni
    odbor zdravstvene ustanove, odnosno osnivač
    privatne prakse. Dakle, neophodno je da Upravni
    odbor usvoji cenovnik usluga na osnovu kojih se
    naplaćuju usluge i ostvaruju prihodi.
    U okviru svoje delatnosti Državna revi-
    zorska institucija skreće pažnju na potrebu
    da nadležne institucije urede način pružanja
    zdravstvenih usluga koje nisu obuhvaćene obave-
    znim zdravstvenim osiguranjem i koje se pružaju
    licima koja nemaju svojstvo osiguranog lica, s
    obzirom na to da ova oblast potencijalno pred-
    stavlja plodno tlo za eventualne zloupotrebe.
    Dopunski rad kao čest predmet revizije
    poslovanja zdravstvenih ustanova
    Dopunski rad je veoma značajan izvor prihoda
    zdravstvenih ustanova i kao takav često je pred-
    met kontrole prilikom revizije pravilnosti
    poslovanja zdravstvenih ustanova. Dopunski
    rad, kao rad van redovnog radnog vremena, to-
    kom prethodnih godina pretrpeo je niz različi-
    tih zakonskih rešenja, što je, kako je i praksa
    pokazala, doprinelo obavljanju dopunskog rada
    ponekad i protivno zakonskim odredbama. Zako-
    nom o zdravstvenoj zaštiti koji je bio na snazi
    do 28. decembra 2015. godine bilo je propisano
    da zdravstveni radnik zaposlen u zdravstvenoj
    ustanovi i privatnoj praksi, koji radi puno rad-
    no vreme, može da obavlja određene poslove
    zdravstvene delatnosti iz svoje struke kod svog
    poslodavca, odnosno kod drugog poslodavca van
    redovnog radnog vremena, zaključivanjem ugovo-
    ra o dopunskom radu sa direktorom zdravstvene
    ustanove, odnosno osnivačem privatne prakse.
    Nakon toga, izmenama pomenutog zakona pred-
    viđena je mogućnost obavljanja dopunskog rada
    van redovnog radnog vremena samo kod drugog
    poslodavca u ukupnom trajanju do jedne trećine
    punog radnog vremena, da bi zatim najnovijim Za-
    konom o zdravstvenoj zaštiti, koji je stupio na
    snagu 11. 4. 2019. godine, bilo dozvoljeno obavlja-
    nje dopunskog rada i kod poslodavca kod kojeg je
    zdravstveni radnik zaposlen sa punim radnim
    vremenom. Navođenje i prethodnih zakonskih
    rešenja, a ne samo važećeg, značajno je zbog sa-
    gledavanja najčešćih propusta utvrđenih prili-
    kom poseta zdravstvenim ustanovama od strane
    Državne revizorske institucije, ali i nadzor-
    nika osiguranja u prethodnom periodu. Iskustvo
    podseća na učestalost promena pravnih akata,
    što nameće potrebu neophodnosti poznavanja i
    ranije važeće materije.
    Ugovor o dopunskom radu može da se zaključi:
    1. za pružanje zdravstvenih usluga koje nisu obu-
    hvaćene obaveznim zdravstvenim osiguranjem u
    pogledu sadržaja, obima i standarda, odnosno
    za zdravstvene usluge koje se ne ostvaruju u skla-
    du sa načinom i postupkom ostvarivanja prava iz
    obaveznog zdravstvenog osiguranja;
    2. za pružanje zdravstvenih usluga koje zdrav-
    stvena ustanova pruža za potrebe organizacije
    obaveznog zdravstvenog osiguranja, za koje na
    drugačiji način ne može da obezbedi odgovara-
    juće zdravstvene radnike;
    3. za pružanje zdravstvenih usluga koje zdrav-
    stvena ustanova pruža za potrebe lica koja
    nemaju svojstvo osiguranog lica u skladu sa za-
    konom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje.
    S obzirom na to da je propisano da način, po-
    stupak i bliže uslove, kao i druga pitanja od zna-
    čaja za organizovanje i obavljanje dopunskog rada
    zdravstvenih radnika, zdravstvenih saradnika,
    odnosno drugih lica zaposlenih u zdravstvenoj
    ustanovi, propisuje ministar, očekuje se da će
    tek donošenjem podzakonskog akta ova materija
    biti bliže uređena.
    JUN 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 105
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Zdravstvene usluge koje se pružaju u dopun-
    skom radu, a nisu iz obaveznog zdravstvenog
    osiguranja, obuhvaćene su odredbama člana 110.
    Zakona o zdravstvenom osiguranju. Pored toga,
    pri dopunskom radu neretko se pružaju i zdrav-
    stvene usluge koje se obezbeđuju iz sredstava
    obaveznog zdravstvenog osiguranja – u situaci-
    jama kada se zdravstvena zaštita koristi u su-
    protnosti sa propisanim načinom i postupkom
    ostvarivanja zdravstvene zaštite ili kada se
    zdravstvena usluga pruža angažovanjem odre-
    đenog zdravstvenog radnika na osnovu ličnog
    zahteva pacijenta.
    Takođe, do donošenja novog zakona deša-
    valo se da zdravstvena ustanova angažuje svo-
    je zaposlene u dopunskom radu van redovnog
    radnog vremena, što nije bilo u skladu sa
    odredbama prethodnog Zakona o zdravstve-
    noj zaštiti. Zaposlenima koji su pružali
    ove usluge obračunavala se naknada za rad
    na osnovu odluke o raspodeli sredstava za
    datu uslugu, koju je doneo Upravni odbor, pri
    čemu bi ona bila isplaćena sa računa sopstve-
    nih prihoda, ali u suprotnosti sa zakonskim
    odredbama.
    Preduzimanje mera tokom postupka
    revizije
    U vršenju revizije pravilnosti poslovanja
    zdravstvenih ustanova Državna revizorska in-
    stitucija sprovodi sledeće postupke:
    ● analizu propisa koji uređuju ostvarivanje sop-
    stvenih prihoda;
    ● analizu internih akata subjekta revizije;
    ● ispitivanje aktivnosti, odluka subjekta revi-
    zije u vezi sa ostvarivanjem prihoda od upotrebe
    javnih sredstava za usluge koje nisu obuhvaćene
    ugovorom sa Republičkim fondom za zdravstve-
    no osiguranje;
    ● intervjuisanje odgovornih osoba subjekta re-
    vizije;
    ● po potrebi i druge aktivnosti u zavisnosti od
    svakog konkretnog slučaja.
    Nakon dobijanja dovoljnih i odgovarajućih
    dokaza za ocenu predmeta revizije, članovi
    revizorskog tima sastaju se sa predstavnicima
    subjekta revizije kako bi ih upoznali sa pre-
    liminarnim nalazima i zaključcima revizije,
    potvrdili tačnost činjenica i dobili odgovo-
    re i komentare odgovornih lica. O dobijenim
    podacima, utvrđenom stanju, zaključcima, nala-
    zima i preporukama sačinjava se izveštaj, koji
    se dostavlja odgovornom licu subjekta revizije.
    Ukoliko se naknadno pojave podaci, odnosno sa-
    znanja koja nisu postojala tokom sačinjavanja po-
    menutog izveštaja, može da se sačini aneks tog
    izveštaja. Pored članova revizorskog tima, iz-
    veštaj potpisuje i generalni državni revizor.
    Aktivnosti nakon sprovedenog postupka
    revizije
    Na osnovu člana 40. stav 1. Zakona o Državnoj
    revizorskoj instituciji, zdravstvena ustanova
    dužna je da podnese Državnoj revizorskoj insti-
    tuciji pisani izveštaj o otklanjanju otkrivenih
    nepravilnosti ili nesvrsishodnosti (odazivni
    izveštaj) u roku od 90 dana, počev od narednog
    dana od dana uručenja ovog izveštaja. Odazivni
    izveštaj po pravilu sadrži: 1. navođenje revizi-
    je na koju se odnosi; 2. kratak opis nepravilnosti
    u poslovanju koje su otkrivene revizijom; 3. pri-
    kazivanje mera ispravljanja.
    Mere ispravljanja su one mere koje subjekt
    revizije preduzima da bi otklonio nepravil-
    nosti ili nesvrsishodnosti u svom poslovanju
    ili mere za umanjenje rizika od pojavljivanja
    određene nepravilnosti ili nesvrsishodnosti
    u svom budućem poslovanju, za čije preduzimanje
    subjekt revizije mora da, uz odazivni izveštaj,
    podnese i odgovarajuće dokaze. Zdravstvena
    ustanova u odazivnom izveštaju treba da iskaže
    mere ispravljanja po osnovu otkrivenih nepra-
    vilnosti, odnosno svih nalaza datih u Izveštaju
    o reviziji pravilnosti poslovanja koji sadrže
    i preporuke za njihovo otklanjanje, osim onih
    koje su otklonjene u toku obavljanja revizije i sa-
    držane u poglavlju „Mere preduzete u postupku
    revizije”. Na osnovu člana 40. stav 2. Zakona o
    Državnoj revizorskoj instituciji propisuje se
    da je odazivni izveštaj javna isprava koja je pot-
    pisana i overena pečatom od strane odgovornog
    lica subjekta revizije. Ako se oceni da odazivni
    izveštaj ne ukazuje na to da su otkrivene nepra-
    vilnosti ili nesvrsishodnosti otklonjene na
    zadovoljavajući način, smatra se da subjekt re-
    vizije krši obavezu dobrog poslovanja. Ako se
    radi o nezadovoljavajućem otklanjanju značajne
    nepravilnosti ili nesvrsishodnosti, smatra se
    106 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    da postoji teži oblik kršenja obaveze dobrog
    poslovanja. U ovim slučajevima Državna revizor-
    ska institucija ovlašćena je da preduzima razli-
    čite mere, i to obraćanje određenom organu, koji
    u granicama svoje nadležnosti može da predu-
    zme mere protiv korisnika javnih sredstva koji
    krši obaveze dobrog poslovanja. Tu se pre svega
    misli na Ministarstvo zdravlja i Republički
    fond za zdravstveno osiguranje, ali i na Mini-
    starstvo unutrašnjih poslova i predstavnike
    pravosudnih organa. Ukoliko je reč o teškom
    kršenju obaveze dobrog poslovanja, obaveštava
    se Narodna skupština, sa pozivom na razrešenje
    odgovornog lica ili više njih. Državna revi-
    zorska institucija dužna je da bez odlaganja pod-
    nese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka,
    odnosno krivičnu prijavu nadležnom organu, ako
    u postupku revizije otkrije materijalno značajne
    radnje koje ukazuju na postojanje elemenata pre-
    kršaja, odnosno krivičnog dela. Takođe je dužna
    da obavesti javnog pravobranioca o slučajevima
    u kojima je radnjom subjekta revizije, odnosno
    pravnog lica koje posluje sa subjektom revizije,
    naneta šteta javnoj imovini. PS
  • Specifičnosti u računovodstvu zdravstvenih ustanova sa posebnim osvrtom na privremene situacije

    U slučaju kapitalnih investicionih projekata koji se odnose pre svega na usluge, tj. radove na izgradnji, sanaciji objekta, montaži prateće opreme i dr., zbog velike finansijske vrednosti ugovorenih radova dobavljač dostavlja privremene situacije, koje se knjiže drugačije od standardnih faktura. Najčešće se na ovakve primere nailazi prilikom finansiranja navedenih projekata od strane Ministarstva zdravlja.

    [pdfjs-viewer url=“https%3A%2F%2Fwww.poslovnisavetnik.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F04%2FPS28-102.pdf“ viewer_width=100% viewer_height=1360px fullscreen=true download=true print=true]

    POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Dušan Rajaković, spec. menadžmenta zdravstvenih ustanova
    Specifičnosti u računovodstvu
    zdravstvenih ustanova sa
    posebnim osvrtom na privremene
    situacije
    U slučaju kapitalnih investicionih projekata koji se odnose pre svega na
    usluge, tj. radove na izgradnji, sanaciji objekta, montaži prateće opreme i
    dr., zbog velike finansijske vrednosti ugovorenih radova dobavljač dosta-
    vlja privremene situacije, koje se knjiže drugačije od standardnih faktura.
    Najčešće se na ovakve primere nailazi prilikom finansiranja navedenih
    projekata od strane Ministarstva zdravlja.
    Uvod
    Oblast računovodstva uređuje se zakonodav-
    nom, profesionalnom ili internom regulati-
    vom. Računovodstveni sistem pruža korisne
    informacije donosiocima odluka, što znači da,
    ukoliko se poslovno okruženje promeni, menjaju
    se i računovodstveni standardi koji regulišu
    prezentovanje i objavljivanje informacija. Me-
    đunarodni računovodstveni standardi prime-
    njuju se prilikom izrade finansijskih izveštaja
    poslovanja, što je posebno važno za javne usta-
    nove, u koje spadaju i zdravstvene, koje posluju u
    ime javnog interesa.
    Zdravstvene ustanove svoje poslovanje finan-
    siraju iz više izvora, kao što su: doprinosi za
    obavezno socijalno osiguranje, sredstva osniva-
    ča, budžet Republike, prihodi nastali upotrebom
    javnih sredstava za usluge (izdavanje u zakup ne-
    pokretnih i pokretnih stvari u državnoj svoji-
    ni), obavljanje naučnoistraživačke i obrazovne
    delatnosti, pokloni, donacije, legati i zavešta-
    nja, kao i drugi izvori u skladu sa zakonom. Ipak,
    treba istaći da su glavni finansijeri zdrav-
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK
    BUDŽETSKI KORISNICI
    stvenih ustanova Ministarstvo zdravlja i Repu-
    blički fond za zdravstveno osiguranje.
    Zdravstvene ustanove spadaju u indirektne
    korisnike javnih sredstava i svoje poslovne
    knjige vode prema propisima o budžetskom raču-
    novodstvu, odnosno prema Pravilniku o stan-
    dardnom klasifikacionom okviru i Kontnom
    planu za budžetski sistem („Sl. glasnik RS”, br.
    16/2016, 49/2016, 107/2016, 46/2017, 20/2018, 36/2018
    i 93/2018). Računovodstvo korisnika budžetskih
    sredstava obuhvata skup poslova koji obezbeđu-
    ju funkcionisanje računovodstvenog informa-
    cionog sistema i poslova finansijske funkcije.
    U skladu sa Pravilnikom o organizaciji i siste-
    matizaciji poslova, poslove iz nadležnosti
    službe računovodstva i finansija obavljaju:
    šef računovodstva, blagajnik i računovodstve-
    ni radnici. U okviru službe računovodstva i
    finansija obavljaju se sledeći poslovi: finan-
    sijsko knjigovodstvo, knjigovodstvo troškova,
    vođenje analitike, pomoćnih knjiga i evidencija,
    računovodstveno planiranje, računovodstveno
    izveštavanje i informisanje, sastavljanje i do-
    stavljanje periodičnih i godišnjih finansijskih
    izveštaja, blagajničko poslovanje, obračun zara-
    da, naknada zarada i drugih primanja zaposlenih,
    obračun i plaćanje po ugovorima o delu, autor-
    skim i drugim ugovorima, obračun i plaćanje
    poreza i doprinosa, sastavljanje i dostavljanje
    poreskih prijava i drugih propisanih obračuna
    i evidencija od strane državnih i drugih or-
    gana, naplata i plaćanje preko tekućih računa
    zdravstvene ustanove koji su otvoreni u Upravi
    za trezor. Obavljanje poslova u službi računo-
    vodstva i finansija i odgovornost zaposlenih
    uređuje se opštim aktom kojim se uređuje radni
    odnos i sistematizacija poslova i radnih zada-
    taka kod budžetskog korisnika. Sve ovo ukazuje na
    neminovnost postojanja kvalitetnog kadrovskog
    potencijala u cilju uspešnog i na zakonu zasnova-
    nog poslovanja zdravstvene ustanove.
    Poslovno odlučivanje koje je zasnovano na
    postojećim realnim okolnostima i pretpo-
    stavkama budućnosti zahteva relevantnu i kva-
    litetnu informacionu podršku u skladu sa
    razvojem informacionih sistema. Optimizam
    na ovom polju budi činjenica da smo svedoci
    sve većeg ulaganja u zdravstveni informacioni
    sistem, pogotovo u poslednje vreme. Osnovu ra-
    cionalnog upravljanja zdravstvenom ustanovom
    predstavljaju informacije, koje mogu biti kvan-
    titativne i kvalitativne. Kvantitativne infor-
    macije dalje mogu da se podele na finansijske
    (računovodstvene) i nefinansijske, dok se kva-
    litativne informacije koriste pri sastavljanju
    različitih izveštaja. Brojni su korisnici raču-
    novodstvenih informacija koji su direktno ili
    indirektno zainteresovani za poslovanje zdrav-
    stvene ustanove. Primarni cilj finansijskog
    računovodstva jeste komuniciranje i pružanje
    informacija investitorima i kreditorima o
    ekonomskim aktivnostima koje treba da im po-
    mognu prilikom donošenja investicionih odlu-
    ka. Finansijski izveštaji za različite entitete
    moraju da budu pripremljeni po univerzalnoj
    formi u skladu sa međunarodnim standardi-
    ma i treba da održavaju konzistentnost u pri-
    premi finansijskih izveštaja. Odgovornost za
    pripremanje finansijskih izveštaja obuhvata
    odgovornost šefa računovodstva i odgovornost
    računovodstvenih izvršilaca zaduženih za po-
    jedine računovodstvene poslove.
    Kako bi pratile razvoj tehnološkog i infor-
    macionog sistema u svrhu unapređenja vođenja
    računovodstvene evidencije i sistema izvešta-
    vanja Republičkog fonda za zdravstveno osigu-
    ranje i Instituta za javno zdravlje „Batut”, kao
    i unapređenja postupka donošenja plana rada za
    narednu godinu i sastavljanja izveštaja o izvr-
    šenju pomenutog plana, mnoge zdravstvene usta-
    nove opredelile su sredstva za nabavku novih
    softvera. Zaključno sa krajem 2018. godine može
    da se konstatuje da je najveći broj zdravstvenih
    ustanova prepoznao značaj ulaganja u informa-
    cione tehnologije i usmerio svoje poslovanje u
    tom pravcu. Savremeni informacioni sistem
    omogućio je automatsko knjiženje poslovnih
    promena i fakturisanje zdravstvenih usluga
    pruženih osiguranim licima RFZO-a, zatim ob-
    račun plata, kao i unošenje ugovora sklopljenih
    sa dobavljačima, čime se doprinelo efikasni-
    jem praćenju ispunjenja ugovorenih obaveza.
    Knjiženje poslovnih promena u zdravstve-
    nim ustanovama ne razlikuje se od knjiženja
    drugih ustanova, indirektnih korisnika jav-
    nih sredstava, osim što se pojavljuju troško-
    vi održavanja medicinske i laboratorijske
    opreme, mernih i kontrolnih instrumenata,
    nabavke lekova, raznog ugradnog materijala,
    sanitetskog, laboratorijskog i ostalog medi-
    cinskog materijala.
    104 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Knjiženje privremenih situacija u
    zdravstvu
    Na početku treba definisati privremenu
    situaciju kao novčani dokument o obračunu oba-
    vljenih građevinskih radova za svaki protekli
    mesec, koji se dostavlja investitoru na isplatu.
    Overena privremena situacija, kao i overena
    okončana situacija od strane nadzornog organa,
    predstavljaju verodostojne isprave za knjiženje
    u računovodstvu. Bitan element za priznavanje
    kako privremene tako i konačne situacije jeste
    overa istih od strane nadležnog organa, naro-
    čito sa aspekta momenta nastanka poreskih oba-
    veza. Izrađuje je izvođač radova, a pregleda i
    overava nadzorni organ (stručno telo ili lice
    koje vrši nadzor nad obavljenim radovima).
    Zapravo, ona predstavlja dokument kojim se ob-
    računava naknada za izvršene građevinske i in-
    vesticione radove, ali i odgovarajući zahtev za
    isplatu. Privremena situacija nije dokument o
    avansu, već o izvršenom (delimičnom) prometu.
    Ovo znači da i privremena i konačna situacija
    imaju tretman računa, s obzirom na to da pred-
    stavljaju dokument o izvršenom prometu.
    Iznosi u privremenim situacijama prikazuju
    se kumulativno. Tokom trajanja radova po dogo-
    vorenoj dinamici izdaju se privremene situaci-
    je. Privremena situacija se dostavlja naručiocu
    u primerenom roku po isteku perioda na koji se
    odnosi. Nakon završetka celokupnog posla izda-
    je se konačna situacija. Svaka situacija prikazu-
    je ukupnu vrednost radova izvedenih od početka
    projekta (kumulativna vrednost) i razliku vred-
    nosti između ukupno isporučenih radova do
    momenta izdavanja situacije i vrednosti pret-
    hodnih situacija (vrednost po toj situaciji). U
    svakoj situaciji iskazuje se i PDV za svaku stav-
    ku, i to: PDV na ukupno izvedene radove, PDV na
    radove fakturisane po prethodnim situacijama
    i PDV na radove po poslednjoj situaciji. Datu-
    mom prometa smatra se datum overe predmetne
    situacije, bilo privremene bilo konačne, od
    strane nadzora. Kada je reč o privremenim ili
    okončanim situacijama, nadzorni organ s njima
    postupa tako što vrši kontrolu situacija, od-
    nosno proverava da li su svi radovi izvedeni
    na zahtevani način, imajući u vidu vrstu i koli-
    činu radova, kao i cene i sam način obračuna.
    Ukoliko nije obavezna overa situacija, za datum
    prometa uzima se datum kada je situacija izdata,
    što važi i za situacije izvođača i podizvođača
    radova. U svakom konkretnom slučaju treba ce-
    niti ukupno činjenično stanje i na osnovu toga
    utvrditi činjenice od značaja za oporezivanje. S
    obzirom na to da se situacijom fakturiše deli-
    mično izvršena usluga, PDV obračunava se samo
    na razliku vrednosti po toj situaciji.
    Sigurno da u današnjim okolnostima ogra-
    ničenih finansijskih sredstava zdravstvene
    ustanove veoma teško mogu same da finansiraju
    velika investiciona ulaganja, a posebno u opre-
    mu i objekte. Zato u tim situacijama uloga dr-
    žave, kao njihovog osnivača, dodatno dolazi do
    izražaja. Republika Srbija je od Međunarodne
    banke za obnovu i razvoj dobila zajam za realiza-
    ciju „Drugog projekta razvoja zdravstva Srbije”,
    koji je započeo u maju 2015. godine, a predviđe-
    no je da traje do septembra 2019. godine. Cilje-
    vi projekta su unapređenje kvaliteta pružanja
    usluga na svim nivoima zdravstvene zaštite,
    povećanje pristupa zdravstvenim uslugama i
    doprinos racionalnijem korišćenju sredstava
    za zdravstveno osiguranje. Za koordinaciju pro-
    jekta, rukovođenje i ostvarivanje dogovorenih
    ciljeva zadužena je posebna jedinica, usposta-
    vljena od strane Ministarstva zdravlja. Nakon
    sagledavanja potreba zdravstvenih ustanova za
    sanacijom objekata, nabavkom opreme, uvođenjem
    novih tehnologija i ostalog, Ministarstvo zdra-
    vlja određuje koje su potrebe prioritet, zatim
    pokreće postupak javne nabavke radova ili opre-
    me i na kraju zaključuje ugovor sa dobavljačem
    izabranim putem javne nabavke u ime ustanova
    i dostavlja im isti. Nakon toga, vrši se avansna
    uplata zdravstvenoj ustanovi koja prosleđuje
    sredstva izvođaču radova, čime se započinje sa-
    nacija objekta. Postupak detaljnije može da se
    sagleda iz primera koji sledi.
    Primer: Obračun privremene situacije
    Zdravstvena ustanova je primila ugovor koji
    je Ministarstvo zdravlja u ime više zdravstve-
    nih ustanova, što domova zdravlja i bolnica
    što instituta i kliničko-bolničkih centara, za-
    ključilo sa izvođačem radova. Praksa je pokaza-
    la da specifikacija radova i opreme mora biti
    precizna i detaljna, sa unapred definisanim ro-
    kovima i eventualnim penalima za prekoračenje
    istih. Kao kriterijum za izbor ponude najčešće
    se uzima najniža ponuđena cena u postupku javne
    nabavke zbog složenosti postupka ponderisa-
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 105
    BUDŽETSKI KORISNICI
    nja u takvim situacijama. Na primer, ugovorom
    je precizirana vrednost radova predviđenih
    za određenu ustanovu u iznosu od 8.500.000,00
    dinara, kao i da će se dobavljaču isplatiti avan-
    sno 2.287.381,74 dinara, sa PDV-om. Da bi račun
    koji se plaća po osnovu ugovora bio ispravan,
    potrebno je da sadrži sve neophodne elemente
    fakture:
    1) naziv, adresu i PIB obveznika – izdavaoca
    računa;
    2) mesto i datum izdavanja i redni broj računa;
    3) naziv, adresu i PIB obveznika – primaoca ra-
    čuna;
    4) vrstu i količinu isporučenih dobara ili vr-
    stu i obim usluga;
    5) datum prometa dobara i usluga i visinu avan-
    snih plaćanja;
    6) iznos osnovice;
    7) poresku stopu koja se primenjuje;
    8) iznos PDV-a koji je obračunat na osnovicu;
    9) napomenu o poreskom oslobođenju.
    Dobavljač zdravstvenoj ustanovi isposta-
    vlja predračun kao avans po ugovoru i iznos
    dogovoren ugovorom od 2.287.381,74 dinara.
    Zdravstvena ustanova podnosi zahtev za prenos
    sredstava Ministarstvu zdravlja u kojem se po-
    ziva na odredbu ugovora o avansnom plaćanju iz-
    vođaču radova. Ministarstvo po zahtevu vrši
    prenos sredstava zdravstvenoj ustanovi u iznosu
    od 2.287.381,74 dinara, koji ona isplaćuje doba-
    vljaču po primljenom predračunu.
    Ovu situaciju zdravstvena ustanova knjiži na
    sledeći način:
    Red.
    br. Konto Opis Duguje Potražuje
    1.
    791111 Prihodi iz budžeta 2.287.381,74
    121112 Tekući računi 2.287.381,74
    – evidencija primljene uplate avansa Ministarstva zdravlja po izvodu Uprave za trezor
    2.
    123200 Dati avansi 2.287.381,74
    121112 Tekući računi 2.287.381,74
    – evidencija plaćenog avansa po predračunu dobavljaču po izvodu Uprave za trezor
    3.
    511322 Kapitalno održavanje bolnica, domova zdravlja i staračkih domova 2.287.381,74
    291212 Plaćeni avansi za nematerijalna ulaganja i osnovna sredstva 2.287.381,74
    – evidentiranje izdataka za izvršeno plaćanje dobavljaču
    Nakon određenog vremena i izvedenih koli-
    čina ugovorenih radova i ugovorenih cena, izvo-
    đač radova dostavlja ustanovi prvu privremenu
    situaciju:
    1. PRIVREMENA SITUACIJA BR. 01/18
    OSNOVICA PDV UKUPNO
    Ukupno ugovoreni radovi: 7.083.333,33 1.416.666,67 8.500.000,00
    Izvedeno ukupno: 1.089.850,00 217.970,00 1.307.820,00
    Izvedeno po prethodnoj situaciji UKUPNO: 0,00 0,00 0,00
    Izvedeno po ovoj situaciji UKUPNO 1.089.850,00 217.970,00 1.307.820,00
    Ukupno opravdan avans: 255.910,92 51.182,18 307.093,10
    Opravdani avans po prethodnim situacijama: 0,00 0,00 0,00
    Opravdani avans po ovoj situaciji: 255.910,92 51.182,18 307.093,10
    Ukupno za plaćanje po 1. privremenoj situaciji: 833.939,08 166.787,82 1.000.726,90
    Ukupno uplaćeni avans: 1.906.151,45 381.230,29 2.287.381,74
    Preostali avans za sledeće situacije: 1.650.240,53 330.048,11 1.980.288,64
    Prvu privremenu situaciju zdravstvena usta-
    nova u finansijskom knjigovodstvu knjiži na sle-
    deći način:
    106 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Ulazni račun:
    1. privremena
    situacija 01/18
    Opis Duguje Potražuje
    015110 – Građevinski objekti u pripremi 1.307.820,00
    311151 – Nefinansijska imovina u pripremi 1.307.820,00
    131212 – Obračunati neplaćeni izdaci 1.307.820,00
    252111 – Dobavljači u zemlji 1.307.820,00
    252111 – Dobavljači u zemlji 307.093,10
    131212 – Obračunati neplaćeni izdaci 307.093,10
    123200 – Dati avansi, depoziti i kaucije 307.093,10
    291212 – Plaćeni avansi za nematerijalna ulaganja i osnovna
    sredstva 307.093,10
    Na potražnoj strani konta Dobavljači u ze-
    mlji knjiži se vrednost ukupno izvedenih rado-
    va po prvoj situaciji, a na dugovnoj strani iznos
    opravdanih avansa po ovoj situaciji koji se po-
    vezuje, na osnovu čega ostaje za plaćanje iznos od
    1.000.726,90 dinara. Deo priznatog avansa pove-
    zuje se sa datim avansom koji je u izvodu proknji-
    žen na dugovnoj strani. Zdravstvena ustanova,
    zajedno sa kopijom prve privremene situacije
    izdate od strane izvođača radova, Ministar-
    stvu zdravlja podnosi zahtev za prenos sredsta-
    va na iznos od 1.000.726,90 dinara. Odmah nakon
    prijema traženih sredstava, ista se prebacuju
    na račun dobavljača.
    Knjiženje prenosa novčanih sredstava na te-
    kući račun ustanove i plaćanja dobavljaču vrše
    se na sledeći način:
    Red.
    br. Konto Opis Duguje Potražuje
    1.
    791111 Prihodi iz budžeta 1.000.726,90
    121112 Tekući računi 1.000.726,90
    – evidencija primljene uplate Ministarstva zdravlja po izvodu Uprave za trezor
    2.
    252111 Dobavljači u zemlji 1.000.726,90
    121112 Tekući računi 1.000.726,90
    – evidencija plaćenog avansa po predračunu dobavljaču po izvodu Uprave za trezor
    3.
    511322 Kapitalno održavanje bolnica, domova zdravlja i staračkih domova 1.000.726,90
    131212 Obračunati neplaćeni izdaci 1.000.726,90
    – evidentiranje izdataka za izvršeno plaćanje dobavljaču
    Dobavljač nakon izvesnog vremena i izvrše-
    nih radova, da bi trebovao unapred potrošena
    sredstva, šalje drugu privremenu situaciju:
    2. PRIVREMENA SITUACIJA BR. 02/18
    OSNOVICA PDV UKUPNO
    Ukupno ugovoreni radovi: 7.083.333,33 1.416.666,67 8.500.000,00
    Izvedeno ukupno: 5.025.429,75 1.005.085.95 6.030.515,70
    Izvedeno po prethodnoj situaciji UKUPNO: 1.089.850,00 217.970,00 1.307.820,00
    Izvedeno po ovoj situaciji UKUPNO 3.935.579,75 787.115,95 4.722.695,70
    Ukupno opravdan avans: 1.514.861,49 302.972,30 1.817.833,79
    Opravdani avans po prethodnim situacijama: 255.910,92 51.182,18 307.093,10
    Opravdani avans po ovoj situaciji: 1.258.950,57 251.790,11 1.510.740,68
    Ukupno za plaćanje po 2. privremenoj situaciji: 2.676.629,18 535.325,84 3.211.955,02
    Ukupno uplaćeni avans: 1.906.151,45 381.230,29 2.287.381,74
    Preostali avans za sledeće situacije: 391.289,97 78.257,99 469.547,96
    APRIL 2019. ● POSLOVNI SAVETNIK 107
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Drugu privremenu situaciju zdravstvena usta-
    nova u finansijskom knjigovodstvu knjiži na sle-
    deći način:
    Ulazni račun:
    2. privremena
    situacija 02/18
    Opis Duguje Potražuje
    015110 – Građevinski objekti u pripremi 4.722.695,70
    311150 – Nefinansijska imovina u pripremi 4.722.695,70
    131212 – Obračunati neplaćeni izdaci 4.722.695,70
    252111 – Dobavljači u zemlji 4.722.695,70
    252111 – Dobavljači u zemlji 1.510.740,68
    131212 – Obračunati neplaćeni izdaci 1.510.740,68
    123200 – Dati avansi, depoziti i kaucije 1.510.740,68
    291212 – Plaćeni avansi za nematerijalna ulaganja i osnovna
    sredstva 1.510.740,68
    Postupak trebovanja sredstava od Ministar-
    stva zdravlja, kao i knjiženje prenosa sredstava
    i plaćanje dobavljačima, isti je kao i u slučaju 1.
    privremene situacije, jedino se menja traženi
    iznos, koji u ovom slučaju iznosi 3.211.955,02 di-
    nara.
    Dobavljači mogu da ispostave više privre-
    menih situacija, ali su u datom primeru pred-
    stavljene dve jer je princip knjiženja isti.
    Poslednja faktura koju dobavljač ispostavlja
    za izvršene radove naziva se „Okončana si-
    tuacija” i podnosi se na isplatu po izvršenoj
    primopredaji izvedenih radova. Okončana si-
    tuacija, kao i privremene situacije u prilogu,
    sadrži opis izvršenih radova sa ugovorenim
    cenama, rekapitulaciju radova i potpisana je
    od strane investitora, izvođača radova i nad-
    zornog organa.
    OKONČANA SITUACIJA BR. 03/18
    OSNOVICA PDV UKUPNO
    Ukupno ugovoreni radovi: 7.083.333,33 1.416.666,67 8.500.000,00
    Izvedeno ukupno: 7.083.333,33 1.416.666,67 8.500.000,00
    Izvedeno po prethodnoj situaciji UKUPNO: 5.025.429,75 1.005.085.95 6.030.515,70
    Izvedeno po ovoj situaciji UKUPNO 2.057.903,58 411.580,72 2.469.484,30
    Ukupno opravdan avans: 1.906.151,45 381.230,29 2.287.381,74
    Opravdani avans po prethodnim situacijama: 1.514.861,49 302.972,30 1.817.833,79
    Opravdani avans po ovoj situaciji: 391.289,97 78.257,99 469.547,96
    Ukupno za plaćanje po 2. privremenoj situaciji: 1.666.613,62 333.322,72 1.999.936,34
    Ukupno uplaćeni avans: 1.906.151,45 381.230,29 2.287.381,74
    Preostali avans za sledeće situacije: 0,00 0,00 0,00
    Okončanu situaciju zdravstvena ustanova
    knjiži na sledeći način:
    108 POSLOVNI SAVETNIK ● poslovnisavetnik.net
    BUDŽETSKI KORISNICI
    Ulazni račun:
    Okončana
    situacija
    Opis Duguje Potražuje
    015110 – Građevinski objekti u pripremi 2.469.484,30
    311150 – Nefinansijska imovina u pripremi 2.469.484,30
    131212 – Obračunati neplaćeni izdaci 2.469.484,30
    252111 – Dobavljači u zemlji 2.469.484,30
    252111 – Dobavljači u zemlji 469.547,96
    131212 – Obračunati neplaćeni izdaci 469.547,96
    123200 – Dati avansi, depoziti i kaucije 469.547,96
    291212 – Plaćeni avansi za nematerijalna ulaganja i osnovna
    sredstva 469.547,96
    015110 – Građevinski objekti u pripremi 8.500.000,00
    311150 – Nefinansijska imovina u pripremi 8.500.000,00
    311111 – Zgrade i građevinski objekti 8.500.000,00
    011121 – Bolnice, domovi zdravlja i starački domovi 8.500.000,00
    Postupak trebovanja sredstava od Ministar-
    stva zdravlja, kao i knjiženje prenosa sredstava
    i plaćanje dobavljačima, isti je kao i u slučaju
    privremenih situacija, pri čemu je traženi iz-
    nos 1.999.936,34 dinara.
    U cilju kontrole i ocene kvaliteta izvrše-
    nih radova neophodno je angažovati kompe-
    tentnu firmu koja će vršiti uslugu stručnog
    nadzora i pisati izveštaj o obavljenim rado-
    vima. Zadaci izvršioca stručnog nadzora su
    da kontroliše i overava građevinski dnevnik
    i građevinsku knjigu, da svakodnevno vrši kon-
    trolu izvođenja radova – od pripremnih radova
    do završetka gradnje, zatim da proverava da li
    izvođač ugrađuje opremu i materijal predviđen
    tehničkom dokumentacijom, ali i kvalitet ugra-
    đenog materijala, kao i da zajedno sa izvođačem
    vrši analizu ispunjenja rokova i dr. poslove.
    Nadzorni organ je završio kontrolu onog dana
    kada je predao investitoru overenu situaciju,
    izjašnjavajući se tako o radovima koji su izvr-
    šeni i koje je potrebno platiti. S tim u vezi, rok
    za plaćanje računa počinje da teče od dana kada
    je investitor od nadzornog organa primio ove-
    renu situaciju.
    Zaključak
    Na osnovu navedenog primera mogu da se iz-
    vedu specifičnosti privremenih situacija u
    zdravstvu, koje se ogledaju u sledećem:
    ● potrebna je saglasnost Ministarstva zdra-
    vlja;
    ● izvođača radova angažuje Ministarstvo zdra-
    vlja nakon sprovedenog postupka javne nabavke,
    najčešće u otvorenom postupku (javna nabavka
    velike vrednosti);
    ● pružaoca usluge stručnog nadzora nad izvođe-
    njem radova, ukoliko je to unapred precizirano,
    angažuje Ministarstvo zdravlja u postupku javne
    nabavke;
    ● zdravstvena ustanova mora da namiri izvođa-
    ča i cenu radova u okvirima iznosa i na način
    koji je odredilo Ministarstvo zdravlja u kon-
    kursnoj dokumentaciji. PS